Zakon o zdravstvenoj zaštiti_VIJESTI

Od 4. travnja otvoreno E-savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti

 

05.04.2018.

 

Ministarstvo zdravstva otvorilo je 4. travnja E-savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Prijedlogu iskaza o procjeni učinaka propisa. U obrazloženju predloženog Nacrta zakona uz ostalo stoji da je temeljni cilj Programa Vlade RH za mandat 2016. - 2020. osiguranje zdravstvenog sustava koji će biti moderan i financijski održiv te koji će građanima pružati i osigurati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu na čitavom teritoriju RH.

 

To podrazumijeva decentralizaciju zdravstva, kvalitetniju primarnu zdravstvenu zaštitu, jačanje preventivnih aktivnosti, bolje radne uvjete liječnicima i drugim zdravstvenim radnicima, učinkovit sustav hitne medicine, kvalitetnu bolničku zdravstvenu zaštitu, jačanje dnevnih bolnica, unapređenje sustava palijativne skrbi, učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima u zdravstvu te razvoj zdravstvenog turizma.

 

Ministarstvo je objavilo i tablicu komentara zaprimljenih pisanim i elektroničkim putem na Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o zdravstvenoj zaštiti. 



Temeljni ciljevi Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti su:

• Unapređenje primarne zdravstvene zaštite    
• Unapređenje palijativne skrbi   
• Jačanje preventivne zdravstvene zaštite  
• Restrukturiranje i racionalizacija bolničkog sustava  
• Zdravstveni turizam  
• Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite 
• Učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima u zdravstvu
• Radno vrijeme 


  
U obrazloženju se također navodi da su sredstva za provedbu predloženih zakonskih rješenja, u okviru  sredstava osiguranih za provedbu važećega Zakona o zdravstvenoj zaštiti. 

 



  • Tekst Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa može se pogledati ovdje


Grad Zagreb protiv novog prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti
Grad Zagreb protiv novog prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti


Grad Zagreb rekao NE ministru Kujundžiću
Grad Zagreb rekao NE ministru Kujundžiću


OČITOVANJE  NA  NACRT  ZAKONA  O  ZDRAVSTVENOJ  ZAŠTITI

             

   Saveza samostalnih sindikata Hrvatske  (SSSH)

       Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske  (SSZSSH)

 

 

Stav: SSSH ne podržava Nacrt prijedloga  Zakona o zdravstvenoj zaštiti

 

1)      Nacrtom prijedloga Zakona ne ispunjavaju se  ciljevi zbog kojih se krenulo u donošenje novog zakona 

2)      Nacrtom se  privatizira primarna zdravstvena zaštita koja  se financira javnim sredstvima

3)      Nacrtom Domovi zdravlja ostaju samo slovo na papiru

4)      Povećava se broj upravljačkih radnih mjesta u ustanovama

5)      Nacrtom se legalizira  financiranje sekundarne zdravstvene zaštite izvan mreže javnim sredstvima 

6)      Nacrt derogira odredbe općih propisa

 

Ono što ovaj Nacrt ne omogućava je:

 

1)      Jačanje primarne zdravstvene zaštite  - nema niti jednog instituta

2)      Racionalizacija troškova poslovanja ustanova -  niti jedna mjera

3)      Funkcionalna integracija-  jer svi mogu raditi sve

4)      Povezivanje primarne i sekundarne zdravstvene zaštite  - niti jedne odredbe

5)      Jasan položaj hitne medicine – niti jedne odredbe

 

Obrazloženje:

 

Način izrade prijedloga Zakona članovima radne skupine nije omogućio  utjecaj na izradu konačnog teksta  Nacrta pa je izgubljen svaki smisao rada radne skupine, s obzirom da će  konačni tekst biti poznat tek kada izađe na e-savjetovanje, a članovi radne skupine nisu sigurni koliko su njihove primjedbe uopće sagledane ili prihvaćene.

 

U izradu Nacrta krenulo se s jasno iskazanim ciljem da se ojača primarna zdravstvena zaštita,  uredi zdravstveni sustav koji će omogućiti održivo financijsko poslovanje,  zaustavi odljev zdravstvenih radnika te osigura učinkovita i dostupna zdravstvena zaštita stanovništva te rastereti bolnički sustav.

 

Ako sagledamo odredbe članaka 28. i 98. onda zaista možemo reći da su to definicije bez pokrića; jer sadržaj zakona ne podržava odredbu po kojoj se djelatnost zdravstva obavlja kao javna služba  niti su domovi zdravlja nositelji zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini. 

 

Ovaj Nacrt  (čl. 46.) omogućava svim zdravstvenim radnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (osim čl. 67. patronaže, epidemiologije, školske medicine, hitne medicine, javnog zdravstva ) da obavljaju svoju djelatnost kroz privatnu praksu u ordinacijama.

 

Zašto smatramo da nešto što se obavlja kao privatna praksa ne smatramo javnim zdravstvom?

 

Zato što svi nositelji zdravstvene djelatnosti privatnom praksom u ordinacijama  imaju ugovore i sa Zavodom i sa 10 drugih izvora prihoda, radno vrijeme mora im biti sukladno Zakonu, rade u mreži i izvan mreže za svoj račun,  svoje prihode ne vračaju u sustav  za jačanje djelatnosti nego se smatra njihovim.  Dakle ostvaruju profit na javnim sredstvima.

 

Javne službe  se ne organiziraju radi ostvarivanja profita nego kao službe građanima  jer ih građani plaćaju iz svojih doprinosa na načelima solidarnosti. Stoga ovaj sustav koji se predlaže  i model financiranja niti jača primarnu zdravstvenu zaštitu niti je čini dostupnijom.  Dapače  lokalna - regionalna  uprava mora, tamo gdje nitko ne želi imati privatnu praksu, putem Doma zdravlja osigurati zdravstvenu zaštitu stanovništvu i osigurati 21 predviđenu djelatnost. Po čemu će onda ovaj model doprinijeti jačanju PZZ .

 

Nacrt ponavlja floskulu kojom je dom zdravlja nositelj pružanja zdravstvene zaštite na primarnoj razini, u 21 djelatnosti . Međutim pitamo  predlagatelje zakona temeljem kojih odredbi će Dom zdravlja biti nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti tamo gdje svi  doktori medicine koji ju obavljaju odu u privatnu praksu.  Dom zdravlja u načelu nema koga koordinirati, osim na područjima koja nisu atraktivna za privatnu praksu ili se ne mogu privatizirati po zakonu, ali zato novim zakonom Dom zdravlja  ima ravnatelja, zamjenika i četiri  pomoćnika. Koja od tih odredbi doprinosi  efikasnosti ili učinkovitosti sustava?

 

U Nacrtu se terminološki na različite načine nazivaju ti nositelji primarne zdravstvene zaštite:    zdravstveni radnik privatne prakse u ordinaciji, privatni zdravstveni radnik, izabrani liječnik, zdravstveni radnik privatne prakse  i zdravstveni radnik u ordinaciji,  što treba doraditi. 

 

Ali bez obzira na naziv činjenica je da ti zdravstveni radnici kojima je odobrena privatna praksa u ordinacijama imaju mogućnost stjecanja prihoda iz  10 različitih izvora, a da sukladno istom tom zakonu mogu raditi samo 40 sati tjedno a uz prekovremeni rad do 48 sati tjedno  prosječno u četiri mjeseca. To znači da će HZZO plaćati rad zdravstvenog radnika za cijelo ugovoreno radno vrijeme a on će u isto vrijeme raditi i sve druge poslove temeljem ostalih ugovora  do ukupno 48 sati tjedno. I ostvarivati profit. I to sve do 70 godine ako želi.

 

Ono što smatramo osobito netransparentnim i protivnim svim načelima javnog zdravstva je prenošenje djelatnosti s jednog na drugog zdravstvenog djelatnika kao da se djelatnost- javna služba može  prenositi , a ordinacije nasljeđuju ili ne daj bože prodaju.

 

Istovremeno ukazujemo i na  pravno nedorečeno rješenje s aspekta  osiguravanja prostora i opreme s obzirom na dosadašnji model i potpisane koncesijske ugovore  u odnosu na samu odredbu o zakupu poslovnog prostora.

 

Ne slažemo se niti s brisanjem odredbi članak 31. kojim se zakonski definiraju timovi PZZ. 

 

Osim što ne vidimo da će se bilo kojim od predloženih rješenja ojačati primarna zdravstvena zaštita, učiniti dostupnim stanovništvu ona područja na kojima ni do sada nije bilo interesa  za zasnivanje radnog odnosa a kamoli za privatnu praksu, mišljenja smo da će se ovim modelom na teret javnih sredstava  jačati privatno poduzetništvo a  ne zdravstveni sustav.

 

Također smo mišljenja da se otvaranjem mogućnosti uvođenja zdravstvenog turizma na sve razine zdravstvene zaštite  i u sve zdravstvene ustanove nanosi direktna šteta javnom zdravstvu i smanjuju kapaciteti zdravstvene zaštite stanovnicima RH i osiguranim osobama.

 

Mišljenja smo da je dobro uvesti zdravstveni turizam kao djelatnost u RH  ali ne na teret i u kapacitete javnog sustava zdravstva već privatnim kapitalom  i u privatnim ustanovama. Također smatramo da u tom smislu nije loše razmisliti o racionalizaciji neiskorištenih prostora pojedinih naših ustanova i davanja u zakup ustanovama koje se bave pružanjem usluga u turizmu.

 

No najave kako će se naše specijalne bolnici  staviti na tržište u svrhu pružanja usluga u turizmu znači da će se ionako duge liste čekanja za rehabilitaciju na teret HZZO-a učiniti gotovo  nedostupnim našim osiguranicima.

 

Ove odredbe nisu samo nedorečene u tekstu zakona nego su i protivne  samoj svrsi osnivanja javno zdravstvenih ustanova u pružanja zdravstvene zaštite.

 

Poglavlje o zdravstvenom turizmu je  nedorečeno u zakonu i upućuje na posebni propis koji se bavi uslugama u turizmu  i ne smatramo ga primjenjivim u sustavu zdravstva.

 

Parafraziramo, ali slikovito je da će temeljem tih odredbi svaka registrirana putnička agencija moći nuditi na tržištu usluge naših zdravstvenih ustanova zajedno s paketima za putovanja.

 

Poglavlja koja uređuju zdravstvene ustanove  i ustroj (čl. 68. i 79.) izjednačavaju opće i specijalne bolnice u mreži i izvan nje i u pogledu obavljanja djelatnosti (osim hitne medicine) i u pogledu sklapanja ugovora sa Zavodom što do sada  nije bilo zakonom dopustivo i jasno je bila povučena razlika između javnog i privatnog sektora u pogledu financiranja , a sada svi temeljem suglasnosti ministra mogu biti financirani javnim sredstvima.  Za Savez samostalnih sindikata Hrvatske to je neprihvatljivo.

 

Također smatramo da odredbe o radnom vremenu zdravstvenih ustanova treba doraditi. Potrebno je definirati dežurstvo jer se isto spominje kroz brojne članke a pojam nije definiran,  iako je specifičan za djelatnost zdravstva i kao takav bi trebao stajati u ovom zakonu.

 

Za Savez  je  neprihvatljiva  i odredba članka 198.  st. 4. kao pravilo ali i kao izuzetak od pravila jer ulazi u područje općeg propisa kojim se utvrđuje reprezentativnost sindikata i udruga poslodavaca.

 

Naime, iako su reprezentativni sindikati (utvrđeni Rješenjem Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti)  poduzeli sve raspoložive mjere da se Hrvatskom liječničkom sindikatu omogući utvrđivanje reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje na razini zdravstva,  Ministarstvo zdravstva nije na vrijeme reagiralo odnosno interveniralo u izmjene općeg propisa, već sada posebnim propisom djelatnosti zadire u područje općeg propisa što je nezakonito.

 

Naime ukoliko se općim propisom za utvrđivanje reprezentativnosti ne ostavlja mogućnost da se pojedine odredbe mogu mijenjati posebnim propisom tada se ovim odredbama  na nezakonit način derogiraju odredbe općeg propisa  i stoga ih treba brisati.

 

I na kraju  opaska , nismo se očitovali po člancima jer nisu dobro numerirani a  materijale nismo dobili kao cjelovit tekst  pa se u tom tekstu teško snalazi.

 

 

Predsjednik SSZSSH:                                                                                                Predsjednik                                                                                      SSSH:

Stjepan Topolnjak, v.r.                                                                                  Mladen Novosel, v.r.



e-SAVJETOVANJE: KOMENTAR

 

SAMOSTALNI  SINDIKAT  ZDRAVSTVA  I  SOCIJALNE  SKRBI  HRVATSKE

Sindikalna podružnica KBC Zagreb

SSZSSH KBC ZAGREB

 

 

OPĆENIT KOMENTAR na nacrt prijedloga Zakona:

 

U ime Sindikalne podružnice KBC Zagreb Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske NE PODRŽAVAMO nacrt prijedloga Zakona iz dolje navedenih razloga:

 

·  Prijedlog Zakona koncepcijski je suprotan model socijalnoj državi koja djelatnost financira doprinosima građana.

 

·  Analizom prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti utvrđeno je da on ne ispunjava ciljeve zbog kojih se krenulo u donošenje ovog zakona: cjelovitost i dostupnost zdravstvene zaštite, kvalitetnija primarna ZZ, jačanje preventivnih djelatnosti, bolju sekundarnu ZZ, efikasniju hitnu medicinu, rasterećenje OHBP u bolnicama, bolje uvjete za sve zdravstvene radnike s ciljem da ih se zadrži u sustavu.

 

·  Prijedlogom Zakona nema instituta jačanja PZZ, već se omogućuje privatizacija u cijelosti uz mogućnost da se ista financira javnim sredstvima tj. doprinosima građana; miješa se javno i privatno na teret javnog, a u korist privatnog; izjednačava se rad u mreži i izvan nje; odljev specijalista iz PZZ u privatnu praksu; legalizira se financiranje sekundarne ZZ izvan mreže javnim sredstvima uz diskrecijsku ocjenu ministra; gubi se zakonom propisan tim ZZ, a ministru se daje pravo da ga propiše Pravilnikom; veće ovlasti ministra, diskrecijsko donošenje odluka; uvodi se zdravstveni turizam na svim razinama, ali na teret javnog zdravstva; zdravstvene ustanove moći će pružati i sve usluge u turizmu i ugostiteljstvu (smještaj, hrana, prijevoz); brišu se Zavodi za transplantacijsku medicinu i biomedicinu; Hitna medicina ostaje kakva je bila; obveza države, Grada Zagreba i lokalne samouprave u ulaganje u opremu ordinacija i specijalizacije što je u kontradiktornosti, jer se sve privatizira i vlasnik ordinacije ostvaruje profit na toj istoj opremi van radnog vremena i kroz više izvora finaciranja; osnivač zdravstvene ustanove ima obvezu i ulaganja i sanacije eventualnih gubitaka; prijenos i prodaja ordinacija, a cijena će ovisiti o lokaciji ordinacije i broju pacijenata – pacijent postaje roba, novi liječnici u nepovoljnijem položaju; financiranje privatnih projekata javnim novcem; jačanje privatnog poduzetništva; manje uplate doprinosa za zdravstvo državi, jer se bude uplaćivao minimalac; diskriminira se zdravstvene i nezdravstvene radnike u nagrađivanju...



e-SAVJETOVANJE: KOMENTAR

 

Ured Pučke pravobraniteljice

04.05.2018.

 

Pučka pravobraniteljica, u svojim godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru, redovito ukazuje na važnost očuvanja sustava javnog zdravstva kao strateške i neprofitne društvene djelatnosti koja se ne može i ne smije temeljiti na odnosu uloženog i ostvarene dobiti. Javno zdravstvo predstavlja civilizacijski doseg kojim se jamči pravednost i društvena odgovornost za jednaku dostupnost zdravstvene skrbi svim članovima društva te solidarnost zdravih sa bolesnima, bogatijih sa siromašnima i mladih sa starima. Zadiranjem u navedene postavke narušavaju se temelji javnog zdravstva što potencijalno otvara vrata koruptivnim djelatnostima, diskriminaciji i kršenju temeljnih ljudskih prava uključivo i pravo na zdravlje.

 

Da bi se to spriječilo, potrebno je jasno razdvojiti javno zdravstvo od privatnog. Jedino odvojeni sustavi sa čvrstim pravilima mogu spriječiti konačno urušavanje javnog zdravstva koje, preusmjeravanjem značajnog dijela javnog novca u privatne interese, postaje sve ranjivije i podložno utjecajima privatnog kapitala i pojedinih interesnih skupina, čime se gubi status javnog zdravstva kao društvenog mehanizma koji svakom pojedincu u zajednici osigurava životni standard dostatan za održavanje zdravlja. U trenutku sve brojnijeg raseljavanja hrvatskih građana i napuštanja hrvatskih gradova i općina, očuvanje dostupnog javnog zdravstva može se i treba promatrati i kao mjera demografskog očuvanja.

 

Sukladno članku 28. stavku 1. NPZZZ-a zdravstvena djelatnost je djelatnost od interesa za RH koja se obavlja kao javna služba. Uvažavajući to, djelatnost primarne zdravstvene zaštite mora ostati isključivo u okvirima sustava javnog zdravstva, s domovima zdravlja u kojima su liječnici i drugo medicinsko osoblje u radnom odnosu i čija su prava i obveze koje proizlaze iz radno-pravnog statusa, jasno definirana i ujednačena.

 

Zakonske odredbe koje se odnose na financiranje zdravstvene zaštite, investicijsko ulaganje i održavanje zdravstvenih ustanova iz državnog proračuna, kako je to predviđeno člancima 10. i 11. NPZZZ, prihvatljive su jedino u slučaju jasnog razdvajanja javnog zdravstva od privatnog poduzetništva u zdravstvu. U suprotnom, javni se novac ulaže u privatno poduzetništvo liječnika koji su nositelji/vlasnici ordinacija, stvarajući im profit, što je u suprotnosti i sa člankom 49. Ustava RH u kojem stoji kako svim poduzetnicima država osigurava jednak pravni položaj na tržištu.

 

Domovi zdravlja, čija je uloga i svrha u okvirima predloženim NPZZZ-om nejasna, takvom bi organizacijom vjerojatno ostali kadrovski i materijalno devastirani, iako su građeni javnim novcem, pretvarajući se u relativno jeftini servis privatnim liječnicima.

 

Uz brojna druga pitanja, ulazak privatnika u domove zdravlja i predloženi sustav ordinacija, otvara i pitanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite pacijentima u ruralnim, neatraktivnim i često prometno odsječenim krajevima, u kojima je i sada teško pronaći liječnika i drugo potrebno osoblje. Lako se može pretpostaviti da bi većina zahtjeva za osnivanje ordinacije bila usmjerena na veće gradove u kojima je dostupan i veći broj pacijenata, dok bi slabije razvijena područja ostala nepokrivena.

 

Obzirom da ordinacije predstavljaju oblik privatne prakse, nejasno je bi li njihovi nositelji, uz brigu o pacijentima putem ugovora sa HZZO-om, mogli nastupati i na slobodnom tržištu uz izravnu naplatu svojih usluga, a što je, ukoliko je riječ o obliku privatne prakse, jedino logično.

 

U tom slučaju nejasan je i međusobni odnos samih pacijenata, odnosno prednost privatnih pacijenata u odnosu na pacijente preko HZZO-a, što bi moglo rezultirati i dugačkim listama čekanja u sustavu primarne zdravstvene zaštite, čak i u ordinacijama liječnika obiteljske medicine, i to prije svega onih pacijenata koji pravo na zdravstvenu zaštiti ostvaruju preko HZZO-a. Kada je riječ o zdravstvu, Ustavom zajamčena poduzetnička sloboda podrazumijeva slobodu liječnika da izabere hoće li, uz sve rizike koje sa sobom nosi poslovanje na slobodnom tržištu, obavljati privatnu praksu kroz osnivanje vlastite ordinacije.

 

Međutim, osnivanje privatnih ordinacija u domovima zdravlja koji su nositelji sustava javnog zdravstva, stavlja njihove nositelje u povlašteni položaj i u odnosu na liječnike privatnike na slobodnom tržištu i u odnosu na liječnike koji su u radnom odnosu u domovima zdravlja. S jedne strane, mogućnost osnivanja ordinacija u okviru domova zdravlja osigurava jeftiniji i javnim novcem opremljeni radni prostor sa potpunom infrastrukturom koji, uz jeftinije troškove hladnog pogona i logistiku koju pruža dom zdravlja, osigurava stabilan broj pacijenata.

 

U odnosu na liječnike koji su u radnom odnosu u domu zdravlja, nositeljima ordinacija dostupne su daleko veće plaće, veća sloboda organizacije rada ordinacije i druge pogodnosti koje sa sobom nosi status privatnog poduzetnika.

 

Uvažavajući predloženi ustroj zdravstvene zaštite na primarnoj razini kojim se domovi zdravlja pretvaraju u skup ordinacija privatne prakse, nejasno je koja je njihova uloga. Stječe se dojam da se izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti pristupilo s ciljem jačanja pozicije liječnika u svim djelatnostima sustava zdravstvene zaštite, a posebice na primarnoj razini, a ne s ciljem jačanja i osnaživanja sustava javnog zdravstva koji svim osiguranicima jamči pravo na učinkovitu, pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.



e-SAVJETOVANJE: KOMETAR

 

Dražana Martinović Mamić 

03.05.2018 23:09

OB-Dubrovnik

 

Predlažem:

 

  1. da članstvo u HLK ( Hrvatskoj liječničkoj komori) bude isključivo na dragovoljnoj osnovi;
  2. da liječnicima licencu za rad izdaje resorno Ministarstvo zdravstva a ne HLK.

 

Pojašnjene:

 

Svi moramo biti htjeli ili ne htjeli članovi HLK iz razloga što nam ista izdaje licencu za samostalni rad. Smatramo da je HLK ima prevelike ovlasti te da nam je neustavno nametnuto kao obavezno članstvo u HLK jer drugačije ne bismo mogli dobiti licencu za rad. HLK je samovoljno, bez konzultacije i bez volje nas liječnika, nametnula članarinu od 125 kn svima, bez obzira na naše plaće-primanja. Ista je i za onoga tko ima 9.000,00 kn plaću i onoga tko ima 25.000,00-30.000,00 kn plaću. Ovako svakog mjeseca svi liječnici plaćaju članarinu za HLK 125 kn što je godišnje 1.500,00 kn , odnosno nakon 6 godina svaki liječnik da bi stekao pravo na obnovu licence uplati u korist HLK 9.000,00 kn. Smatram krajnje neprimjerenim platiti jednu prosječnu mjesečnu plaću dr. med. specijaliste u bolnici da bismo dobili produženje licence uz sve druge ispunjene obveze ( kongrese,simpozijume, predavanja, stručno usavršavanje...). stoga molim da se usvoji prijedlog da nama liječnicima licencu za rad i obnovu licence provodi i izdaje rasorno Ministarstvo rada po predviđenoj cijeni od 300-400 kn. Također predlađemo da liječnicima koji rade samo u javim tj. državnim zdravstevnim ustanovama trošak licence snosi poslodavac.

 

3. predlažem da se razdvoji javni od privatnog sektora te da zaposlenici u javnim tj državnim ustanovama ne mogu raditi privatno zbog česte zlouporabe te mogućnosti na štetu javnog sektora koji tako postaje servis za privatni sektor. Zbog toga trpimo mi liječnici koji savjesno radimo u javnom sektoru zdravstva, osobito u bolnicama. Djelatnicima treba omogućiti prekovremeni rad u javnim zdr. ustanovama. Predlažem da šefovi odjela, kako je ranije već zakon predviđao, ne mogu obavljati isti posao van radne ustanove u kojoj su na rukovodećoj poziciji.

 

Obrazloženje:

Ako šef tj. voditelj službe (klinike, odjela) obavlja isti posao privatno onda organizira rad službe na način kako njemu odgovara. To je često razlog za mobbing nad podređenim mu liječnicima tj zaposlenicima.

 

  1. Ustroj odjela u svim bolnicama istog ranga npr opčim bolnicama treba biti isti a ne da ravnatelji izmišljaju varijante u sistematizaciji na način da organiziraju jedinice i "konglomerate" samo u njihovim ustanovama. Kao npr u Općoj bolnici Dubrovnik ravnatelj je sistematizacijom, unatoč protivljenju Radničkog vijeća, razdvojio Odjel interne medicine od Odjela za kardiologiju mada nema dovoljan broj specijalista niti za jednu službu tako da posao obavljaju npr u Odjelu za kardiologiju specijalizanti interne med. bez da specijalist često pregleda pacijente.


Mrsić: Ako se donese novi zakon, zdravlje će postati privilegija bogatih

 

Piše: Hina
četvrtak, 10.5.2018. 16:05

 

HRVATSKA udruga koncesionara primarne zdravstvene zaštite i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine poručile su da novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti nema alternative, no ni  jednom riječju nisu se osvrnuli na to da su prijedlog Zakona odbile sve sindikalne središnjice i udruge pacijenata jer nije u interesu većine građana, ustvrdio je u četvrtak nezavisni saborski zastupnik Mirando Mrsić.

 

"Interesne skupine kao što su liječnici imaju pravo štititi svoj interes, no to nije interes većine građana, koje muči to što nema nijednog pokazatelja koji bi govorio da će njima s novim rješenjem biti bolje", ističe Mrsić u priopćenju.



"Nema podataka o tome kakva su iskustva onih koji su privatizirali zdravstvenu zaštitu, a ni što se može očekivati u našem zdravstvenom sustavu. Privatizacija se već obila o glavu Šveđanima, Poljacima, Slovencima i Slovacima, a očito će i Hrvatima ako se donese ovakav zakon", ocijenio je.



Navodi primjer susjedne Slovenije, koja je također krenula u koncesije kao i Hrvatska, no zbog povećane potrošnje i pada učinkovitosti sustava, zaustavila je širenje koncesija. "Cerarova Vlada namjerava jasno razdvojiti privatno od javnog zdravstva jer je to jedini zalog da sustav bude transparentan i kvalitetno kontroliran."



I Šveđani su, navodi Mrsić, 80-ih godina posegnuli za privatizacijom s istim ciljem kao i ministar zdravstva Milan Kujundžić - povećati učinkovitost, kompeticiju između pružatelja usluga i mogućnost izbora. No stupanjem na snagu privatizacijskog zakona, u Švedskoj su se umjesto javnozdravstvenih centara i bolnica, počele osnivati zdravstvene tvrtke koje su kupcima prodavale robu, odnosno zdravlje.



"Osnovna svrha je bila što više zaraditi, a zdravlje građana došlo je u drugi plan. Deset godina poslije, zdravstveni su pokazatelji za Šveđane katastrofalni u odnosu na vrijeme prije privatizacije, uz deseterostruko više sredstava koja se izdvajaju za zdravstvo", ističe Mrsić. 



To očekuje i Hrvatsku ako se usvoji prijedlog zakona. Nestankom solidarnosti u sustavu onih koji imaju s onima koji su bolesni i koji nemaju, udara se u temelje socijalne države, a zdravlje postaje privilegija bogatih, poručuje Mrsić.

 



PUTOVANJA

PUTOVANJA

ČAROLIJA ADVENTA

Jezera gornje Austrije

 

izlet - 2 dana

08.-09. prosinac 2018.

 


PRIJAVE i UPLATE najkasnije

do 15.11.2018.


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

"Šest likova traži autora"

20.11.2018. u 20 sati


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

na snazi od 28. svibnja 2018. godine

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/privola%20suglasnost%20za%20objavu%20osobnih%20podataka-54714


ŠETNJE Gradom Zagrebom

ŠETNJE Gradom Zagrebom

Klovićevi dvori

IZLOŽBA

 

"Katarina Velika- Carica svih Rusa"

12.04.-29.07.2018.

uto-ned - 11:00 - 19:00 sati

 


PRIJAVE U TIJEKU !

najkasnije do 26.02.2018.

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434

UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

UMAG

06.-10. lipnja 2018.

 


PRIJAVE U TIJEKU !!!

najkasnije do 01.05.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

50 kn

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI u ljetni semestar 2018.

U TIJEKU !


 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb 

i članovi njihove uže obitelji: 1.290,00 kn

 


 

više na linku:


"KRAPINSKE TOPLICE"

"KRAPINSKE TOPLICE"
 
"KRAPINSKE TOPLICE
Hotel KRAS
"AQUAE VIVAE"
 
 
PONUDA za 2018.
 
više na linku:
 

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "Prima Pharme"

Rebro

 

15 % popusta

na dio asortimana ljekarne

osim ljekova na recept

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/ljekarna%20rebro-39510


BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća