Zaštita na radu

27.6.2014

Zabrana alkohola i prevencija stresa na radnom mjestu

 

Zakon o zaštiti na radu, koji je stupio na snagu 19. lipnja 2014., trebao bi predstavljati normativni okvir s ciljem jedinstvenog uređenja područja zaštite na radu i biti u potpunosti usklađen sa svim propisima Europske unije u tom području. U javnosti se mnogo raspravljalo o izbacivanju odredbe o apsolutnoj zabrani alkohola na radnom mjestu, a jedna od zanimljivijih odredbi jest i ona o dužnosti poslodavca da provodi prevenciju stresa na radu i u vezi s radom.

 

Zakonom o zaštiti na radu u člancima 57. – 60. propisuje se poslodavčeva obveza provođenja mjera zaštite nepušača od djelovanja duhanskog dima, kao i provođenja zabrane konzumiranja alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada, kao i njihovog unošenja na mjesta rada. Prijedlog nekih saborskih zastupnika o dopuštenosti 0,5 promila alkohola na radnom mjestu nije prihvaćen, pa ove odredbe propisuju apsolutnu zabranu konzumacije alkohola. To podrazumijeva da se radniku ne smije dopustiti rad ako ima više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka, a poslodavac može provjeriti je li netko pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti alkometrom ili na drugi prikladan način. Ako radnik odbije pristupiti provjeri, smatra se da je pod utjecajem opijata, te ga je poslodavac obvezan privremeno udaljiti s mjesta rada.

 

Ako radnik ima potvrdu da se nalazi na liječenju i uzima supstitucijsku terapiju, poslodavac ne smije provjeravati je li radnik pod utjecajem drugih sredstava ovisnosti osim alkohola. Zakonodavac je propisao takvu odredbu zbog specifičnog načina odvikavanja od nekih sredstava ovisnosti, a u cilju zaštite osoba koje su na supstitucijskoj terapiji tijekom liječenja i odvikavanja od ovisnosti. Ipak, poslodavac može zatražiti ocjenu njegove zdravstvene i psihofizičke sposobnosti za obavljanje poslova.

 

Poslodavac je također obvezan poduzimati mjere kao što su, primjerice, obavješćivanje radnika o štetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost i provođenje programa prevencije ovisnosti na mjestu rada, u skladu s utvrđenim potrebama.

 

U prethodnom Zakonu o zaštiti na radu nisu postojale odredbe o mjerama zaštite radnika od psihosocijalnih rizika i psihofizioloških napora na radu (stres, monotoni poslovi, normirani rad i sl.), a one su potrebne zbog usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije iz područja zaštite na radu. Tako je prema europskoj pravnoj stečevini poslodavac obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom, koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje i loša komunikacija, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje. To je sada propisano u članku 51. stavku 1. Zakona. U stavku 2. istog članka zakonodavac obvezuje poslodavca da posebnu pozornost usmjeri na: organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti, podudarnost između vještine radnika i potreba posla, radno opterećenje i dr.); radne uvjete i okolinu (izloženost radnika i poslodavca nasilnom ponašanju, buci, vrućini, hladnoći, opasnim kemikalijama i dr.); komunikaciju (neizvjesnost o tome što se očekuje od posla, izgledi za očuvanjem posla ili nadolazeće promjene i sl.) i subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj da nema dovoljno podrške i sl.).

 

Probleme stresa uzrokovanog na radu ili u vezi s radom poslodavac je obvezan rješavati unutar sveobuhvatnog postupka procjene rizika i primjene pravila zaštite na radu, u skladu s rezultatima te procjene. Aktivnosti vezane uz prevenciju i upravljanje stresom poslodavac može dopunjavati primjenom posebnih smjernica, kao npr. onih dostupnih na internetskim stranicama. Odredba članka 52. Zakona uključuje i obvezuje sve radnike na suradnju u procesu sprječavanja, uklanjanja ili smanjivanja stresa na radu ili u vezi s radom. Ostaje za vidjeti kako će se ove odredbe primjenjivati u praksi.

Lucija Mavar, mag. iur.

 




30.9.2014

Načela prevencije, procjena rizika i ovlaštena osoba u procjeni rizika prema Zakonu o zaštiti na radu

 

Procjenjivanje rizika samo je jedno od zakonski predviđenih općih načela prevencije u smislu provedbe zaštite na radu, no isto načelo ima posebnost u novom Zakonu o zaštiti na radu s obzirom da zamjenjuje i dopunjuje institut tzv. procjene opasnosti iz prijašnjeg Zakona.

 

Poslodavac je obvezan utvrditi poslove zaštite na radu, pri tome primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine br. 71/14), te obavljati poslove zaštite na radu u skladu s procjenom rizika, stanjem zaštite na radu, brojem radnika i ostalim obvezujućim normativno propisanim značajkama izčlanka 10. – 15. Zakona o zaštiti na radu.

 

U tom smislu radi se o primjeni zakonskih odredbi koje se odnose na pravila zaštite na radu čije su sastavnice: opća načela prevencije, osnovna pravila zaštite na radu, posebna pravila zaštite na radu, priznata pravila zaštite na radu kao pravila struke, tzv. povoljnija pravila zaštite na radu propisana u korist radnika drugim zakonima, kolektivnim ugovorima i sl.

 

Slijedom tih elemenata može se ukratko reći da se zaštita na radu, sukladnoZakonu o zaštiti na radu, provodi kao sustavno organizirano djelovanje i sastavni je dio organizacije rada i izvođenja radnog postupka, koje poslodavac ostvaruje primjenom osnovnih, posebnih i priznatih pravila zaštite na radu u skladu s općim načelima prevencije.

 

U regulaciji novog Zakona o zaštiti na radu važno je istaknuti tzv. opća načela prevencije koja se navode normativno i taksativno, a to su:

 

- izbjegavanje rizika,

- procjenjivanje rizika,

- sprječavanje rizika na njihovom izvoru,

- prilagođavanje rada radnicima u vezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom radne opreme te načinom rada i radnim postupcima radi ublažavanja jednoličnog rada, rada s nametnutim ritmom, rada po učinku u određenom vremenu (normirani rad) i sl.

- prilagođavanje tehničkom napretku,

- zamjena opasnog neopasnim ili manje opasnim,

- razvoj dosljedne sveobuhvatne politike prevencije povezivanjem tehnologije, organizacije rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja radnog okoliša,

- davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim,

- odgovarajuće osposobljavanje i obavješćivanje radnika,

- besplatnost prevencije, odnosno mjera zaštite na radu za radnike.

 

Iako je procjenjivanje rizika samo jedno od nabrojanih općih načela prevencije u smislu provedbe zaštite na radu, to načelo ima posebnost u novom Zakonu, s obzirom da zamjenjuje i dopunjuje institut tzv. procjene opasnosti iz prijašnjegZakona o zaštiti na radu, stvarajući normativnu obvezu za svakog poslodavca da uzimajući u obzir vrste poslova i njihovu prirodu, procjenjuje rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije i biološke agense koji se koriste u radu, uređenje mjesta rada, psihofizičke napore jednoličnog, noćnog ili normiranog rada kao i sve druge rizike koji su prisutni prilikom obavljanja poslova, radi njihovog smanjenja ili mogućeg sprječavanja.

 

Stoga je poslodavac obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, a takva procjena mora odgovarati postojećim rizicima na radu i u svezi s radom te biti dostupna radniku na mjestu rada.

 

Na temelju izrađene procjene rizika poslodavac je obvezan primjenjivati pravila zaštite na radu, preventivne mjere zaštite, te poduzimati sve druge proizvodne i organizacijske postupke u smislu sprječavanja i smanjenja izloženosti radnika utvrđenim rizicima. Svaki propust učinjen u postupku procjene rizika (npr. propust uočiti razinu štetnosti mogućeg događaja na radu ili propust uočiti razinu vjerojatnosti nastupanja samog štetnog događaja tijekom procesa redovnog rada i sl.), tereti isključivo poslodavca i on se ne može osloboditi odgovornosti za moguće štetne posljedice. U postupak procjene rizika poslodavac dužan uključiti i radnike odnosno njihove predstavnike.

 

Stručnjak zaštite na radu zaposlen kod poslodavca ili ovlaštena pravna ili fizička osoba čija je djelatnost procjena rizika

 

Radi provođenja stručne i adekvatne zaštite radnika, poslodavac koji zapošljava 50 i više radnika dužan je, prema članku 20. Zakona o zaštiti na radu, obavljanje poslova zaštite na radu ugovoriti ugovorom o radu sa stručnjakom zaštite na radu.

 

Poslodavac koji zapošljava 250 i više radnika dužan je ugovorom o radu s jednim ili više stručnjaka omogućiti obavljanje poslova zaštite na radu stručnim djelatnicima sukladno njihovoj stručnoj spremi i broju stručnjaka propisanim posebnim pravilnikom kojim se propisuju uvjeti, stručna sprema i broj stručnih djelatnika zaštite na radu s obzirom na rizike djelatnosti, poslove i broj radnika kod poslodavca.

 

Međutim, poslodavac može ugovoriti obavljanje poslova procjene rizika i drugih poslova zaštite na radu i s tzv. ovlaštenom osobom (najčešće s pravnom osobom, ali može i s fizičkom osobom čija su djelatnost poslovi procjene rizika i zaštite na radu)ako zbog objektivnih i opravdanih razloga ne može drugačije obavljati te poslove odnosno ne zapošljava stručnjaka zaštite na radu.

 

Osoba ovlaštena za obavljanje poslova zaštite na radu obvezna je poslove zaštite na radu obavljati sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu i drugim posebnim propisima zaštite na radu. Takva osoba može biti ovlaštena za obavljanje poslova izrade procjene rizika, ali i za ostale poslove zaštite na radu (osposobljavanje za rad na siguran način i sl.).

 

Ako je poslodavac ugovorio obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom, ta osoba mora odrediti jednog ili više stručnjaka zaštite na radu za obavljanje poslova zaštite na radu kod toga poslodavca.

 

Više poslodavaca koji posluju na istoj lokaciji mogu ugovoriti provođenje i organiziranje zaštite na radu zapošljavanjem zajedničkog stručnjaka zaštite na radu. Pri tome moraju poštivati kriterij ukupnog broja radnika po pojedinom stručnjaku kao i druge kriterije. Tim slijedom mogu utemeljiti i zajedničku službu zaštite na radu.

 

Treba reći da se svaka ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik doživio obavljajući poslove za poslodavca u smislu odgovornosti smatra da potječe od rada i da je za nju odgovoran poslodavac (osim ako poslodavac, primjerice, dokaže višu silu ili namjeru radnika). S druge strane, ovlaštena osoba odgovorna je poslodavcu za štetu koju je uzrokovala bilo njemu bilo radniku u svezi s obavljanjem poslova zaštite na radu.

 

Uz navedeno treba istaknuti da svaki trošak provođenja zaštite na radu, procjene rizika i sl. snosi i može snositi isključivo poslodavac, te da sukladnoZakonu o zaštiti na radu bilo kakvo provođenje mjera zaštite ne smije teretiti radnika.

 

Za provedbu opisanih zakonskih odredbi mjerodavni su Pravilnik o izradi procjene rizikaPravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na raduPravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu, te Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita, koji su objavljeni u Narodnim novinama broj 112/2014., a stupaju na snagu 2. listopada 2014.

Daniel Sever, mag. iur.




13.10.2014

Povjerenik za zaštitu na radu i prijelazni režim

 

Iz odredbi novog Zakona o zaštiti na radu jasno je da je izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu pravo radnika. Naime, člankom 70. stavak 1. toga Zakona propisano je da kod poslodavca radnici između sebe mogu birati povjerenika radnika za zaštitu na radu.

 

Prema odredbi članka 70. stavak 2. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, broj 71/2014), izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca koji zapošljava do uključivo 20 radnika provodi se na skupu radnika kojeg saziva poslodavac u skladu s općim propisom o radu (misli se na Zakon o radu, Narodne novine, br. 93/14), neposrednim i javnim izjašnjavanjem prisutnih radnika.

 

Budući da novi Zakon o zaštiti na radu sadržava, dakako, i prijelazne i završne odredbe, valja navesti da je člankom 101. stavak 7. Zakona o zaštiti na radu propisano da je izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu, poslodavac obvezan provesti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti na radu (Zakon je stupio na snagu 19. lipnja 2014.), a do izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu u skladu s tim Zakonom, funkciju povjerenika za zaštitu na radu obnašat će povjerenik koji je izabran ili imenovan na temelju prijašnjeg Zakona o zaštiti na radu.

 

Nadležno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava mišljenja je da će poslodavac koji zapošljava do uključivo 20 radnika ispuniti navedene obveze propisane odredbama članka 101. stavka 7. Zakona, ako u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti na radu sazove skup radnika na kojemu će radnici moći izabrati povjerenika radnika za zaštitu na radu, a poslodavci koji zapošljavaju više od 20 radnika, ispunit će obveze propisane odredbama članka 101. stavka 7. Zakona, ako radnicima pripreme sve podatke i omoguće provedbu izbora povjerenika sukladno općem propisu o radu.

 

Za propust poslodavca da ne sazove skup radnika u propisanom roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona nisu predviđene sankcije.

 

S obzirom da poslodavac nema obvezu provođenja izbora i izbor povjerenika je pravo radnika, nadležno Ministarstvo smatra da poslodavac ne može onemogućiti izbor ako se radnici kvalitetno organiziraju radi izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu. Tako npr. kod poslodavca kod kojeg nije utemeljeno radničko vijeće, radnici mogu utemeljiti sindikat koji će preuzeti funkciju radničkog vijeća, a u slučaju da poslodavac koji zapošljava do uključivo 20 radnika ne sazove skup radnika, radnici mogu sami organizirati skup na kojem će neposrednim i javnim izjašnjavanjem izabrati povjerenika radnika za zaštitu na radu.

 

Konačno, napominjemo da prema odredbi članka 101. stavka 7. Zakona o zaštiti na radu, svim povjerenicima prestaje mandat u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti na radu.




18.8.2014

Nadzorni uređaji kao sredstva zaštite na radu

 

Nedavno je donesen novi Zakon o zaštiti na radu (NN br. 71/14)koji je stupio na snagu 19. lipnja 2014. Njime se uređuje sustav zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, a osobito nacionalna politika i aktivnosti, opća načela prevencije i pravila zaštite na radu, obveze poslodavca, prava i obveze radnika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu, nadzor i prekršajna odgovornost te se osniva Zavod za unaprjeđivanje zaštite na radu i utvrđuje njegova djelatnost i upravljanje.

 

Svrha novodonesenog Zakona je sustavno unaprjeđivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom, a u cilju unaprjeđivanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu propisuju se opća načela sprječavanja rizika na radu i zaštite zdravlja, pravila za uklanjanje čimbenika rizika i postupci osposobljavanja radnika te postupci obavješćivanja i savjetovanja radnika i njihovih predstavnika s poslodavcima i njihovim ovlaštenicima.

 

Sagledavajući Zakon u cjelini može se zaključiti da u novom Zakonu o zaštiti na radu, u odnosu na prijašnji Zakon o zaštiti na radu (NN, br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09 i 143/12), nema toliko velikih promjena, ali novina svakako ima. Jedna od njih odnosi se na nadzorne uređaje kao sredstva zaštite na radu, kako bi se smanjili rizici od krađa, provala, razbojstava i slično. Iako je u praksi raširena primjena nadzornih uređaja na radu, u pravnom poretku Republike Hrvatske do sada nije bilo utvrđeno jesu li ti uređaji uopće sredstva zaštite na radu i jesu li sredstva čije korištenje smije imati prednost u odnosu na primjenu drugih prava i obveze poslodavaca i radnika u vezi s primjenom nadzornih uređaja kao mogućih sredstava zaštite na radu.

 

Sada je člankom 43. novog Zakona o zaštiti na radu propisano da poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje kao sredstvo zaštite na radu samo pod uvjetima propisanima tim Zakonom. To znači da je korištenje nadzornih uređaja dopušteno radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u vezi s radom.

 

Bitno je istaknuti da je zabranjeno postavljanje nadzornih uređaja u prostorijama za osobnu higijenu i presvlačenje radnika (dakle, prostorijama u wc-u, tuševima, svlačionicama).

 

Također, ako nadzorni uređaji čitavo radno vrijeme prate sve pokrete radnika tijekom obavljanja poslova, odnosno ako su nadzorni uređaji postavljeni tako da su radnici čitavo vrijeme tijekom rada u vidnom polju nadzornih uređaja, poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje isključivo na temelju prethodne suglasnosti radničkog vijeća. Ako to vijeće, odnosno sindikalni povjerenik koji obavlja funkciju radničkog vijeća, odbije dati suglasnost, poslodavac može u roku petnaest dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti arbitražna odluka (dakle, očito ne i sudska) u skladu s provedbenim propisima donesenima na temelju općeg propisa o radu. U ovom slučaju misli se na provedbeni propis - pravilnik koji će biti donesen na temelju novog Zakona o radu, a koji će uređivati postupak arbitraže.

 

Sudska zaštita bit će omogućena ako bi se arbitražna odluka osporavala po osnovi dostojanstva i privatnosti radnika, ali neće moći nadomjestiti suglasnost. Suglasnost može nadomjestiti samo arbitražna odluka.

 

Poslodavac je obvezan prilikom zapošljavanja pisanim putem obavijestiti radnika (dakle, ne usmeno) da će biti nadziran nadzornim audio, odnosno video uređajima, a što se tiče snimljenih materijala, poslodavac ih ne smije koristiti u svrhe koje nisu propisane navedenim člankom, ne smije ih emitirati u javnosti niti pred osobama koje nemaju ovlasti na nadzor opće sigurnosti i zaštite na radu te je obvezan osigurati da snimljeni materijali ne budu dostupni neovlaštenim osobama. Navedene odredbe o zabrani snimanja i zabrani korištenja snimljenih materijala obvezuju poslodavca i u odnosu na djecu i maloljetnike, neovisno nalaze li se na mjestima rada u svojstvu maloljetnih radnika ili osoba na radu.

 

Vezano uz materijale snimljene nadzornim uređajima, člankom 66. Zakona o zaštiti na radu propisano je da je poslodavac obvezan omogućiti tijelu nadležnom za inspekcijski nadzor pregled video, odnosno audio zapisa. Nadalje, prema članku 91. stavak 1. toč. 2. Zakona, u provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu, nadležni inspektor će usmenim rješenjem, na vrijeme dok se ne otkloni utvrđeni nedostatak, poslodavcu zabraniti postupanje u svezi s nadziranjem radnih prostorija, a koje je protivno odredbama Zakona o zaštiti na radu.




kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

"39 STEPENICA"

16.10.2018., utorak u 20 sati


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


PUTOVANJA

PUTOVANJA

Ravena - Riminni -

San Marino - Ferrara

 

izlet - 3 dana

06.-08. listopada 2018.

 


PRIJAVE najkasnije do 14.09.2018.

UPLATE najkasnije do 21.09.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

na snazi od 28. svibnja 2018. godine

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/privola%20suglasnost%20za%20objavu%20osobnih%20podataka-54714


ŠETNJE Gradom Zagrebom

ŠETNJE Gradom Zagrebom

Klovićevi dvori

IZLOŽBA

 

"Katarina Velika- Carica svih Rusa"

12.04.-29.07.2018.

uto-ned - 11:00 - 19:00 sati

 


PRIJAVE U TIJEKU !

najkasnije do 26.02.2018.

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434

PROSVJED

PROSVJED

POZIV NA PROSVJED_20.10.2018.

 


više na :

http://www.sszssh.hr/upload/File/letak_dozivi_mirovinu_A4.pdf


UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

UMAG

06.-10. lipnja 2018.

 


PRIJAVE U TIJEKU !!!

najkasnije do 01.05.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

50 kn

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI u ljetni semestar 2018.

U TIJEKU !


 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb 

i članovi njihove uže obitelji: 1.290,00 kn

 


 

više na linku:


"KRAPINSKE TOPLICE"

"KRAPINSKE TOPLICE"
 
"KRAPINSKE TOPLICE
Hotel KRAS
"AQUAE VIVAE"
 
 
PONUDA za 2018.
 
više na linku:
 

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "Prima Pharme"

Rebro

 

15 % popusta

na dio asortimana ljekarne

osim ljekova na recept

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/ljekarna%20rebro-39510


BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća