IZBORNI PRIJEDLOZI I RAZMIŠLJANJA

BIRAM ZDRAVLJE
BIRAM ZDRAVLJE


zdravstveni programi
zdravstveni programi


ZOV IZ INOZEMSTVA

'Hrvatskoj prijeti egzodus obiteljskih liječnika'

Hrvatska udruga koncesionara primarne zdravstvene zaštite (HUKPZZ) upozorila je u četvrtak da bi Hrvatska uskoro mogla ostati bez dovoljnog broja obiteljskih liječnika, najtraženije liječničke specijalizacije u zemljama zapadne i sjeverne Europe


Samo ove godine nekoliko desetaka obiteljskih liječnika otišlo je iz Hrvatske u zemlje zapadne Europe koje im nude pet puta veće plaće, istaknuo je Galibedin Galijašević iz HUKPZZ-a. 

Na konferenciji za novinare nazvanoj 'Čeka li nas egzodus obiteljskih liječnika, što po tom pitanju radi lokalna samouprava' upozorio je da je sustav primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj neuređen, sustavdomova zdravlja zastario, a preventivni programi zavoda za javno zdravstvo bespotrebno troše stotine milijuna kuna na piskaranje dopisa.

Da bi se liječnike obiteljske medicine zadržalo u Hrvatskoj, udruga koncesionara predlaže smanjivanje broja pacijenata po timu obiteljske medicine s 1800 na 1100, koliko je prosjek u EU. Traže ukidanje diskriminacije u sklapanju koncesijskih ugovora za zaposlene u domovima zdravlja, te pomoć regionalne samouprave koncesionarima u Lici, Slavoniji i Zagorju, koji zbog iseljavanja stanovništva ostaju bez pacijenata i prihoda. Predlažu i da se preventivne programe prepusti obiteljskim liječnicima koji će, smatra Galijašević, biti u tome jeftiniji i učinkovitiji od zavoda za javno zdravstvo. 
 

 

 

Budućeg ministra zdravlja stoga je pozvao da obrati pažnju na sustav primarne zdravstvene zaštitekoji obavlja gotovo 80 posto svih zdravstvenih postupaka, a dobiva svega 13,6 posto zdravstvenog proračuna.

'Koncesiju treba omogućiti svima koji to žele, ali i objasniti javnosti da koncesija nema veze s privatizacijom. Doktori u koncesiji u ugovornom su odnosu s HZZO-om i županijom. Oni ne naplaćuju svoje usluge poput privatnika', istaknuo je Galijašević na konferenciji za novinare koju je udruga koncesionara održala nakon što je sajam karijera u zdravstvu protekloga vikenda u Zagrebu pokazao da su obiteljski liječnici najtraženija liječnička specijalizacija u zemljama zapadne Europe.

 


"Svi trebaju imati jednake šanse dobiti zdravstvenu uslugu"

Autor teksta:

 

 

U HUP-u je danas održan okrugli stol na temu zdravstva, na kojemu su sudjelovali predstavnici HUP-a, Marina Pulišić i Zoran Knežević te predstavnici političkih stranaka Drago Prgomet iz HDZ-a, Siniša Varga iz Narodne koalicije te Ivan Bekavac iz Mosta.

Komentirajući značenje univerzalno dostupnoga javnog zdravstva, Prgomet je odlučio krenuti od lista čekanja. "Sve političke stranke inzistiraju na tome da zdravstveni sustav bude solidaran. Male države i mali narodi moraju zadržati princip solidarnosti po pitanju zdravstvenih usluga. To podrazumijeva da se ne može potpuno identična zdravstvena usluga pružiti nekome u Zagrebu ili u Baranji, ali bitno je da imaju jednake šanse dobiti jednako kvalitetnu zdravstvenu uslugu i to politika nastoji postići", rekao je Prgomet.

Na pitanje je li neograničena solidarnost zapravo iluzija, Varga je rekao da svaka članica Europske unije ima drugačije omjere solidarnosti. "Hrvatska je kao članica Europske unije dužna imati univerzalnu zdravstvenu zaštitu. Svaka članica ima drugačije omjere tih univerzalnosti", rekao je Varga, istaknuvši sustav osiguravanja NHS u Velikoj Britaniji, koji zapravo sam sebe financira. "Solidarnost je najjeftiniji oblik financiranja za svakog pojedinca", rekao je Varga i istaknuo da je za samodostatnost zdravstvenoga sustava potrebno imati barem deset milijuna korisnika toga sustava. "Kad bi nas bilo minimalno deset milijuna i kad bismo svi bili članovi univerzalnog sustava, bili bismo samodostatni", rekao je Varga.

Potrebno je napraviti puno reformi, posebice po pitanju zaraznih i kroničnih bolesti, istaknuo je bivši ministar zdravlja. "Hrvatski zdravstveni sustav može biti bez liste čekanja", rekao je Varga.

Mostov Bekavac ne slaže se s Vargom. "Naravno da je, po mom mišljenju, smiješno govoriti o Hrvatskoj bez listi čekanja i to nije odgovorno kazati", rekao je Bekavac, istaknuvši da i Njemačka i Austrija imaju liste čekanja. "Riječ je o nužnosti, kako bi solidarno javno zdravstvo moglo funkcionirati. Kako ulazimo u trgovinu jedni za drugima, tako funkcionira i zdravstvo", rekao je Bekavac. Istaknuo je i iznos potreba koje čeka javno zdravstvo u Hrvatskoj. To nije 24 milijarde kuna potreba za javno zdravstvo kakvo je danas, istaknuo je Bekavac, nego je čeka 28 ili 30 milijardi kuna za koju godinu. "Mislim da bismo se time trebali baviti. Predmet razmišljanja treba biti kako namaknuti taj iznos za koju godinu", rekao je Bekavac.

Knežević je istaknuo i problem visine BDP-a. "Ono što nas stalno zanima i što smo željeli ostvariti ulaskom u Europsku uniju jest da se uspoređujemo sa članicama, a ne s nekima drugima, i to s boljima od nas, a ne da nas se stavlja na začelje. Problem je koliki je naš trenutni BDP. Trenutno se nalazimo u situaciji da jedan zaposleni koji plaća doprinose, još dvoje nosi za sobom. Dakle, jedan plaća za troje. Ne dvojimo da ćemo doći u situaciju da će BDP rasti, jednoga dana ćemo biti u situaciji da se može investirati, ali nama treba rješenje sada", istaknuo je Knežević.

Kazao je da je potrebna sinergija javnoga i privatnog zdravstva, odnosno jedan sustav zdravstva, od kojega će imati koristi i jedni i drugi.

Pulišić je predstavila problem iz perspektive industrije. "Naša industrija je izrazito uređena i kao takva očekuje od administracije praćenje u smislu uređenosti i provođenja procesa. Mi zaslužujemo biti strateški i biti pravi partner sustavu. Međutim, koliko god se trudili nametnuti, naši napori ne postižu rezultate kakve priželjkujemo", rekla je Pulišić, istaknuvši da je administracija spora i nekonkretna te da svi gube vrijeme, koje bi se moglo bolje i više iskoristiti.

Industrija je ponudila i konkretne mjere, istaknula je Pulišić. Po pitanju PDV-a jasno smo ukazali mogućnost da se uštedi na cijeni lijekova naplatom recepata. Apeliramo da se ta stopa PDV-a smanji da se rastereti budžet, objasnila je. "Neprestano nas se gleda kao rashodovnu stranu proračuna, međutim mi smo prihodovna strana. Mi smo i izvoznici, 62 posto izvozimo van i to je najkvalitetnija roba koja se izvozi u Hrvatskoj", kazala je Pulišić, s kojom su se složili ostali sudionici okrugloga stola.

 

Piše: Nenad Jarić Dauenhauer

06.09.2016.

SVAKI birač koji izlazi na izbore i svoj glas daje određenoj stranci ili koaliciji trebao bi, osim što će u svojem odabiru biti vođen nekim uvriježenim svjetonazorskim sklonostima, također biti barem elementarno upućen u njezin politički program – od gospodarskog i financijskog, preko obrazovnog i mirovinskog do kulturnog i zdravstvenog. Osobito to vrijedi kada se na sceni pojave neke nove 'treće opcije'. Koliko je važna zdravstvena politika neke zemlje zorno ilustrira činjenica da su se u SAD-u naveliko lomila koplja između demokrata i republikanaca oko uvođenja projekta koji je po njegovu ključnom zagovorniku Baracku Obami dobio naziv ObamaCare.

S objavom termina naših izvanrednih parlamentarnih izbora stručna skupina Hrvatskog društva za javno zdravstvo Hrvatskog liječničkog zbora obznanila je početak projekta  Zdravstvo na izborima 2016. Primarni ciljevi projekta „Zdravstvo na izborima 2016.“ su unapređenje kvalitete razvoja i provođenja zdravstvenih politika te unapređenje upravljanja zdravstvom kroz stručno djelovanje prema političkim akterima. Ovaj projekt dio je kontinuiranih aktivnosti kojima se prate zdravstvene teme u izborima od 2005. godine. Stručnu skupinu čini pet liječnica i liječnika s akademskom pozadinom, te jedna politologinja.

Svim je strankama upućen poziv da koriste alate razvijene unutar projekta, koji će im pomoći da razviju kvalitetne zdravstvene programe za predstojeće izbore. Također, građanima su upućeni upitnici kojima će moći online kontinuirano provjeravati i pratiti programe stranaka. Evo što su o iskustvima projektnog rada rekli nositelji projekta Aleksandar Džakula (Aleksandar Džakula) i Karmen Lončarek (KL).



PROGRAMI SU NERAZUMLJIVI


Je li moguće jednostavno čitati i razumjeti zdravstvene politike koje se nude u ovim izborima?

Aleksandar Džakula:Tko god da pokuša uspoređivati, ili bar razumjeti stranačke programe zdravstvenih politika u ovogodišnjim parlamentarnim izborima, naći će tu zadaću, izuzevši par svijetlih primjera, veoma zahtjevnom. Naš projektni tim izdvojio je pet glavnih skupina problema s kojima se sreću svi koji su poželjeli saznati što nas čeka u zdravstvenom sustavu kroz nekoliko narednih godina.


Zašto je teško analizirati zdravstvene politike u izborima 2016?


KL: Problemi postoje već i prije početka same analize, na posve pojmovnoj razini. Naime, brojne su proturječnosti i nejasnoće u korištenju pojedinih pojmova. Iako se radi o pojmovima koji su stručno vrlo precizni, u analiziranim politikama oni se koriste kao tzv. plastične riječi. Plastične riječi su pojmovi poput „problema“, "razvoja", "sustava", "informacije","komunikacije", „stresa“, koji se često koriste bez stvarnog značenja i supstance, ali stvaraju dojam stručnosti, znanstvenosti, te tako pojačavaju dojam autoriteta i kompetencije onoga tko te plastične riječi koristi. U našoj analizi najčešće se kao plastični pojmovi koriste „javno zdravstvo“, „privatizacija“, „racionalizacija“, „decentralizacija“, „centri izvrsnosti“, te „funkcionalno povezivanje“ (malu abecedu nesporazuma pogledajte dolje).

 

Je li razumijevanje sustava samo stručno terminološki problem?



Aleksandar Džakula: Terminološke nejasnoće po svoj prilici proizlaze iz nerazumijevanja sustava, napose njegovih strukturnih elemenata i odnosa među njima. Tako se u politikama ne uvažavaju temeljni dionici i odnosi u zdravstvu: građani (pacijenti) – pružatelji usluga – platitelji usluga – regulatori, pa nisu jasne niti njihove buduće uloge, odnosno predviđeni utjecaji politika na svakoga od njih.

 

Nadalje, ne uvažavaju se zakonske odrednice i okviri kojima je zdravstveni sustav određen. Također se u politikama ne slijedi temeljna logika procesa zdravstvene zaštite, tojest, slijed potprocesa: promicanje zdravlja - prevencija bolesti - rano otkrivanje bolesti – terapija – rehabilitacija.

 

U gotovo svim politikama nedostaju reference na iskustva i prakse drugih zemalja. 


Zašto je važno razumjeti sustav?


 
KL: Iz nerazumijevanja sustava proizlazi nerazumijevanje mehanizama upravljanja tim sustavom, što se ogledava na mnogim mjestima u tekstovima politika.

 

Primjerice, ne uvažavaju se elementi niti slijed u procesu promjena: definicija problema – analiza resursa – izbor prioriteta – angažman resursa i dionika – evaluacija.

 

Očito je i nerazumijevanje vremenskih dimenzija predviđenih promjena, te se u pravilu ne navodi u kojim vremenskim okvirima se planira pojedina intervencija odnosno promjena: mjeseci, godine, ili pak dulje od desetljeća, što je uobičajen okvir za javnozdravstvene intervencije.


 
Adž: Vlada i nerazumijevanje razlika između makro- i mikrointervencija. Primjerice, ta razlika je posve zanemarena kad je riječ o upravljanju ljudskim resursima kao makrointervenciji, za razliku od mikrointervencije kao što je odobravanje specijalizacije. 

KL: Nema niti jasnog razumijevanja razlike između cilja i sredstva intervencije. To je vidljivo, primjerice, kad se govori o informatizaciji kao da je ona cilj sama po sebi, iako je informatizacija zapravo sredstvo kojemu je cilj korištenje podataka za upravljanje i odlučivanje.



UZAK FOKUS TEMA


Obuhvaćaju li zdravstvene politika sve relevantne teme?



KL: Izrazito je sužen broj i složenost obrađenih pitanja o zdravlju i zdravstvenom sustavu, pa dominira dvadesetak uskih tema, npr. plaćanje usluga u hitnim bolničkim prijemima, poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja, liste čekanja, nabavka skupe opreme, izgradnja pojedinih objekata.



Adž: Nedovoljno su obrađene, ili posve zaobiđene kompleksne teme: cjelovita prevencija kardiovaskularnih bolesti, cijepljenje, specifične nejednakosti u dostupnosti zdravstvene zaštite, upravljanje skrbi za kronične bolesnike, palijativna skrb, integrirana skrb, prevencija ozljeda, te brojne druge domene koje su neposredna odgovornost države.

 

Dominiraju „reaktivne politike“ koje su usmjerene na već provedene, tekuće ili najavljene promjene od strane neke druge političke opcije. Često to zvuči kao „mi smo - oni su“ i „mi ćemo - oni će“.



Mogu li se svi građani pronaći i prepoznati u ponuđenim zdravstvenim politikama?



KL: Nažalost, nema cjelovitog pregleda intervencija prema dobi ili zdravstvenom stanju, to jest, ne definiraju se skupine građana, problemi, niti kriteriji za provođenje pojedinih promjena i intervencija. Uopće, prevladava fokusiranje na zdravstvene usluge, umjesto na zdravlje građana.



OPĆE OCJENE PO STRANKAMA


Možete li reći nešto više o konkretnim programima?



ADŽ: Pa eto, programi HDZ-a i Narodne koalicije su tek djelomično ispunili stručne kriterije, ali su znatno  napredovali u odnosu na lanjske izbore. Sadržaji su dopunjeni, a prioriteti su dijelom promijenjeni.
 


KL: MOST je istaknuo neke aktualne teme, ali je, slično većini stranaka, temama pristupao neujednačeno. Svakako bi bilo dobro da se zna tko su članovi stranačkih timova koji su pisali programe. Živi zid je vrlo usko fokusiran na samo nekoliko tema.



Aleksandar Džakula: ORAH je ponudio najcjelovitiji opis sustava i prioriteta, ali na ove izbore izlazi sa zdravstvenim programom iz studenog 2015. bez ikakvih promjena ili dopuna. „Pametno“ je naglašeno isticao operativnu i poslovnu dimenziju zdravstva, i uopće, usmjereni su pretežno na ekonomiku zdravstva.



Što bi bio zaključak vaše analize?



KL: Ukratko, zdravstvo je sagledano uskim pogledom kao kroz cijev, a na osnovu takvog uvida nude se samo fragmentirana  rješenja.


 
Aleksandar Džakula: Ukupan materijal zdravstvenih politika ostavlja dojam da nam nedostaje i sagledavanje cjelovite slike kako sadašnjeg,  tako i budućeg, „reformiranog“ stanja. Zato je osobito važno razviti uvid da problemi našeg zdravstva nisu ni po čemu jedinstveni, već su poznati u mnogim drugim zemljama, te su za njih razrađena rješenja temeljena na dokazima.




zdravstveni programi
zdravstveni programi


3. Siguran smjer za zdravstvo

 

 

NARODNA  KOALICIJA

 

3.1. Zdravstvo u prošlom mandatu

 

Pokrenuli smo sveobuhvatne reforme koje su rezultiralepovećanjem učinkovitosti sustava, poboljšanjem upravljanja i povećanjem transparentnosti poslovanja u zdravstvenim ustanovama. Donijeli smo Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva i niz drugih strateških dokumenata za razdoblje do 2020. godine.

 

Pokrenuta su tri Nacionalna preventivna programa: rano otkrivanje raka dojke (pregledano više od pola miljuna žena), raka debelog crijeva (obavljeno oko 250 000 pretraga) i raka vrata maternice (napravljeno oko 100 000 pregleda). Rekordan broj lijekova je postao dostupan pacijentima, a 1 639 novih lijekova uvršteno je na liste lijekova od čega su čak dvije trećine na osnovnoj tj. besplatnoj listi.

 

Uveli smo novi model ugovaranja primarne zdravstvene zaštite koji je 40 puta povećao broj preventivnih pregleda u idućoj godini i rezultirao zbrinjavanjem čak 87 % pacijenata kod  liječnika obiteljske medicine bez upućivanja na dalje liječenje. Povećan je broj zdravstvenih djelatnika mlađih od 30 godina za 3,7 % (2 271). Odobreno je 1 635 liječničkih  specijalizacija, a 4 907 pripravnika zaposleno je u zdravstvenom sustavu. Poticali smo poduzetništvo u zdravstvu pa je u mandatu otvoreno 175 novih privatnih zdravstvenih ustanova što je 20 % više u odnosu na zatečeno stanje.

 

Primarna zdravstvena zaštita je unaprijedila svoju ulogu koordinatora zdravstvene skrbi, a bolnice s postojećim ljudskim resursima i infrastrukturom rade više i bolje.

 

Uveli smo Program smanjenja listi čekanja kroz aktivnostiProgram plus i Dani otvorenih vrata. Liste čekanja za UZV srca i kolonoskopiju smanjene su u 2015. godini s 250 dana na 30 dana. Za prvi pregled kardiologa, neurologa te gastroenterologa danas se čeka prosječno samo 15 dana što predstavlja izrazito veliku dostupnost zdravstvene zaštite.

 

Osigurali smo ''sustav ubrzanog prolaska'' u veteranskim bolnicama u Zaboku, Kninu i Vukovaru za branitelje i njihove obitelji. U prvih osam mjeseci 2015. godine u bolnici Zabok je više od 1 500 branitelja obavilo zdravstvene preglede.

 

Pokrenuta je hitna helikopterska medicinska služba s bazama na Krku i Braču koja i za najteža zdravstvena stanja osigurava liječničku skrb unutar zlatnog sata i time spašava živote.

 

Programom 72 sata omogućili smo početak liječenja malignih bolesti unutar 72 sata od postavljanja dijagnoze i plana terapije za rak dojke i debelog crijeva. Program se provodio u 5 bolnica te je do kraja 2015. godine više od 2 000 pacijenata započelo liječenje u ovom programu. Program donosi gotovo potpuno ukidanje listi čekanja, stvaranje centara izvrsnosti  visokog kapaciteta liječenja kao i skraćenja samog postupka liječenja.

 

Unaprijedili smo provođenje javnozdravstvenih aktivnosti koje imaju za cilj podučiti  građane o potrebi očuvanja zdravlja i mijenjanju loših životnih navika.

 

Izdvojili smo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje iz riznice i omogućili da se novac prikupljen za zdravstvo troši isključivo na zdravstvenu skrb tj. za pacijente. Za zdravstvo u 2015. osigurali smo dodatne dvije milijarde kuna, prvenstveno za bolnice i nove lijekove.

 

Unaprijedili smo bolnički smještaj. Osigurali smo bolje i kvalitetnije uvjete liječenja djece preseljenjem dječje onkologije i hemato-onkologije iz Klaićeve u Kliniku za tumore. Započeli smo programsanacije 29 bolnica i 2 doma zdravlja. Financijski smo stabilizirali Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, u što je dodatno uloženo 6 milijardi kuna.

 

Stavili smo Imunološki zavod pod okrilje Ministarstva zdravlja i tako očuvali radna mjesta i kontinuitet domaće proizvodnje cjepiva i krvnih pripravaka. 

 

3.2. Zdravstvo danas

 

Ukinuti su Program plus i Program 72 sata.

 

Ukinut je proces sanacije u 31 zdravstvenoj ustanovi, 29 bolnica i 2 doma zdravlja, projekt na kojem se radilo tri godine u suradnji sa županijama. Zaustavljena su ulaganja iz EU fondova u dnevne bolnice i dnevne kirurgije.

 

Prema Nacionalnom planu reformi predviđeno je i najavljeno povećanje dopunskog zdravstvenog osiguranja za 30 % što predstavlja dodatan namet građanima. Najavljeno povećanje zdravstvenog osiguranja predviđeno je za smanjivanje postojećih obaveza u zdravstvu, a ne za povećanje kvalitete usluga za krajnje korisnike.

 

Nisu doneseni nikakvi kvalitetni dokumenti provedbe zdravstvene politike niti planovi racionalizacije poslovanja bolnica najavljeni u Nacionalnom programu reformi.

 

Najavljeno je ukidanje C1 uputnice koja omogućava jednostavnije i brže preglede te liječenje naših pacijenata.

 

3.3. Zdravstvo 2020

 

Naša misija u novom mandatu je nastavak rada na uređenju zdravstvenog sustava. Polazimo od činjenice da je zdravljetemeljno pravo svakog građana Republike Hrvatske, a zdravstvena skrb treba biti dostupna, pravodobna i kvalitetna. U zdravstvu ne smije biti podjele na bogate i siromašne.

 

Promjene koje želimo provesti u narednom razdoblju donijet ćebržu, dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu uslugu bez povećanja participacije za pacijente. Naša zdravstvena politika orijentira se prema pacijentima i njihovim obiteljima, a naši napori bit će i dalje usmjereni osiguranju financijski održivog zdravstvenog sustava koji će pružati jednako dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb svim građanima Republike Hrvatske.

 

Cilj nam je kreirati zdravo životno i radno okruženje koje pružajednaku dostupnost zdravstvenim uslugama, povećava kvalitetu života te pridonosi poboljšanju blagostanja i gospodarskog rasta nacije. Zbog toga očuvanje i poboljšanje zdravlja te očuvanje jedinstvenog, neovisnog i solidarno financiranog obveznog zdravstvenog osiguranja shvaćamo našom temeljnom zadaćom.

 

Vizija zdravstva na kojoj ćemo raditi je kontinuirana dostupnost suvremenim metodama dijagnostike i liječenja kao i medicinskim inovacijama, briga o svim pacijentima na jednak način, bez obzira na imovinski status i jednaka prava na ostvarivanje visoko stručne i kvalitetne zdravstvene zaštite u svim dijelovima države, naročito na otocima, ruralnim te brdsko-planinskim krajevima.

 

3.4. Za zdravije zdravstvo

 

Očuvat ćemo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) kao jedinstvenu javnu ustanovu koja svim hrvatskim građanima osigurava prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja na načelima uzajamnosti, solidarnosti i jednakosti. HZZO-u ćemoosigurati status stručno upravljanog i politički neovisnog javnog dobra. Temelj solidarnog financiranja zdravstvenog sustava i dalje će ostati doprinos za zdravstveno osiguranje obvezan za sve zaposlene osobe i poslodavce, dok će ranjive skupine stanovništva poput djece, umirovljenika, osoba s niskim prihodima i invalida ostati oslobođene plaćanja doprinosa te će troškovi njihove zdravstvene zaštite biti upotpunjeni sredstvima iz državnog proračuna. Ostavit ćemo isti opseg prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja te smanjiti participacije za značajni dio zdravstvenih usluga, prije svega na preventivne pretrage i preglede specijalista kod kroničnih bolesti.

 

Unaprijedit ćemo dostupnost zdravstvene skrbi na otocima, ruralnim te brdsko-planinskim krajevima. Na taj način želimo svim građanima Republike Hrvatske zajamčiti jednakomjerno dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb. To ćemo osigurati daljnjim jačanjem uloge obiteljskih liječnika, domova zdravlja i primarne zdravstvene zaštite te umrežavanjem svih dionika u zdravstvenoj skrbi. U tu svrhu nastavit ćemo projekteinformatičkog povezivanja započete u prošlom mandatu i uvođenje novih informatičkih alata koji će osnažiti ulogu pacijenta u sustavu i olakšati sigurnu dostupnost podataka između liječnika i pacijenata.  

 

Osigurat ćemo kvalitetu i ekonomičnost u zdravstvenom sustavu. Moderan sustav zdravstvene zaštite karakterizira u prvom redu dobra skrb za kronične bolesnike,  za one koji istovremeno boluju od više bolesti te za ranjive skupine stanovništva. Zdravstvo je inovativan segment društva, a mogućnosti moderne medicine u neprestanom su porastu. Zbog toga namjeravamo u skrbi naših pacijenata ojačati primjenu načela korisnosti za dijagnostičke i terapijske postupke kao i za zdravstvene tehnologije. Preoblikovat ćemo poslovne procese kao i strukturu pružatelja zdravstvene skrbi kako bismo realizirali postavljene ciljeve. Jačat ćemo aktivnu ulogu pacijenata.

 

Uspostavit ćemo standard kvalitete bolnica te uvesti međunarodne akreditacije  koje će omogućiti hrvatskim bolnicama izlazak na europsko zdravstveno tržište. Na taj način osigurat ćemo našim pacijentima dodatnu razinu kvalitete i sigurnosti. Uvest ćemo dijagnostičke i terapijske smjernice zasnovane na dokazima, sustavno prikupljati indikatore kvalitete i uspješnosti liječenja u bolnicama i primarnoj zdravstvenoj zaštiti te uvesti tri razine akreditacije zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj. Ubrzat ćemo procjenu zdravstvenih tehnologijapreuzimanjem preporuka priznatih europskih instituta u procese javnih zdravstvenih ustanova i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

 

Uvest ćemo sustav financiranja vezan za izvršene usluge prema pacijentima. Naš cilj je teškim bolesnicima osigurati bržu dostupnost liječnika specijalista koja će im omogućiti skrb na najvišoj razini. Samo one zdravstvene ustanove s dokazanim iskustvom moći će primjenjivati medicinske inovacije i visokospecijalizirane terapije te će zbog toga novac ubuduće pratiti izvršenu uslugu i pacijenta, a ne neku određenu zdravstvenu ustanovu.

 

Provodit ćemo mjere prevencije i unaprjeđenja zdravlja građana. Zdravo odrastanje, zdravo životno i radno okruženje te mogućnost zdravog starenja ne smiju ovisiti o socijalnom statusu. Sveobuhvatna prevencija prožima sve društvene segmente. Prevencija i jačanje zdravstvenih kompetencija moraju postati obvezni sastavni dio u obrazovanju i kontinuiranom usavršavanju zdravstvenih djelatnika te ubuduće biti uključeni u oblikovanje stambenog prostora i radnog okruženja. Provest ćemo usvojene strategije i programe koji sadrže javnozdravstvene aktivnosti s primarnim ciljem smanjenja obolijevanja od kroničnih bolesti. Kroz ove aktivnosti, koje počinju od najranijeg djetinjstva, cilj je dodati dvije godine prosječnom očekivanom vijeku života.Pušenje, alkohol i prekomjerna tjelesna težina još uvijek predstavljaju najveće izbježive zdravstvene rizike u Hrvatskoj. Stoga nam je cilj povećati preventivne napore kroz program Živjeti zdravo.

 

Osigurat ćemo kvalitetniju zdravstvenu zaštitu. Nastavit ćemo provoditi mjere i ostvarivati ciljeve iz Nacionalne strategije razvoja zdravstva do 2020. godine. Unaprijedit ćemo mrežu pružatelja zdravstvenih usluga s ciljem svladavanja trenutnih deficita u dostupnosti zdravstvene zaštite. Olakšat ćemo pacijentu „prolazak“ kroz sustav uz visoku razinu sigurnosti osobnih podataka.

 

Modernizirat ćemo sustav zdravstvenih institucija. Opremit ćemo ordinacije primarne zdravstvene zaštite kao i dnevne bolnice u općim i županijskim bolnicama sredstvima osiguranim u EU fondovima, a cijeli teritorij zemlje će se pokriti hitnom helikopterskom medicinskom službom iz pet baza. Iz europskih sredstava financirat ćemo informatizaciju sustava zdravstva uz uvođenje eNaručivanja, eKartona, eUputnica, eNalaza, eNovorođenčeta te povezivanje zdravstvenih ustanova. Investirat ćemo u nove energetski učinkovite zgrade, dnevne bolnice te novu dijagnostičku i terapijsku opremu.

 

Osigurat ćemo da dio bolničkih usluga preuzimaju domovi zdravlja. Pacijenti će imati mogućnost većinu svojih zdravstvenih potreba zadovoljiti u svom domu zdravlja, bliže svojim domovima i obiteljima, bez nepotrebnog putovanja u velike gradove i bolnice.

 

Učinit ćemo bolnice centrima izvrsnosti. Namjera nam je na taj način unaprijediti bolničku zdravstvenu skrb kako bismo učinili dostupnima najkvalitetnije zdravstvene usluge i vrhunske stručnjake za specifična zdravstvena stanja. Prvi korak je osnivanjeNacionalnog centra za srce, Nacionalnog centra za mozak, Nacionalnog centra za dijabetes i Nacionalnog centra za maligne bolesti. Vrhunska specijalistička skrb za maligne bolesti u kliničkim bolničkim centrima bit će nastavljena kroz Program 72 sata obuhvatom i drugih sijela raka.

 

Obnovit ćemo bolničke kapacitete. Zbog unaprjeđenja kvalitete bolničkog smještaja i kontinuirane dostupnosti medicinsko-tehnološkim inovacijama, realizirat ćemo nabavu nove medicinske opreme u svim hrvatskim bolnicama te izgraditi nove bolničke i polikliničke kapacitete u Rijeci, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Bjelovaru, Koprivnici, Sisku, Popovači, Novom Marofu, Splitu, Zagrebu (KBC Sestre milosrdnice i KB Merkur) sredstvima EU fondova i putem javno-privatnih partnerstva, a Klinika za dječje bolesti Zagreb kompletno će se preseliti na novu lokaciju.

 

Povećat ćemo efikasnost pružanja bolničkih usluga. Provest ćemo funkcionalnu integraciju postojećih bolničkih kapaciteta te kontinuirano poboljšavati organizaciju rada u bolnicama. Liste čekanja za sve specijalističke preglede, dijagnostičke zahvate i bolničko liječenje svest ćemo u definirane medicinski prihvatljive granice. Kroz klinička ispitivanja i usluge zdravstvenog turizmajavne bolnice ostvarit će povećanje prihoda čime ćemo osigurati bolje uvjete liječenja za pacijente, ali istovremeno i rast gospodarstva.

 

Uvest ćemo centralno i koordinirano planiranje potreba u zdravstvu. To se u prvom redu odnosi na odgovorno upravljanje raspoloživim sredstvima u zdravstvenom sustavu i planiranje nabave lijekova, potrošnog medicinskog materijala i građevinske infrastrukture. Na ovaj način osigurat ćemo preduvjete za postizanje maksimalne vrijednosti za uloženi novac u smislu cijene, kvalitete te rokova isporuke i plaćanja. Jedan od prvih projekta baziran na navedenim procedurama bit će izgradnja novog proizvodnog pogona za Imunološki zavod.

 

Stvarat ćemo dodatne i nove stimulacije za sve djelatnike u zdravstvenom sustavu. zadovoljni djelatnici su osnova svakog uspješnog zdravstvenog sustava. Zadovoljni djelatnici su osnova svakog uspješnog zdravstvenog sustava. S obzirom na mogući odljev kvalitetnog zdravstvenog kadra iz zemlje provest ćemo konkretne mjere za ostanak medicinskih sestara i tehničara kao i liječnika u domovini. Nastavit ćemo s povećanjem broja specijalizacija za liječnike, početka stažiranja u najkraćem roku od završetka studija te subvencionirati kamate na stambene kredite za liječnike i medicinske sestre i time pomoći u rješavanju njihovog stambenog pitanja. Stvaranjem fleksibilnijih struktura u zdravstvenim ustanovama omogućit će se ravnomjernije radno opterećenje zdravstvenih djelatnika, a postepeno ćemo uvesti inovativne mehanizme nagrađivanja koje će poticati odgovornost, kvalitetu skrbi, zadovoljstvo pacijenata, rezultate liječenja te produktivnost pojedinaca. Razvoj ljudskih resursa u zdravstvu dodatno ćemo poticati kreiranjem strategije i sustava planiranja na nacionalnoj razini.




POMIRLJIVI TONOVI

Kujundžić: Dr. Goluža i ja želimo isto

 

Autor: tportal.hr/Hina

3.9.2016

Kandidat HDZ-a u X. izbornoj jedinici Milan Kujundžić ustvrdio je u subotu kako i on i predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Trpimir Goluža žele isto - bolju zdravstvenu zaštitu dostupnu svakom hrvatskom pacijentu i maksimalno učinkovit i vrijedan zdravstveni sustav - čime je reagirao na priopćenje u kojem ga HLK proziva da je, u nastojanju da pridobije podršku biračkog tijela, iznio niz uvredljivih i lažnih navoda o svojim kolegama.

 

'Riječi izvađene iz konteksta nerijetko mogu izazvati 'šum' u komunikaciji i interpretaciji. Siguran sam da dr. Trpimir Goluža, odnosno Hrvatska liječnička komora i ja želimo isto: što bolju zdravstvenu zaštitu dostupnu svakom hrvatskom pacijentu i maksimalno učinkovit i vrijedan zdravstveni sustav. Isto tako, želimo sačuvati dignitet hrvatskom liječniku i osigurati mu primjerene uvjete rada i plaću za svoj rad. Posebice sam siguran da želimo mlade i stručne ljude zadržati u Hrvatskoj, a ne ih ispraćati u tuđinu', ustvrdio je Kujundžić u priopćenju.

Kujundžić navodi i kako u načinu kako treba štošta poboljšati postoji više puteva koje trebamo tražiti. 'Među ostalim, što sam rekao na 'presici' u Splitu, objektivno vrednovati rad svakog liječnika, one koji rade bolje i više primjereno nagraditi, a one koji rade manje, a time zaostaju u cijeloživotnoj edukaciji i vještini, 'natjerati' raditi više i bolje. Samo istinom, objektivnim prikazom stvari i argumentima možemo postići bilo koji cilj, pa tako i gore navedeno', zaključio je Kujundžić.

HLK je pozvala Etičko povjerenstvo da procijeni Kujundžićeve izjave i upozori sve sudionike u izborima da se u vlastitoj promidžbi ne koriste ocrnjivanjem i uvredljivim opisima tuđeg rada i zalaganja. O Kujundžićevoj izjavi tražit će i očitovanje Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLK-a radi utvrđivanja osnova za pokretanje disciplinskog postupka pred Časnim sudom Komore.

 

 


Kujundžić: Zdravstvo treba biti svima dostupno

 

o                                Split, 31.08.2016., 15:07

o                                Autor:M.Ž.

Milan Kujundžić poručio je kako zdravstvo u Hrvatskoj treba biti svima dostupno te ga treba racionalizirati tako da se ljudski resursi sačuvaju.

 

Kandidat HDZ-a u X. izbornoj jedinici Milan Kujundžić u utorak je iz Splita poručio da zdravstvo treba sačuvati tako da bude svima dostupno, neovisno o plaći i socijalnom statusu te da ga treba racionalizirati tako da se ljudski resursi sačuvaju.

 

Treba, rekao je, sačuvati i vrhunsku kliničku medicinu, zaposliti nove ljude u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i time smanjiti pritisak na bolnice te povećati učinkovitost u ranom otkrivanju i liječenju bolesti.

 

Također je predložio razvijanje zdravstvenog turizma u Dalmaciji čime bi se mogli dobiti dodatni novci, a založio se i za objedinjenu nabavu čime bi se smanjili troškovi za nabavku lijekova i alata u medicini. Otkrio je da je zbog višegodišnjeg propuštanja planiranja specijalizacija u Hrvatskoj postao veliki problem nedostatak pedijatara pa nema tko kod djece na vrijeme prepoznati o kojoj se bolesti već se to utvrdi kasnije, kad postanu odrasli ljudi, za velike novce.

 

"Najveće zlo je urušavanje ljudskih resursa. Ne uzimaju nama Austrija, Njemačka, Irska i Amerika loše doktore. Uzimaju nam najbolje i ako ih ne budemo znali sačuvati, za pet godina neće imati tko raditi dijagnostičke i specijalističke preglede. Liječnici primarne zdravstvene zaštite su preopterećeni zbog čega se ne mogu dovoljno posvetiti pacijentima niti zaustaviti hipohondre koji odlaze na skupe pretrage. Povećanjem broja liječnika primarne zdravstvene uštedjelo bi se jer bi se obavljalo manje nepotrebnih i skupih specijalističkih pretraga. Znam da ću zbog toga izgubiti glasove dijela kolega, ali 50 posto hrvatskih doktora ne zaradi plaću niti znaju niti hoće raditi", kazao je Kujundžić.

 

Rekao je kako očekuju više od 30 milijardi kuna od racionalizacije rada bolnica, objedinjene nabave na razini države i zaustavljanja kupovine skupih uređaja, a tu bi ih, dodaje, pomogao i gospodarski rast te veći iznosi sredstava za zdravstvo.

 

Upitan da komentira odljev mladih liječnika, odgovorio je da se to može spriječiti jedino stimuliranjem odnosno boljom plaćom za one koji znaju i više rade. Da splitska medicina ne zaostaje za drugim centrima u Hrvatskoj, osim po opremljenosti, kazao je saborski zastupnik Goran Dodig (HDS) te dodao da je broj pacijenata i liječnika u KBC-u u velikom nesrazmjeru, pa tako Split ima 25 psihijatara, dok ih je u Zagrebu 270.

 

Dodig je istaknuo i da se ne smije događati 80 posto negativnih nalaza kod najskupljih pretraga i da pacijenti ne podignu 30 posto nalaza.

 

"Tu je odgovornost primarne i tercijarne, specijalističke zdravstvene zaštite. Ukoliko stručnjaci dopuste da igru vode pacijenti, onda neće biti dobro. Da bi to mogli funkcionirati mora postojati sustav kontrole. Imamo ljude koji mogu biti kontrolori", poručio je Dodig. (Hina)

 


KAMPANJA U JEKU

HDZ protiv privatizacije zdravstva, gradit će nacionalnu dječju bolnicu

 

-          Autor: A. Žapčić

-          29.8.2016.

 

Nema privatizacije zdravstva, poručili su kandidat na listi HDZ-a Drago Prgomet i HDZ-ov ministar zdravlja u ostavci Dario Nakić predstavljajući s ravnateljem HZZO-a Fedorom Dorčićem HDZ-ov zdravstveni program na konferenciji za medije u stranačkoj središnjici u Zagrebu, a najavili su i izgradnju nacionalne dječje bolnice u metropoli.

 

Već radimo na ostvarenju i realizaciji projekta nacionalne dječje bolnice u Zagrebu - našli smo i sredstva dijelom iz europskih fondova, a u izradi je medicinski plan za ono što će ona sadržavati', najavio je Nakićpredstavljajući zdravstveni program HDZ-a u stranačkoj središnjici.



'Nema privatizacije zdravstva. Inzistirat ćemo na jasnoj podjeli na privatno i javno zdravstvo koje mora biti dostupno svakom građaninuHrvatske, bez obzira koliko bogat bio i u kojem kraju Hrvatske živio. Dakle, nema ni riječi o onome što nam se predbacuje o amerikanizaciji zdravstva. Čuvat ćemo zdravstvo kao civilizacijsku vrijednost koja mora biti dostupna svim građanima', poručio je stranački mu kolega Drago Prgomet.



Nakić je najavio 'unapređenje kvalitete zdravstvenog sustava' te da će se 'kroz reformu bolničkog sustava raditi na povećanju kvalitete i opremljenosti bolnica'. 'Već smo nabavili novih 15 CT-a', podsjetio je ministar zdravlja u ostavci i naglasio da će 'kvalitetna oprema omogućiti da se pacijente kvalitetno liječi'.



'Razvijat ćemo funkcionalnu povezanost ustanova da spriječimo lutanje pacijenata. Poboljšat ćemo i rad hitne medicinske službe te mogućnost upotrebe brodova za hitnu službu. U tijeku je izrada studije održivosti, a financirat će se iz sredstava EU-a', najavio je Nakić.
 


'Zdravstveno osiguranje neće poskupjeti'



Ministar zdravlja u ostavci poručio je i da 'neće poskupjeti dopunsko zdravstveno osiguranje'. Nakon što je bio jedan od onih koji je zagovarao poskupljenje, sada je kazao kako je 'u međuvremenu došlo do novog gospodarskog rasta i neće biti potrebe za poskupljenjem'.



Neće biti ni naplate u hitnom prijemu, izričito je istaknuo Prgomet, podsjetivši da je država dužna osigurati pacijentima hitnu medicinsku pomoć na razini primarne zdravstvene zaštite, a Nakić je poručio: 'Štitit ćemo solidarnost i dostupnost usluge našim građanima.'



Hrvatski zdravstveni sustav ostat će solidaran i neće biti poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja, o čemu se razmišljalo zbog naslijeđenih dugova prethodne Vlade u visini od 2,9 milijardi kuna, podsjetio je ministar u ostavci te najavio nastavak funkcionalnog povezivanja malih bolnica s većima te administrativno rasterećenje i smanjenje standardnog broja pacijenata po liječniku obiteljske medicine s 2.000 na 1.500 pacijenata.



Što donosi digitalizacija zdravstvenog sustava?



U planu je i nastavak rada na digitalizaciji zdravstvenog sustava, a ravnatelj HZZO-a Fedor Dorčić je kao prvi korak naveo puštanje u probni rad e-kartona 1. rujna te pokretanje e-portala, putem kojega će 'povezati liječnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i pacijente'. 



'U prvoj fazi to ćemo omogućiti za 1,2 milijuna stanovnika, a cilj je rasterećenje pacijenata od čekanja i liječnika od prevelikog administriranja', rekao je Dorčić i kao sljedeći korak naveo izradu središnjeg kalendara naručivanja za sve bolnice, koji bi pacijentima trebao omogućiti transparentan uvid u liste čekanja, a onemogućiti dupliciranje narudžbi.



Ustvrdio je i da će središnji kalendar ujedno demantirati duljinu listi čekanja na dijagnostičke pretrage i preglede, na kojima je sada 800.000 narudžbi. Naime, Dorčić tvrdi kako se u većini radi o unaprijed dogovorenim pregledima, a stvarne liste čekanja iznose tek od 10 do 20 posto tog broja.


 

Kako stranke misle riješiti najveću proračunsku rupu?

29.08.2016.

Izvor: N1

 

Javno zdravstvo još je jedna u nizu javnih stvari koje u Hrvatskoj stoje jako loše. Sustav je prenapregnut i kronično bez novca, a većina reformi do sada provedenih ili nije riješila problem ili je prekinuta u startu. Novi izbori donjeli su i nova obećanja. Kako stranke misle riješiti jednu od najvećih proračunskih rupa?

 

Nesretna žena onesvijestila se u autobusu i udarila glavom. Već satima ju na zagrebačkom Rebru čeka njezin sin Kristijan, koji to smatra velikim problemom.



"Najveći problem je ta neorganiziranost. Ljudi puno čekaju. Ja sam imao situaciju da sam slomio nogu i da sam samo dva i pol sata čekao da dođem na pregled", kaže Kristijan Knežević, sin pacijentice.



I Mirjana je majku zbog ozljede oka dovela na pregled. Čekaju na red više od sat vremena.

 

"Ne znam. Ja mislim da nije dobra organizacija, da je prilično problematično to šetanje pacijenata. Opća praksa, pa bolnica pa uputnice, pa više s tim uputnicama ne znate koliko vrijede, pa se morate vraćati natrag jer je istekao rok", kaže Mirjana Culić Mulahalilović, kćer pacijentice.

 

Malo ljudi, puno posla

 

Nije lako ni bolnicama. Premalo ljudstva i premalo aparature za sve hitne pacijente. 



"Situacija je dobra. Nažalost, zbog sve većeg broja pacijenata više i trošimo. Što nas ne može pratiti HZZO, ali to je jednostavno tako. Mi našim pacijentima bez obzira od kuda oni došli moramo dati adekvatnu uslugu", izjavio je Ante Ćorušić, ravnatelj KBC Zagreb.

 

A političari nude ono što pacijenti žele čuti - a ne ono što sustavu treba. Nema privatizacije zdravstva, nema penalizacije za nehitne pacijente, a nema ni poskupljenja dopunskog osiguranja bez obzira na ranije najave. 



"U međuvremenu je došlo do gospodarskog rasta, očekujemo da će se taj rast nastaviti i da neće biti potrebe za povećanjem cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja", kaže Dario Nakić, tehnički ministar zdravlja.

 

"Da pacijenti imaju visoku kvalitetnu zdravstvenu skrb i da se pravodobno dobiva bez listi čekanja i da isto tako nema potrebe za povećanje cijene dopunskog osiguranja i participacije. I u konačnici da svi zajedno bolje i zdravije živimo, da kroz javno-zdravstvene aktivnosti produžimo vijek života", kaže Siniša Varga, bivši ministar zdravlja.

 

 


HZZO I NAKIĆ NAJAVILI

Sve vaše boljke od 1. rujna u eKartonu, papiri odlaze u povijest

·                                          

Autor: tportal.hr/Hina

 18.8.2016 

 

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje od 1. rujna pušta u probni rad eKarton, središnji elektronički zdravstveni zapis pacijenta, koji će svim zdravstvenim djelatnicima pružiti cjeloviti pogled na zdravlje pacijenta, a podaci će biti zaštićeni najvišom razinom sigurnosti

 

eKarton u punoj bi primjeni trebao biti za 3 do 6 mjeseci, a bit će ispunjen svim podacima iz sustava - receptima, uputnicama, dijagnozama, alergijama i eventualnim napomenama vezanima uz zdravstveno stanje pacijenta. Bit će namijenjen svim autoriziranim zdravstvenim djelatnicima primarne zdravstvene zaštite, sekundarno-konzilijarne i bolničke zaštite, a u 2. fazi primjene pravo na pristup informacijama iz kartona imat će i djelatnici hitne medicinske službe, rekao je u četvrtak v.d. ravnatelja Zavoda Fedor Dorčić na konferenciji na kojoj je HZZO predstavio planiranu nadogradnju sustava eZdravstva u ovoj i idućoj godini.



Cilj je, istaknuo je, osigurati viši standard zdravstvenih usluga, bolju kontrolu i racionalno poslovanje, odnosno održivost zdravstvenog sustava. Od 1. rujna u eKarton će se početi upisivati sve posjete liječnicima, bolovanja, nalazi, otpusna pisma, veći kirurški zahvati.... Osim novih podataka, u eKarton iz Centralnog zdravstveno-informacijskog sustava bit će povučeni i drugi ovogodišnji podaci o pacijentu, a ako bude potrebno, povlačit će se i stariji podaci. 

 

Više vremena za medicinsko osoblje

 

'Sva ova nastojanja za informatizacijom sustava zdravstva su namijenjena sigurnosti pacijenata i da medicinsko osoblje ima što više prostora da se posveti svojoj osnovnoj djelatnosti, a to je rad s bolesnicima. Nastavno na ovo, imat ćemo jedan pilot projekt koji se odnosi na radiološke pretrage gdje je Hrvatska obvezna, sukladno EU direktivama, od 2018. Godine provoditi evidenciju ljudi koji su prošli zračenje. Tamo će biti svi podaci o pacijentu na jednom mjestu i vidjet će se ako je pacijent recimo napravio magnetnu rezonancu i nakon mjesec dana dolazi na hitni prijem zbog glavobolje, da mu ne treba raditi CT. Neće ga trebati izlagati dodatnom zračenju ali će se moći ukoliko postoji neka druga medicinska indikacija, napraviti nešto drugo', poručio je ministar zdravstva Dario Nakić.


Upravo u sferi bolovanja HZZO u zadnje vrijeme bilježi značajan porast zbog čega Dorčić najavljuje veću kontrolu liječnika primarne zaštite i analizu opravdanost propisanih bolovanja.



Najviša razina sigurnosti podataka o pacijentima



U budućem razdoblju nadogradnje sustava eZdravtsvo u 2017,. u eKarton će se povlačiti i podaci o isporučenim i propisanim pomagalima, izvršenoj njezi u kući, fizikalnoj terapiji u kući, cijepljenju, preventivnim panelima, trudničkoj knjižici te svim primijenjenim lijekovima (osim receptnih).

V.d. ravnatelja Zavoda istaknuo je da jamče najvišu razinu zaštite sigurnosti pacijentovih podataka. Podaci će se prikupljati kroz zaštićenu virtualnu privatnu mrežu, a maksimalnu sigurnost jamčit će čitav niz zaštitnih mjera, uključujući kriptirani promet podataka te pametne identifikacijske kartice putem kojih ovlašteni zdravstveni djelatnici pristupaju sustavu. 'Riječ je o razini sigurnosti kakvu primjenjuju banke, te će se u svakom trenutku moći znati tko je imao pristup kartonu', ističe Dorčić.


Korištenjem eKartona liječnik će kroz tridesetak sekundi moći sagledati sve relevantne medicinske informacije, poput onih o alergijama, implantatima ili lijekovima koje pacijent trenutno koristi i potom, sukladno tome, usmjeriti svoje aktivnosti te efikasnije pružiti pomoć.
 


eHZZO portal za pacijente



Od 1. rujna u probni rad kreće i eHZZO-portal za pacijente, dostupan putem sustava e-Građani, a preko njega će pacijenti moći vidjeti sve svoje propisane i izdane lijekove i nalaze te dodatno samostalno upravljati pravima pristupa i zaštititi svoju privatnost, a moći će vidjeti i detalje o tome tko je i kada pristupao pojedinim dijelovima eKartona.

U HZZO-u najavljuju i daljnju nadogradnju sustava eZdravstvo, tako da bi za godinu dana u punoj primjeni trebali biti još i Jedinstveni kalendar naručivanja (eNaručivanje), Bolnički informatički sustavi (BIS) na jedinstvenoj tehnološkoj platformi, eRačun, te aplikacija mZdravlje.

Sve će to smanjiti vrijeme potrebno za obradu pacijenta, jer će liječnici primarne zaštite imati više vremena da se posvete svojim pacijentima. Sama suradnja različitih zdravstvenih djelatnika pomoći će im jer će imati sve podatke o pacijentu na jednom mjestu, ističe Dorčić.




Nakić i Varga odgovarali na pitanja o cijeni dopunskog zdravstvenog osiguranja

 

o    Zagreb, 10.08.2016.

Autor:M.Ž./M.B.

Dario Nakić i Siniša Varga u izbornim razgovorima kod Mislava Bage govorili su o temi hrvatskog zdravstva.

 

Tehnički ministar zdravlja Dario Nakić i bivši ministar zdravlja i predstavnik Narodne koalicije Siniša Varga gostovali su kod Mislava Bage gdje su se našli u izbornim razgovorima o hrvatskom zdravstvu.

 

Počnimo prije svega s onim što je obilježilo posljednjih 6 mjeseci, ali naravno sve zanima, a to je cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja. Hoće li ona ostati ista, veća ili umanjena?

 

Nakić: Mi sada nemamo namjeru povećavati cijenu dopunskog zdravstvenog osiguranja jer je gospodarskim programom HDZ-a i stanja koje smo zatekli prije, vidjeli smo da je povećan broj zapošljavanja, očekujemo kako će to biti dostatno i dovoljno i vjerujem da neće trebati povećavati policu dopunskog osiguranja.

 

Varga: Narodna koalicija je obećala svojim glasačima da neće biti bilo kakvih novih poreznih opterećenja, pa tako ni nove cijene dopunskog osiguranja, čvrsto stoji na 70 kuna. Međutim, ono što želimo je što veći broj osiguranika u javnom sektoru, znači u HZZO-u, ako se poveća broj, može se i smanjiti cijena dopunskog osiguranja.

 

Što je s onima koji nemaju dopunsko osiguranje? Što se tim ljudima događa, kako oni plaćaju svoje usluge? Hoće li biti uvećane ili će im se izlaziti u susret?

 

Nakić: Ja bi najprije prije nego što krenemo oko smanjenja dopunskog osiguranja, što je najavio gospodin Varga, podsjetio građane da je naša dužnost očuvati financijski stabilan zdravstveni sustav i tu treba biti doista vrlo oprezan. S povećanjem broja ljudi koji su zaposleni, povećava se punjenje osnovnog osiguranja, što je najvažnije. Sjetite se da smo imali trenutak kad je rečeno da će se smanjiti, i smanjeno je izdvajanje, s 15% na 13% što je zapravo devastirajuće djelovalo na cijeli sustav i nakon čega je i moj kolega Varga i mi koji smo nastavili imali problema oko postavljanja financijske stabilnosti sustava. Prema tome, ono što bi doista bilo najbolje je povećanje broja zaposlenih, što i nudi gospodarski program HDZ-a, koji će biti dostatan da osigurava financijsku stabilnost zdravstvenog sustava.

 

Varga: Povećanje participacije o čemu tehnički ministar govori s 2000 na 3000 kuna smatramo nepotrebnim, pogotovo u sferi gdje dostupnost dopunskog zdravstvenog osiguranja s jedne strane osigurava da nitko ne plaća taj iznos od 2000 kuna kakav je danas. Međutim, sve racionalizacije koje se dešavaju unutar zdravstvenog sustava i pozitivnih menadžerskih stvari koje se rade u sustavu zdravstva jesu to da se ne mora opteretiti pacijente s novim nametima.

 

Nakić: Ja moram reagirati, najprije mi je doista drago što je ovdje s nama gospodin Varga i što se oporavio nakon teške bolesti i operativnog zahvata i kroz to vrijeme smo se u više navrata čuli. Ali evo on sada već komentira da sam ja rekao nešto što uopće nisam rekao, a takvih najava je inače imao svojevremeno, sada je rekao za povećanje participacije koje ja u ovome trenutku nisam spomenuo.

 

Hoće li biti ili neće?

 

Nakić: Mi sada nemamo namjeru jer i dalje očekujemo da će taj gospodarski porast koji mi mislimo neće dovesti do potrebe povećanja.

 

Možete li mi objasniti kako je došlo do povećanja liste čekanja?

 

Varga: Pa 2011. kada je SDP-ova vlast došla na vlast zatekla je preko 800 000 građana na listama čekanja u sustavu zdravstva. Smatrali smo da je to apsolutno neprihvatljivo...

 

Govorimo o zadnjih par mjeseci, možete li nam objasniti?

 

Varga: Proteklih mjeseci je naraslo za novih 300 000 građana na listama čekanja. To su mjere koje ukidaju mjere Program plus, 72 sata, sve one aktivnosti koje smo radili, pogotovo za povećanje obima rada u redovno radno vrijeme. Došlo je do zakazivanja u posljednjih 6 mjeseci i porasle su liste čekanja.

 

Nakić: Ono što je nažalost cijelo vrijeme i za vrijeme bivše vlade oko sustava zdravstva bilo zapravo je obmanjivanje  javnosti. Čim sam došao na mjesto ministra zatekao sam čekanje više od godinu dana na CT u Splitu, više od godinu dana na ultrazvuk dojke u pojedinim našim ustanovama i odmah sam zatražio da se postavi prioritetna lista čekanja da oni pacijenti koji boluju od najtežih bolesti, to su pacijenti koji boluju od malignih bolesti, ne mogu i ne smiju čekati toliko dugo jer će to doista biti problem. Mi način rješavanja liste čekanja krećemo i sada rješavati na način da uvodimo između ostalog i e-karton kojim će se jasno definirati tko, gdje i kad je naručen na određene preglede da se i na taj način smanji nepotrebna dužina čekanja, ali i predviđamo da ukoliko to prijeđe određene granice za koje ćemo odrediti da su medicinski prihvatljive, možete otići i zatražiti uslugu negdje drugdje, a ona će biti naplaćena od one bolnice u kojoj se čeka.

 

Možemo li onda konkretno koji su to neki konkretni programi, bio je Program 72 sata, Program plus, jesu li to neki od programa koji će smanjiti liste čekanja?

 

Nakić: Ne. Program 72 sata se uopće nije odnosio na liste čekanja, to je bio zapravo jedan vrlo nepostojeći program u kome se govorilo o tome da pacijent mora doći na operaciju unutar 72 sata ako boluje od maligne bolesti, što znači da ukoliko nigdje nije postojala stručna utemeljenost o tome. Ako vi danas naručite pacijenta na operaciju nekog karcinoma za 7 dana, ljudi se ne moraju bojati. Oni ne trebaju biti unezvjereni, to je na vrijeme, oni će dobiti svoju operaciju na vrijeme kada ona treba biti.

 

Varga: Nažalost, javljaju mi se pacijenti osobno i puno drugih kanala i informacija dolazi do mene da ono što je bilo uspostavljeno, multidisciplinarni timovi koji su kroz 72 sata započeli liječenje od dijagnoze, pacijenti sada ponovo lutaju i traže svog onkologa, kirurga, radioterapeuta, sami i po šalterima. To smatramo neprihvatljivim i to se ne smije ponoviti, ukoliko Narodna koalicija dođe na vlast, opet će se uspostaviti Program 72 sata.

 

Nakić: Ovo je potpuna neistina, ja moram reagirati. Baš ništa se pacijentima ne događa od kad smo rekli da nepostojećeg Programa 72 sata nema. Dakle nitko zbog toga nije bio oštećen ni zbog čega...

 

Varga: Ima previše svjedoka koji govori protiv toga.

 

Nakić: Stručna javnost zapravo nigdje i nikada nije dala potporu tom programu i što je najgore, taj program kad sam uzeo analize svih bolnica se nigdje nije provodio osim u jednoj ustanovi koja nije imala akutne pacijente. Prema tome, govoriti o nečemu što doista nije bilo realno nema smisla.

 

Varga: Provodilo se u 5 kliničkih ustanova kako je pilot projektom bilo i dogovoreno, 6000 pacijenata je liječeno kroz Program 72 sata.

 

Lista čekanja je uvećana, konkretni program kojim mislite smanjiti listu čekanja?

 

Varga: Očito će biti potrebno uspostaviti program sličan Programu plus s obzirom da je opet 800 000 građana na listi čekanja. Međutim, ja se slažem s ministrom Nakićem da je nedostajala oprema u smislu CT-a, magneta, potrebno je napraviti veliki zahvat u opremanju bolnica s dijagnostičkom opremom kako bi se to smanjilo. Ali isto tako imamo i posebni program za radno aktivno stanovništvo, da pogotovo pacijenti koji su na bolovanju mogu što prije ostvariti svoju dijagnostiku i terapiju.

 

Nakić: To nema veze s listama čekanja. Mi smo stavili odmah prioritetnu listu i ona mora biti. Oni pacijenti koju su stvarno bolesni moraju doći na dijagnostiku na vrijeme da ne bi bilo ugroženo njihovo zdravstveno stanje. Svim drugim pacijentima bit će omogućen, složit ću se s konstatacijom u vezi opreme koju smo već počeli nabavljati i nabavljamo opremu  za naše bolnice, rad na najsuvremenijoj opremi, da ona ne bude u kvaru i da se mogu pregledi napraviti u određeno vrijeme. Dalje, moramo definirati, mi u Hrvatskoj stalno pričamo o listama čekanja za koje ne znamo što je. Ako ste vi nekoga danas pregledali i naručili ga na kontrolu za 6 mjeseci, to nije lista čekanja, on ne čeka 6 mjeseci.

 

Zanima me jedno pitanje o kojem se vodi rasprava već 20 godina, rad doktora u državnim i privatnim bolnicama - zabraniti ili dopustiti? Ili da se oni očituju da će raditi ili u državnoj ili u privatnoj bolnici?

 

Varga: Mi smo napravili pravilnik koji smatramo da je bio fer prema svima zainteresiranima za to. Prvenstveno za pacijente, da svaki liječnik zadovolji javni interes po pitanju obima rada u redovno radno vrijeme. Ukoliko zadovolji sve odredbe koje su pravilnikom opisane, onda može raditi u svoje slobodno vrijeme kod drugog poslodavca. Međutim, ono što je napravljeno je da je potpuno liberalizirano da svatko tko želi smatramo da je i učestvovalo i u povećanju liste čekanja.

 

Nakić: Moj stav je da se nije dogodilo ništa, nemamo povećanje zahtjeva broja liječnika koji idu raditi privatno, ali imamo nešto drugo, što je između ostalog bio i cilj ovog pravilnika. Da liječnici iz jedne državne ustanove mogu otići i odraditi određene poslove drugoj državnoj ustanovi. Evo primjer: imate liječnika koji je trebao doći u jednu našu ustanovu, obaviti određeni zahvat, ta ustanova je morala dozvoliti da on dođe, a ne da HZZO plati 30 000€ za odlazak takvog pacijenta na liječenje negdje u inozemstvo.

 

Zanima me jedna stvar. Trenutno je preko 1150 liječnika podignulo mogućnost da ode raditi u inozemstvo, neke procjene govore da 400 liječnika radi u inozemstvu. Kako mislite kao vlada i kojim politikama zadržati te ljude, jeftinim stambenim kreditima, većim plaćama?

 

Varga: Mi smo 2015. imali projekt sa 7 mjera za ostanak liječnika u Hrvatskoj, ali ne samo liječnika nego i medicinskih sestara. Imamo veliki broj stručnjaka, ali medicinskih sestara, imamo veliki problem s perfuzionistima i radiološkim tehničarima i drugi visoko educirani i s visokim iskustvom koji odlaze u inozemstvo. Sedam mjera za ostanak u Hrvatskoj smatramo da je dostatno da bude atraktivno raditi u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

 

Nakić: Ja nisam čuo niti jednu od sedam mjera, sad ću reći konkretno. Mislim da se ti ljudi moraju realizirati profesionalno u svom poslu. Već sam imenovao i oformio tim međunarodnih stručnjaka i najvećih hrvatskih eksperata koji rade vani da bi omogućili odlazak i usavršavanje naših liječnika na najprestižnije svjetske ustanove gdje bi boravili nekoliko mjeseci ili godinu dana i sva svoja znanja i iskustva vratili natrag u Hrvatsku. Ne samo to, treba im omogućiti rad na najsuvremenijoj opremi, to je ono što je izrazito važno, da vi sebe možete profesionalno realizirati jer koliko god bili plaćeni, ukoliko niste zadovoljni profesionalno s onim što radite, vi ćete otići.

 

Varga: Mi smo to predvidjeli u svakom programu specijalizacije liječnika i medicinskih sestara, određeni dio specijalizacije svakog specijalizanta će se raditi u inozemstvu.

 

Na kraju me zanima ako vaša koalicija pobijedi, gospodine Varga, vi ćete biti ministar?

 

Varga: To nije nigdje napisano, međutim, ja sam taj koji predvodi sve aktivnosti sada u predizborno doba vezano uz zdravstvo. Tko će biti ministar ovisi o koalicijskom dogovoru.

 

Vi ministre Nakić?

 

Nakić: HDZ ima plejadu ljudi koji mogu biti na mjestu ministra i ja to ne bih stavio za bilo koga osobno. Ono što je važno je da napravimo program i reforme koji će omogućiti da naš sustav ostane stabilan, nemojmo ostati bez njega.

 

Na kraju vas moram pitati, od kraja 70-ih Hrvatska ima regulirano pitanje abortusa, smatrate li vi to dobro reguliranim zakonom ili to treba mijenjati?

 

Nakić: Što se tiče abortusa, ja dolazim iz struke i po svom svjetonazoru od nekoga tko održava život. Međutim, neću biti za to da se to zakonski ukine, ali svakako sve mjere treba učiniti da ne dođe do takvog zahvata jer moramo i trebamo propagirati život.

 

Gospodine Varga?

 

Varga: Pravo na izbor zna se da je liberalno lijeva orijentacija i smatram da je pogotovo po pitanju prava žena i prava na liječenje po svom izboru to nešto što nije potrebno mijenjati.

 

 


Varga za Novu TV o planovima za zdravstvo

 

Zagreb, 03.08.2016.

Autor:R.K./P.P.

 

Gost Dnevnika Nove TV bio je bivši ministar zdravlja u SDP-ovoj Vladi - Siniša Varga.

 

Kada je nakon Vas dužnost počeo obnašati dr. Nakić, rekli ste da ne razumijete zašto nije dovršio neke projekte koje ste Vi počeli? Znači li to da ćete Vi, ako dođete ponovno na vlast, dovršiti poslove koje je tehnički ministar Nakić započeo - poput reforme Hitne medicine, povećanje dopunskog, uvođenja nadstandarda i sl.?

 

Neki projekti su odlični, pogotovo vezani za operacionalizaciju EU fondova, za izgradnju novih kapaciteta u hrvatskom zdravstvu, a neke poput ukidanja zakona o sanaciji koja je bila velika poluga za reforme, naročito provedbe masterplana. To su ireverzibilne štete, ali morat ćemo naći alternativne načine kako da zdravstveni sustav napravimo racionalnim da sve neracionalnosti sustava, gomilanje dugova ne bude na teret građana i smatramo da nema potrebe za povećavanje participacije ni cijena dopunskog osiguranja

 

Više od milijardu kuna je dugova u zdravstvu, većinski su to napravile bolnice. Kako mislite to smanjiti?

 

Vidjelo se na početku mandata ove eksperimentalne Vlade da je izostala kontrola nad poslovanjem bolnica. Usmeno je ministar nespretno najavljivao uštede i to je utjeralo strah u kosti ravnatelja koji su počeli gomilati zalihe. To nam je poznato i od ranijih godina kroz sustavnu kontrolu ministarstva zdravlja i HZZO-a dokazali smo 2015. da se može pozitivno poslovati u, hrvatskim bolnicama, da se može povećati dostupnost zdravstvene zaštite, povećati materijalna prava zdravstvenih radnika, a istovremeno smanjiti dug.

 

Tehnički ministar zdravlja, Dario Nakić zaustavio je neke projekte, poput izgradnje dnevnih bolnica koje su se trebale financirati iz EU fondova, rekavši kako je Vaša administracija davala puka obećanja bez pokrića, da za to uopće nije bio osiguran novac. Kako to komentirate i što ćete po tom pitanju poduzeti?

 

To nije istina. Svi projekti su bili od ostalih resora od kulture, socijalne skrbi itd. ranije odobreni od ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU i iako je došlo do promjena, smatramo da je 2020., kao rok do kada novac mora biti potrošen, bilo bi neozbiljno reći da ćemo mi sada prekinuti njegove sadašnje projekte. Vrlo vjerojatno ćemo ih nastaviti kako bi europski fondovi mogli iskoristiti.

 

Hoćete li vratiti Programe 72 sata, Program Plus i Dane otvorenih vrata u bolnicama?

 

To su bile mjere za povećanje dostupnosti zdravstvene zaštite koje je HDZ-ova vlast ukinula. One ne koštaju puno zdravstveni sustav, a mnogo znače pacijentima. Sada nisam ministar liječnik nego sam ministar pacijent. Smatram da su to stvari koje su pacijentima itekako potrebne, a hrvatski zdravstveni sustav ih može financirati

 

Kako ćete smanjiti liste čekanja?

 

Krajem 2011. imali smo 800.000 ljudi na listama čekanja. To smo uspjeli smanjiti kroz mjere kao što ste spomenuli Program+, itd. uspjeli smo smanjiti na ispod 500.000. Međutim, samo u ovoj godini to je naraslo opet na 800.000. Naše mjere daju rezultate i smanjit će se liste čekanja.

 

Hoćete li vratiti sanacijske upravitelje u bolnice ili ćete ostaviti ove koji su sada?

 

To je pitanje provođenja masterplana. Ako sadašnji ravnatelji pokazuju suradnju po pitanju mastreplana, ne vidim razloga da bi ih se smjenjivalo. Ukoliko dođe do prevelikog otpora, a zdravstveni sustav i pacijenti zaslužuju da ne dolazi do nagomilavanja dugova i sanacije da se može provoditi, morat će doći do drastičnije mjere kroz zakonske akte.

 

Tehnički ministar je uveo novi Pravilnik o dopunskom radu liječnika s kojim se Vi ne slažete? Hoćete li vratiti Pravilnik na staro?

 

Pravilnik je sada suviše liberalan. Znači da svatko tko želi raditi privatno, može. Smatramo da je pravilnik kakav smo mi napisali bio sveobuhvatan, da svaki liječnik koji je zadovoljio javni interes mogao raditi privatno. Smatramo da je to pravedni način i vjerojatno ćemo na takav način ponovno regulirati privatni rad liječnika.

 

Puno se govorilo o većim pravima obiteljskih liječnika, no oni se žale da su i dalje puni administrativnih poslova i imaju premalo vremena za svoje pacijente.

 

Ovih se dana spominje i eKarton. Smatramo da je to jedno od mjera po kojem se može smanjiti administriranje liječnika obiteljske medicine, a i da treba povećati broj zaposlenih u obiteljskoj medicini i cijelu obiteljsku medicinu zajedno s ginekologijom, pedijatrijom, stomatologijom, sveukupno 17 djelatnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ponovno napraviti okosnicu hrvatskog zdravstvenog sustava.

 




LIJEČNICI NE VIDE GENIJALNOST BOŽE PETROVA

Struka sumnjičava oko prijedloga MOST-a o stimulacijama liječnika za uspješno liječenje

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

ZAGREB - Za razliku od liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji su plaćeni ovisno o broju pacijenata, liječnici i ostali zdravstveni radnici u bolnicama rade za plaću ovisnu o broju radnih sati, a ne o angažmanu, zbog čega ih treba dodatno stimulirati za izvrsnost, odnosno kazniti »na plaći« ako posao ne rade dobro – dio je prijedloga reforme zdravstva Mosta, čije glavne smjernice za naš list pojašnjava dr. Ivan Bekavac, jedan od autora reforme, anesteziolog te aktualni zamjenik ministra zdravlja.

Postupno uvođenje stimulacije i plaćanja zdravstvenih djelatnika prema ishodima liječenja odnosilo bi se, kaže, na sve one koji, za razliku od primarne zaštite, sad ne mogu biti nagrađeni za svoj rad.


Pohvala entuzijazmu

Na pitanje ne bi li cilj svakog liječnika i zdravstvenog djelatnika i ovako trebalo biti ozdravljenje pacijenta, odgovara kako to nije upitno, no dodatnim plaćanjem bi se poticala izvrsnost onih čiji su ishodi liječenja jako dobri. »Na taj bi način bili prepoznati oni koji daju sve od sebe, puni angažman, ali i oni koji ne daju dovoljno«, pojašnjava. Kako dodaje, u sekundarnoj bolničkoj zaštiti radi skoro 50 tisuća ljudi koji jednako zarađuju, ovisno o radnim satima, i nedovoljno je prepoznat njihov angažman. Mostov je prijedlog zakonom definirati stimulacije, odnosno oblike kazne za one koji se ne angažiraju dovoljno.

Podrška produženju staža

Ono što Hrvatska liječnička komora apsolutno podržava u Mostovoj reformi jest prijedlog da se staž mladim diplomantima medicine produži na godinu dana. Sad on traje pet mjeseci, dok ga od sljedeće generacije diplomanata neće biti uopće, što ni njima samima ne odgovara. Ankete provedene među diplomantima, kaže Bekavac, pokazale su da više od 60 posto njih nije spremno suočiti se s poslom bez stažiranja odnosno kvalitetnog mentorstva. Diplomanti su nakon fakulteta, potvrđuje Goluža, nedovoljno osposobljeni za rad, a najčešće počinju raditi na hitnim prijemima, gdje je iskustvo najpotrebnije. Prijedlog Komore je bio da, pod mentorstvom, najveći dio staža odrade na hitnim prijemima, manji dio u primarnoj zaštiti, ali određeni dio i na klinikama na kojima sebe vide u budućnosti.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore Trpimir Goluža pohvaljuje Bekavčev entuzijazam, no smatra kako bi bilo jako teško pravedno odrediti čije ishode liječenja treba nagraditi, a čije ne. »Svaki je slučaj u zdravstvu slučaj za sebe, i ne može se tek tako kategorizirati odnosno definirati što je uspješno liječenje, a što nije. Je li, na primjer, anesteziolog na jedinici intenzivnog liječenja, zadužen za 15 pacijenata, napravio više i bolje od kirurga koji je operirao troje pacijenata?«, ističe Goluža.

Dodatno osiguranje

Na Mostov prijedlog da se u javno zdravstvo, pored osnovnog i dopunskog osiguranja, uvede i dodatno, odgovara kako ne zna što bi građane zapravo motiviralo da ga uplaćuju. Kako, naime, pojašnjava Bekavac, dodatno bi osiguranje onima koji si ga mogu priuštiti, dakle imućnijima, omogućilo neke dodatne usluge. Na opasku znači li to da bi pacijenti s takvim »paketom« osiguranja imali prednost kod nekih usluga, odnosno pregleda koji su ionako prekapacitirani, pa bi ostali, koji dodatno osiguranje nemaju, čekali na pregled još i dulje, Bekavac odgovora kako se to nipošto ne bi događalo.

Goluža ističe kako javno zdravstvo već sada, s osnovnim osiguranjem svima jamči pravo na jednak pristup uslugama, i ne zna što bi se za dodatna plaćanja pacijentima još moglo ponuditi. I sad se već uz dodatno plaćanje može birati meni u bolnici, uzeti jednokrevetna soba i slično, što nije dovoljan motiv da se za to izdvaja više novca. »Zakonski je zabranjeno i kažnjivo umjesto umjetnog kuka koji nudi osiguranje, nadoplatiti neki bolji, dakle dodatno osiguranje takve usluge ne bi moglo pokriti«, zaključuje.



KULTURA

KULTURA

KULTURA


"ŠETNJA s Marijom Jurić Zagorkom"

17. lipanj 2018. , nedjelja u 10 i 12 sati

 


 

prijave i uplate najkasnije do 04.06.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518


KAZALIŠTE

KAZALIŠTE

KAZALIŠTE

 

GK Komedija

"AIDA"

 

12. lipanj 2018. u 19,30 sati

 


više na :

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434


ŠETNJE Gradom Zagrebom

ŠETNJE Gradom Zagrebom

Klovićevi dvori

IZLOŽBA

 

"Katarina Velika- Carica svih Rusa"

12.04.-29.07.2018.

uto-ned - 11:00 - 19:00 sati

 


PRIJAVE U TIJEKU !

najkasnije do 26.02.2018.

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434

PUTOVANJA

PUTOVANJA

MILANO i jezera Italije

izlet - 3 dana

28.travanj - 30. travnja 2018.

NOVA PONUDA !!!


PRIJAVE i UPLATE

najkasnije do 12.04.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

UMAG

06.-10. lipnja 2018.

 


PRIJAVE U TIJEKU !!!

najkasnije do 01.05.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

"JALTA- JALTA"

22.02.2018., četvrtak


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

50 kn

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI u ljetni semestar 2018.

U TIJEKU !


 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb 

i članovi njihove uže obitelji: 1.290,00 kn

 


 

više na linku:


"KRAPINSKE TOPLICE"

"KRAPINSKE TOPLICE"
 
"KRAPINSKE TOPLICE
Hotel KRAS
"AQUAE VIVAE"
 
 
PONUDA za 2018.
 
više na linku:
 

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "Prima Pharme"

Rebro

 

15 % popusta

na dio asortimana ljekarne

osim ljekova na recept

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/ljekarna%20rebro-39510


BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća