ZG vijesti


proljeće je stiglo u naš grad.....
proljeće je stiglo u naš grad.....


Zg u snijegu, siječanj 2013.
Zg u snijegu, siječanj 2013.


ZG vijesti
 

NEPONOVLJIVO

Nedostaje vam snijeg?

Sjetite se lanjskog kolapsa 'belog Zagreba grada' i razmislite ponovno

 

 

 

 

 

Prije točno godinu dana, 14. siječnja 2013., Zagreb je paralizirao snijeg, kojeg je do večeri napadalo 68 centimetara, najviše dotad. Funkcioniranje grada bilo je poremećeno, javni prijevoz gotovo izvan stroja, građani frustrirani, a gradonačelnik nepokolebljiv...

 

 



Zg u snijegu, siječanj 2013.
Zg u snijegu, siječanj 2013.


AUTOR:
Sergej Novosel Vučković/VLM

 

Ako se zbog ove lude zime s proljetnim temperaturama pitate kad će se vrijeme "normalizirati" i početi padati snijeg, promislite ponovno i zapitajte se želite li da se povijest ponovi.

 

Još su nam, naime, svježa sjećanja na veliki snježni pokrivač prije 365 dana, kad je Zagreb od jutra bio "beli Zagreb grad", zatrpan snijegom. Prijepodne gradske ulice i ceste već su bile pogođene s 30-ak centimetara, a do kraja dana snijeg u Zagrebu dosezao je 68 centimetara, najviše otkad se mjeri visina snijega u gradu.

 

 

Snijeg je paralizirao grad, unatoč punom angažmanu svih 208 posada ralica javni je prijevoz izbačen iz takta, tramvaji i autobusi vozili su neredovito ili znatno kasnili, kvarili se, građani su ih čekali kao "ozebli sunce".

 

Ni s taksijima nije bilo veće sreće, jer su svi prijevoznici bili zagušeni pozivima građana. Oni bez strpljenja birali su do odredišta ići pješice, pa su i stradavali i završavali na traumatologiji. Gradska vlast nije bila ništa manje zatečena; štoviše gradonačelnik Milan Bandić tvrdio je nespretno da je snijeg djelo "patologa" ili luđaka.

 

Vezani članci

 

Svjestan da je nepogoda nerješiva sa svim raspoloživim snagama, Bandić je preuzeo upravljanje Zimskom službom, podijelio packe svima podređenima i i angažirao tisuću studenata za čišćenje gradskih ulica od snijega. Tih je dana sjednicu stožera Zimske službe sazivao na gradskoj periferiji ne bi li pokazao da su ceste prohodne, častio je raličare odojkom, a tvrdio je i da zbog cijele snježne situacije spava kao zmija.

 



Zg u snijegu, siječanj 2013.
Zg u snijegu, siječanj 2013.


ZG vijesti

10.01.2014.

OBNOVA

Do samog vrha katedrale ići će se liftom,

a moći će se i pješice

 

 

 

 

 

Trenutačno se obnavlja južni zvonik, a cjelokupna njegova obnova trebala bi trajati pet godina.

 

AUTOR:
Petra Balija/VLM

 

Rijetki su među užurbanim prolaznicima koji svaki dan prođu pored zagrebačke prvostolnice na putu u školu ili na posao primijetili da je vrh južnog tornja napokon oslobođen skela. Konačnom rezultatu izbliza se mogu diviti samo radnici, najzaslužniji za novu vizuru katedrale, koji su na sedamdesetak metara visine vadili kamen po kamen ne bi li dovršili tek dio opsežnog projekta obnove. Radnici južni toranj pripremaju i za moderan lift koji će voditi do samog vrha, a koji bi trebao biti postavljen odmah nakon završetka obnove. Odbor za obnovu katedrale već je dobio dvije ponude tvrtke Otis, najvećeg svjetskog proizvođača dizala. Projekt bi koštao 80.000 eura, dok je vrijednost ostalih radova i infrastrukture procijenjena na 300.000 eura, no traži se –- investitor.

 

Južni zvonik dovršen

 

– Sve katedrale u velikim metropolama imaju lift. Imaju ga i katedrale u Beču, Kölnu... Turisti vole posjećivati katedralu, zašto je ne bi vidjeli iznutra – kaže potpredsjednik Odbora za obnovu katedrale Mijo Gabrić te dodaje da bi se uredilo i stubište kojim bi se moglo penjati i pješice. Normalna tarifa u inozemstvu za lift je šest eura, dok pješaci plaćaju tri eura, a u tim okvirima bi se naplaćivao i ulazak u južni toranj. Iako su ovih dana skinuli skele s vrha južnog tornja, a pripremaju i skelu za najzahtjevniji dio zvonika, onaj središnji, kraj radova ne može predvidjeti ni nadzorni inženjer Zvonimir Rukavina, a za njegovu potpunu obnovu potrebno je još pet godina, a potom bi se uređivali okolni zidovi. U više od 20 godina koliko traju radovi dovršeni su sjeverni zvonik te zapadno, glavno pročelje.

 

Dosad je potrošeno 750 kubnih metara kamena, koji naručuju iz Tivolija u Italiji, a jedan kubik, uključujući klesanje, dopremanje, piljenje prema nacrtu... stoji 10.000 eura.

 

Vezani članci

– Prisiljeni smo ga uvoziti jer moramo koristiti isti kamen kakav je koristio Herman Bolle tijekom posljednje rekonstrukcije nakon velikog potresa 1880. godine. On je vapnenac većinom nabavljao iz kamenoloma u Bizeku, a kamen je nalazio i u Vrapču, Markuševcu pa i Samoboru. Tih kamenoloma danas više nema – kaže Rukavina, koji na obnovi radi od samog početka, te dodaje da gotovo svaki kamen ručno vade kako bi ga zamijenili novim. Od 1990. godine, kada je počela obnova, nitko nije ozlijeđen, ni radnici ni prolaznici.

 

Čuvaju ih anđeli

 

– Lani u siječnju pod pritiskom snijega ogroman kamen pao je u dvorište Nadbiskupije. Sami anđeli nas čuvaju – kaže Rukavina objašnjavajući da su zidove katedrale najviše oštetile sumporne kiše nastale izgaranjem ugljena, glavnog energenta svakog kućanstva 20. stoljeća. U sjevernom je tornju u malenom stanu donedavno živio i zvonar, no odlaskom u mirovinu preselio se. Bio je zadužen i za navijanje sata postavljenog 1900. u timpanonsku kućicu smještenu između dva zvonika. No 2006. i sat je otišao u mirovinu, a na njega je montiran električni brojčanik, povezan s atomskim satom u Frankfurtu. Najtočnije je to vrijeme, kaže Rukavina, koje se može imati.

 

 

Kalendar gradnje

 

1102. - godina uzima se kao vjerojatni početak gradnje katedrale.

1217. - godine dovršena je gradnja katedrale u romaničkom stilu, da bi je 1242. Tatari gotovo pretvorili u ruševinu, nakon čega 1254. gradnja počinje iznova.

1624. - katedrala je oštećena u dva velika požara, slijedi obnova i gradnja južnog renesansnog zvonika.

1880. - veliki potres srušio je svodove katedrale, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik.

1902. - godine počinje obnova koju vodi Herman Bolle i katedrala dobiva današnji izgled sa dva visoka zvonika.

1987. - godine nadbiskup Franjo Kuharić osnovao Odbor Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale.

5 zvona ima katedrala, četiri manja koje zovu Velika Gospa, Sveta tri kralja, Sveti Kvirin i Sveti Mihael – postavljena na visini od četrdesetak metara iznad zemlje.

 



Katedrala sv. Stjepana u Zagrebu prije obnove
Katedrala sv. Stjepana u Zagrebu prije obnove


ZG vijesti

14.01.2014.

OTKRIĆA IZ OBNOVE CRKVE

Po(r)uka iz 1898. nađena u katedrali:

Nek' Hrvati budu složan narod

 

 

 

 

 

 

U južnom tornju zagrebačke prvostolnice tijekom obnove na 102. metru našli pergament poznatog arhitekta Hermana Bolléa. Dokument je vlaga uništila pa je teško čitljiv

                        

AUTOR:
Petra Balija/VLM

 

Kada su radnici prije nekog vremena na 102. metru južnog zvonika zagrebačke katedrale ugledali natpis A. D. 1898., pretpostavili su da su njihovi prethodnici tako zabilježili godinu posljednje obnove. Ni u primisli im nije bilo da se iza natpisa krije skrivena poruka poslana još krajem 19. stoljeća.

 

U poruci piše: "A dao dobri Bog, kada iza viekovah opet na javu dodje sadanja spomenica... da se tada nadju svi Hrvati kao dobri katolici, te slavan, složan i slobodan narod”. Dva pergamenta bila su smještena u malenoj staklenoj kapsuli, no uništila ih je vlaga. Tek postupkom u laboratoriju Hrvatskoj državnog arhiva uspjelo se dešifrirati tko ih je ostavio.

 

– Bio je to Herman Bollé, zaslužan za posljednju opsežnu obnovu katedrale uništene nakon velikog potresa 1880. godine – kazao je nadzorni inženjer Zvonimir Rukavina, odgovoran za obnovu prvostolnice, te dodao da katedrala od završetka Bolléove obnove 1902. ima današnji izgled s dva zvonika. Pergamente će, zajedno sa svim starim kamenjem, ornamentima s fasade, dokumentima te fotografijama, smjestiti u muzej obnove koji će se otvoriti odmah po završetku katedrale, a o čijoj se lokaciji još raspravlja.

 

Moderno dizalo pa pješice

 

No i samo stubište koje vodi do tornjeva, a koje će također biti dostupno turistima, muzejska je priča. Na četrdesetom metru, gdje je predviđena gornja stanica modernog dizala koje bi zamijenilo sadašnje tehnički neprikladno za posjetitelje, čitav je zid ispisan porukama onih koji su gore bili.

 

– Uglavnom su to njihova imena i prezimena s datumom, a ima onih napisanih i izrezbarenih još 1930-ih. Prostor je bio otvoren za javnost do pedesetih godina prošlog stoljeća – objašnjava Rukavina pokazujući satni mehanizam u susjednoj prostoriji. Nekad, dok satovi nisu bili spojeni na električni pogon, navijao ga je zvonar koji je živio u sjevernom tornju, a sada je samo izložbeni primjerak sagrađen 1900. u Beču.

 

Vezani članci

 

Nakon što obnova bude gotova, do 85. metra oba zvonika moći će se i pješice, odakle će se najbolje vidjeti čitav Zagreb.

 

Vodorige teške 1500 kg

 

Rukavina gotovo svakodnevno nadgleda radove na sedamdesetak metara visine. Radnici sada postavljaju dvostruki pod kako bi skela mogla izdržati teret najtežih komada koje će morati izvlačiti ne bi li ih obnovili. Najkompliciranije su tzv. vodorige, u obliku mitskih bića koja se najčešće prikazuju kao zmajevi, šišmiši, lavovi, a trebala bi uklanjati zle duhove iz crkve. Jedna takva skulptura teška je 1500 kilograma, a njena obnova stajat će 14.000 eura, što uključuje njeno vađenje, izradu modela, ponovno klesanje od kamena iz Tivolija te dopremanje i ugradnju.

 

 

 


otkriven stari spis u Zg katedrali
otkriven stari spis u Zg katedrali


ZG vijesti

13.01.2014.

 

Čistoća javlja: Započinje odvoz glomaznog otpada za područja Zagreba

 

 

 

 

 

Čistoća javlja: Započinje odvoz glomaznog otpada za područja Zagreba.

 

U Čistoći najavljuju kako će novi način odvoza glomaznog otpada za Zagreb u ovoj godini započeti prema planu početkom ožujka.

 

Odvoz glomaznog otpada za područja Zagreba u kojima se usluga drugog odvoza nije obavila u prošloj godini počinje u ponedjeljak i traje do kraja ovog mjeseca, izvijestila je Čistoća, podružnica Zagrebačkog holdinga. "Kako u zadnjem kvartalu 2013. nismo bili u mogućnosti poštivati planirane termine te pružiti uslugu drugog odvoza glomaznog otpada u nekim dijelovima grada, obavještavamo građane da ćemo odvoz obaviti putem mobilnih reciklažnih dvorišta u razdoblju od 13. do 31. siječnja 2014. godine", navodi Čistoća.

 

Mobilna reciklažna dvorišta propisana su novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom od Ministarstva zaštite okoliša i prirode, dodaje Čistoća i moli građane da glomazni otpad odlažu isključivo u spremnike koje će u tu svrhu postaviti u vremenu od 8 do 19 sati.

 

U gradskoj četvrti Črnomerec glomazni otpad odvozit će se u ponedjeljak, u Podsusedu–Vrapču 14. i 15. siječnja, Stenjevcu 14. i 16. siječnja, Trešnjevci sjever 17., 18. i 20. siječnja te Trešnjevci jug 20. i 21. siječnja.

 

U gradskoj četvrti Brezovica odvoz glomaznog otpada bit će 22., 23. i 24. siječnja, u Novom Zagrebu -zapad 24., 25., 27., 28., 30. i 31. siječnja. U Novom Zagrebu - istok glomazni otpad odvozit će se 28., 29. i 31. siječnja.

 

U Čistoći najavljuju kako će novi način odvoza glomaznog otpada za Zagreb u ovoj godini započeti prema planu početkom ožujka.

 

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je u listopadu prošle godine gradu Zagrebu zabranilo odlaganje glomaznog otpada na odlagalištu Jakuševec.

 

Ministarstvo navodi kako je prema obavezama iz novog zakona besplatno odlaganje u reciklažna dvorišta jedan od načina kako postupati sa glomaznim otpadom. On sadrži korisne sirovine koje se moraju vratiti u tijekove otpada, može sadržavati i opasan otpad i nije prihvatljivo da se odbacuje na ulice. Uz reciklažno dvorište za besplatni prihvat glomaznog otpada potrebno je osigurati i odvoz na poziv te po potrebi, za sezonske akcije, spremnike na javnim mjestima, navodi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

 



ZG vijesti

POZITIVAN TREND

Prosječna zagrebačka plaća za listopad 6.357 kuna

 

Autor: HINA
Objavljeno: 7. siječnja 2014. 

 

Na godišnjoj razini, zagrebačka je neto plaća za prošlogodišnji listopad bila veća za sedam kuna, ili za 0,1 posto.

 

ZAGREB Prosječna zagrebačka neto plaća za listopad prošle godine iznosila je 6.357 kuna, što je 43 kune ili nominalno 0,7 posto više od prosjeka za rujan, podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada.

 

Na godišnjoj razini, zagrebačka je neto plaća za prošlogodišnji listopad bila veća za sedam kuna, ili za 0,1 posto.

 

Podaci zagrebačke statistike pokazuju da je prosječna neto plaća u gospodarstvu za listopad iznosila 6.382 kune, a u izvan gospodarskim djelatnostima 6.303 kune. Prosječna neto plaća u Zagrebu u razdoblju od siječnja do listopada prošle godine iznosila je 6.408 kuna, što je nominalno 0,9 posto više nego u istom razdoblju godine prije.

 

Zagrebačka statistika prosječnu neto plaću veću od deset tisuća kuna za listopad prošle godine registrirala je u dvije djelatnosti – u upravljačkim djelatnostima; savjetovanju u vezi s upravljanjem u iznosu od 12.045 kuna te u zračnom prijevozu, od 10.009 kuna.

 

Tri su djelatnosti u kojima je prosječan neto u Zagrebu za prošlogodišnji listopad bio iznad devet tisuća kuna – u promidžbi (reklama i propaganda) i istraživanju tržišta 9.967 kuna, računalnom programiranju, savjetovanju i djelatnosti povezane s njima 9.809 kuna, te u vađenju sirove nafte i prirodnog plina 9.479 kuna.

 

Nasuprot tomu nekoliko je djelatnosti iz zagrebačke prerađivačke industrije i administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti u kojima je neto plaća za listopad bila tek nešto veća od tri tisuće kuna – zaštitnim i istražnim djelatnostima 3.102 kune, proizvodnji odjeće 3.181 kunu, uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika 3.184 kune, proizvodnji kože i srodnih proizvoda 3.388 kuna.

 

Između 3.500 i 4.000 kuna bila je prosječna listopadska neto plaća u tri djelatnosti – zapošljavanja 3.650 kuna, preradi drva i proizvoda od drva, osim namještaja 3.788 kuna te u proizvodnji tekstila 3.833 kune. 

 



ZG vijesti

VELIKI USPJEH

ZAGREB POSTAO APSOLUTNI HIT U SVIJETU Zabilježeni dvoznamenkasti turistički porasti

u 2013. godini!

 

 

 

 

Autor:  Hina

Objavljeno: 13.01.2014

 

 Najviše je turista lani u Zagreb došlo iz Njemačke, koje slijede Talijani te oni iz SAD-a, Velike Britanije i Japana.

 

ZAGREB - Za Zagreb prošla je godina bila turistički izuzetno uspješna i rekordna s gotovo 808 tisuća turističkih dolazaka i blizu 1,4 milijuna noćenja, što su porasti od 15 posto u dolascima i 12 posto u noćenjima u odnosu na 2012.

 

VEZANE VIJESTI

 

 

 

To po ocjeni zagrebačke Turističke zajednice grada iznova potvrđuje da je Zagreb zbog svoje turističke, kulturne, poslovne, sportske i druge ponude postao nezaobilazno turističko odredište atraktivno tijekom cijele godine.

 

Po prvim podacima Turističke zajednice u Zagrebu su prošle godine među turistima prevladavali stranci kojih je došlo 649,4 tisuće ili 17 posto više nego u godini prije, a nešto veći porast od 18 posto ostvarili su s 1,11 milijuna noćenja.

 

Time su se potvrdila očekivanja i prognoze za Zagreb za 2013. povezana s ulaskom Hrvatske u EU, što je i drugim glavnim gradovima svake nove članice redovito donosilo povećanje turističkog prometa.

 

Najviše je turista lani u Zagreb došlo iz Njemačke, koje slijede Talijani te oni iz SAD-a, Velike Britanije i Japana, dok su najviše noćenja također ostvarili Nijemci odnosno turisti iz SAD-a, Italije, Velike Britanije i Francuske.

 

Domaćih je turista u Zagrebu također prošle godine bilo 10 posto više nego u 2012. ili njih 158,3 tisuće, ali su s oko 277 tisuća noćenja imali pad od 7 posto.

 

No, za razliku od toga, samo prosinac prošle godine odnosno adventska zbivanja u Zagreb su dovela 18 posto više domaćih turista ili njih oko 17 tisuća koji su ostvarili i 7 posto više noćenja nego u prosincu 2012. ili oko 28 tisuća.

 

Općenito u Turističkoj zajednici Grada Zagreba posebno su zadovoljni adventskim razdobljem jer je Zagreb u prosincu prošle godine posjetilo ukupno 46,3 tisuće turista koji su ostvarili 83,3 tisuće noćenja, što su također dvoznamenkasti porasti od 17 odnosno 15 posto u odnosu na isti mjesec 2012.

 

Zagrebački turistički porasti za prosinac i cijelu 2013. znatno su viši od onih u ukupnom hrvatskom turizmu, kao i od pojedinačnih jadranskih županija, a iz TZGZ-a se i ove godine nadaju nastavku pozitivnih trendova.

 



13.01.2014.

 

STIPENDIJE ZA UČENIKE KOJI SE OBRAZUJU ZA DEFICITARNA ZANIMANJA

Zagreb stipendira buduće mlade obrtnike,

najviše elektro i vodoinstalatere

 

Autor: HINA
Objavljeno: 13. siječnja 2014. 

 

Stipendiju će dobiti i pet budućih autolakirera i pet kemijskih čistača, po četiri pedikera i strojobravara, po tri mesara i staklara, po dva armirača i fasadera i dva krovopokrivača/izolatera. Svi oni sklopit će s Gradom Zagrebom ugovor o korištenju stipendije.

 

ZAGREB  Grad Zagreb stipendirat će 57 učenika koji se obrazuju za deficitarna zanimanja za potrebe obrtništva u školskoj godini 2013/14, prema nedavno utvrđenoj konačnoj listi kandidata za dodjelu Stipendije Grada Zagreba.

 

Od ukupno 57 učenika prvih razreda koji će dobiti gradsku stipendiju, njih 12 školuje se za zanimanje elektorinstalatera, a 10 za vodoinstalatera.

 

Stipendiju će dobiti i pet budućih autolakirera i pet kemijskih čistača, po četiri pedikera i strojobravara, po tri mesara i staklara, po dva armirača i fasadera i dva krovopokrivača/izolatera. Svi oni sklopit će s Gradom Zagrebom ugovor o korištenju stipendije.

 

Stipendije za učenike koji se obrazuju za deficitarna zanimanja za potrebe obrtništva dodjeljuju se već punih 10 godina kako bi se potaknuo upis učenika u trogodišnje strukovne programe obrazovanja, za zanimanja u obrtništvu koja su vrlo tražena na tržištu rada.

 

Pravo na dodjelu stipendije imaju redovni učenici prvog razreda u trogodišnjim programima obrazovanja zagrebačkih strukovnih škola koji imaju neprekidno prebivalište na području Zagreba i nisu, osim iz opravdanih razloga, ponavljali razred u osnovnoj školi, odnosno da ne ponavljaju prvi razred srednje škole, te da su hrvatski državljani.

 

Nakon utvrđivanja Liste deficitarnih zanimanja, gradonačelnik Milan Bandić je u listopadu 2013. raspisao natječaj za dodjelu gradskih stipendija na koji se javilo ukupno 68 kandidata, a povjerenstvo za dodjelu stipendija izabralo je njih 57. Budući da na listu nije bilo prigovora, utvrđena je konačna lista učenika-stipendista.

 

Kriteriji za utvrđivanje liste kandidata za dodjelu stipendije učenicima su uspjeh u VII. i VIII. razredu, postignuti izvannastavni i izvanškolski rezultati tijekom osnovnog školovanja, te socijalni status i druge socijalne prilike u obitelji kandidata.

 

Korisnici Stipendije mogu nastaviti koristiti stipendiju do kraja trogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja pod određenim uvjetima. Stipendija u prvom razredu iznosi 900 kuna mjesečno, u drugom 1.200 kuna, a u trećem 1.500 kuna mjesečno.

 

 



10.01.2014.

 

Bandić ulaže 15 milijuna eura za spas Imunološkog zavoda?!

 

 

Naglasio je kako će Zagreb učiniti sve da Zavod proradi još 'boljim plućima'.

 

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić komentirao je slučaj stečaja Imunološkog zavoda, te rekao da će, ako dobije podršku Vlade RH, grad Zagreb preuzeti Zavod. Bandić je izjavio da je otpuštanje 200 zaposlenika nedopustivo i da 120 godina tradicije ne smije nestati, prenosi 24sata TV.


Naglasio je kako će kako će Zagreb učiniti sve da Zavod proradi još "boljim plućima". Grad Zagreb namjerava u sljedeće dvije godine uložiti 10 do 15 milijuna eura u Zavod kao bi se profilirao u visoko profitabilnu tvrtku.

 

·                         



Nogometni stadion u Zg tzv. - Dinamov stadion -
Nogometni stadion u Zg tzv. - Dinamov stadion -


ZG vijesti

HDZ nije za izgradnju kampa HNS-a na Sveticama:

'Kompletnu kampanju Bandić

radi na štetu građana i Grada Zagreba'

 

 

 

 

 

 

Smatra i da hrvatski građani neće ponovno nasjesti na populističke metode gradonačelnika Bandića koji, rekao je, "ujutro nosi svijeću u procesiji, a popodne na reveru lik i djelo jednog od najvećih zločinaca 20. stoljeća".

 

Predsjednik zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić istaknuo je u četvrtak kako HDZ nema ništa protiv izgradnje kampa Hrvatskog nogometnog saveza (HNS), ali ne na lokaciji Športsko-rekreacijskog centra Svetice. "Bit cijele priče je da se gradski prostor daje bez natječaja i to je uobičajen načina rada zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i njegovih suradnika. To je netransparentan i faraonski način vladanja Milana Bandića", rekao je Mikulić na konferenciji za novinare održanoj na ulazu u ŠRC Svetice.

 

Istaknuvši kako je po Generalnom urbanističkom planu Grada Zagreba na tom prostoru predviđen Dom hrvatskog rukometa, upitao se što je s tim domom i gdje će on biti.

 

Dodao je kako u drugim europskim zemljama nogometni kampovi nisu u centru grada.

 

Zaključivši kako je gradonačelnik Bandić počeo kampanju za hrvatskog premijera, predsjednik zagrebačkog HDZ-a i potpredsjednik Gradske skupštine Mikulić postavio je pitanje - jesu li kriteriji za tu funkciju 'bahatost i neznanje' te pozivanje na struku samo kada mu to odgovara ?

 

"Kompletnu kampanju Bandić radi na štetu građana i Grada Zagreba. Zar već jedanput hrvatski građani nisu rekli što misle o Bandiću i njegovoj kandidaturi na nacionalnoj razini", kazao je Mikulić.

 

Smatra i da hrvatski građani neće ponovno nasjesti na populističke metode gradonačelnika Bandića koji, rekao je, "ujutro nosi svijeću u procesiji, a popodne na reveru lik i djelo jednog od najvećih zločinaca 20. stoljeća".

 

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-HSP AS i BUZ u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Mario Župan rekao je da tema izgradnje kampa Hrvatskog nogometnog saveza nije bila raspravljena na klubovima niti odborima Gradske skupštine.

 

Izrazio je žaljenje što gradski zastupnici nisu upoznati s tom temom već sve doznaju iz medija. "To nije transparentan način upravljanja Gradskom skupštinom", smatra Župan.

 

Ocjenjujući da gradonačelnik Bandić od gradskih zastupnika radi "dramsko kazalište lutaka", naglasio je kako gradski zastupnici HDZ-a u Gradskoj skupštini neće biti lutke za njegovo potezanje.

I predsjednik Vijeća gradske četvrti Maksimir, Stanko Gačić (HDZ), rekao je da nisu protiv gradnje nogometnog centra, ali ne želi da građani budu bilo čime zakinuti.

 

Istaknuo je da im je prvenstveni interes dovršetak gradnje bazena na Sveticama.

            

                        

http://www.vecernji.hr/ritam-grada/odozgora-se-cijeli-grad-moze-zagrliti-914850/multimedia/p1



Klaićeva bolnica
Klaićeva bolnica


ZG vijesti

Zagreb daje stanove na korištenje roditeljima djece oboljele od malignih bolesti

 

 

 

 

 

 

Piše: Media servis
16.01.2014.

 

U SURADNJI Grada Zagreba i udruge Ljubav na djelu roditeljima čija djeca boluju od malignih bolesti sutra će svečano biti uručeni ključevi stanova u Deželićevoj ulici. Na otvorenju će biti i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.



Udruga Ljubav na djelu okuplja roditelje djece oboljele od malignih bolesti koja se liječe u sklopu Klinike za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj ulici. Glavni cilj djelovanja udruge je pomoć i potpora djeci oboljeloj od malignih bolesti kao i njihovim roditeljima.



"S veseljem mogu reći da smo konačno uredili stanove koje smo dobili od Grada Zagreba. To su tri apartmana za roditelje čija se djeca liječe od malignih bolesti, a sva tri su smještena blizu Klaićeve bolnice. Svaki apartman je opremljen s vlastitom kuhinjom i sanitarnim čvorom", rekla nam je Ljiljana Vuletić iz udruge Ljubav na djelu. Stanovi su namijenjeni za cijelu obitelj, a u njemu mogu boraviti roditelji te braća i sestre. Naime, važno je da se u tako teškoj situaciji obitelj ne razdvaja, kaže nam naša sugovornica.



"Ovom prilikom bih željela zahvaliti Gradu Zagrebu što nam je ustupio taj prostor koji je jako blizu Klaićeve, a to se dogodilo u jako kratkom roku. Zahvalila bih i svim donatorima koji su nam omogućili da se stanovi što kvalitetnije urede. Stanovi su bili u malo derutnom stanju, a sada su jako lijepo uređeni."

 

Obnovljeni stanovi



Novac za opremanje stanova prikupljen je humanitarnom večerom u svibnju prošle godine. S oko 90 tisuća kuna tog novca, ali i sredstvima donatora kompletno su obnovljene instalacije, stolarija, a nabavljen je i novi namještaj.



"To je pokrenuto početkom godine s Uredom gradonačelnika. Gradonačelnik je blagoslovio tu ideju da se ti stanovi dodijele. Onda smo imali humanitarnu akciju. 87 tisuća kuna nam nije bilo dovoljno da sve uredimo pa onda mogu zahvaliti i drugim donatorima koji su nam ustupili namještaj."



I roditelji su pomogli svojim rukama da se urede stanovi u Deželićevoj ulici, pa se tako nešto i uštedjelo, kaže nam Ljiljana Vuletić. A novca nikada dosta, pa iz udruge Ljubav na djelu pozivaju sve koji mogu pomoći, da to učine, pozivom na humanitarni broj telefona.



"Ako je ikako moguće, da nam pomognu na naš donacijski telefon 060-9018 i ta sredstva bi onda skupljali da bi plaćali režije, da roditelji ne moraju plaćati režije kad borave tu s djetetom na liječenju."



I Ljiljanino dijete nekada je bilo u istoj situaciji, danas je srećom dobro, a Udruga je osnovana s ciljem da se pomogne onima čiji su mališani u životnoj opasnosti. To je razdoblje, zaključuje naša sugovornica jako teško, cijeloj obitelji se mijenjaju životne navike, zato su stanovi za roditelje čija se djeca liječe od malignih bolesti i više nego potrebni.

 



Dani mimoza u Zagrebu i ostalim hrvatskim gradovima u subotu, 18. siječnja 2014.
Dani mimoza u Zagrebu i ostalim hrvatskim gradovima u subotu, 18. siječnja 2014.


ZG vijesti

Dan mimoza i Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice u subotu na Cvjetnom trgu u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima

 

 

 

 

 

Piše: Hina
srijeda, 15.1.2014. 15:57

 

DAN MIMOZA i Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja bit će obilježen u subotu, 18. siječnja, u većini hrvatskih gradova, a u Zagrebu će se već tradicionalno na Cvjetnom trgu po simboličnoj cijeni prodavati mimoze kao potpora Ligi za borbu protiv raka.



Građani će na štandu moći čuti i informacije o prednostima preventivnih programa raka vrata maternice - ginekoloških pregleda za žene od 25 do 65 godina i cijepljenja protiv humanog papiloma virusa (HPV) za djevojčice i mlade žene, rečeno je na konferenciji za novinare u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).



"U Zagrebu su godišnje osigurana besplatna cjepiva u prosjeku za 400 djevojčica i mladih žena, a tako će biti i ove godine", najavila je pročelnica Gradskog ureda za zdravstvo Mirna Šitum, koja je ujedno predsjednica Hrvatskog dermatovenerološkog društva.



U tu je svrhu iz gradskog proračuna osigurano 844.000 kuna, odnosno 2.110 kuna za tri cijepljenja kaje treba obaviti.



Šitum je navela da prema rezultatima istraživanja 26 posto dječaka i 16,5 posto djevojčica do 14 godina imaju spolno iskustvo pa bi, kaže, bilo dobro da se, osim djevojčica, u program cijepljenja uključe i dječaci.



Iako je HPV najčešći uzrok raka vrata maternice, a o važnosti cijepljenja u Zagrebu se o tome informiralo oko 10.000 roditelja, odaziv na cijepljenje je i dalje skroman, upozorila je Šitum ocjenjujući da su uzrok tome vjerojatno strah i predrasude.



Ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Tamara Poljičanin pohvalila je Zagreb i Rijeku, gradove koji prednjače u programima prevencije, i naglasila da je rak vrata maternice gotovo 100 posto izlječiv ako žena ide redovito na preventivne preglede i ako se koriste drugi načini prevencije, poput cijepljenja.
 


"U zadnje vrijeme puno radimo na prevenciji, 2012. krenuo je i Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice, no s odazivom nismo zadovoljni i zato je važno senzibilizirati žene od 25 do 65 godina da se odazovu na preventivne preglede", kazala je Poljičanin i dodala da je lani poslano oko 400.000 poziva na Papa test.



Cilj nam je, dodaje, da se kroz osam godina smanji pojava invazivnog raka vrata maternice za 60 posto, a kroz 13 godina smrtnost od te bolesti za 85 posto. Kako bi to postigli dovoljan broj žena se mora odazvati ginekološkom pregledu i Papa testu.



Predsjednica udruge "Zdrav(k)a" Vesna Košec naglasila je da su tri glavne poruke njihove akcije: edukacija, cijepljenje i probir (redoviti Papa test) kao glavni temelji dobre prevencije raka vrata maternice.



Hrvatska je, međutim, još uvijek jedna od zemalja koje nisu uvele nacionalni program cijepljenja protiv HPV-a, a to je jedan od indikatora koji pokazuju efikasnost prevencije u zdravstvenoj skrbi.



O važnosti prevencije govorila je i pomoćnica ministra zdravlja Ljubica Đukanović iznijevši statističke podatke po kojima će u Hrvatskoj samo ovoga tjedna jedna žena oboljeti, a dvije umrijeti od raka vrata maternice, odnosno da se godišnje dijagnosticira 350 novooboljelih.

 



ZG vijesti

14.01.2014.

Prodaja Gradskih ljekarni:

'Cijena mora biti više nego dobra'

 

 

 

 

 

"To je oblik javno-privatnog partnerstva u kojem će zaposlenici postati dioničari. Takav model privatizacije je uvjet da podržimo privatizaciju Gradskih ljekarni u Gradskoj skupštini", rekao je Kosor.

 

Prodaja Gradskih ljekarni dio je preustroja Zagrebačkog holdinga u komunalni holding, Grad Zagreb naći će strateške partnere za sve što je komercijalna djelatnost, pa tako i za prodaju Gradskih ljekarni, ne neće ih prodavati pod svaku cijenu, već pod određenim uvjetima, poručio je u utorak predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor. Kosor je na konferenciji za novinare izjavio da je prihvatljiv model prodaje po kojem bi 50 posto dionica Gradskih ljekarni pripalo strateškom partneru, pod uvjetom da je iz core businessa i da ponudi odgovarajuću cijenu. Također, 25 posto ponudilo bi se djelatnicima putem radničkog dioničarstva s velikim popustima na godine radnog staža, dok bi 25 posto plus jedna dionica ostala u vlasništvu Zagrebačkog holdinga, odnosno Grada Zagreba.

 

"To je oblik javno-privatnog partnerstva u kojem će zaposlenici postati dioničari. Takav model privatizacije je uvjet da podržimo privatizaciju Gradskih ljekarni u Gradskoj skupštini", rekao je Kosor.

 

Osim toga, prodajna cijena mora biti više nego dobra, baš kao i uvjeti za zaštitu zaposlenika, istaknuo je poručivši kako Klub zastupnika HSLS - HSS neće prihvatiti nižu cijenu od 100 milijuna kuna.

 

Kosor je naglasio da će tražiti mišljenje Gradskog ureda za zdravstvo o mogućoj prodaji Gradskih ljekarni, kao i njihovo očitovanje o primjedbama Hrvatske ljekarničke komore.

 

Na neobvezujući natječaj za moguću prodaju Gradskih ljekarni javilo se pet tvrtki. Grad će zadržati kontrolni paket odnosno svoje poslovne prostore, koji su na dobrim mjestima pa osiguravaju dobro poslovanje Gradskim ljekarnama.

 

"Grad se treba baviti komunalnim uslugama, a ne profitom", kazao je Kosor i najavio da će se Zagreb, kao primjerice Beč, baviti samo prometom, plinom, vodom, čistoćom i odvozom otpada, umjesto ljekarništvom, plakatiranjem i sličnim.

 

Na pitanje novinara o mogućoj prodaji "Čistoće", njenih dobara ili usluga, Kosor je odgovorio da se to neće desiti dok je on predsjednik Gradske skupštine.

 

"To se neće dogoditi, pa i po cijenu moje dužnosti predsjednika Gradske skupštine", obećao je Kosor.

 

 

13.01.2014.

Bandić rasprodaje obiteljsko srebro,

Gradske ljekarne - najprofitabilnije u državi

 

 

Zagrebački HDZ-ovci smatraju da je procijenjeni iznos 50 posto vlasništva nad Gradskim ljekarnama, od 100 milijuna kuna, premalen i kako očekuju, zbog godišnjih prihoda i dobiti te Holdingove podružnice, da iznos bude puno veći.

 

AUTOR:
Sergej Novosel Vučković/VLM

 

- Gradska ljekarna oduvijek posluje pozitivno, najprofitabilnija je ljekarnička ustanova u Hrvatskoj i neozbiljno je od gradonačelnika Bandića da rasprodaje obiteljsko srebro, Gradske ljekarne, koje nikada u povijesti nisu podizale bankovne kredite, koje nemaju nikakvih kreditnih zaduženja - smatraju zagrebački HDZ-ovci na današnoj pressici na temu privatizacije Gradskih ljekarni, sazvanoj na glavnom gradskom trgu.

 

Ivan Čelić i Mario Župan pitaju se tko je vrijednost 50 posto vlasništva Ljekarni, koliko bi išlo u prodaju, procijenio na 100 milijuna kuna, jer smatraju da je to skroman iznos.
- Ako je godišnji prihod Gradske ljekarne 330 milijuna kuna, da su zalihe robe 35 milijuna, da je većina od 37 ljekarni u svom poslovnom prostoru, da je zadržana dobit 180 milijuna kuna, jasno je zbog čega je već sada iskazan tako veliki interes kupaca.

 

Mi očekujemo da konačna prodajna cijenaznačajno premaši tih 100 milijuna kuna - poručuju zastupnici HDZ-a u Gradskoj skupštini. Oni, ističu, kao stranka podržavaju privatizaciju, ali da se odabere strateški partner iz branše i da se "Grad Zagreb zadrži kontrolni paket od najmanje 25 posto vlasništva".


- Šteta što će Zagrebački holding, kad i ako uprihodi tako veliki novac, upotrijebiti ga za krpanje rupa a ne za neke važne projekte na listi čekanja - mišljenja je HDZ Zagreba.

 

 

16.01.2014.

I zagrebački HDZ za prodaju Gradskih ljekarni,ali ne po svaku cijenu

 

Piše: Hina
Objavljeno 16.01.2014.

 

ZAGREBAČKI HDZ podržava privatizaciju Gradskih ljekarni, ali ne po svaku cijenu, već po modelu prema kojem bi se odabrao dobar strateški partner iz branše, a Grad Zagreb bi zadržao 25-postotni kontrolni vlasnički paket.



"Podržavamo ideju privatizacije, ali nam je važna i cijena, a neformalno iskazana cijena od 100 milijuna kuna za pola vrijednosti gradskih ljekarni ispod je normalne, te očekujemo da konačna prodajna cijena značajno premaši taj iznos", istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare HDZ-ov zastupnik u Gradskoj skupštini Dražen Bilokapić.



Iako u Javnom pozivu za iskazivanje interesa nije naznačena minimalna vrijednost za 50 posto vlasništva Zagrebačke ljekarne, mediji pišu da je riječ o iznosu od 100 milijuna kuna, kažu HDZ-ovci i pitaju se tko je i po kojoj metodi procijenio tako skroman iznos.



Kada se uzme u obzir da je godišnji prihod Gradskih ljekarni 330 milijuna kuna, zalihe robe su 35 milijuna, većina od 37 ljekarni u vlastitom je poslovnom prostoru, ima zadržanu dobit od 180 milijuna kuna, a 33 milijuna uložili su u novi galenski i analitički laboratorij, jasno je zašto već sada postoji veliki interes kupaca, kažu u HDZ-u.



"Zdravstvenoj ustanovi Gradske ljekarne Zagreb su 2006. već prenesena osnivačka prava na Zagrebački holding koji je trgovačko društvo, što je bilo protivno tadašnjem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, a sve to je na neki način bilo pokazatelj da će se ići prema privatizaciji", ustvrdio je HDZ-ov zastupnik u Gradskoj skupštini Ivan Čelić.



Izmjene Statuta Gradske ljekarne po kojem osnivač daje četiri člana, a ostaje samo jedan predstavnik radnika, nisu u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti jer se radi o zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, pa tražimo od Ministarstva zdravstva da pošalje inspekcijski nadzor u ustanovu, poručuju HDZ-ovci.

Neozbiljno je, ističu, od gradonačelnika Milana Bandića koji aktivno vodi kampanju za gradonačelnika Hrvatske, da licitira s kupnjom Imunološkog zavoda u koji treba uložiti 200 milijuna kuna, dok s druge strane rasprodaje obiteljsko srebro - Gradske ljekarne koje nikada u povijesti nisu podizale bankovne kredite, nemaju nikakvih kreditnih zaduženja i posluju pozitivno.

 


U Zagrebu, primjerice, preko 80 posto ljekarni je u privatnom sektoru, a tako je i na nacionalnoj razini pa nastaje problem jer privatne ljekarne ne naručuju skupe lijekove, obzirom da HZZO plaća tek nakon 250 dana, ističu u HDZ-u.

 



Kreće isplata porodiljnih naknada u Zagrebu
Kreće isplata porodiljnih naknada u Zagrebu


ZG vijesti

13.01.2014.

Počela isplata novčane pomoći

za opremu novorođenog djeteta

 

 

 

 

 

Rok za podnošenje zahtjeva korisnika prava na novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta je šest mjeseci od dana rođenja djeteta.

 

Zagrebački Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom obavještava građane da je počela isplata korisnicima prava na novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta.
Tu pomoć primit će korisnici koji su ostvarili pravo za prvo dijete u listopadu 2012. godine i listopadu 2013. godine, za drugo dijete u listopadu 2011., lipnju 2012., veljači 2013. i listopadu 2013. te za treće i svako daljnje dijete u listopadu 2008., 2009., 2010., 2011., 2012. i 2013. godine. 

 

Rok za podnošenje zahtjeva korisnika prava na novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta je šest mjeseci od dana rođenja djeteta.

 

Informacije o tom pravu mogu se pronaći na stranici www.zagreb.hr.



Muzička akademija u Zagrebu
Muzička akademija u Zagrebu


ZG vijesti

14.01.2014.

 

Muzička akademija dobiva pomoć Zagrebačke filharmonije

 

 

 

 

 

Idućeg tjedna dva su besplatna koncerta u KD Vatroslav Lisinski kojima ponajbolji hrvatski orkestar promovira mlade glazbene talente. Inače, gradnja budućega doma Akademije u centru Zagreba daleko je od dovršetka.

 

AUTOR:
Sergej Novosel Vučković/VLM

 

Između Zagrebačke filharmonije i Muzičke akademije u Zagrebu nastavljaju se vedri glazbeni tonovi, koji će opet do izražaja doći idućega tjedna, u utorak 14. i petak 17. siječnja na dvama besplatnim koncertima.

 

U Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski Filharmonija tako daje priliku da se čuju njihovi mlađi kolege, a možda i budući članovi toga ponajboljega hrvatskog orkestra. Kompozitor Ivan Končić, dirigenti Tomislav Fačini, Darijan Ivezić i Frane Kuss, trubačica Tina Horvat, altistica Tena Lebarić Rašković, pijanisti Tomislav Damjanović i Brigita Vilč, violončelistica Latica Anić te trombonist Ivan Mučić glazbeni su junaci koji će se predstaviti vokalnim, instrumentalnim, autorskim i upravljačkim umijećem.

 

 

- Cilj je nastupima u velikoj dvorani uz filharmonijski orkestar steći iskustvo, te dobiti potvrdu svoje kvalitete i izvrsnosti, a ovakav nastup dobro se vidi i "čuje" i u životopisu svakoga glazbenika - navode iz ZG filharmonije, kojoj je suradnja s Akademijom jedan od načina na koji taj orkestar promovira i prepoznaje, ali i potiče mlade umjetničke talente do profesionalnih pozornica.

 

Kad bi filharmonijin pristup i energično zastupanje interesa Muzičke akademije pratili i politički i ini "instrumenti", o kojima ovisi dovršetak gradnje budućega doma ove visokoškolske ustanove, bila bi to, reklo bi se, opća zvonka radost! Objekt, naime, nije bio gotov ni do jeseni, a u ovoj godini u gradskom je proračunu za njega izdvojeno dodatnih 15,5 milijuna kuna.

 

 



ZG vijesti

VJETAR U LEĐA

BANDIĆ SNIZIO CIJENU NAJMA GRADSKIH STANOVA 'Želimo da Zagrepčani lakše plaćaju režije'

                          

 

 

 

Autor:  Hina

Objavljeno: 02.01.2014

 

Za stan od 80 četvornih metara najamnina će biti 204 eura mjesečno (51 euro manje).

 

ZAGREB - Najamnine u oko 3000 stanova i poslovnih prostora u vlasništvu Grada Zagreba od 1. siječnja niže su u prosjeku za 20 posto i to je dobra vijest s kojom želimo krenuti u ovu godinu, rekao je danas zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

 

VEZANE VIJESTI

Vijesti

 

Najamnine će biti smanjene za 998 gradskih stanova, kojih je najviše u naselju Sopnica -Jelkovec, pa će tako za stan od 50 četvornih metara najamnina po novom iznositi 144 umjesto 180 eura mjesečno ili 2,88 eura 'po kvadratu'.

 

Za stan od 80 četvornih metara najamnina će biti 204 eura mjesečno (51 euro manje), a za više od sto 'kvadrata' mjesečni najam je 240 eura ili 60 eura manji od dosadašnje najamnine.

 

"To je duplo niža cijena za iznajmiti stan nego bilo gdje u gradu. Želimo pomoći građanima da lakše otplaćuju svoje režije", kazao je Bandić na konferenciji za novinare u Gradskoj upravi i izrazio nadu da će uspjeti i zadnji natječaj za iznajmljivanje stanova raspisan u studenome prošle godine za 450 stanova. U predhodnim natječajima već je iznajmljeno 548 stanova.

 

Pročelnica Gradskog ureda za imovinsko-pravne odnose Jasminka Lukač podsjetila je da Grad Zagreb upravlja s ukupno 3021 poslovnim prostorom, a da se smanjenje najma 20 posto odnosi na 1994 poslovnih prostora koji se koriste za tzv. komercijalnu djelatnost. Mjesečno će zakupnina za poslovne prostore i garaže biti smanjena za 1,1 milijun kuna.

 

"Bit će to 'vjetar u leđa' ljudima koji se bave ugostiteljstvom, trgovinom, posredničkom i uredskom te proizvodno-prerađivačkom djelatnošću", ustvrdio je Bandić.

 

Pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić pojasnio je da od 1. siječnja gradovi, općine i županije ulaze u sustav PDV-a za aktivnosti koje imaju karakter poduzetništva, u što spada i zakup poslovnih prostora.

 

"Izabrali smo popust od 20 posto kako bi se amortizirala činjenica da će sada biti obračunavan PDV na račune za zakup poslovnih prostora", kazao je Kojić i podsjetio da je za poduzetnike 230.000 kuna prometa u toku poslovne godine granica za biti ili ne u sustavu PDV-a.

 

Napomenuo je da se od zakupa i najma u gradsku blagajnu godišnje slijevalo oko 100 milijuna kuna, a da će zbog nižih troškova zakupnina za 20 posto poduzetnicima, gradska blagajna ostati uskraćena za 20 milijuna kuna. Dodao je i da je naplaćenost zakupa i najma bila oko 70 posto.

 

Bandić je stoga najavio prodaju gradskih stanova i poslovnih prostora o čemu će, kaže, više govoriti za mjesec dana.

 

Potvrdio je, međutim, najave da će od školske godine 2014/2015. udžbenici biti besplatni za srednjoškolce iz obitelji s troje i više djece što je, rekao je, uvod za besplatne udžbenike i za sve zagrebačke srednjoškolce, kao što to sad imaju osnovnoškolci.

 

Najavio je i da će se u ovom mandatu početi graditi žičara na Sljemenu što mu "leži na srcu", baš kao i uređenje nacionalnog stadiona, a pregovara se i o gradnji kampa na Sveticama za Hrvatski nogometni savez gdje će, osim nogometa, svoje mjesto i dalje imati atletika i plivanje.

 



Obljetnica rasvjete u Zagrebu
Obljetnica rasvjete u Zagrebu


ZG vijesti

OBLJETNICA RASVJETE

'Vužgali' lampu kao 1863.:

'Lanterna plinska, tak' imam te rad'

 

 

 

 

 

 

Od prvotne 364 plinske svjetiljke koje su proradile 31. listopada 1863. ostalo ih je 214. Uz Zagreb, još samo dva grada u Europi imaju takav sustav rasvjete.

 

AUTORI:
Dijana Kožul/VLM
Jakov Novak/VLM
Velinka Buljan/VLM

 

Paljenjem replike plinske lampe otprije 150 godina na Markovu trgu, gradonačelnik Milan Bandić obilježio je 150. obljetnicu uvođenja plinske javne rasvjete u Zagreb.

 

Mreža plinske javne rasvjete proradila je 31. listopada 1863. godine, obuhvaćala je 364 plinske svjetiljke, a danas ih je još 214, na Gornjem gradu, Kaptolu i Opatovini, koje svaku večer pali nažigač. Jučerašnje svečano puštanje u rad replike lampe nazvan je "Lanterna plinska tak' imam te rad".

 

– Samo još dva grada u Europi imaju plinski sustav rasvjete, to je turistička atrakcija. Zato će od sljedeće godine osobe koje pale ove lampe nositi posebne uniforme – izjavio je gradonačelnik Milan Bandić.

 

 

 

 



ZG vijesti

27.12.2013.

ZET: Valjanost kupona za besplatan prijevoz

produljuje se u siječnju 2014. godine

 

 

 

 

 

U ZET-u navode kako valjanost pretplatnih kupona korisnicima prava na besplatan prijevoz (umirovljenici s primanjima do 3200 kuna, stariji od 65 godina te korisnici s utvrđenom nesposobnošću za rad) uobičajeno prestaje 31. prosinca. To se odnosi i na udovice i roditelje poginulih hrvatskih branitelja.

 

ZET je u petak ujutro priopćio kako se na siječanj iduće godine produljuje valjanost pretplatnih kupona korisnicima prava na besplatni zagrebački javni prijevoz, s obzirom da je u tijeku aktualizacija popisa građana koji će to pravo ostvarivati u 2014. godini.
U ZET-u navode kako valjanost pretplatnih kupona korisnicima prava na besplatan prijevoz (umirovljenici s primanjima do 3200 kuna, stariji od 65 godina te korisnici s utvrđenom nesposobnošću za rad) uobičajeno prestaje 31. prosinca. To se odnosi i na udovice i roditelje poginulih hrvatskih branitelja.

 

No, u dogovoru s Gradom Zagrebom tim kategorijama putnika valjanost pretplatnih kupona produljuje se i na prvi mjesec iduće godine. Naime, u tijeku je aktualizacija popisa građana koji će prava na besplatni prijevoz ostvarivati u sljedećoj godini, nakon čega će, tijekom siječnja, biti omogućena obnova kupona za cijelu godinu.

 

To će građani moći učiniti na prodajnim mjestima ZET-a te na kioscima ugovornih partnera.

 

Korisnički profil, odnosno status putnika, građani mogu provjeriti i telefonom, pozivom u Kontakt centar ZET-a koji u 2013. godini bilježi povećanje upita i odgovora građanima od 20 posto u odnosu na prošlu godinu, zaključuje ZET u priopćenju.

 

·                       



ZG vijesti

14.01.2014.

GLOMAZNI OTPAD

'Kako da tako stari kauč sam odnesem u drugu ulicu?'

 

 

 

 

 

 

Mobilni kontejner za krupni otpad nalazit će se na jednoj lokaciji do koje građani trebaju sami doći ili platiti prijevoz, a to posebno teško pada starijim građanima Zagreba

 

AUTOR:
Stjepan Bubalo/VLM

 

Dugogodišnja praksa izbacivanja glomaznog otpada na ulice više se neće ponavljati, a Zagrepčani nepotrebne krupne stvari ubuduće moraju odlagati u posebne kontejnere.

 

Novi način prikupljanja počeo se primjenjivati od jučer, a osim što građani stvari neće smjeti iznositi na ulicu novost je i da za iznošenje imaju jedan dan, od 8 do 19 sati. Građani Črnomerca kažu da je najveći nedostatak novog načina prikupljanja to što svi moraju krupne stvari nositi na jedno mjesto.

 

– Kako da ja ovako star odnesem kauč iz Primorske do Reljkovićeve! – rekao je umirovljeni Stjepan Lokmer radnicima Čistoće. Jedino su mu mogli savjetovati da potraži pomoć u oglasniku od osoba koje nude uslugu iznošenja.

 

– Već smo dosta toga bacili, ali imamo još stvari pa ćemo muž i ja to iznijeti – rekla je Ankica Marn (na slici) dodavši kako smatra da je novi način prikupljanja loš jer treba osigurati radnu snagu i prijevoz do kontejnera.

 

– Odaziv je slab i otpad iznose samo oni koji žive blizu – potvrdili su radnici Čistoće, dok se iz uprave tvrtke pozivaju na zakon koji zabranjuje dosadašnji način prikupljanja otpada. Istaknuli su i da se u siječnju otpad odvozi iz osam gradskih četvrti u kojima to nije učinjeno po drugi put u 2013. zbog zabrane odlaganja na Jakuševcu, dok će novi krug prikupljanja po cijelom gradu početi u ožujku, i to po novom modelu.

 

Osim redovnog odvoza, Zagrepčani mogu odvoz krupnog otpada i naručiti po potrebi, no tu uslugu moraju dodatno platiti, a cijena joj je od 800 kuna naviše.

 

 



ZG vijesti

08.01.2014.

POČINJE 13. SIJEČNJA 2014.

Doznajte kad se iz vaše četvrti odvozi glomazni otpad

 

 

 

 

 

Nakon zabrane odlaganja otpada na ulicama i zelenim površinama Zagrebački holding ponovno organizira odvoz, za što je zadužena jedna privatna tvrtka. Raspored je utvrđen po četvrtima.

 

 

AUTOR:

Dijana Kožul/VLM

 

Nakon zabrane odlaganja glomaznog otpada na zelenim površinama i ulicama odvoz konačno počinje 13. siječnja. Najprije će se starih kauča, hladnjaka i drugih krupnih predmeta moći riješiti stanovnici u gradskim četvrtima Črnomerec, Podsused – Vrapče, Brezovica, Trešnjevka – sjever i jug, Novi Zagreb – istok i zapad te Stenjevec.

 

Zagrebački holding potpisao je ugovor s privatnom tvrtkom koja će privremeno riješiti odvoz otpada čije je odlaganje zabranjeno na deponiju na Jakuševcu, a raspored po datumima objavljen je na internetskim stranicama Holdinga i podružnice Čistoće.

 

Provjerite ovdje kada ste vi na redu.

 

 



Tribina u Sesvetama_16.01.2014.
Tribina u Sesvetama_16.01.2014.


ZG vijesti

17.01.2014.

KVARTOVSKA TRIBINA

U Sesvetama tri bazena, vrtić i novi asfalt za 140 ulica

 

 

 

 

 

Prvo obećanje sa sinoćnje tribine jest da će za mjesec dana sva kućanstva u ovoj četvrti dobiti kante za komunalni otpad

 

AUTORI:
Javorka Lemo/VLM
Petra Balija/VLM

 

Krambergerova i Glavna ulica u Sesvetama dobivaju ove godine novi asfalt, a Stubička ulazi na listu prioriteta. Ukupno će se 140 sesvetskih ulica asfaltirati u 2014.godini. Za mjesec dana posude za komunalni otpad podijelit će se svim kućanstvima u Sesvetama, a krajem veljače otvara se novi dječji vrtić u Vugrovcu. To su samo neka od obećanja koja su građanima Sesveta dali predstavnici Grada i Zagrebačkog holdinga na sinoćnjoj, četvrtoj po redu Večernjakovoj kvartovskoj tribini “Želiš li bolji kvart?”, održanoj u bivšoj kinodvorani Narodnog sveučilišta Sesvete.

 

Dvorana sa 300 sjedala bila je premala da bi primila sve zainteresirane, a ono što je najviše zanimalo stanarenajveće gradske četvrti, u kojoj živi 70 tisuća stanovnika, bili su vodovod, kanalizacija, asfaltiranje cesta, pojačane autobusne linije, ali i bazeni.

 

– Radimo ih na dvije lokacije, u naselju Iver i Sopnici Jelkovec. U Iveru će biti jedan, a u Jelkovcu dva bazena različitih dimenzija i trebali bi biti otvoreni do rujna ove godine – poručio je Ivica Lovrić, pročelnik za obrazovanje, kulturu i sport.

 

Vezani članci

 

Uz njega na Večernjakovoj kvartovskoj tribini bili su i Marijan Tomurad, predsjednik Vijeća gradske četvrti Sesvete, Dinko Bilić, pročelnik Ureda za izgradnju i uređenje grada,Alan Ordulj, zamjenik pročelnika Bilića,Višnja Fortuna, pročelnica za socijalnu zaštitu, Zoran Nevistić, pročelnik Službe za mjesnu samoupravu, Slavko Antolić, pomoćnik pročelnice za zdravstvo, Davor Tomić, rukovoditelj Službe razvoja Vodoopskrbe i odvodnje, Ivan Miličević, izvršni direktor prometa ZET-a i Mladen Volarić, zamjenik direktora Čistoće.

 

Detaljno izvješće s tribine objavljujemo u subotnjem izdanju Večernjeg lista, a idućih mjesec dana u tiskanom izdanju objavljivat ćemo odgovore na sva pitanja koja su nam stanovnici Sesveta slali za gradsku upravu i Holding. I naravno, pozorno pratiti izvršavaju li se gradska obećanja.

 



Zagreb turistička top destinacija u 2013.
Zagreb turistička top destinacija u 2013.


ZG vijesti

21.01.2014.

IZBOR PORTALA EUROPEAN BEST DESTINATIONS

 

Zagreb nominiran za najbolju europsku destinaciju u 2014.

 

 

 

 

 

Autor: HINA
Objavljeno: 21. siječnja 2014. 

 

 

VEZANI ČLANCI:

 

Nominirani su i Amsterdam, Beč, Berlin, Barcelona, Bergen, Budimpešta, Cannes, Glasgow, Cipar, London, Madeira, Madrid, Milano, Porto, Pariz, Prag, Rim, Stockholm i Ženeva.

 

ZAGREB – Portal European Best Destinations nominirao je Zagreb među 20 europskih gradova za najbolju europsku destinaciju u ovoj godini, a glasovanje za taj prestižni naslov, koji se smatra i sinonimom europske izvrsnosti, bit će otvoreno od sutra, 22. siječnja do 12. veljače na internetskoj stranici portala (www.europeanbestdestinations.org).

 

Kako su danas izvijestili iz Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ), uz Zagreb, nominirani su i Amsterdam, Beč, Berlin, Barcelona, Bergen, Budimpešta, Cannes, Glasgow, Cipar, London, Madeira, Madrid, Milano, Porto, Pariz, Prag, Rim, Stockholm i Ženeva.

 

Te su destinacije, po objašnjenju portala European Best Destinations, odabrane temeljem podataka Eurostata i prema ocjeni stručnog suda organizatora.

 

European Best Destinations je europska neprofitna organizacija sa sjedištem u Bruxellesu, osnovana s ciljem promicanja kulture i turizma u Europi.

 

U partnerstvu s turističkim uredima angažirana je na promicanju boljeg razumijevanja bogatstva, raznolikosti i kvalitete među destinacijama u Europi, ali i njezina promoviranja kao najvažnije destinacije u svijetu.

 

Organizacijom ovog natjecanja u kojem glasači elektronskim putem biraju najbolje potiče se izvrsnost, a dobitnicima podiže imidž pa te destinacije privlače znatno više gostiju.
Iz TZGZ-a podsjećaju da je Zagreb od 2008. do danas bilježio stalni porast turističkih noćenja, odnosno 2008. ih je bilo 1,14 milijuna, a prošle godine 1,4 milijuna.

 

Operativni marketinški plan turizma grada Zagreba 2011.-2016., koji je izradila tvrtka Horwath HTL, procijenio je da će tu brojku Zagreb ostvariti 2015., što znači da je ostvarena čak dvije godine ranije od predviđanja. 

 

 



Fallerovo šetalište, Gornji grad
Fallerovo šetalište, Gornji grad


Zagreb, Trg bana J. Jelačića
Zagreb, Trg bana J. Jelačića



26.01.2014.

Recesija?

Zagreb planira ulaganja od 1,5 milijardi kuna u europsku Univerzijadu 2016. godine

 

 

Na Europskim sveučilišnim igarama, kojima će 2016. godine Zagreb i Rijeka biti domaćini, nastupit će oko 5500 studenata sportaša iz 45 europskih zemalja i s tristotinjak sveučilišta.

 

Grad Zagreb priprema se za europsku Univerzijadu u srpnju 2016. godine, dokad se planira urediti više sportskih, prometnih i komunalnih objekata, u što će biti uloženo oko 1,5 milijardi kuna.


Na Europskim sveučilišnim igrama, kojima će 2016. godine Zagreb i Rijeka biti domaćini, nastupit će oko 5500 studenata sportaša iz 45 europskih zemalja i s tristotinjak sveučilišta. Mladi europski sportaši natjecat će se u 19 sportova i dva sporta za studente s invaliditetom, a pritom će koristiti 40 sportskih objekata u Zagrebu i 15 u Rijeci.

 

Tijekom 12 dana trajanja Univerzijade sudionici će biti smješteni u studentskim domovima u Zagrebu i u Rijeci.

 

"Procjena ukupnih ulaganja u sportske objekte je oko 1,5 milijardi kuna. Ta će se sredstava dobrim dijelom osigurati iz fondova EU", rekao je Hini pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivica Lovrić.

 

Do Univerzijade planira se temeljita obnova dvaju studentskih domova: Stjepan Radić i Cvjetno naselje, u što će biti uloženo 290 milijuna kuna europskih sredstava. "Time će se podići standard smještaja na visoku europsku razinu u oba doma", najavljuje Lovrić.

 

Za sportske objekte planirano je 136 milijuna kuna u okviru minimalnog programa obnove, a u to su uključene sanacije, rekonstrukcije i izgradnje nekolicine školskih i sportskih dvorana, nogometnog stadiona "Zagreb", NK "Rudeš", nogometnih igrališta i sportsko-rekreacijskih centara.

 

Na Rekreacijsko-sportskom centru Jarun planira se uređenje sportskih borilišta, tribina i popratnih sadržaja te svlačionica, klimatizacija i informatizacija dvorana.

 

Iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport ističu da imaju u planu i velike projekte s kojima Grad Zagreb aplicira na fondove EU, pa su tako izdvojili temeljitu rekonstrukcija Doma sportova, za što treba oko 550 milijuna kuna, a to bi ujedno bila najveća investicija.

 

Slijedi dovršetak Maksimirskog stadiona s oko 250 milijuna kuna, dok se za 150 milijuna kuna planira izgradnja velike polivalentne studentske sportske dvorane kod Studentskog doma "Stjepan Radić" na prostoru kod Kineziološkog fakulteta (Zapadni sveučilišni kampus). U planu je i izgradnja ragbi centra u Zagrebu za 20 milijuna kuna.

 

Kad je riječ o kapitalnim prometnim projektima, planira se izgradnja Šarengradske ceste i denivelacija Rotora u Remetincu.

 

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić jedan je od članova Organizacijskog odbora europske Univerzijade i osnivač zagrebačkog Organizacijskog odbora 3. Europskih sveučilišnih igara Zagreb - Rijeka 2016. godine.

 

Bandić je već bio najavio ulaganja u zagrebačke sportsku i prometnu infrastrukturu, podsjećajući kako se u sportske objekte, osim Arene, nije ulagalo od Univerzijade 1987.godine.


No, ima i onih koji tvrde da je to "dobar Bandićev spin" za konačno uređenje Maksimirskog stadiona, za koji se namjerava utrošiti do 250 milijuna kuna.

 

"Iz gradskog proračuna to se sigurno neće financirati, a hoćemo li za to dobiti neka druga sredstava, hoće li 'oživjeti' Gradski ured za EU fondove i hoće li se angažirati privatni kapital, on (Bandić) vjerojatno zna odgovore na ta pitanja", izjavio je predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor.

 

"Kao Zagrepčanin i predsjednik Gradske skupštine volio bih da privučemo kapital i dobijemo što više novih objekata. To je sve u našem interesu. Zagreb se preporodio nakon Univerzijade 1987.", dodao je Kosor.

 

Iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport poručuju kako se organizacijom Europskih sveučilišnih igara žele stvoriti preduvjeti dugoročnog razvoja studentskog sporta u Zagrebu i u Hrvatskoj.

 

"Kroz pripremu za odvijanje manifestacije želimo ubrzati procese razvoja sporta u Zagrebu i Rijeci te stvoriti preduvjete za novi zamah u razvoju cjelokupnog sporta, a naročito studentskoga sporta u Hrvatskoj. Osim toga, budući da će se u oba grada prethodno napraviti građevinske i druge pripreme, Zagreb i Rijeka će doživjeti svojevrsnu renesansu u svakom pogledu", navode iz tog ureda.

 

Europske sveučilišne igare Zagreb - Rijeka 2016. bit će najveće sportsko natjecanje ikada održano u Hrvatskoj, veće od Univerzijade 1987. i Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine. 

 


         



Sljemenska žičara
Sljemenska žičara



 

26.01.2014.

Na Medvednicu ćemo ponovno ići žičarom

 

 

Park prirode Medvednica dobit će gondolu, koja je infrastrukturni objekt važan sa stajališta zaštite prirode i razvoja turizma i gospodarstva u cjelini, a ujedno je i omiljeno mjesto zabave i rekreacije Zagrepčanki i Zagrepčana, najavila je u razgovoru za Hinu zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek.

 

Zagreb bi u sljedeće tri i pol godine ponovno trebao dobiti sljemensku žičaru, jednu od svojih turističkih atrakcija, koja je 2007. godine bez puno buke neslavno propala i nakon 44 godine otišla u povijest.


Bilo je to 30. lipnja 2007. godine, kada je zbog kvara motora i neisplativosti popravka ta najduža jednoužna žičara u Europi službeno prestala s radom. Trebala bi je zamijeniti modernija, sigurnija i veća žičara koja će posjetiteljima opet omogućiti jedinstven doživljaj odlaska na Medvednicu gondolom.

 

Park prirode Medvednica dobit će gondolu, koja je infrastrukturni objekt važan sa stajališta zaštite prirode i razvoja turizma i gospodarstva u cjelini, a ujedno je i omiljeno mjesto zabave i rekreacije Zagrepčanki i Zagrepčana, najavila je u razgovoru za Hinu zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek.

 

"Grad Zagreb i Park prirode Medvednica smatraju žičaru prioritetnim projektom jer za njega građani koji vole boraviti na Sljemenu i koristiti ga za rekreaciju i sport imaju posebno izražen interes", rekla je Švaljek.

 

Dodala je kako je zbog toga cilj Grada Zagreba da se projekt žičare realizira, ali je to i u interesu očuvanja prirode o čemu brine Javna ustanova Park prirode Medvednica.

 

"Budući da žičare nema, danas se na Sljeme dolazi uglavnom automobilima što nije održivo sa stajališta zaštite prirode na Medvednici", smatra Švaljek.

 

Ravnateljica Parka prirode Medvednica Snježana Malić-Limari rekla je da od 2007. godine od kada je žičara ukinuta, broj automobila kojima građani dolaze na Medvednicu godišnje raste od dvije do tri tisuće.

 

Švaljek: žičara u službi razvoja turizma, mobilnosti i zaštite okoliša

 

Švaljek je istaknula i kako je žičaru važno osposobiti i sa stajališta razvoja turizma. "Ljudi koji prvi put dođu u Zagreb i vide da se uz grad nalazi velika gora, požele doći na njezin vrh i pogledati Zagreb odozgora. Smatram da bi žičara mogla stvarno doprinijeti kvaliteti Zagreba kao turističke destinacije", istaknula je.

 

Rekla je kako je u ovom trenutku teško govoriti o stvarnom iznosu investicije u žičaru. "Radi se o investiciji u visini između 15 i 20 milijuna eura, ali to je vrlo gruba procjena", dodala je. Istaknula je kako postoji prilična vjerojatnost da bi se za takav projekt mogla koristiti bespovratna sredstva fondova Europske unije.

 

Upitana kada bi se moglo krenuti s projektom, Švaljek je odgovorila da su postignuti preliminarni dogovori na razini Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga, a postoji načelan dogovor i za razgovore u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.

 

"Radi se o projektu koji zahtjeva niz koraka prije nego se krene u samu realizaciju. Za te korake će sigurno trebati godina dana jer oni obuhvaćaju i donošenje Prostornog plana područja posebnih obilježja Medvednice te Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba".

 

Najavila je da bi gondolu mogli imati u sljedeće tri i pol godine, odnosno do kraja ovog mandatnog razdoblja gradonačelnika Milana Bandića i njegove uprave. "Taj je projekt jedan od prioriteta gradonačelnika Bandića i svakako treba očekivati da se taj projekt realizira u tom razdoblju", ustvrdila je Švaljek.

 

Nova žičara bit će veća od stare, kretat će sa zadnje tramvajske stanice

 

Govoreći o izgledu buduće gondole, rekla je da će ona biti veća od prijašnje žičare, kakve se sjećamo, koju je Medvednica imala od 1963. do 2007. godine.

 

Što se tiče tehničkih karakteristika Švaljek je rekla kako će kabine vjerojatno biti veće od prijašnjih, dok će stupovi biti niži kako bi žičara mogla raditi i za nepovoljnijih vremenskih uvjeta. Kabine će biti prilagođene za osobe s invaliditetom, a po mogućnosti će dopuštati i prijevoz bicikala.

 

Pojasnila je da će neke kabine gondole biti za posjetitelje, a neke za teret kao i za potrebe Hitne pomoći ili Gorske službe spašavanja. Nova gondola bi trebala kretati sa zadnje tramvajske stanice, Gračansko Dolje.

 

Ponovno uspostavljanje žičare nije jedino što bi trebalo obogatiti turističku ponudu Medvednice. Ravnateljica Malić-Limari najavila je da se na Zagrebačkoj gori planira realizirati i projekt izgradnje centra za posjetitelje na Medvedgradu. Već se dvije godine priprema dokumentacija za strukturne fondove EU i u 2015. godini taj projekt će se aplicirati za financiranje, a nakon toga bi trebali početi i radovi.

 

"Bit će to prvi centar za posjetitelje Parka prirode Medvednica. Standard upravljanja zaštićenim područjima zahtjeva takav objekt", rekla je. On će prezentirati na jednom mjestu ne samo povijest Medvedgrada već i sve prirodne i kulturne vrijednosti Medvednice, planine sjeverno od Zagreba.

 

Sljeme, njezin najviši vrh (1033 metara), je popularno izletničko mjesto do kojeg se sada može doći cestom ili pješke, planinareći, ali ne više i turističkom žičarom koja je radila od 1963. do 2007. godine.

 

Stara žičara bila je najduža jednoužna žičara u Europi

 

Gradnja žičare započela je 1962. godine i završila sljedeće godine, a tome je prethodilo pet godina pripreme. Još je 1960. godine posječena šuma kroz koju su kasnije protezala trasa žičare s 13 čeličnih stupova visokih od sedam do 40 metara i dvije stanice za dolazak i odlazak putničkih kabina.

 

Po cijeloj trasi kružila su dva nosiva i jedno vučno uže, izgrađene su i tri trafostanice, a služile su za napajanje energijom dva elektromotora. Na gornjoj stanici, ispod željezne konstrukcije, u jami dubokoj pet metara, bio je smješten pogon za vuču užeta. Za slučaj duljeg nestanka električne energije ugrađen je i pomoćni, dizelski motor.

 

Žičara Sljeme u rad je puštena 27. srpnja 1963. godine i imala je 88 kabina. Taj "Sljemenski lift do vrha Medvednice" bio je jedan od simbola Zagreba. Kada je puštena u rad, s trasom dugom 4017 metara i samo s jednim pogonom bila je najduža jednoužna turistička žičara u Europi. Donja postaja nalazila se 330 metara iznad mora, gornja na 1000 metara iznad mora.

 

Najveći raspon između stupova bio je 606 metara, najveći razmak od tla oko 65 metara, najveći nagib nosivog užeta 47 posto. Prijevozni kapacitet plavo-žuto-crvenih kabina žičare po svakom smjeru bio je 450 osoba, a do vrha se stizalo za 23 minute.

 

Gradnju žičare, a kasnije i njezin rad nije pratila i realizacija planova o gradnji sadržaja koji bi izletnike na Sljeme privlačili tijekom cijele godine. Zato je žičara poslovala s gubitkom. Od planiranih 675 000 putnika na godinu i oko 20.000 kilograma robe, žičara je 1967. godine prevezla 255 000 putnika, a dvije godine poslije još 14.000 putnika manje. Nažalost, putnike koji bi se odlučili na izlet žičarom, na Sljemenu bi dočekala samo lijepa priroda i gostionica bez ikakvih drugih sadržaja. I Tomislavac je nakon požara bio zatvoren.

 

Jedna od karakteristika žičare bila je njena izloženost čestom jakom bočnom vjetru. Sigurnosni propisi nisu dozvoljavali pogon pri vjetru koji puše brzinom većom od 10 m/sek. Međutim, žičara je izdržala bez težih posljedica i orkansko nevrijeme koje je 22. srpnja 1973. zahvatilo Sljeme. Kako su tada pisali suvremenici, pravo je čudo kako su kabine izdržale nalet vjetra koji je stoljetna stabla razbacao kao triješće, čupajući ih iz korijena. Putnici su iz kabina izbavljeni u najkraćem mogućem roku, a oni čije su kabine bile na većoj visini, na izbavljenje su čekali punih 24 sata.

 


 

·                             



Trg kralja Tomislava na Zrinjevcu,zima 2014.
Trg kralja Tomislava na Zrinjevcu,zima 2014.


 


29.01.2014.

(NE)ISKORIŠTAVANJE

Znaju li u Gradu Zagrebu povući više novca iz europskih fondova

 

 

Za 44 projekta iz pretpristupnih fondova Zagreb povukao 37 milijuna eura, a što se tiče iskoristivosti kohezijskih fondova, Zagreb se još priprema i rješava sve potrebne dozvole.

 

AUTOR:
Lana Kovačević/VLM

 

Iako smo već šest mjeseci članica Europske unije, tek sredinom godine glavni će grad u finalizaciju definiranja operativnih programa, sklapanje partnerskog sporazuma, kao i dodjelu i nadzor korištenja sredstava iz EU.

 

Gradska upravna tijela i trgovačka društva Grada Zagreba još rješavaju imovinskopravne odnose, ishođenja lokacijskih dozvola, potvrde glavnih projekta, građevinskih dozvola, pripreme i donošenje prostorno-planskih, strateških i operativnih dokumenata kako bi prijavljivali projekte na natječaje.

 

Što se pretpristupnih fondova tiče, lani su u provedbi bila ukupno 82 projekta od kojih je 38 završeno, a 44 se nastavljaju provoditi i u ovoj godini. Njihova je vrijednost 47 milijuna eura, od čega je iz EU povučeno oko 37 milijuna eura.

 

>>Iz fondova EU, Zagreb bi prvo novce za spalionicu

 


 

 



Nova spalionica ili .....
Nova spalionica ili .....


 


29.01.2014.

UPRAVLJANJE OTPADOM

Gradonačelnik nepopustljiv, u Resniku i spalionica otpada i kompostana

 

Iako je Gradska skupština trebala održati tematsku sjednicu o gospodarenju otpadom, ona će se organizirati tek u travnju.

 

AUTOR:
Dijana Kožul/VLM

 

Spalionica i centar za gospodarenje otpadom koji će imati kompostanu gradit će se u Resniku – ponovio je to još jednom gradonačelnik Milan Bandić.

 

Iako stanari ovoga naselja već mjesecima prosvjeduju na razne način protiv namjere gradskih vlasti da se baš u njihovu naselju gradi kompleks za zagrebačko smeće, gradonačelnik, čini se, nije odustao od onoga što je najavio još u listopadu.

 

– Naš je rok konac 2018. godine dokad će Grad Zagreb u Resniku sagraditi centar za reciklažu, kompostanu, postrojenje za mehaničko-biološku obradu u kojoj će se “kuriti” onih 25 posto što ostane nereciklirano – objasnio je gradonačelnik. Komentirao je i odgađanje tematske sjednice Gradske skupštine o gospodarenju otpadom. Najavio je da bi se ona trebala održati najkasnije u travnju.

 

Vezani članci

 

– Čim sjednica bude pripremljena i čim naš Odbor za zaštitu okoliša to dopusti, održat ćemo sjednicu na ovu temu – kazao je gradonačelnik.

 

Odgađanje sjednice komentirao je i predsjednik odbora Andrija Mikulić (HDZ)koji je i zadužen za njeno organiziranje. On pak za ovaj problem krivi gradonačelnika.

 

– Nismo održali sjednicu jer od listopada tražimo materijale s preciznim planovima, no do dana današnjega od gradonačelnika ih nismo dobili. Ovo je još jedan primjer kako gradonačelnik gradom vlada faraonski, bez dogovora – poručio je Mikulić.

 


 



Trg kralja Tomislava na Zrinjevcu, zima 2014.
Trg kralja Tomislava na Zrinjevcu, zima 2014.



29.01.2014.

RODITELJI, PRIPREMITE SE

Šestogodišnjaci pred životnom promjenom:

Od veljače prijave na pregled za upis u školu

 

 

Najesen će u prvi razred osnovne škole krenuti svi koji do 1. travnja navrše šest godina, a procjenjuje se da ih je na području Zagreba oko 7500.

 

AUTOR:
Mateja Šobak/VLM

 

Nova školska godina još je daleko, ali pripreme za nju već počinju. Barem što se tiče učenika koji će 2014./2015. prvi puta sjesti u školske klupe.

 

Od 1. veljače roditelji budućih prvašića svoje dijete dužni su prijaviti nadležnom liječniku škole koju će dijete pohađati kako bi dobili upute i točno vrijeme za liječnički pregled koji se mora obaviti prije upisa u školu.

 

Upisi u lipnju

 

– Pregled djece obvezan je radi utvrđivanja njihova psihofizičkog stanja, a provest će ga stručno povjerenstvo osnovne škole u koju se dijete treba upisati, odnosno kojoj pripada prema upisnom području – objasnili su iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport te dodali da su se za liječnički pregled roditelji djece dužni osobno javiti u školsku ambulantu prema adresi prebivališta kako bi preuzeli uputnice i dogovorili termine pregleda. Upisi u prve razrede bit će 12., 13. i 14. lipnja i do tada svi budući školarci moraju obaviti svoje liječničke preglede.

 

– U slučaju da dijete ne može doći na pregled u vremenu koje je utvrđeno rasporedom pregleda, o tome se do 30. svibnja treba obavijestiti stručno povjerenstvo škole – poručili su iz Grada.

 

U 106 škola

 

Kao i svake godine, i ove će se u prvi razred moći upisati djeca koja će do 1. travnja navršiti šest godina, a upisi će se obavljati u školama.

 

– U klupama na jesen očekujemo između sedam i sedam i pol tisuća prvašića - rekao je pročelnik Gradskog ureda za obrazovanjeIvica Lovrić, te dodao da će se oni smjestiti u 106 škola u gradu, čiji se popis, sa dijelovima grada koji pripadaju određenoj školi, ali i Domovima zdravlja za prijavu na potreban pregled može naći na internetskim stranicama Grada.

 




Samoborski fašnik
Samoborski fašnik


 


SAMO KOD NJIH

Pogledajte kako će Samoborci na fašniku 'skuriti krizu'

 

 

Od 21. veljače do 4. ožujka traje 188. samoborski fašnik, s novim sloganom, zbog kojega, tvrdi Fašnički Sudac, možda neće trebati paliti Princa Fašnika.

 

  • www.vecernji.hr/ritam-grada/pogledajte-kako-ce-samoborci-na-fasniku-skuriti-krizu-918201/multimedia

 

AUTOR:
Petra Balija/VLM

 

Tradicionalni 188. po redu Samoborski fašnik ove godine počinje 21. veljače i traje sve do 4. ožujka pod sloganom Imamo vizu, skurimo krizu.

 

-Možda ove godine povodom novog slogana nećemo morati paliti Princa Fašnika, nego krizu - rekao jeFašnički Sudac prilikom najave manifestacije. Djeca će se moći klizati na klizalištu u sklopu vojarne Taborec, gdje će biti organiziran i metloboj (hokej s metlama), a odrasli će se moći okušati i u kraflingu, boćanju na ledu s demižonima.

 

U slučaju da bude snijega, organizirat će se i sanjkanje. Osim programa i na glavnoj pozornici na glavnom samoborskom trgu, posjetitelji će moći kušati i specijalitete koje nude samoboski ugostitelji koji su osmislili i poseban fašnički program.

 

>>Najpoželjnija destinacija u Županiji – Samobor

 




Samoborski fašnik
Samoborski fašnik


Zg željeznički kolodvor
Zg željeznički kolodvor


 


MODERNA ŽELJEZNICA

 

Ima li tko barem milijardu eura? Grad Zagreb želi prugu ispod zemlje, a HŽ na stupovima

 

Kako bi putovanje vlakom učinio primamljivijim što većem broju putnika, HŽ sljedećih deset godina planira modernizirati prugu kroz grad. Samo za projektiranje potrebne su četiri, a za radove još šest godina

 

AUTOR:
Stjepan Bubalo/VLM

 

Hrvatske željeznice sljedećih deset godina planiraju modernizirati prugu kroz Zagreb kako bi putovanje vlakomučinili primamljivijim što većem broju putnika. Već iduće godine počet će izgradnja pruge od Podsuseda do Samobora, krenut će se uozbiljno planiranje trase prema Zračnoj luci.

 

U suradnji sa zagrebačkom gradskom upravom ovih dana ponovno je pokrenuta i rasprava oko modernizacije, odnosno uzdizanja pruge kroz grad na stupove ili njeno ukopavanje.

 

Četiri kolosijeka

 

Iz Hrvatskih željeznica pojašnjavaju da planiraju željezničku prugu od Dugog Sela do Savskog Marofa proširiti s dva na četiri kolosijeka, a na trasi između Zapadnog kolodvora, Heinzelove ulice i Save izdići na stupove u dužini devet kilometaraili, prema drugom prijedlogu, ukopati u zemlju. To rješenje najviše zastupa arhitektNenad Fabijanić, a podupiru ga urbanisti i gradska uprava. U HŽ-u izdizanje pruge smatraju vjerojatnijom opcijom.

 

Marko Car, član Uprave HŽ Infrastrukture, objasnio je da se oni zalažu za nadzemnu varijantu. Predviđaju da bi izdizanje na nadvožnjake, onako kako je to učinjeno od Zavratnice do Svetica, uz gradnju još dvaju kolosijeka stajalo oko milijardu eura, no to je jeftinije rješenje od gradnje podzemnih tunela.


– Ako ubrzo krenemo u izradu idejnog plana, samo za dokumentaciju trebaju nam četiri godine. Sljedećih šest godina prugu s nasipa premještali bismo na stupove pa bi sve bilo završeno za desetak godina – objasnio je Car. Dodao je kako bi se izdizanjem prugeoslobodio prostor ispod željeznice pa bi nestala i barijera te bi se grad mogao bolje povezati.

 

Do Plesa i Velike Gorice

 

Car je objasnio da bi se izdigli i peroni na Glavnom i Zapadnom kolodvoru. Glavni bi promijenio i izgled jer bi se u njegovom podzemlju uredio poslovni centar po uzoru na Importanne.


– Ondje bismo smjestili trgovačke, ugostiteljske i slične sadržaje da privučemo građane, buduće putnike, a cijeli prostor povezao bi se stepenicama s nadzemnim peronima – kazao je Car.

 

Višak zemljišta na Glavnom kolodvoru prodao bi se na tržištu, a novcem bi se financirao dio projekta.


– Istodobno bi se gradila i pruga za Zračnu luku i Goricu. Ona bi sa sadašnje trase silazila na Heinzelovu ulicu – pojasnio je Car.

 

Nova stajališta

 

Veći broj stanica privukao bi i više putnika

Denivelacija pruge i nove trase građanima će donijeti i nove stanice za presjedanje. Na trasi Savski Marof – Dugo Selo nova stajališta bila bi u Heinzelovoj, dodatno na Maksimiru, u Sesvetskoj Sopnici i u Sesvetskim Selima.

 

Na trasi za Zračnu luku vlak bi stajao na Radničkoj, Slavonskoj, u Zračnoj luci i u Gorici. Na trasi za Samobor bile bi stanice u Orešju, Strmcu, Sv. Nedelji, Domaslovcu, Samoboru, Šmidhenu i Bregani. Prema jugu nove su postaje na Vukovarskoj, prije Savskog mosta, u Savskom gaju te u Blatu.

 

Ukopavanje

Urbanistički bolje rješenje, no i skuplje, zahtijeva 10 km tunela

 

Ukopavanje željeznice kroz najuži centar druga je opcija modernizacije željeznice. Trasa bi se na zapadu ukopala na Vrapčanskoj, a izlazila na Zavrtnici na istoku te na Zagrebačkoj aveniji na jugu. Prostor na površini bio bi slobodan i mogao bi se koristi za druga urbana rješenja.

 

Dužina tunela istok-zapad bila bi 7,5 kilometara, a prema jugu 2,5 kilometara. Željeznica je na taj način ukopana u Bruxellesu, Antwerpenu, Berlinu, Stuttgartu. Prema procjeni iz idejnog rješenja, cijena bi bila 544 milijuna eura, što u HŽ-u smatraju nemogućim. Prema njihovoj verziji, ukopavanje bi bilo znatno skuplje od milijardu eura, koliko smatraju da bi stajalo jeftinije rješenje.

 




IMU Zavod
IMU Zavod


 


30.01.2014.

 

KRAJ AGONIJE?

Bandić Vladi poslao pismo namjere. Zagreb postaje vlasnik Imunološkog?

 

 

To je iznimno dobra vijest ne samo za svih 194 radnika koje Grad namjerava preuzeti nego i za budućnost Zavoda koji bi, prihvati li Vlada Bandićevu ponudu, ostao jedna cjelina.

 

AUTOR:
Jana Peršić/VLM

 

Agonija radnika Imunološkog zavoda mogla bi uskoro završiti jer je danas u Vladu poslano pismo namjere gradonačelnikaMilana Bandića kojim Grad Zagreb želi preuzeti vlasništvo nad Imunološkim zavodom. To je iznimno dobra vijest ne samo za svih 194 radnika koje Grad namjerava preuzeti nego i za budućnost Zavoda koji bi, prihvati li Vlada Bandićevu ponudu, ostao jedna cjelina, odnosno ne bi se izdvajala iznimno profitabilna proizvodnja virusnih cjepiva od proizvodnje lijekova nastalih iz krvnih derivata, bakterijskih cjepiva te protuotrova iz životinjske krvi.

 

Riječ je strateški važnom interesu jer će se time očuvati i stanična banka, sojeva virusa i bakterija, matične i radne sjemenske serije, polugotovi i gotovi proizvodi, dokumentacija i oprema.

 

Zajamčena zarada

 

Najpoznatiji izum Zavoda svakako je cjepivo protiv morbila (ospica) Edmonston Zagreb koji je 1967. razvio akademik i bivši ravnatelj zavoda Drago Ikić, a koje je Svjetska zdravstvena organizacija ocijenila najkvalitetnijim na svijetu. Za to cjepivo, ali i cjepivo protiv rubele vlada velik interes u Rusiji, Indiji, Iranu, Filipinima, Kini... Dakle, prodaja i milijunska zarada je zajamčena dok traje dozvola koja ističe u prosincu 2015. Zbog toga u  pismu namjere stoji da se namjerava hitno krenuti u izgradnju novog pogona za proizvodnju virusnih cjepiva koji do prosinca 2015. mora biti certificiran od strane Svjetske zdravstvene organizacije kako bi se nastavila proizvodnja, odnosno ne bi izgubila dozvola.  

 

Novi pogon nužan je i da se ponovno ishode izgubljene dozvole za proizvodnju bakterijskih cjepiva (tetanus, pertusis, difterija meningokok) te protuotrov za pet europskih zmija među kojima su riđovka i poskok te azijske zmije koji je u svijetu poznat kao brend Zavoda, ali i protuotrov za ujed crne udovice.

 

Želja za suradnjom

 

Bandić je iskazao želju za suradnjom s Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu koji je u najvećem dijelu vlasnik plazme iz kojih se proizvode lijekovi iz krvnih derivata - albumini, imunoglobulini i specifični imunoglobulini nužni u liječenju osoba s transplantiranom jetrom.

 

Preuzimanjem Zavoda Grad bi preuzeo i vlasništvo nad nekretninama pa bi dio pripojio Specijalnoj bolnici za plućne bolesti gdje bi se napravio Centar za palijativnu skrb. Bandićevo pismo namjere podržali su Sindikat energetike, nemetala i kemije te Novi sindikat.

 

 

>> Prvi smo ušli u Imunološki zavod: Žele nas zatvoriti jer smetamo velikim farmaceutskim tvrtkama

 




Švicarska kuća nekad
Švicarska kuća nekad



 

Švicarska kuća izgleda poput raskošnoga carskog ljetnikovca

 

U susret izložbi Maksimir – povijest i kvartovski simboli, Muzej grada Zagreba, travanj - svibanj 2014.

 

AUTOR:
Kristian Strukić

05.02.2014.

 

“Bit ću sretan ako sam postigao samo sjenu lijepog Laxenburga”, napisao je kardinal Haulik 1840-ih godina Riedlu, jednom od svojih glavnih suradnika na uređenju perivoja Maksimir.  

 

Haulik je govorio o uređenju Švicarske kuće po uzoru na ljetnikovac žene cara Ferdinanda V. Marije Ane na Marijaninu otoku u Laxenburgu. Švicarska kuća, smještena nešto sjevernije od popularnog vidikovca, građena je 1841./42. godine, u vrijeme kardinala Haulika, po planu arhitektaFranza Schüchta te pripada stiliziranoj rustikalnoj arhitekturi koja se nazivala koruška ili švicarska kuća.

 




Švicarska kuća, danas
Švicarska kuća, danas


A.G.Matoš _ Falerrovo šetalište, Gornji grad
A.G.Matoš _ Falerrovo šetalište, Gornji grad


 


UZ VELIKI JUBILEJ

Nakon 110 godina A.G. Matoš iz Zagreba

ponovno ide u Pariz

 

Matoš je u Parizu živio kao vojni bjegunac pet godina na razmeđi 19. i 20. stoljeća, a ove se godine obilježava stota obljetnica njegove smrti. Skulptura Ivana Kožarića bit će u parku u gradiću Issy les Moulineaux u pariškom predgrađu.

 

AUTOR:
Denis Derk

04.02.2014.

 

Nakon Zagreba i Siska, i Pariz, preciznije rečeno, gradić Issy les Moulineaux koji se nalazi u predgrađu francuske prijestolnice, dobit će skulpturu iznimnog hrvatskog pisca Antuna Gustava Matoša, rad akademika Ivana Kožarića.

 

Kožarićevo remek-djelo u subotu će biti otkrivenou parku Roseraie, i to kod glavnog ulaza za kapelicu St. Sauveur bolnice Corentin Celton. Kožarićev Matoš u Pariz dolazi na inicijativu udruge AMCA (Društvo bivših studenata hrvatskih sveučilišta) koja je još prije trinaest godina pokrenula inicijativu da i Pariz dobije ovu skulpturu. No, pariška gradska uprava nije dala suglasnost na ponuđene prijedloge lokacija, nakon čega je molba poslana upravi gradića Issy les Moulineaux, koji se nalazi unutar kruga širega gradskog područja Pariza.

 

U tome su gradiću bili blagonakloni pa su predložili da se kip “Matoš na klupi” postavi na vrlo frekventnom mjestu u gradu. Tako će Kožarićev Matoš biti postavljen na mjesto koje je predviđeno za gradsku klupu.

 




ODRA, zima 2014.
ODRA, zima 2014.



http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/zimska-idila-pogledajte-kako-je-ploviti-turopoljskom-amazonom-919014

 


 

ODRA ZIMI

Zimska idila: Pogledajte kako je ploviti turopoljskom Amazonom

 

 

Nismo golim rukama hvatali krokodile, ali provesti dan na rječici gdje je vrijeme stalo te hraniti oči prizorima kao što su rijetki primjerci divljih mačaka, čaplji, jastrebova, sova, riba te promatrati drvene mostove, ledene tunele i smrznuto drveće – to je neprocjenjivo.

 

Foto: Mario Žilec, Josip Škof

                                                       

AUTOR:
Kronike VG

05.02.2014.

 

Rijeka Odra ili, kako je od milja nazivamo, turopoljska Amazonajoš je jedan neistraženi biser koji bismo vam željeli predstaviti, pišuKronike Velike Gorice, prenoseći tekst Josipa Škofa.

 

U okolici Velike Gorice izvire na više mjesta pa svojim tokom prolazi šezdeset kilometara dok se ne ulije u rijeku Kupu pokraj Siska. Naša avantura počela je u Turopoljskom luguUdarna divizijaFoto kluba Velika Gorica u sastavu Mario ŽilecJosip Škof Ivan Fabijankovićkrenula je toga smrznutog jutra u foto i videosafari.

 

Nismo golim rukama hvatali krokodile, ali provesti dan na rječici gdje je vrijeme stalo, te hraniti oči prizorima kao što su rijetki primjerci divljih mačaka, čaplji, jastrebova, sova, riba te promatrati drvene mostove, ledene tunele i smrznuto drveće… dalo bi se nabrajati – to je neprocjenjivo.

 

Rijeka Odra najbolje se može upoznati iz neposredne blizine, stoga hvala našem prijatelju Ivanu Fabijankoviću, koji nam je omogućio da se vozimo čamcu te bio naš skiper ploveći uskim rukavcima i bez prigovora veslao kao veslači u filmu Ben Hur. Štoviše, za put je čak pripremio i šalicu čaja. 

 

Odra je posebna u sva četiri godišnja doba, ali zimi je fascinantna. Odlučili smo da na ovakve izlete odemo i u proljeće, pa onda ljeti te poslije na jesen, a zatim smo spremni za izložbu fotografija: „Odra kroz četiri godišnja doba“. Pustili smo mozak na pašu, nerijetko ostajući bez teksta pred prizorima koji su se stvarali pred nama. Nauživali smo se mira, a za vas, dragi naši pratitelji, pripremili smo galeriju fotografija pred kojom sigurno nećete ostati ravnodušni.

 




od 02. travnja 2014. jeftinije parkiranje u Zagrebu
od 02. travnja 2014. jeftinije parkiranje u Zagrebu


 

Od 2. travnja manje cijene parkinga u Zagrebu

 

 

Od srijede, 2. travnja, u Zagrebu se snižavaju cijene parkiranja od 25 do 50 posto u sve tri zone i u javnim garažama, u dnevnoj i u noćnoj tarifi, objavio je na današnjoj konferenciji za novinare zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. 

 


Sat vremena u prvoj zoni stajat će šest kuna, u drugoj tri kune, a u trećoj zoni kunu i pol.



Cijena komercijalnih karata smanjuje se s 1200 na 800 kuna u prvoj zoni, sa 600 na 400 kuna u drugoj zoni, te s 240 na 150 kuna u trećoj zoni.



Jedina cijena koja se ne mijenja je ona povlaštene, stanarske karte u prvoj zoni, koja ostaje 100 kuna. Stanari u drugoj i trećoj zoni plaćat će po deset kuna manje.



Cijena dnevne karte u prvoj će zoni koštati 100, drugoj 60, a trećoj 20 kuna.



Smanjuju se i cijene u garažama, pa će sat vremena u garaži na Kvaternikovu trgu, Tuškancu i Gorici (u Martićevoj ulici) koštati četiri kune, a na Langovom trgu, klinici Rebro i u Petrinjskoj ulici pet kuna. Sat vremena parkinga u garaži na Sveticama stajat će dvije kune.



Ukida se vremensko ograničenje zadržavanja u trećoj zoni, na Paromlinu se uvodi naplata od 7 do 20 sati šest dana u tjednu za 10 kuna po satu, 30 kuna dnevno, a 200 kuna mjesečno. Dosad su bile iste cijene ali od 0 do 24 sata sedam dana u tjednu.



Efekt sniženja cijena, najavio je Bandić, pratit će se mjesečno i korigirati ako će biti potrebno, no cijene, što god se dogodilo, neće se vraćati na staro.



"To je zasad naša procjena da bi popunili kapacitete praznih garaža i potaknuli ravnotežu između parkiranja u garažama i na javnim površinama", rekao je Bandić.



S promjenom cijena parkiranja mijenja se i broj kojim se putem mobitela može platiti parking tako da se ispred brojeva 101, 102 i 103 dodaje broj 700.



Bandić je najavio da će do svibnja Odjel za promet sa svim službama i Zagrebparkingom predložiti Gradskoj skupštini uvođenje 4. i 5. zone i stavljanje u sustav naplate parkiranja cijeli Zagreb.



"Cijeli zagreb bio bi parkirališna zona. Čovjek u 5. zoni platio bi simboličnu naknadu parkiranja, između sedam i devet kuna mjesečno, to je kava u prigradskom dijelu", rekao je Bandić.



Time, dodao je, žele ravnomjerno pokriti cijeli grad i omogućiti građanima da mogu normalno hodati po pločnicima. 

 




mimoza
mimoza


 


U 125. GODINI

Biljke se 'bude': Botanički vrt danas otvara vrata za građane

 

Prvi posjetitelji vrta, otvorenog nakon zimske pauze, vrtićanci su koji će posijati povrće u dječji povrtnjak, a uz otvorenje će biti iz komore u vrt presađeno i 1000 lukovica zaštićenoga bilja. Ove godine Botanički vrt obilježava 125 godina, a 1. travnja će biti predstavljena i mirisna poštanska marka s motivima Vrta.

 

 

AUTOR:

 

Stela Lechpammer

 

Botanički vrt s 5000 biljnih vrsta danas u 9 sati otvara vrata za javnost nakon zimske pauze, a prvi će posjetitelji doći iz Dječjeg vrtića Budućnost kako bi posijali povrće u dječji povrtnjak.

 

Usto će tisuću lukovica zaštićenih biljaka biti presađeno iz komore u vrt. Povodom otvorenja i obilježavanja 125. obljetnice neprekinutog djelovanja, posjetitelji imaju priliku besplatno razgledati vrt uz pratnju stručnjaka. Tura je zakazana za utorak 1. travnja u podne, a treba se prijaviti na broj 01/4898-060.

 

Tog će se dana održati i promocija mirisne poštanske marke s motivima vrta koju je izdala Hrvatska pošta uz veliku obljetnicu. Botanički će biti otvoren do studenog, a detalje o radnom vremenu moguće je naći na hirc.botanic.hr.

 

Ulaz je besplatan.

 




 


KULTURNA BAŠTINA

Kurija Modić-Bedeković uskoro i u Zagrebu

 

 

U sklopu izložbe posjetitelji će moći pogledati fotografije i radove učenika velikogoričke Osnovne škole Eugena Kvaternika.

                            

AUTOR:
Kronike VG

 

Muzej Turopolja u Zagrebu postavlja izložbu Kurija Modić-Bedeković. Izložba će biti otvorena u srijedu, 2. travnja 2014. godine, od 11 sati u prostorijama Turističke zajednice Zagrebačke županije, Preradovićeva 42.

 

Kronike Velike Gorice javljaju da građani i turisti u sklopu izložbe mogu pogledati fotografije i radove učenika velikogoričke Osnovne škole Eugena Kvaternika, koji svjedoče o iznimnoj ljepoti i očuvanosti drvene kurije.

 

Kurija Modić-Bedeković ističe se kao primjer autohtone stambene gradnje turopoljskog kraja, a cijelo imanje spada među najvrijednije primjere graditeljske kulturne baštine središnje Hrvatske, te je zaštićeno kao spomenik kulture 1972. godine.

 

Izložbu možete pogledati do 23. travnja 2014. godine.

 

 

>>Nakon 10 godina završena obnova stare kurije Modić Bedeković

>>Posjećivali su je Šenoa i Matoš, a danas je muzej

 




foto_Muzej Grada Zagreba
foto_Muzej Grada Zagreba


 


POVIJEST KVARTA

Dođite vidjeti i Dinamov jedini europski pokal, iz 1967.

 

 

Povijest naselja kroz fotografije i izvorne predmete dobivene od građana i ustanova na izložbi "Maksimir - povijest i kvartovski simboli".

 

 

 

 



foto_ Muzej Grada Zagreba
foto_ Muzej Grada Zagreba


Plan razvoja SVETICA
Plan razvoja SVETICA


06.05.2014.
ARHITEKTONSKI NATJEČAJ
 

Evo što će biti unutar 'Hrvatskog atletsko-nogometnog saveza Svetice'

 

U prvoj se fazi gradi stadion za 3000 gledatelja, atletska dvorana, hostel, restoran...Za gradnju novog sportskog kompleksa HNS je osigurao 6,9 milijuna eura

 

Nogometni kamp na Sveticama gradit će se u dvije faze. Projekt je dobio i novi naziv: Hrvatski atletsko-nogometni savez Svetice, spreman je i program koji je naručio Hrvatski nogometni savez (HNS) od arhitektice Tamare Tumpe.

 

Potvrdio ga je i gradonačelnik Milan Bandić i na temelju njega uskoro će se raspisati natječaj za arhitektonsko rješenje.

 

Uklanjaju se sve građevine

 

Prema njemu sve građevine koje se nalaze na Sveticama uklonit će se, a unutar sportskog kompleks gradit će se nogometni i atletski tereni. U prvoj fazi tako je predviđena gradnja stadiona za 3000 gledatelja s natkrivenim tribinama, VIP i mjestima za novinare, a u unutarnjim prostorima nogometnog centra bit će svlačionice, rekuperacijski bazen, sauna i tuševi.

 

Vanjski tereni sadržavat će nogometno igralište unutar atletske staze, dva pomoćna terena s umjetnom travom, malonogometno igralište te terene za treninge bacača i vratara. Planirana je i zona za rekreaciju građanstva s posebnim ulazom površine do 5000 metara četvornih.

 

Ona će pak imati trim-stazu, teren za košarku, gimnastiku i dječje igralište. Prvu fazu, kako piše u programu za natječaj, financirat će HNS. Iako iznos u programu nije naveden, u prijašnjoj programskoj studiji koju je naručio HNS spominjana je investicija od 6,9 milijuna eura.

 

drugoj fazi nastavilo bi se s gradnjom atletskog centra. Planirana je atletska dvorana za trening od 1800 četvornih metara, teretana od 400 četvornih metara te svlačionice i pomoćni prostori, spremišta i slično...
Gradnja drugog dijela planirana je u nekoliko faza, a zajedno s prvom fazom cijeli kompleks trebao bi činiti četiri odvojene cjeline s odvojenim ulazima.

 

Osim sportskih sadržaja, na površini od 74.000 četvornih metara planirana je gradnja ugostiteljskih objekata, hostela, restorana te komercijalnih prostora. Hostel bi trebao imati 26 soba, a unutar njega dva apartmana bit će rezervirana za trenere.

 

Među ugostiteljskim objektima na Sveticama trebao bi biti i restoran sa sto mjesta te kafić i slastičarnica. Planirani komercijalni sadržaji podrazumijevaju i gradnju wellness-centra. U pripremi je i izrada prometne studije kojom bi se trebalo naći rješenje prometnih problema, kao i konačan broj parkirališnih mjesta potrebnih za novi centar.

 

U HNS-u ni u gradskoj upravi nisu htjeli komentirati novi program koji je planiran na Sveticama, a arhitektica Tamara Tumpa kratko je komentirala da je on podložan promjenama do raspisivanja natječaja.


 

 



Razvrstavanje komunalnog otpada - PROBLEM ili NEMAR.....
Razvrstavanje komunalnog otpada - PROBLEM ili NEMAR.....


07.05.2014.

Kako to da građani ne žele koristiti vrećice za odvajanje otpada?

 

Gradonačelnik Bandić obećao je da će kvartovi koji budu vodili u odvojenom prikupljanju otpada imati manje račune.

Samo ih se 1,2 posto odazvalo i smeće odvajalo u posebne vrećice koje bi trebale potpuno zaživjeti s prvim danom srpnja kada Čistoća smeće neće odvoziti nikako drugačije osim iz novih kontejnera i spomenutih vrećica.

Sve dok Ministarstvo ne donese uredbu, radnicima zagrebačke Čistoće preostaje samo da građane upozoravaju – nakon uredbe jasnije će biti i koliko će iznositi i tko će uostalom ispisivati kazne onima koji se ne budu pridržavali pravila odvojenog prikupljanja otpada.

– Reciklaža je preduvjet za život u ekološki osviještenom gradu, ali i put za pronalazak optimalnog modela financiranja i tehnologije kako ne bismo napravili preveliki kapacitet termičke obrade – poručio je gradonačelnik Milan Bandić svjestan činjenice da Zagrebuopasno curi rok – do kraja 2018. godine gotov mora biti centar za gospodarenje otpadom i termičku obradu otpada.

– Cilj je podići ekološku svijest građana. Da bismo što manje izdvajali iz lisnica, razdvajajmo, selektirajmo i reciklirajmo otpad – kazao je gradonačelnik nakon što je jučer u Graditeljskoj tehničkoj školi podijelio spremnike za odvojeno prikupljanje otpada koji će idućih dana biti dostavljeni svim srednjim školama i učeničkim domovima.

Bandić je obećao i da će oni kvartovi koji budu “vodili” u odvojenom prikupljanju otpada imati manje račune.


 



SPOMENIK ocu hrvatskih vatrogasaca
SPOMENIK ocu hrvatskih vatrogasaca


07.05.2014.
PRILAZ GJURE DEŽELIĆA
 

Otac hrvatskih vatrogasaca dobio natrag svoj spomenik

 

Na svečanosti postavljanja kipa Đure Stjepana Deželića, uz buduću Muzičku akademiju u centru Zagreba, bio i njegov unuk Đuro, ponosan što je član takve obitelji. Deželić je i autor stihova Vatrogasne himne, sa stihovima "Vatru gasi, brata spasi".

Spomenik oca hrvatskih vatrogasaca vraćen je na staro mjesto u ulicu koja nosi njegovo ime pokraj buduće zgrade Muzičke akademije.

Kip Đure Stjepana Deželića svečano su postavili gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader i Dragica Krpan iz Braće Hrvatskog zmaja, pred pedesetak vatrogasnih časnika. Na vraćanju spomenika bio je i Deželićev praunuk Đuro.

- Ponosan sam što sam član takve obitelji, poručio je Đuro Deželić.

Na postolju spomenika, uz nacrtanu vatrogasnu kacigu i oruđe, piše: Napred za rod i dom! Đuro Stjepan Deželić; otac i preporoditelj hrv. vatrogastva, hrv. književnik i grad. senator; Hrvatski vatrogasci 1937.

 

Prema zapisima Hrvatske vatrogasne zajednice, Deželić je je u DVD-u Zagreba djelovao više od 30 godina, zalagao se svugdje za uvođenje hrvatskoga jezika, poticao osnivanje vatrogasne limene glazbe, a na njegove je stihove Ivan pl. Zajc skladao i Vatrogasnu himnu - Vattu gasi, brata spasi...

 

>>Bandić: Čestitke svima, najviše mojim najboljim vatrogascima




Hrvatski laureati znanja
Hrvatski laureati znanja


 


LAUREATKINJA IZBLIZA

 

Evo što Zagrepčanka godine misli o društvu, znanosti...i što bi napravila u rodnom gradu.

 

Vernesa Smolčić je mlada astrofizičarka koja se nakon rada na ponajboljim stranim institutima vratila u Hrvatsku i radi na PMF-u. Proglašena je Zagrepčankom godine.- Živjela sam u Heidelbergu, Kölnu, Pasadeni, no Zagreb mi je ipak najdraži. Moglo bi se više uložiti u estetiku grada izvan centra, obnoviti fasade...- kaže ona.

 

  

AUTOR:
Petra Balija

12.05.2014.

 

Nakon deset godina obrazovanja i rada na poznatim inozemnim sveučilištima i institutima mlada astrofizičarka Vernesa Smolčićvratila se u Hrvatsku kako bi karijeru nastavila na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.

 

Istraživala je na nekima od najboljih mjesta na svijetu za učenje o astrofizici poput Instituta Max Planck, Princetona i Caltecha, a želeći pomoći rodnom Zagrebu, sredstvima koja je dobila za financiranje znanstvenih istraživanja od uglednih znanstvenih zaklada oko sebe je okupila tim mladih znanstvenika i barem dijelom spriječila intenzivan odljev mladih mozgova kojemu svjedočimo u današnje vrijeme.

 

Zaljubila se u znanost

 

Sve to razlozi su zašto je baš ona odabrana i za Zagrepčanku godine, a nagrada će joj se uručiti na svečanoj sjednici Skupštine za Dan Grada Zagreba 31. svibnja. Vernesa Smolčić bila je i finalistica Večernjakova izbora za osobu godine 2013.

 

::Jedna ste od rijetkih mladih znanstvenica koja se bavi područjem astrofizike. Kako ste se našli u tome, kojim je tijekom išla vaša karijera?

 

Na trećoj godini Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, fizičkog odjela, morala sam odlučiti želim li se baviti teorijskom fizikom ili astrofizikom, no kako me oduvijek zanimao svemir, odlučila sam se okušati u jednom projektu u Višnjanu. Potom sam uz pomoć prof. Krešimira Pavlovskog s PMF-a i našeg poznatog astrofizičara Željka Ivezića, sada profesora na sveučilištu Washington u Seattleu, uspjela otići na Princeton na mjesec dana i napraviti mali istraživački projekt. Doslovce sam se zaljubila u posao znanstvenika.

 

::Prva ste znanstvenica u Hrvatskoj koja je od Europskog istraživačkog vijeća dobila novac namijenjen istraživačima početnicima, a usto ste 2012. godine dobili 100 tisuća eura od Europske komisije. U kojoj su fazi ti projekti?


Projekti su u početnoj fazi. Za prvi sam projekt “Istraživanje rasta zvjezdane mase i mase supermasivnih crnih rupa u galaksijama kroz kozmičko vrijeme: Utiranje puta za sljedeću generaciju pregleda neba”, u trajanju od pet godina, dobila 1,5 milijuna eura. Svota jednim dijelom ide za opremu, drugim za znanstvena putovanja, no najveći dio na zapošljavanje ljudi.

 

Sa mnom rade i kolega iz Finske te kolegica iz Australije, koji su tu na postdoktoratu, no i studenti PMF-a, a neka su mjesta još otvorena. Drugi projekt kojeg vodim je iz Curie Career Integration Grant programa u trajanju od četiri godine, počevši od 2012. te obuhvaca 100.000 eura. Rezultati istraživanja na našoj su stranici www.zgal.phy.hr.

 

::Koliko su česta pitanja – jesmo li sami u svemiru?


To pitanje, uz ono hoće li nas progutati crna rupa, svako me malo netko pita. Galaksija ima milijarde zvijezda, a naš Mliječni put čini samo jednu od mnogih galaksija u svemiru, tako da nije nevjerojatno da postoji jedan ovakav planet sličan Zemlji. Crna nas rupa ipak neće progutati.

 

::Koliko su društvo i mladi zainteresirani za znanost i fiziku? Koliko je uopće zanimanje astrofizičara često?


Astrofizičara nema puno, što govori statistika objavljena na stranicama Internacionalne astronomske zajednice (IAU). Tamo su registrirani svi astrofizičari na svijetu, ima nas oko sedam tisuća, što ispada jedan na milijun. Na razini fakulteta interes za astrofiziku je velik, puno se studenata javlja koji žele raditi na projektima.

 

Radimo s najboljim teleskopima na kojima se može raditi, koji postoje samo u pustinji Atacama u Čileu. Astrofizičari diljem svijeta koriste te teleskope putem prijava, a opažanja na njima odobravaju znanstvene komisije.

 

::Voditeljica ste grupe Hrvatskog fizikalnog društva “Žene u fizici” kojoj je svrha razumjeti problematiku znanstvenica u Hrvatskoj. Koliko su žene česte, a koliko ravnopravne u vašem zanimanju?


Ako gledamo udio žena i muškaraca nakon diplomskog i doktorata, broj je isti, no u višim sferama žena je puno manje, svega deset posto. Vjerojatno se jedan dio odluči posvetiti obitelji jer je posao jako zahtjevan, radnog vremena praktički i nema, a očekuje se da putuješ deset godina prije nego što se odlučiš za svoju bazu. Što se tiče ravnopravnosti, rezultati će se jednako prihvatiti od žena i od muškaraca.

 

Svako jutro – na trčanje

 

::Koliko uspijete uskladiti privatni i poslovni život?


Nastojim iskoristiti i napraviti najbolje i od jednog i od drugog. Privatni život zna patiti, na fakultetu sam nekad od jutra do mraka, no prioriteti postoje i za obiteljski ručak uvijek ću imati vremena.


::Kako se opuštate u slobodno vrijeme?

 

 

Vezani članci

 

 

Trčim svako jutro prije posla, a kod kuće imam i malenu teretanu. Družim se s prijateljima, čitam...


::Živjeli ste mnogo u inozemstvu, možete li Zagreb usporediti s tim gradovima? Što je najbolje, a na čemu se može još raditi u gradu?


Živjela sam u Heidelbergu, Kölnu, Pasadeni (u istom gradu i na istom sveučilištu gdje i fizičari iz serije “Teorija velikog praska”), no Zagreb mi je ipak najdraži jer je dovoljno velik da nudi raznovrsna kulturna događanja, a malen da se stigne svugdje u kratkom roku. Moglo bi se više uložiti u estetiku grada izvan centra, obnoviti fasade...

 

::Kako vi poboljšavate život u Zagrebu?


Uskoro organiziram konferenciju za 80 ljudi. Okupit će se vodeći znanstvenici svijeta, a znanje će izmjenjivati i s našim znanstvenicima.


::Što učiniti da mladi ostanu u Zagrebu?


Treba povući što više novca iz raznih, europskih i hrvatskih fondova i omogućiti istraživanje ovdje.

 




vikendice imućnih
vikendice imućnih


 


Imućni građani od vrućina sklanjali su se u ljetnikovce

 

U povodu izložbe Maksimir – povijest i kvartovski simboli, Muzej grada Zagreba, travanj-svibanj 2014.

 

Foto: Muzej grada Zagreba

                         

AUTOR:
dr. sc. Hela Vukadin-Doronjga

Datum objave: 11.05.2014.

 

Bukovački ljetnikovci (kraj 18. – početak 20. st.) nastali su kao potreba imućnijih građana i crkvenih velikodostojnika da se „ljeti iz prašine i vrućine uklone u ljetišta”.

 

Smješteni su na rubnom (neurbaniziranom) području nekadašnjeg III. razdjela grada (sjeveroistočno od blokovskog područja Zagreba), na brežuljkastom terenu. Građeni su kao središta velikih imanja koja su se sastojala od vinograda, voćnjaka, pašnjaka, oranica i vrta uz kuću te gospodarske objekte.

 

Arhitektonsko oblikovanje, materijal i funkcija do rješenja vanjskog pripadajućeg prostora podređeni su pejzažu/raslinju te ih percipiramo i ocjenjujemo u kontekstuambijentalnih vrijednosti tog šireg prostornog okvira. Nasuprot zatvorenosti i monumentalnosti historicističke palače, ljetnikovce karakterizira lakoća volumena, naglasak na otvorenosti i povezanosti vanjskog i unutrašnjeg prostora (stapanje s topografijom), romantičnog su i bajkovitog karaktera/krajolika („mješavina elemenata raznih stilova“).

 

Kontakt s vrtom/parkom omogućen je uz pomoć raskošnih terasa, trijemova i verandi kao produžena dnevnog boravka. Na izložbi su prezentirani po kriteriju „ritma“ pojavljivanja (prostorne pozicije) u odnosu na crkvu – svetište Majke Božje Remetske kao najvišu i najmarkantniju točku – “nukleus” toga prostora.

 

>>Od HAŠK-ova do stadiona GNK Dinama u 102 godine

 


 



Japanski vrt u Zagrebu
Japanski vrt u Zagrebu


 


SURADNJA JAPANA I ZAGREBA

Prvi japanski vrt u Zagrebu

 

 

Sakura trešnje će se u 11 sati posaditi uz Ulicu Damira Tomljanovića.

 

Foto: Marijan Sušenj/PIXSELL, Ivana Ivanović/PIXSELL

AUTOR:
Javorka Lemo

 

Datum objave: 12.05.2014.

 

Na Bundeku će danas biti posađene japanske sakura trešnje i tako će se krenuti s realizacijom stvaranja prvog japanskog vrtau Zagrebu.

 

Trešnje će u 11 sati uz Ulicu Damira Tomljanovića posaditi gradonačelnik Milan Bandić, veleposlanik Japana Njegova Ekscelencija Keiji Idea i predstavnici Toyote.




posađena 22. sadnica japanske trešnje
posađena 22. sadnica japanske trešnje


RADOVI U ZAGREBU

 

BANDIĆ ĆE GRADITI JOŠ TRI FONTANE KOD NSK VRIJEDNE 19 MIL. KUNA 'Tamo je bila pišaona pesa'

 

 

Autor:  Hina

Objavljeno: 12.05.2014.

 

ZAGREB - Zagreb će ove godine u obnovu, izgradnju i opremanje vrtića, te osnovnih i srednjih škola na Kajzerici, Jelkovcu i drugdje uložiti više od 350 milijuna kuna, a ujesen će početi izgradnja još triju novih fontana na livadi ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK).

 

VEZANE VIJESTI

 

 

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić izjavio je novinarima na gradilištu Osnovne škole "Pavleka Miškine", gdje se temeljito rekonstruira školska zgradastara 100 godina, da je ulaganje u predškolski i obrazovni sustav uvjet za napredak Zagreba i Hrvatske, ustvrdivši da je 350 milijuna kuna više nego što će biti uloženo u ostatku Hrvatske.

 

Gradnja triju novih fontana kod NSK-a počinje čim bude gotova dokumentacija i nakon dovršetka postupaka oko 3-4 prekršajne prijave koje je "zaradio" zbog gradnje prethodne dvije. Uz to, popravit će se fontane na Tomislavovu trgu i na Trgu žrtava fašizma.

 

Primjedbe zagrebačkog HNS-a da gradnja još triju fontana, koje će građane Zagreba koštati 18,9 milijuna kuna, pokazuje kako je Bandić neosjetljiv na stvarne probleme građana i ne vidi gradske prioritete, gradonačelnik je odbacio kao "demagoške i populističke".

 

Na upit HNS-a kako to da dvije stare fontane koštaju 18,4 milijuna, a tri nove tek neznatno više, zbog čega sumnjanju na preplaćivanje radova, Bandić kaže da je kod NSK-a "bila livada i 'pišaona pesa'", pa je tamo trebalo dovesti infrastrukturu, na što je sigurno otišla trećina sredstava. "Sada samo 'nadoštuklavamo', nastavljamo tamo gdje smo stali", rekao je Bandić.

 

Obilazeći radove na zgradi OŠ "Pavleka Miškine" na Črnomercu najavio je da će sve biti gotovo do početka nove školske godine, odnosno do 8. rujna.

 

"Obnavlja se objekt star sto godina i to traje. To je izuzetno složen projekt, možda najsloženiji u zadnjih 15 godina", rekao je Bandić navodeći da će za obnovu biti utrošeno između 40 i 45 milijuna kuna.

 

Uputio je ispriku roditeljima koji već godinu i pol ispraćaju i dočekuju svoje školarce na tri lokacije u gradu, no to je cijena obnove i rekonstrukcije. Obnovljena škola bit će dograđena s 2.500 četvornih metara pa će ukupno imati 5.500 'kvadrata' i raditi u jednoj umjesto u tri smjene.

 

Na tvrdnju novinara da su reklame još uvijek na Trgu bana Jelačića, iako je zagrebačka Gradska skupština donijela odluku da se uklone, Bandić je odgovorio da će se, osim video zidova, sve reklame ukloniti postupno.

 

Podsjetio je da su na Jelačić placu reklame bile na krovovima u proteklih 40 godina, istaknuvši da su tri četvrtine reklama uklonjene, a zadnja četvrtina bit će uklonjena sukladno proceduri.

 




Ljetna kupališta u Zagrebu, Jarun
Ljetna kupališta u Zagrebu, Jarun


ZG vijesti

ZAGREBAČKA KUPALIŠTA

Kakvoća vode za kupanje u Zagrebu izvrsna i nema opasnosti

 

 

Podaci za 27 lokacija diljem Hrvatske od kojih je najviše u Zagrebu mogu se provjeriti na aplikaciji – baltazar.izor.hr/plazekpub/kakvoca.

 

AUTOR:
Sandra Golemac

 

Kakvoća vode za kupanje u Zagrebu je – izvrsna. Podaci su to koji se mogu provjeriti na aplikaciji –baltazar.izor.hr/plazekpub/kakvoca – koju su izradileHrvatske vode u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.

 

Ispitivanje se provodi na 27 točaka na rijekama i jezerima, od čega ih je najviše u Zagrebu.

 

Izvrsna ocjena upućuje na to da nema neposredneopasnosti za kupače.

 

Evo što nude 'zagrebačka mora', kupališta Bundek, Jarun i Mladost

 

 


 



Baby rode iz Zg ZOO-vrta poštaju se na slobodu u selu Čigoč
Baby rode iz Zg ZOO-vrta poštaju se na slobodu u selu Čigoč


ZG vijesti

 


BABY RODE KREĆU NA PUT

 

U Zoološkom vrtu, ali i europskom selu roda Čigoču pravi baby boom roda

 

 

Već nekoliko godina u Zoološkom vrtu imamo zaljubljeni par roda koji se uspješno razmnožava – kaže zoologinja D. Beneta.

 

AUTOR:
Željko Gašparović

 

Čigoč, europsko selo roda, od ponedjeljka ima četiri nova stanovnika. Rode koje su na svijet došle u Zoološkom vrtu Zagreb puštene su kako bi se prilagodile i s ostalima krenule na daleki put prema Africi.

 

Ovo je deveti put da se mlade rode koje se izlegnu u Zagrebu puštaju u Čigoču, selu koje se nalazi unutarParka prirode Lonjsko polje.

 

Put prema Africi

 

– Već nekoliko godina u Zoološkom vrtu imamo jedan zaljubljeni par roda koji se uspješno razmnožava. Ovdje se nalazi velika kolonija roda i mlade se rode, koje puštamo, trebaju uklopiti u novo jato. Njihovo prilagođavanje ostalima važno je jer na put dug gotovo 10 tisuća kilometara kreću od sredine kolovoza – kazala je Dijana Beneta, zoolog u zagrebačkom Zoološkom vrtu.

 

S malo opreza svaki mladi ptić izlazio je iz kutije u kojoj je došao i uz malu pomoć zaštitara prirode ubrzo poletio te se pomiješao s ostalima u Čigoču.

 

Mlade rode promatrat će čuvari u Parku prirode Lonjsko polje. Usprkos kiši, što nije dobro za period razmnožavanja i period kada mlade rode rastu, i u Čigoču je pravi baby boom roda.

 

– Od 34 para bijelih roda u Čigoču izlegla su se 62 mlada ptića. Vlažni period donio je obilje hrane za potomstvo pa će mlade rode biti spremne za put – rekla je Sandra Prevendar Nekvapil, čuvarica prirode.

 

Svaka mlada roda ima svoj broj i u kontaktu su s prirodnjacima iz Afrike. Neke od roda iz Čigoča znaju doletjeti i do samog toplog juga afričkog kontinenta.

 

Više nego mještana

 

Inače, Čigoč je zbog velike kolonije roda koje se gnijezde na malom području i krovovima kuća, i gdje ih katkad bude i više nego mještana, prije dvadeset godinaproglašen prvim europskim selom roda.

 




Zagrebačka sinagoga - simulacija nacrta
Zagrebačka sinagoga - simulacija nacrta


POČINJE GRADNJA ŽIDOVSKOG CENTRA

VLADA I GRAD UZ PROJEKT

Zagrebačka sinagoga imat će 9 katova iznad zemlje i 3 ispod

 

Autor: Robert  Bajruši

 

Objavljeno: 02.02.2015.

 

Cijena projekta je oko 13,4 milijuna eura, a zgrada bi imala sedam nadzemnih i pet podzemnih etaža, kao i veliku garažu.

 

Na mjestu nekadašnje zagrebačke sinagoge koju je srušila ustaška vlast tijekom ove godine planira se početak gradnje modernog višenamjenskog židovskog centra. O tome su nedavno razgovarali premijer Zoran Milanović i vodstvo Židovske općine Zagreb, koja je organizator budućeg projekta koji će se nalaziti u Praškoj ulici, što su za Jutarnji list potvrdili u hrvatskoj vladi.

 

Iako sudionici spomenutog sastanka nisu željeli otkriti detalje, prema informacijama Jutarnjeg lista, u Vladi, ali i vlastima Grada Zagreba, podržan je plan iza kojeg stoji Zagrebačka židovska općina. Što je zapravo i suštinski važno jer je u pitanju projekt čija je cijena približno 13,4 milijuna eura. U tome bi kao glavni strateški partneri najviše investirali Grad Zagreb i Vlada - svaki s po 5,700.000 eura, dok bi ostatak pokrile donacije i bankarski krediti.

Geotehnički elaborat

 

Osim premijeru, predstavnici Židovske općine Zagreb su u prosincu 2014. plan Židovskog centra na mjestu srušene sinagoge predstavili i trenutnoj zagrebačkoj gradonačelnici Sandri Švaljek. Odluku o rušenju sinagoge ustaška vlast donijela je s obrazloženjem da se “ne uklapa u urbanistički plan grada”. Rušena je od jeseni 1941. do kasnog proljeća 1942., a razaranje sinagoge simbol je tragedije ovdašnje židovske zajednice. Kada je 10. travnja 1941. proglašena NDH, u Zagrebu je bilo oko 11.000 Židova, a rat je preživio tek svaki peti.

 

U 2013. su završena geomehanička ispitivanja na parceli i napravljen geotehnički elaborat. Plan Židovskog centra izuzetno je ambiciozan. Predviđa se da se zgrada sastoji od sedam nadzemnih i tri podzemne etaže, ukupne veličine 10.600 četvornih metara. Detaljni opis projekta objavljen je u glasniku Židovske zajednice u Hrvatskoj “Ha-Kol”, a tekst je potpisao Dean Fridrich, glavni tajnik Židovske općine Zagreb. Fridrich tako piše kako bi Židovski centar trebao objediniti potrebu za sinagogom i memorijalnim centrom u spomen na žrtve Holokausta, a u kulturnom smislu postao mjesto koje će privlačiti stanovnike Zagreba. Iako još nije postignut konačni dogovor s državnim i gradskim vlastima, dr. Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine, i u inozemstvu je najavio početak gradnje centra na mjestu nekadašnje sinagoge.

Nedavno je u Veneciji otvorena izložba “Zagrebačka sinagoga 1867. - 1942. - 2015.”, upriličena prigodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, i pritom je Ognjen Kraus najavio gradnju Židovskog centra s Memorijalnom sinagogom na mjestu razorenog hrama.

Otezanje zbog spora

 

“Iako naša sinagoga već sedamdesetak godina nedostaje u slici grada, ona postoji u našem srcu i umu. Na njezinu mjestu planiramo sagraditi zgradu u kojoj će biti spojene prošlost, sadašnjost i budućnost”, izjavio je tom prilikom Kraus.

Gradnju sinagoge usporio je i sukob 2005., kada se Židovska općina u Zagrebu podijelila na Židovsku općinu i Bet Israel. Spor je nastao nakon što tadašnje vodstvo Općine nije produljilo ugovor s rabinom Kotelom Da Donom, pa se dio nezadovoljnika odcijepio od Židovske općine i osnovao Bet Israel. Najpoznatiji članovi Bet Israela su Slavko i Ivo Goldstein, renomirani publicisti i povjesničari, koji su bliski sa Zoranom Milanovićem. Slavko Goldstein je još 1986. predložio gradnju nove sinagoge, a aktualno vodstvo Židovske općine dalo je prednost gradnji višenamjenskog centra.



Sinagoga, muzej, vrtić, knjižara...

 

Sinagoga treba imati 200 mjesta za posjetitelje i u tom dijelu bit će rabinov ured. U sinagogi se neće održavati samo vjerski obredi, već i predavanja i koncerti. Dio centra namijenjen je muzeju posvećenom povijesti zagrebačkih Židova, a ostali su dijelovi komercijalne prirode. Na višim dijelovima nalazit će se dječji vrtić ‘Mirjam Weiller’, te Dom za starije. Dio je namijenjen za urede, a u prizemlju će biti kafić i knjižara.




Dani Amsterdama u Zagrebu od 08.-25.04.2015.
Dani Amsterdama u Zagrebu od 08.-25.04.2015.


18.05.2015.

Deset tisuća subvencija: Država za kupovinu štedljivog kućanskog aparata

Subvencija vrijedi za kupovinu ledenica, perilica suđa i rublja te sušilica rublja energetskog razreda A+++. Zahtjev za subvenciju dostavlja se u roku od 15 dana od kupnje,  a 800 kuna subvencije kupcu će biti uplaćeno u roku od  mjesec dana

ZAGREB   Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će krajem svibnja objaviti natječaj, prvi takav dosad, kojim će građane – fizičke osobe, pozvati na kupnju energetski učinkovitih kućanskih uređaja uz subvenciju Fonda od 800 kuna po uređaju.

 Poticaj je namijenjen kupovini, redom, ledenica, uspravnih ili vodoravnih, perilica suđa i rublja te sušilica rublja – neovisno o dimenzijama, kao i o tome je li uređaj samostojeći ili ugradbeni. Jedini je uvjet energetski razred uređaja, koji mora biti A+++, odnosno najštedljiviji u potrošnji električne energije, odnosno vode. Istog dana kad na svojim mrežnim stranicama objavi poziv građanima, Fond će objaviti i popis trgovaca kod kojih će se uređaj uz subvenciju moći kupiti.

Svaki će zainteresirani građanin moći dobiti subvenciju za kupnju jednog uređaja.

Fond je prije nekoliko dana objavio poziv trgovcima odnosno dobavljačima električnih uređaja koji žele sudjelovati u ovom projektu, i za njega rezervirao osam milijuna kuna, što je dostatno za subvencioniranje kupnje 10.000 kućanskih aparata. Kupac će se prvo morati informirati na kojim je prodajnim mjestima moguće ostvariti subvenciju, o čemu će obavijest, osim na stranicama Fonda, morati stajati i u odabranim trgovinama, ali je za očekivati da će i one same ovu akciju oglašavati. Zastupnici elektroničkih uređaja Fondu će, pritom, morati prijaviti najmanje po jedno prodajno mjesto u svakoj županiji u kojoj imaju zastupstva.

Nakon što u trgovini registriranoj za ovu akciju izabere uređaj, kupac će kod trgovca ostaviti identifikacijske podatke, dobiti svoj identifikacijski broj te platiti uređaj u cijelosti, moguće i kreditnom karticom, odnosno kupiti ga »na rate«. U roku 15 dana od kupnje, gotovinom ili kreditnim karticama, Fondu će morati, preporučeno poštom ili osobno, dostaviti zahtjev za subvencijom, uz presliku računa i svoje identifikacijske podatke, nakon čega će mu Fond u roku od mjesec dana na račun refundirati subvenciju od 800 kuna, jednaku za sve uređaje s liste, i neovisnu o tome koliko je uređaj koštao – da li dvije ili, primjerice, deset tisuća kuna.

Uređaja energetskog razreda A+++ ima uistinu različitih cijena, pa je takvu perilicu rublja, primjerice, moguće kupiti za 2.500, ali i deset tisuća kuna, ovisno o programima koje nudi, zapremnini i drugim »sposobnostima«. To znači da će netko tko se odluči za perilicu od dvije i pol tisuće kuna subvencijom Fonda pokriti 32 posto cijene, a netko tko kupi jednako štedljivu perilicu za sedam tisuća kuna, sa subvencijom će uštedjeti oko 11 posto. 



 

 

Pogledajte vatromet kojim je završena zagrebačka proslava obljetnice Oluje

 

 

Nakon svečanog vojnog mimohoda u povodu 20. obljetnice Oluje program zagrebačke proslave završio je velikim vatrometom s nebodera na Trgu bana Jelačića.

 

Kakva je bila atmosfera tijekom vatrometa pogledajte u priloženoj fotogaleriji

Zagrebačkim ulicama danas je prošlo oko 3.000 sudionika mimohoda, 300-tinjak vozila i 30-ak aviona. Najimpresivnije fotografije mimohoda pogledajte OVDJE.

Mimohod su osim državnog vrha pratili i brojni građani koji su nam slali svoje fotografije. Kako im je bilo pogledajte OVDJE.


 

>> Paradom tenkova završio spektakularni mimohod u Zagrebu

>> Kotromanović vojnicima otkrio što je Gotovina zapovjednicima rekao '95 na Dinari



Doznajte kako do naknade štete ako automobil oštetite naletom na rupu u kolniku

  • 29.09.2015., 08:29
  • Autor:Vanja Margetić

 

Nalet na rupu u kolniku može oštetiti vaše vozilo, a naknadu štete moguće je dobiti jedino podizanjem tužbe. Oštećenje je potrebno prijaviti policiji i inzistirati na službenom zapisniku.

Iako za održavanje cesta plaćamo prilikom registracije, ali i sa svakom litrom goriva, neke su prometnice toliko loše da su vozači koncentrirani na izbjegavanje rupa, više nego na sam promet, što je iznimno opasno. 

A jedino tužba vodi vas do isplate štete, bez obzira na to na kakvo oštećenje naletite na prometnici. 'Meni je na mom autu pukao feder na ležećem policajcu što je isto katastrofa, to je uzdignuto previše, baš bespotrebno', kaže vozač Miroslav.

Vozači u Hrvatskoj imaju jednu jako lošu naviku

Većina vozača grešku napravi u samom početku, a to je da ne pozovu policiju. A ako nema policije, onda nema zapisnika, odnosno nema ni prometne nesreće, a samim time ni mogućnosti naknade štete.

Uvijek je pitanje čija je krivica. Za iskusnog prometnog stručnjaka, dvojbe nema. 'Ako se radi o rupi ili šahtu, odnosno o onome što vozač ne može nikako vidjeti ili nikako pretpostaviti onda je u svakom slučaju kriv vlasnik ceste odnosno Država - bilo kroz lokalnu, regionalnu samoupravu ili kroz javna poduzeća na razini države', kaže Ivan Dadić s Prometnog fakulteta u Zagrebu.

RUPA DO RUPE, ZAKRPA NA ZAKRPI Hoćemo li na cestama imati više nesreća?

U slučaju prihvaćanja odštetnog zahtjeva osiguravatelj vrši isplatu naknade štete direktno korisniku autoceste. U slučaju da osiguravatelj odbije odštetni zahtjev, korisnik autoceste ima mogućnost pokretanja tužbe pred nadležnim sudom.

Ako krenete u pravnu bitku - naoružajte se strpljenjem

Kako bi se ostvarila naknada štete ističe odvjetnik, mjesto nesreće za početak treba fotografirati. 'Potrebno je pozvati policiju, nakon toga, kad se dobije zapisnik o nesreći podnosi se odštetni zahtjev na odgovornu osobu', kaže odvjetnik Ognjen Krznarić.

Jesu li plastične ceste budućnost?

Svakodnevni udarci ostavljaju trag na vozilu, posebno na dijelovima ovjesa, što i pri malim brzinama može biti jako opasno. 'Ako primjetimo da auto već vuče nakon udara na rupu, svakako se trebamo zaustaviti, nikako ne nastavljati dalje, jer je riječ o upravljačkom dijelu automobila', kaže Marin Morava, mehaničar HAK-a.

Ako krenete u pravnu bitku, naoružajte se strpljenjem, sudski sporovi nerijetko traju i više od dvije godine.



Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba
Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba


BANDIĆ MIČE ŠTANDOVE NA OKRETIŠTU

BANDIĆ MIČE ŠTANDOVE SA OKRETIŠTA TRAMVAJA NA BORONGAJU

10.05.2016.

 

NEMA novih lokacija za buvljake, poruka je Milana Bandića prodavačima s borongajske tržnice, koji su danas imali sastanak s Upravom Holdinga oko razmještanja njihovih štandova na druge postojeće lokacije u Gradu Zagrebu. Na sastanku im je kao alternativa ponuđena tržnica na Trešnjevci. Oni su to odbili uz prijedlog da im se omogući prostor između avenije Gojka Šuška i Maksimirske ulice.

"Nema novih lokacija za buvljake. Ima tržnica na kojima se trži u Zagrebu i ljudi koji su tamo radili još uvijek tamo rade i zarađuju za svoj kruh. Bit će smješteni na najbližoj tržnici gdje stanuju," rekao je zagrebački gradonačelnik. Podsjetimo, prodavači s okretišta Borongaj prosvjeduju jer su po nalogu Grada razmješteni s dotične lokacije, jer će se tamo graditi sportski park Svetice.

"Od. 1.07. ide uređenje cijelog južnog parkirališta i sve se miče s tim parkiralištem. Uklanja se restoran Domagoj, uređuje se cijelo parkiralište i taj dio grada će imati drugu sliku i viziju", kaže Bandić. Osim prodavača s borongajske tržnice, bune se i tete u vrtićima. Za danas su najavile štrajk. Bandiću je žao što se to događa, no smatra da je više u pitanju PR sindikalista.

"Mlada sindikalna aktivistica gospođa Žilić koja broji 50 ak članova od ukupno 3 i pol tisuća koliko ima malo bilda svoje članstvo i podiže PR oko toga svega. Ja je pozivam nakon prosvjeda sjednemo zajedno s drugim sindikalnim središnjicama i da vidimo što ih muči i riješimo problem. Imamo najbolje uvjete u RH. Da uvjeti mogu biti bolji - mogu. Idemo sjesti za stol, partnerski, ali bez prosvjeda," kaže Bandić.



TAJNA KRVAVOG MOSTA:

Od mračne prošlosti

do očaravajuće ulice

 

Danas je to očaravajuća ulica, s duhom zagrebačke prošlosti.

“Glas da pod Krvavim mostom leži mrtav čovjek otvarao je vrata purgarskih kuća…”, pisala je Zagorka o Krvavom mostu i osvojila Zagrepčane željne misterija i legendi o svome gradu. Danas, naziv male ulice koja spaja Tkalčićevu i Radićevu budi znatiželju i mami turiste, a njena ljupkost uvijek iznova očarava . No, ispod ljupke površine, krije se mračna prošlost kojoj ulica i duguje svoj naziv.

Naziv ove ulice, vraća u daleku prošlost u kojoj nalazimo dva grada- Gradec i Kaptol. Ove gradove, osim brojnih nesuglasica, razdvajao je i potok Medveščak. Most na njemu, imena “Pisani”, spajao ih je samo u slučajevima sukoba. Možda nije bilo venecijanskih igli koje su se zabadale u srce pod Krvavim mostom, no krvi je svakako nije nedostajalo.

U starim spisima ne može se pronaći točan trenutak kada je taj most dobio svoj epitet “krvavi”, no borbe su se vodile od druge polovice 13. stoljeća. Prema jednoj verziji predaje, već tada Krvavi most dobija svoj naziv. No, druga verzija, ona Pavla Cindrića, govori o 17. stoljeću i sukobu zbog gradnje mosta. Naime, dok su jedni gradili, drugi su rušili i obratno što je dovelo i do oružanog sukoba. Zbog ovog, možda i najkrvavijeg sukoba, Pisani most je preimenovan u Krvavi most.

Bez obzira na stalne sukobe, mržnja između Gradeca i Kaptola nije bila konstantna. Jedni drugima su trebali, pa je tako dolazilo i do česte suradnje. Trajnim mirom, u 18. stoljeću, izgrađen je i most kao simbol jedinstva. Izgradnjom Tkalčićeve ulice, most je srušen 1899. godine, a na njegovom mjsetu “izrodila” se ulica koja čuva sjećanje na ovu burnu prošlost. No, ova ulica krije još jednu zanimljivost- na kućnom broju 2, gdje se danas nalazi knjižnica, nalazila se prva telefonska centrala u Zagrebu, otvorena 1877. godine.

Danas, Krvavi most, simbol nesuglasica i sukoba, napokon ima ulogu koja mu i pripada- spaja građane i turiste svojom ljepotom, šarmom i onim, uvijek privlačnim- mističnim štihom.

 

>>>IZA KULISA KRVAVIH PROGONA: Crna sudbina zagrebačkih ‘vještica’

>>>MARIJA JURIĆ ZAGORKA: Sve što ste znali ili niste znali o velikanki hrvatske književnosti



Ulica kod Krvavog mosta
Ulica kod Krvavog mosta


Zagreb je dobio još jednu adventsku atrakciju – u tunelu Grič očekuje vas božićna bajka!

 

Božićna bajka u tunelu ispričanu zaista drugačije…

Zvuci božićnih zvončića, mirisi medenjaka, kuhanog vina i raznih oblizeka,… Ma dovoljno je samo da se prepustite uživanju! Zagreb u adventsko vrijeme nudi pregršt događaja i manifestacija koje će zadovoljiti ukus i najzahtjevnijih posjetitelja. Zabava, dobra klopa, jedinstveni događaji, umjetnost, ali i istinski blagdanski ugođaj čekaju vas na ulicama glavnoga grada.

Uz standardne adventske lokacije, ove godine program je bogatiji za još jednu koja je pravi hit u posljednje vrijeme. Riječ je o tunelu Grič koji spaja Mesničku i Radićevu ulicu i gdje će se od 16. do 24. prosinca odvijati božićna bajka. Očekuju vas 3D instalacije na stropu, birana glazba u veličanstvenoj akustici prostora i video projekcije koje će stvoriti zaista vrhunsku atmosferu.

 




Advent u Zagrebu_2016.
Advent u Zagrebu_2016.


Zagreb je dobio još jednu adventsku atrakciju – u tunelu Grič očekuje vas božićna bajka!

 

Božićna bajka u tunelu ispričanu zaista drugačije…

Zvuci božićnih zvončića, mirisi medenjaka, kuhanog vina i raznih oblizeka,… Ma dovoljno je samo da se prepustite uživanju! Zagreb u adventsko vrijeme nudi pregršt događaja i manifestacija koje će zadovoljiti ukus i najzahtjevnijih posjetitelja. Zabava, dobra klopa, jedinstveni događaji, umjetnost, ali i istinski blagdanski ugođaj čekaju vas na ulicama glavnoga grada.

Uz standardne adventske lokacije, ove godine program je bogatiji za još jednu koja je pravi hit u posljednje vrijeme. Riječ je o tunelu Grič koji spaja Mesničku i Radićevu ulicu i gdje će se od 16. do 24. prosinca odvijati božićna bajka. Očekuju vas 3D instalacije na stropu, birana glazba u veličanstvenoj akustici prostora i video projekcije koje će stvoriti zaista vrhunsku atmosferu.

 




Objava: 13.12.2016 |

PROJEKT

Ovo su nove Sesvete: imat će 90.000 stanovnika, svoj Central Park i vjetrenjače na krovovima hotela

 

Na mjestu gdje istočni krak zagrebačke obilaznice premošćuje rijeku trebala bi biti sagrađena hidroelektrana. Ona bi stvorila jezero, a s njim i mogućnosti za razvoj turizma.

 U novim bi Sesvetama bilo mnogo prostora za čovjeka, a grad bi konačno dobio i centar

 

AUTOR:
Ratko Bošković

 

Projektiranje i gradnja posve novoga grada, doslovno na ledini i u šikari, s parkovima, avenijama, trgovima, šetalištima, pa čak i jezerom – rijetko se događa i u globalnim razmjerima. Proteklih mjeseci, međutim, taj rijedak, izvanredno uzbudljiv i kompliciran pothvat započeo je u Hrvatskoj, na istočnom rubu grada Zagreba, u gradskoj četvrti Sesvete, koja površinom čini četvrtinu hrvatske metropole, a kada bi ta četvrt bila samostalna administrativna jedinica, sa svojih 90.000 stanovnika bio bi to peti hrvatski grad.

 

Sesvete sada nisu čak ni tipično satelitsko naselje kakva su, recimo, Samobor, Zaprešić ili Velika Gorica. Sesvete nemaju središnji gradski trg vrijedan spomena. U prostoru ih fiksira crkva Svih svetih na uzvisini, ispod koje se istočni izlaz iz Zagreba dijeli na tri ceste, prema Kašini i Mariji Bistrici, prema Varaždinu te prema Dugom Selu, Kobiljaku i Sesvetskom Kraljevcu. Naselje se od crkve širi radijalno prema sjeveru kroz doline istočnih obronaka Sljemena i po njihovim padinama, a na jugu sve to čvrsto i neprohodno podvlači glavni hrvatski željeznički koridor s prigradskom postajom za vlakove.

 

Doselilo se 11.000 ljudi

 

Sesvete su među Zagrepčanima desetljećima imale imidž mjesta opasnijeg od Dubrave, a zbog velike svinjogojske farme južno od pruge dobile su i pogrdni naziv „pajcek city“. Strahovit udarac Sesvetama i Sesvećanima zadalo je propadanje i zatvaranje velikih industrijskih pogona uz prugu – Sljemena, Badela, Končara, Termomehanike. I sve bi to tako ostalo trajno i bilo prepušteno supstandardnom životarenju da se u zadnjih 20-ak godina u Sesvetama nije dogodio veliki preokret.

 

U Sesvete su se doselile i obiteljske kuće sagradile tisuće obitelji iz hrvatskih ratom pogođenih krajeva te iz Bosne i Hercegovine, na svinjogojskoj farmi izniknulo je golemo novo stambeno naselje Jelkovec-Sopnica za čak 11.000 ljudi, a stasala je i nova generacija brojnih sposobnih i uspješnih poduzetnika. Sve to dalo je novi poticaj i sesvećanskim starosjediocima, među kojima je nebrojeno mnoštvo vrhunskih intelektualaca, stručnjaka, sveučilišnih profesora, inženjera.

 

Svi su oni s novim interesom počeli gledati na svoje naselje i budućnost svoje djece i unuka, i shvatili da je bujanje života u Sesvetama pregazilo kapacitete javnih i zajedničkih ustanova, od policijske postaje, preko gruntovnice i suda, do kulture i rekreacije. Sve više ih je tištila spoznaja da unatoč ogromnom i atraktivnom prostoru nemaju ni gradskog parka, ni šetnica, ni biciklističkih staza, da su im ceste katastrofalno zagušene.

 

Poželjeli su i Sesvećani svoj Zrinjevac, vlastitu Lenucijevu zelenu potkovu, svoje kvartovsko Jarunsko jezero. Pa su osnovali Udrugu građana Sesvete da kroz druženje i razgovore najzainteresiranijih sugrađana tim svojim problemima i težnjama nađu rješenje.

 

– Uz sebe vežemo oko 250 ljudi različitih interesa, profesija, zvanja – kaže predsjednik Udruge Radoslav Dumančić koji je u četiri mandata bio zastupnik u Skupštini Grada Zagreba. – Poticaj nam je bio zapuštenost Sesveta, nedostatak sadržaja. Sesvete nemaju pošteni centar, nijedan pristojan park. Tu i tamo postoji neki sportski objekt za mlađe ljude, a za starije nema ni mjesta ni sadržaja. A potencijal je ogroman, mi odavna više nismo ‘selendra na rubu grada’.

 

– Puno godina smo razgovarali o tome da bismo nešto morali učiniti za Sesvete, da ovo nema smisla. Bilo je očito da lokalna politika sama nema snage za promjene, a centralna gradska vlast radi od prilike do prilike – kaže član Udruge i njezin istaknuti aktivist Ante Damjanović, i sam uspješni poduzetnik u geomehaničkim uslugama. – A kad god bi se održavala neka manifestacija, poput promocije knjige u Kraljevcu, došlo bi mnoštvo ljudi i vidjelo se da nije istina da ljude ništa ne zanima – ističe Damjanović.

 

Zelena dolina

 

Prva konkretna ideja koja je zaokupila Udrugu bilo je uređenje goleme netaknute šume Divljača koja se pruža od Sesveta sjeverozapadno prema Medvednici i u vlasništvu je Katoličke crkve. Kad bi se u toj šumi uredile šetnice, mostići, biciklističke staze i ostalo što je potrebno, Sesvećani bi dobili park veći od Maksimira koji je davne 1794. Zagrepčanima darovao biskup Maksimilijan pl. Vrhovec. Ali, prema važećem generalnom urbanističkom planu, tu šumu i zelenu dolinu uz potok Vuger, idealnu za rekreaciju, trebala bi produžena Branimirova ulica presjeći dubokim usjekom pa visokim nasipom. I tu su Sesvećani shvatili da su im za ostvarivanje njihovih težnji i planova potrebni vrhunski stručnjaci, da im građanski aktivizam neće biti dovoljan.

 

Stjecajem okolnosti, Ante Damjanović surađivao je na projektu sveučilišnog kampusa Borongaj s tadašnjim prorektorom, profesorom s Arhitektonsko-građevinskog fakultetaBojanom Baletićem i njegovim kolegom profesorom Mladenom Jošićem. Damjanović je bio oduševljen njihovom urbanističkom i arhitektonskom vizijom Borongaja, bogatstvom i raznovrsnošću njegovih planiranih futurističkih sadržaja, pa je pozvao Baletića i Jošića u Sesvete. Profesori su se, pak, oduševili Sesvećanima.

 

– U Zagrebu postoje kvartovi koji se vezuju uz nešto, na primjer uz Dinamo, ali da postoji tako čvrsto organizirana skupina građana koja razmišlja o programu urbanog razvoja, o proizvodnji, o prometu, o tome što će raditi sljedeća generacija stanovnika, gdje će se život odvijati... to sam vidio samo u Sesvetama – kaže profesor Baletić.

 

Rekli smo, hajdemo to sačuvati, ti silosi su upisani u kolektivnu memoriju Sesvećana, i prenamijeniti ih, po mogućnosti u institucije od nacionalnog ili barem gradskog značenja. Možemo li zamisliti da jedan od tih tornjeva.

 

Mladen Jošić i Bojan Baletić prehodali su Sesvete uzduž i poprijeko, popeli se na obronke i zgrade, probili do Save kroz gustiš i divlje deponije smeća, snimili dronom prometnice, zelene doline, kvartove gusto sagrađenih obiteljskih kuća. Proučili su postojeće prostorne planove i razvojne studije, „mapirali“ sve sadržaje: od obrazovnih, sportskih i kulturnih, preko gospodarskih, obrtničkih i poljoprivrednih, do sakralnih i zdravstvenih. I skicirali neobičan, pomalo dječački, istodobno i zabavan i briljantan, urbanistički i razvojni koncept koji su nazvali „Zelene i plave Sesvete“.

 

Sesvetski Donji grad

 

– Najprije smo uočili nelogičan prostorni razvoj Sesveta – kaže Baletić. – Sesvete su Zagreb u malom. Kao i Zagreb, nastale su na zelenim obroncima Medvednice i spuštale se u dolinu kada je ona zaštićena od plavljenja Save. Ali, prometnice koje tuda prolaze – Zagrebačka ulica, pruga, Industrijska cesta, Slavonska avenija... – ‘razvukle su’ ove dijelove Sesveta ‘u šnite’ u smjeru zapad-istok, dok komunikacije i razvoja sjever-jug gotovo da i nema. Sto tisuća stanovnika koristi se samo jednim nadvožnjakom preko pruge...

 

Posljedica takvog spontanog razvoja jest i usvojeni generalni urbanistički plan koji je čitavo golemo područje južno od pruge, između gradskog centra i bivše svinjogojske farme, pa i južnije od farme, namijenio izgradnji industrije. Ali, kad je gotovo sva stara industrija na tom području propala i za sobom ostavila pustoš i šikaru, a na farmi je sagrađeno veliko novo stambeno naselje, takav urbanistički plan izgubio je svaki smisao i logiku.

 

Shvativši to, Baletić i Jošić predložili su Sesvećanima da se kompletna industrijska zona preseli nešto istočnije, preko zagrebačke obilaznice, nedaleko od Ikeina šoping-centra, a da se na njezinu mjestu projektira i sagradi sesvetski Donji grad. Tako bi se „zelene“ Sesvete sa sljemenskih obronaka „spustile“ do samo tri i pol kilometra udaljene „plave“ rijeke Save. Istodobno bi se zrakasto, radijalno „bujanje“ grada po obroncima i u zaseocima u dolini zaustavilo, a Sesvećani bi dobili novi grad za više desetaka tisuća stanovnika, s parkom poput njujorškog Central Parka, urbaniziranim gradskim blokovima, pješačkim zonama, biciklističkim stazama i svim potrebnim javnim sadržajima i gradskom infrastrukturom.

 

Sreća je u toj zamisli da je teren bivše mesne industrije Sljeme kupio Grad Zagreb, a u gradskom vlasništvu je i dobar dio preostalih neizgrađenih i poljoprivrednih površina, pa za gradnju „Novih Sesveta“ ne treba kupovati zemljište – ono je već „javno“ i uglavnom prazno.

 

Pustili mašti na volju

 

Kad su urbanisti i arhitekti prvi put u Sesvetama prezentirali svoju ideju, dvorana je bila premalena da primi sve zainteresirane Sesvećane. Sljedeći korak bio je izrada predstudije o uređenju Sesveta, a zatim i njezina prezentacija gradonačelniku Bandiću i njegovim suradnicima. Tako je 27. listopada ove godine gradonačelnik osnovao i imenovao „Povjerenstvo za provedbu projekta ‘Zelene i plave Sesvete’, u svrhu unapređenja kvalitete života u gradskoj četvrti Sesvete“.

 

Za predsjednika Povjerenstva gradonačelnik je imenovao Zorana Nevistića iz Službe za mjesnu samoupravu, a za njegova zamjenika Dražena Markotu, predsjednika Vijeća Gradske četvrti Sesveta. U Povjerenstvo su ušli i predstavnici svih nadležnih gradskih ureda i službi: za prostorno uređenje, za gospodarstvo, za imovinskopravne poslove, za strategijsko planiranje, za obrazovanje, kulturu i sport, za programe i projekte Europske unije... Uz njih u Povjerenstvu su i Baletić i Jošić te predsjednik i dva člana Udruge Sesvete. Blago tinjajuće nezadovoljstvo Sesvećana uvjetima života u njihovu kvartu razvilo se tako u jedan od najsloženijih i najambicioznijih projekata ne samo Grada Zagreba nego i u cijeloj Hrvatskoj!

 

No Baletić i Jošić nisu izradili i predložili samo opći koncept budućeg razvoja Sesveta,posve novi razmještaj sadržaja, zone stanovanja, industrije i rekreacije, te novu prometnu shemu koja ne bi uništila šumu Divljača i presjekla budući Perivoj Svih svetih. Kao kreativni arhitekti pustili su mašti na volju i razradili i nekoliko izvanredno atraktivnih potprojekata, primjerice, formiranje novog gradskog središta nad željezničkim kolodvorom, rekonstrukciju i prenamjenu napuštenih silosa za žitarice, plan za očuvanje i aktiviranje poljoprivrednih površina ili gradnju ekoparka na Savi.

 

Silosi su golemi kompleks koji se sastoji od tri goleme betonske vertikale i nekoliko uz njih položenih zgrada, također velikih volumena. Kad su Radoslav Dumančić i Ante Damjanović do njih doveli novinare, spuštala se noć i nije bilo moguće ući u njih i popeti se na vrh, ali nije trebalo sumnjati u priču kako se s tih tornjeva pogled pruža na cijeli Zagreb, Sljeme i okolicu, dokle pogled seže. A Baletić i Jošić istražili su kako su slične silose u njemačkim i danskim lukama, umjesto da ih sruše, arhitekti „reinterpretirali“ u poslovne i stambene tornjeve.

 

– Rekli smo, hajdemo to sačuvati, ti silosi su upisani u kolektivnu memoriju Sesvećana, i prenamijeniti ih, po mogućnosti u institucije od nacionalnog ili barem gradskog značenja. Možemo li zamisliti da jedan od tih tornjeva – razmišlja naglas Bojan Baletić – postane spremište za Državni arhiv? Ili hotel sa staklenim zimskim vrtom na vrhu?

 

A svojom visinom mogli bi poslužiti i za proizvodnju struje iz malih vjetroelektrana... Posebna je, pak, priča s njivama i šikarama koje se prostiru između starih Sesveta i Save. Tu Jošić i Baletić nisu samo zamislili suvremene njive s kružnim navodnjavanjem, kakve su razasute po Sjedinjenim Državama, ili parcele za intenzivnu proizvodnju skupocjenog cvijeća. Uza sve to angažirali su i odvjetnicu Vesnu Škare-Ožbolt, bivšu ministricu pravosuđa i saborsku zastupnicu, da razradi osnivanje i poslovanje poljoprivredne zadruge za zajednički nastup sesvetskih poljoprivrednika na tržištu.

 

Vezani članci

·                                 NOGOMETSesvete za 60 milijuna kuna dobivaju novi stadion

·                                 BANDIĆEVA REFORMAČetvrtima 814 milijuna kuna. Toliko nemaju ni mnogi gradovi

 

Dvojica urbanista uhvatila su se i postojećeg plana regulacije Save po kojem bi na mjestu gdje istočni krak zagrebačke obilaznice premošćuje rijeku trebala biti sagrađena brana s manjom hidroelektranom. Ta brana stvorila bi jezero, a s njim i neslućene mogućnosti za razvoj turizma u Sesvetama...

 

Sve je to lijepo i dobro, no neizbježno se nameće i pitanje: a tko to može platiti? Na površinama između Sesveta i Jelkovca, osobito uz Ulicu Ljudevita Posavskog, niknuli su već mnogi komercijalni sadržaji, manji proizvodni pogoni, distributivni centri, obrti. Zašto bi oni pristali preseliti se par kilometara istočnije i snositi troškove? Gradska četvrt Sesvete nema proračun dovoljan za financiranje takve operacije... I tu dolazimo do možda najbitnijeg i najzanimljivijeg ekonomskog aspekta priče o „Zelenim i plavim Sesvetama“.

 

U novoj, uređenoj i opremljenoj industrijskoj zoni poduzetnici poput Ilije Tokića mogli bi kupiti zemljište vrlo jeftino, a parcele na kojima su sada, nakon što one dobiju stambeno-poslovnu gradsku namjenu, prodati puno skuplje ili sami na njima investirati u objekte puno veće tržišne vrijednosti. To urbanističkom preoblikovanju Sesveta daje prirodni ekonomski poticaj, bez ikakve administrativne prisile ili pritiska rokova.

 

Dakako, najveći zalogaj u provedbi projekta „Zelenih i plavih Sesveta“ bit će promjena postojećeg generalnog urbanističkog plana i „premještanje“ postojeće industrijske zone i sada planiranih prometnica. Ali, nastave li Sesvećani provoditi svoj plan istom predanošću kao do sada, ne treba sumnjati da će i to uspjeti.




ZET karta od 4 kune_23.03.2017.
ZET karta od 4 kune_23.03.2017.


NOVE KARTE

PRVI REZULTATI UVOĐENJA ZET-ovih KARATA PO 4 KUNE

Prodaja skočila u nebo, šoferi u očaju: 'Svaki dan mi dolaze putnici i kupuju karte!'

 

  • AUTOR: Matija Boltižar
  • OBJAVLJENO: 24.03.2017.

Četiri milijuna karata od četiri kune pušteno je u distribuciju u veljači, prvom mjesecu kad su uvedene ZET-ove polusatne karte. Distribuirane su na kioske i na ZET-ova prodajna mjesta, a od tih četiri milijuna prodano je čak 3,7 milijuna karata, potvrdili su nam u ZET-u.

 

VEZANE VIJESTI

 

Kad se ta brojka podijeli s brojem stanovnika Zagreba, značilo bi da je svaki Zagrepčanin kupio četiri karte. Sve u znaku broja četiri osim zarade. Samo od polusatnih karata ZET je prošli mjesec uprihodio čak 14,8 milijuna kuna.

 

Nove mjere

- Izuzetno smo zadovoljni brojem prodanih karata i nastavit ćemo provoditi nove mjere koje će biti na dobrobit svih građana - rekli su u Holdingu. Imaju puno razloga za zadovoljstvo. Naime, u veljači 2016. godine ZET je prodao 900.000 karata od 10 kuna i time zaradio 9 milijuna kuna, odnosno 5,8 milijuna manje.

Prema godišnjem izvješću Holdinga za 2015. godinu, ZET je prodao oko 11,8 milijuna karata, a godinu prije toga oko 10,5 milijuna. U Godišnjem izvješću isto tako stoji da je do rasta došlo i zbog uvođenja intenzivnije kontrole. Ako se ovaj trend rasta nastavi, kao i popularnost polusatnih karata, ZET bi samo od prodaje karata mogao do kraja ove godine u blagajnu ubaciti dodatna 54 milijuna kuna.

A sve ide u tom smjeru. Na kioscima su karte za četiri kune najtraženiji proizvod, a prodavači su u prvih tjedan dana redovito ostajali bez roza karata. Sada je već sve uhodano pa je na prodajna mjesta uvedena i izravna dostava u slučaju da ostanu bez karata. S druge strane, “stare” karte za 10 kuna polako nestaju iz ruku putnika. Djelatnica Tiska na Rooseveltovu trgu objasnila nam je da svaki dan proda po nekoliko buntova roza karata, a na kutijama s plavim kartama počela se skupljati prašina.

 

Roza karte

- Prosječno u danu prodam oko 500 karata za četiri kune, a ovih za 10 kuna uzme samo nekoliko ljudi. Danas sam ih prodala pet - kaže prodavačica. Isto nam kažu i ostali prodavači na kioscima. Kao i vozači tramvaja i autobusa, iako oni nisu presretni zbog povećane prodaje karata.

- Svaki dan mi dolaze putnici i kupuju karte. Prije ih je bilo nekoliko, ali ih se sada ne mogu riješiti. Pa što sam ja, kondukter ili vozač - pita se iživcirani vozač. Ipak, unatoč njegovu nezadovoljstvu, prodaje se. Metalne kovanice zveckaju u njegovu džepu dok se okreće da putnicima vrati sitno, a na upravljačkoj ploči mogu se vidjeti samo roza karte.

- Ove plave držim u torbi, pa ako ih netko zatraži, onda ih izvadim, iako je i to rijetko - rekao nam je vozač.

Ista situacija je i s putnicima. Umirovljenik Milan Kalas kaže da se sada može voziti nekoliko stanica bez 10 kuna za sat i pol vožnje.

- Odluka je izvanredna, nadam se da će tako i ostati jer su karte od četiri kune stvarno korisne - rekao je Kalas. S njim se slaže i Danica Stanić koja se nada da će karta za četiri kune postojati i nakon predizborne kampanje.

 




Fontana na Britancu...
Fontana na Britancu...


MUKE PO BRITANCU

Ukleta fontana – sada prska previše pa su je morali skresati

 

AUTOR:
Stela Lechpammer

 

A zbilja joj nije suđeno... Tim riječima prolaznici komentirajunovu fontanu na Britanskom trgu koja je već prozvana ukletom. Prvo su stanovnici i ugostitelji s Britanca prosvjedovali jer nisu htjeli promjene na trgu, a kad su bageri unatoč tome došli, zaustavila ih je inspekcija jer nije izdana građevinska dozvola.

 

U cijelu se priču umiješao i USKOK, a protiv projekta digli su se i arhitekti. Zbog svega toga radovi su kasnili, a nisu glatko ni završili.

 

 

Sve je pod kontrolom

 

Nakon jednog od posljednjih gafova smanjen je promjer rotora na kojem se fontana nalazi jer je bio prevelik pa autobusi nisu mogli prolaziti. Do skandala je došlo i na otvaranju kada se jedan mladić pomokrio u fontanu. I sada, tek što je profunkcionirala, već su iskrsnuli novi problemi jer su se građani nakon prvog dana požalili da voda pršti na sve strane te da prska po ljudima koji prolaze i čekaju autobus.

 

– Ne samo da je na neprimjerenom mjestu, već je i nefunkcionalna – rekao je Zagrepčanin Davor u komentaru na Facebooku. Objavio ga je na profilu gradonačelnika Milana Bandića, a stavio je i sliku fontane koja pokazuje da mlaz zapljuskuje površinu oko rotora.

 

– U tom trenutku nije puhao vjetar tako da to ne može biti opravdanje – kazao nam je autor fotografije dodavši kako je nakon njegove objave fontana ugašena, a proradila je tek kada je mlaz smanjen. Da on više neće biti veći od tri metra, iako je osam metara najviši doseg, potvrdio je gradonačelnik Bandić i napomenuo kako je “sve pod kontrolom“.

 

Ma nije u kvaru

– Nema nikakvih problema. Ovo je tek probni rad, još je treba programirati. Treba naći najbolju visinu u svim uvjetima i kada vjetar puše, da ne leti voda na sve strane – objasnio je Bandić i dodao da su građani pogrešno zaključili da fontana ne radi iako je “bolje da misle da je u kvaru nego da je zbilja tako“.

 

Jučer mlaz uistinu jest smanjen, a odmah su se mogli čuti i komentari kako se “barem štedi novac za prskalice za travnjak” te kako “dolaze topli dani pa će ljudima dobro doći malo osvježenja dok čekaju autobus“. Neki su i dalje negodovali tvrdeći da se zbog rotora stvaraju gužve, dok je većina ipak u konačnici zadovoljna.

 

–        Mnogi ljudi ovdje žive desetljećima i teško nam se priviknuti na promjene. Tu je uvijek i pitanje novca, no ne može se poreći da sada zbilja bolje izgleda – rekla je umirovljenica Janja Jelić. 

 

>>Pogledajte novouređeni Britanac! Prije otvaranja dogodio se incident

 




Fontana na Britancu...
Fontana na Britancu...


KULTURA

KULTURA

KULTURA


"ŠETNJA s Marijom Jurić Zagorkom"

17. lipanj 2018. , nedjelja u 10 i 12 sati

 


 

prijave i uplate najkasnije do 04.06.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518


KAZALIŠTE

KAZALIŠTE

KAZALIŠTE

 

GK Komedija

"AIDA"

 

12. lipanj 2018. u 19,30 sati

 


više na :

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434


ŠETNJE Gradom Zagrebom

ŠETNJE Gradom Zagrebom

Klovićevi dvori

IZLOŽBA

 

"Katarina Velika- Carica svih Rusa"

12.04.-29.07.2018.

uto-ned - 11:00 - 19:00 sati

 


PRIJAVE U TIJEKU !

najkasnije do 26.02.2018.

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434

PUTOVANJA

PUTOVANJA

MILANO i jezera Italije

izlet - 3 dana

28.travanj - 30. travnja 2018.

NOVA PONUDA !!!


PRIJAVE i UPLATE

najkasnije do 12.04.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

UMAG

06.-10. lipnja 2018.

 


PRIJAVE U TIJEKU !!!

najkasnije do 01.05.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

"JALTA- JALTA"

22.02.2018., četvrtak


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

50 kn

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI u ljetni semestar 2018.

U TIJEKU !


 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb 

i članovi njihove uže obitelji: 1.290,00 kn

 


 

više na linku:


"KRAPINSKE TOPLICE"

"KRAPINSKE TOPLICE"
 
"KRAPINSKE TOPLICE
Hotel KRAS
"AQUAE VIVAE"
 
 
PONUDA za 2018.
 
više na linku:
 

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "Prima Pharme"

Rebro

 

15 % popusta

na dio asortimana ljekarne

osim ljekova na recept

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/ljekarna%20rebro-39510


BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća