Zakon o plaćama

Vlada RH razmišlja o povećanju minimalne plaće_04.12.2017.
Vlada RH razmišlja o povećanju minimalne plaće_04.12.2017.



 

19. 12. 2017.

Izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak

 

(www.porezna-uprava.hr) Ovim putem obavještavamo porezne obveznike da je, kao dio paketa mjera za zadržavanje i rast zapošljavanja Vlade Republike Hrvatske, Ministar financija danas potpisao Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak. Pravilnik će se objaviti u Narodnim novinama i stupa na snagu 1. siječnja 2018. godine.

 

Navedenim izmjenama i dopunama porezni obveznici bit će rasterećeni dodatnih 266 milijun kuna, a izmjene i dopune odnose se na slijedeće:

 

 

1. FISKALNO RASTEREĆENJE

 

- propisuje se da se trošak smještaja i prehrane radnika, koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, u skladu s propisima kojima su uređeni radni odnosi, za vrijeme rada u sjedištu poslodavca ili njegove poslovne jedinice izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika radi poslova koje obavlja, a koji se podmiruje na teret poslodavca ne smatra dohotkom od nesamostalnog rada, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem te da u slučaju da je smještaj i/ili prehrana organizirana kod samog poslodavca, isti o tome mora osigurati kao dokaz odgovarajuću vjerodostojnu dokumentaciju;

 

- propisuje se da se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju voda te topli i hladni napitci (osim napitaka koji u sebi sadrže alkohol), a koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena;

 

- propisuje se da se kod određivanja plaće u naravi, prag za određivanje godišnjeg iznosa iznad kojega se određuje plaća u naravi podiže sa dosadašnjih 400,00 na 600,00 kuna;

 

– propisuje se da se neoporezivim primitkom smatra naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kn po prijeđenom kilometru koju neprofitna organizacija isplaćuje fizičkim osobama koje u skladu s posebnim propisom ostvaruju pravo na znak pristupačnosti;

 

- propisuje se da se dohotkom ne smatraju primici po osnovi potpora zbog uništenja i oštećenja imovine zbog prirodne katastrofe koju je proglasila Vlada Republika Hrvatska koje poslodavci isplaćuju radnicima;

 

 

2. ADMINISTRATIVNO RASTEREĆENJE

 

- propisuje se da porezni obveznici koji ostvaruju mirovinu iz inozemstva/u inozemstvu, a koja se u skladu s međunarodnim ugovorom izuzima od oporezivanja ne moraju podnositi Obrazac INO-DOH;

 

- propisuje se da isplatitelji dohotka prema kojemu se plaća konačni porez nisu u obvezi do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu dostavljati fizičkim osobama potvrde o isplaćenom primitku osim na zahtjev poreznih obveznika - primatelja konačnog dohotka;

 

- propisuje se da porezni obveznici koji su podnijeli zahtjev (izjavu) za obustavom plaćanja predujma poreza/poreza na dohodak u tuzemstvu (iz razloga što porez po osnovi tog dohotka plaćaju u inozemstvu) ne moraju istodobno podnositi i prijavu u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO);

 

- propisuje se da fizičke osobe koje ostvaruju primitke izravno iz/u inozemstvu predujam poreza/porez na dohodak plaćaju do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec ako utvrđeni predujmovi poreza/poreza na dohodak po istom izvoru dohotka u tom mjesecu ne prelaze ukupan iznos od 100,00 kuna uz uvjet da su primici isplaćeni od strane istog isplatitelja;

 

 

3. OSTALE IZMJENE

 

- propisuje se način plaćanja predujma poreza/poreza na dohodak za porezne obveznike koji u Republici Hrvatskoj nemaju prebivalište/uobičajeno boravište;

 

- odredbe Pravilnika usklađuju se s Odlukom o visini i načinu isplate dnevnica i drugih naknada koje se isplaćuju iz državnog proračuna, te se pojašnjava da se rad na terenu državnih i javnih službenika i namještenika, određuje ovisno o opisu poslova radnog mjesta iz pravilnika o unutarnjem redu i nadležnosti ustrojstvene jedinice u koju je državni i javni službenik i namještenik raspoređen, utvrđenu u aktu o unutarnjem ustrojstvu državnog odnosno javnog tijela;

 

- dodatno se pojašnjavanju odredbe vezane za Obrazac PK, obzirom da s 1. siječnja 2018. stupaju na snagu odredbe vezane za elektroničku dostavu porezne kartice;

 

- propisuje se način ispravka i nadopune Obrasca INO–DOH, a šifarnik Obrasca INO-DOH nadopunjuje se za oznaku primitka od kojih se utvrđuje dohodak od izravnog iskorištavanja, davanja u zakup ili najam te na svaki drugi način korištenja nekretnina;

 

- pojašnjava se da se ne smatra izuzimanjem u slučaju kada fizička osoba obveznik poreza na dobit prilikom likvidacije odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti zadrži određenu imovinu, uz uvjet da je u poslovnim knjigama iskazala isporuku (prodaju) te imovine prema propisima o oporezivanju dobiti u visini tržišne odnosno fer vrijednosti imovine i podmiri potraživanja za nastalu isporuku

 

- pojašnjava se da se povoljnijom kamatom ne smatra kamata koja je ugovorena iznad stope od 3% godišnje, a koja je zbog zakonom određenih promjenjivih parametara pala ispod 3%;

 

- radi usklađivanja Obrasca JOPPD sa novim propisima, kvalitetnijeg praćenja i olakšavanja popunjavanja Obrasca JOPPD propisuju se nove oznake za:

 

1. plaće radnika/osiguranika po osnovi radnog odnosa - dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili dijete nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata prema odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji

 

2. obračun poreza na dohodak i doprinosa po osnovi plaće člana uprave ili izvršnog direktora trgovačkog društva ili upravitelj zadruge ukoliko se plaća ne isplaćuje, a koja je viša od najviše mjesečne ili najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa

 

3. podmirenje troška prehrane i smještaja stalnih sezonskih radnika

 

4. isplatu plaće do iznosa minimalne plaće, ako je minimalna plaća ugovorena.

 

 

Tekst izmjena i dopuna Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak možete vidjeti ovdje.

 

 


04. 12. 2017.

Vlada odlučuje koliku će plaću primati 75.000 ljudi: "Ne znam što da radim, ne možeš više ni živjeti"

 

RASTE MINIMALAC?

Piše: Ivan Forjan

Minimalna plaća u Hrvatskoj iznosi 2600 kuna, a prima je 75 tisuća građana. Vlada će na sjednici u četvrtak razmotriti iznos minimalca za iduću godinu, što je i dužna napraviti svake godine. Minimalna plaća je najniži mjesečni iznos plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. Ispod tog iznosa poslodavac plaću ne smije isplaćivati.

(Dnevnik.hr) Gordana Kostelac iz Otočca kaže da njenoj obitelji ne ostane ništa nakon što plate režije i kupe hranu.

 

"Ne možeš više ni živjeti. Više ne znam što da radim, kuda da idem. Da napustim sve, da odem iz Hrvatske", kaže Gordana čiji suprug Ilija radi u pilani i prima minimalac od 2600 kuna. Uz dječji doplatak i socijalnu pomoć koju primaju, prazan hladnjak u njihovom domu čest je prizor. Ilija kaže da njihova djeca nemaju dovoljno, da jedva preživljavaju i krpaju kraj s krajem.

 

U Hrvatskoj za minimalnu plaću radi oko 75 tisuća ljudi. Jedan od njih do nedavno je bio i Stjepan Veršić, koji je s minimalca prešao na mirovinu od 840 kuna.Jedini topli obrok za njega je onaj iz pučke kuhinje.

 

"Od minimalca se nikad nije moglo živjeti. Režije su velike i ako čovjek ne pazi na režije, najviše to proguta", kaže Veršić.

 

 

Kako se određuje minimalna plaća?

 

Na idućoj sjednici Vlada će razmotriti povećanje minimalca za iduću godinu. To je i dužna napraviti, jer svake godine minimalna plaća određuje se na sljedeći način: pomnože se mjesečni prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvoi broj članova prosječnog kućanstva u Hrvatskoj. To se zatim podijeli s omjerom ukupnog broja stanovnika i broja radno aktivnog stanovništva u zemlji.

 

Sindikatisu tako u svojim računicama došli do iznosa od 2887 kuna. "Ljudi su prisiljeni odvajati od jednih stavki da bi mogli podmirivati druge. U pravilu se već, nakon što se odreklo od svega, odjeće, obuće svega drugoga, praktički se odreklo od hrane", kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

 

 

Slovenski minimalac skoro dvostruko veći od hrvatskog

 

Najniži minimalac od zemalja u okruženju određen je u Albaniji te iznosi 1162 kune. Slijedi Srbija s 1337 kuna, Crna Gora s 1447 te Bosna i Hercegovina s 1582 kune.

 

U Mađarskoj je minimalac 200 kuna niži no u Hrvatskoj, a u Sloveniji dvije tisuće kuna veći. Industrije u Hrvatskoj, u kojima je minimalan iznos plaće najzastupljeniji, su drvna, metalna i tekstilna.

 

Nenad Leček iz Sindikat tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske, kaže su to većinom žene koje su u sektorima koje pokriva taj sindikat u dobi od 45 do 50 godina. "Ne mogu si dozvoliti taj luksuz i reći idemo i mi van. One jednostavno moraju trpjeti tu malu plaću", kaže Leček.

 

Krajnji cilj sindikati su postavili za 2019. godinu. Tada bi se minimalac u Hrvatskoj trebao iznositi polovicu prosječne plaće.

 


19. 04. 2017.

Vlada odustaje od jedinstvenog zakona o plaćama, a cijena rada regulirat će se s - dva nova

 

Autor: Gabrijela Galić



Jedinstveni zakon o plaćama u javnom sektoru Bruxellesu je u sklopu reformskih mjera najavila još Vlada Zorana Milanovića, a u ljeto 2015. godine izrađen je i kostur budućeg zakona

(Novilist.hr) ZAGREB -Nakon što se tri godine radilo na izradi jedinstvenog zakona o plaćama u javnom sektoru, odustaje se od takvog jedinstvenog zakonskog rješenja koje bi obuhvatilo zaposlene u obrazovanju, znanosti, kulturi, socijali, zdravstvu, policiji, carini, zatvorskom sustavu, kao i državnim tijelima.

 

Naime, Vlada Nacionalnim planom refomi kojeg priprema i kojeg bi do kraja travnja trebala uputiti Europskoj komisiji, ne odustaje od novog zakona o plaćama, međutim odustaje od jedinstvenog zakona. Tako će se donijeti dva dokumenta – jedan koji će regulirati plaće u državnoj upravi te drugi koji će se odnositi na javnu upravu. Cilj je redividirati sustav plaća u državnoj i javnoj upravi, a prema šturim informacijama koje su za sada poznate, Vlada kani promovirati stimulativan, objektivan i pravedan sustav nagrađivanja, napredovanja i zapošljavanja službenika.

 

Pravedan sustav

 

Jedinstveni zakon o plaćama u javnom sektoru Bruxellesu je u sklopu reformskih mjera najavila još Vlada Zorana Milanovića, a u ljeto 2015. godine izrađen je i kostur budućeg zakona. Iako je i njegova namjera bila uvesti objektivan i pravedan sustav nagrađivanja i napredovanja, iz tada predloženih ideja nije bila vidljiva mogućnost nekih velikih skokova unutar sustava, pa i prelazaka iz jednog u drugi platni razred. Naime, tada je predlagano deset platnih razreda i deset stupnjeva unutar svakog platnog razreda, a bila je otvorena i mogućnost uvođenja još dva dodatna platna razreda za vojsku i policiju.

 

Ujednačavanje cijene rada u cijelom javnom sektoru, misao je vodilja Vlade zbog kojih se ulazi u kreiranje novih zakonskih rješenja, koja nikako da ugledaju svjetlo dana. Tako je ideju jedinstvenog zakona prihvatila i bivša vlada Tihomira Oreškovića te je dodatno razradila, namjeravajući jedinstvenim zakonom obuhvatiti oko 390 tisuća zaposlenih.

 

Osim državnih i javnih službi u kojima je oko 250 tisuća zaposlenih, planirali su u jedinstveni zakonodavni okvir uključiti i agencije, zavode, fondove, javne ustanove, a u drugoj fazi i zaposlene na lokalnoj i regionalnoj razini u tijelima uprave, ali i komunalnim poduzećima. Planovi dviju bivših vlada bili su i kontrola kolektivnih pregovora u javnim poduzećima. SDP-ova koalicijska Vlada planirala je ujednačiti opće odredbe kolektivnih ugovora, primjerice njihovo trajanje, dok je bivša HDZ-Most Vlada najavljivala kako neće kontrolirati sadržaj kolektivnih ugovora, nego njihove financijske učinke. No, ta je Vlada prekratko trajala da bi iznjedrila zakonodavna rješenja. Za sada nije posve jasno planira li aktualna Vlada kontrolirati pregovaračke procese u javnim poduzećima, što je još kod prvih najava izazvalo revolt predstavnika radnika javnih poduzeća.

 

Kontrola pregovora

 

Ujednačavanje plaća, pod geslom »jednaka plaća za jednak rad« tako je nešto što na tragu svojih prethodnika namjerava provesti aktualna Vlada. Premda, još nije posve jasno kako će se postaviti prema javnim poduzećima i namjerava li i tamo kontrolirati pregovaračke procese ili samo plaća članova Uprava. Naime, plan je njihova primanja povezati s rezultatima srednjoročnih strateških planova, posebno kada je riječ o strateškim trgovačkim društvima.

 

I aktualna Vlada je prihvatila SDP-ovu ideju o osnivanju središnjeg koordinacijskog tijela za pregovore u javnom sektoru, kojim bi, prema ranijim planovima, trebalo držati pod kontrolom pregovore na svim razinama.

 

Novi sustav plaća proširit će se na sve zaposlenike

 

Na naš upit zbog čega se odustalo od donošenja jedinstvenog zakona o plaćama te se pripremaju dva, u resornom ministarstvu rada odgovaraju:

  • Revidiranje sustava određivanja plaća provodit će se u dvije etape. Polazeći od načela jednakosti plaća (jednaka plaća za jednaki rad odnosno rad jednake vrijednosti), neovisno u kojem sektoru zaposlenik radi, novi će se sustav plaća proširiti na sve zaposlenike.

 




četvrtak, 03.03.2016.

Reforma plaća zaposlenih u javnom sektoru pod motom: "Graditi, uključiti, a ne rušiti"

 
SJEDNICA POVJERENSTVA


Polazeći od načela jednakosti plaća, jednaka plaća za jednaki rad za sve zaposlene u javnom sektoru, izrada jedinstvenog načina utvrđivanja načela i osnova za izračun plaća zaposlenih u javnoj službi iziskivat će niz reformskih mjera

AUTORI: Ljubica Gatarić, Vecernji.hr

(VEČERNJI LIST, 2. ožujka 2016.) Održana je prva sjednica Povjerenstva za razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi na kojoj je dogovorena metodologija, način izrade i rokovi za izradu Akcijskog plana za provedbu analize složenosti poslova u javnom sektoru, izrade kompetencijskog okvira zaposlenih, utvrđivanja kriterija nove klasifikacije radnih mjesta, uspostave objektivnog i nepristranog ocjenjivanja koje će omogućiti nagrađivanje prema rezultatima rada te revidiranje sustava uređenja plaća u javnoj upravi.

Povjerenstvo vodi ministrica Nada Šikić, a na sastanku su sudjelovalipotpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Božo Petrov, ministrica uprave dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović i ministrica rada i mirovinskoga sustava dr. sc. Nada Šikić.

Na sastanku je dogovorena metodologija, način izrade i rokovi za izradu Akcijskog plana za provedbu slijedećih aktivnosti: analize složenosti poslova u javnom sektoru, izrade kompetencijskog okvira zaposlenih, utvrđivanja kriterija nove klasifikacije radnih mjesta, uspostave objektivnog i nepristranog ocjenjivanja koje će omogućiti nagrađivanje prema rezultatima rada te revidiranje sustava uređenja plaća u javnoj upravi. „Raditi, uključiti, a ne rušiti" poručeno je danas s povjerenstva.

Plaće zaposlenih u javnom sektoru u Republici Hrvatskoj nisu regulirane na jedinstven način. Uz opće propise o plaćama u javnim službama nizom posebnih zakona i drugih propisa uređene su plaće zaposlenih u javnom sektoru, a pored toga sklopljeno je i niz kolektivnih ugovora i sporazuma kojima se na različit način uređuju plaće, dodaci na plaće i druga materijalna prava zaposlenih. Različitost i autonomnost velikog broja pravnih izvora radnih prava posljedično je doveo do vrlo velikih razlika plaća zaposlenih na gotovo identičnim poslovima, ali u različitim sustavima.

-Utvrdili smo velike razlike između sustava nagrađivanja zaposlenih u različitim tijelima javne uprave- naglasila je ministrica Alibegović.

U okviru Europskog semestra i Programa konvergencije za Republiku Hrvatsku Europsko vijeće je u svojim preporukama o Nacionalnom programu reformi za 2014. godinu, preporučilo Republici Hrvatskoj preispitivanje sustava određivanja plaća. Stoga je usvojenim Nacionalnim programom reformi za 2015. godinu, u okviru poglavlja kojim se uređuje pitanje rješavanja slabosti u upravljanju javnog sektora i povećanje njegove učinkovitosti, kao jedna od mjera, predviđeno revidiranje sustava određivanja plaća i uređenje sustava plaća u javnoj upravi i javnim službama. Ova reformska mjera do sada nije provedena.

Svjesna nužnosti ovih reformi, Vlada je na sjednici održanoj 24. veljače 2016. godine donijela Odluku o provedbi reformskih mjera za unaprjeđenje sustava javne uprave i osnovala ovo Povjerenstvo u čijem radu sudjeluju predstavnici resornih tijela nadležnih za državne i javne službenike te predstavnici socijalnih partnera. -Mi smatramo da je reformski paket javne uprave nešto iznimno bitno za odraditi u ove četiri godine mandata- zaključio je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Božo Petrov na današnjoj sjednici.


Polazeći od načela jednakosti plaća, jednaka plaća za jednaki rad za sve zaposlene u javnom sektoru, izrada jedinstvenog načina utvrđivanja načela i osnova za izračun plaća zaposlenih u javnoj službi iziskivat će niz reformskih mjera. Jedna od tih mjera biti će i uspostava jedinstvenog zakonodavnog okvira, koji će informatiziranim katalogom zaposlenih u javnoj upravi osigurati potpunu transparentnost podataka o ljudskim potencijalima.

 


Petak, 19.02.2016.

MINISTAR FRUSTRIRAN JER NE MOŽE NAGRADITI KOLEGE


SDLSN poručuje: „Donesite već jednom uredbu o nagrađivanju. To je obveza Vlade od 2001.godine"

(SDLSN, 19. veljače 2016.) Svaki put kad krene priča o reformi javne uprave, neki ministar krene s pričom kako se ne može nagraditi službenike koji dobro rade. 


Neki zbog toga tiho pate, a aktualni ministar financija svoju je frustraciju zbog toga podijelio s građanima, izjavivši u emisiji Otvoreno kako ga smeta što ne može nagraditi kolege u ministarstvu koji su vrijedni i puno rade.


I nevjerojatno, svi nasjednu na ovu foru s nagrađivanjem i slože se kako zbog toga treba pretumbati čitav sustav plaća u javnom sektoru, izmijeniti radnopravni status državnih službenika, uvesti novi sustav ocjenjivanja, ispregovarati nove kolektivne ugovore. Ukratko, baviti se administrativnim aparatom do kraja mandata.


Međutim, pitanje nagrađivanja Vlada može i trebala bi, jer to joj je obveza od 2001. godine, riješiti donošenjem uredbe o nagrađivanju, kojom će utvrditi kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodataka za uspješnost u radu, pri čemu se kao obvezan kriterij mora uzeti u obzir ocjena o radu službenika, ali kako rok za njezino donošenje nije propisan, a Vlada ne odgovara za obveze koje si je sama propisala, uredba do danas nije donesena.


 

 
Vjerovali ili ne, ali ova obveza Vlade koja je i danas aktualna, jer je člankom 144. Zakona o državnim službenicima preuzeta iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima, datira od 2001. godine 

Dakle, da je danas ministar financija, a jučer državni tajnik u Ministarstvu financija, Zdravko Marić samo poštovao pozitivne propise, već bi odavno imali uredbu o nagrađivanju i službenica koja je cijelu noć radila mogla bi biti nagrađena.


No, umjesto da donesu uredbu o nagrađivanju na prvoj sljedećoj sjednici Vlade, sukladno obvezi iz Zakona o državnim službenicima, Vlada će radije cijeli sustav plaće okrenuti naglavačke kako bi postigla cilj koji joj je na dohvat ruke. 

S. Kuhar

 

Pročitajte još...

 


Petak, 19.02.2016.

Jurlina Alibegović: Plaće će biti određivane sustavom ocjenjivanja

 

(HRT, 19. veljače 2016.) U mreži Prvog o najavljenim reformama javne uprave raspravljali su ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić i predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske Boris Pleša.

 

Javnoj upravi je potrebna cjelovita reforma, a cilj reforme je efikasnija javna uprava istaknula je ministrica Jurlina Alibegović. Reforma će ići u nekoliko pravaca. Glavna tri biti će dobar sustav organizacije, nagrađivanje osoba koje rade i javnoj upravi, te cjelovita informatizacija usluga. Ministrica je istaknula da svi dionici moraju biti uključeni u ovu reformu. Posebno je istaknula da će za pozitivan ishod biti potrebna politička podrška i pozicije i opozicije.

 

Prvi potez u provođenju reformi biti će nastavak na Nacionalni program reformi iz 2015. godine koji je usvojen od strane Europske komisije. Također će se krenuti u smanjivanje pravnih osoba agencijskog tipa. Reforme će se provoditi radi građana, a ne radi reforme same.

 

Kada su u pitanju plaće ministrica je istaknula da je sadašnji sustav plaća jako čudan. U državnim službama radi 58 000, a u javnim službama 169 000 zaposlenih. Osobe koje obavljaju iste poslove u ovim sektorima su različito plaćene i to se mora mjenjati. Ideja je da se napravi pregled radnih mjesta, da se ona potom opišu kako bi se nakon toga napravio sustav ocjenjivanja utemeljen na objektivnim kriterijima. Prvi sastanci sa sindikatima započinju već slijedeći tjedan.

 

 

Boris Pleša istaknuo je da su iz njegovog sindikata već davno upozoravali na besmisleno osnivanje agencija. EU nas je tjerala na osnivanje agencija, dodao je. Iskazao je strah da bi neki zaposlenici mogli završiti na ulici, pa je zbog toga pozvao da se staloženo pristupi reformama. Skeptičan je i po pitanju ocjenjivanja jer strahuje da bi se moglo provoditi subjektivno.

 

Davor Majetić ključ uspjeha reforme vidi u političkoj dosljednosti. Ukoliko se reforma provede kvalitetno biti će to u korist svih nas. Uspješna reforma javne uprave će pokrenuti i niz drugih reformi naglasio je. 

 


 

"Sadašnji sustav plaća je jako čudan. To se mora mijenjati"

Osobe koje obavljaju iste poslove u ovim sektorima su različito plaćene. Ideja je napraviti sustav ocjenjivanja utemeljen na objektivnim kriterijima, kazala je ministrica uprave

(24sata, 19. veljače 2016.) Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić i predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske Boris Pleša raspravljali su U mreži Prvog na Hrvatskom radiju o najavljenim reformama javne uprave.

 

- Javnoj upravi je potrebna cjelovita reforma, a cilj reforme je efikasnija javna uprava - istaknula je ministrica Jurlina Alibegović. Navodi da će reforma ići u nekoliko pravaca. Glavna tri biti će dobar sustav organizacije, nagrađivanje osoba koje rade i javnoj upravi, te cjelovita informatizacija usluga . Ministrica je istaknula da svi dionici moraju biti uključeni u ovu reformu. Posebno je istaknula da će za pozitivan ishod biti potrebna politička podrška i pozicije i opozicije. Navela je da će prvi potez u provođenju reformi biti nastavak na Nacionalni program reformi iz 2015. godine koji je usvojen od strane Europske komisije. Također će se krenuti u smanjivanje pravnih osoba agencijskog tipa. Reforme će se provoditi radi građana, a ne radi reforme same. Kada su u pitanju plaće ministrica je istaknula da je sadašnji sustav plaća jako čudan .

 

- U državnim službama radi 58.000, a u javnim službama 169.000 zaposlenih. Osobe koje obavljaju iste poslove u ovim sektorima su različito plaćene i to se mora mjenjati . Ideja je da se napravi pregled radnih mjesta, da se ona potom opišu kako bi se nakon toga napravio sustav ocjenjivanja utemeljen na objektivnim kriterijima - kazala je ministrica. Prvi sastanci sa sindikatima započinju već slijedeći tjedan.

 

 

Pleša: Ocjenjivanje bi se moglo provoditi subjektivno

Boris Pleša istaknuo je da su iz njegovog sindikata već davno upozoravali na besmisleno osnivanje agencija . - EU nas je tjerala na osnivanje agencija - dodao je. Iskazao je strah da bi neki zaposlenici mogli završiti na ulici, pa je zbog toga pozvao da se staloženo pristupi reformama. Skeptičan je i po pitanju ocjenjivanja jer strahuje da bi se moglo provoditi subjektivno .

 

 

Majetić: Ključ reforme je političkoj dosljednosti

Davor Majetić ključ uspjeha reforme vidi u političkoj dosljednosti. - Ukoliko se reforma provede kvalitetno biti će to u korist svih nas. Uspješna reforma javne uprave će pokrenuti i niz drugih reformi - naglasio je Majetić. 

 


Četvrtak, 18.02.2016.

OSNIVAJU SE TRI POVJERENSTVA

Jurlina Alibegović: Najavljene reforme javne uprave donose uštede, a o otpuštanjima tek nakon analize

 »Vlada RH ima za cilj napraviti reformu tako da imamo efikasnu javnu upravu, zadatak je vrlo jasan, no malo je teže kako to postići. Planirali smo tome pristupiti vrlo ozbiljno, formirat ćemo tri povjerenstva, radne skupine, a svako od tih povjerenstava će imati svoje zadatke«, izjavila je Jurlina Alibegović novinarima u Vladi

(Novilist.hr, 18. veljače 2016.) Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović rekla je u četvrtak kako se očekuje da će najavljene reforme javne uprave na državnoj i lokalnoj razini donijeti određene uštede, a da će se o mogućim otpuštanjima znati nakon sveobuhvatne analize i snimke stanja.

 

Vlada formira tri povjerenstva za reforme

 »Vlada RH ima za cilj napraviti reformu tako da imamo efiksanu javnu upravu, zadatak je vrlo jasan, no malo je teže kako to postići. Planirali smo tome pristupiti vrlo ozbiljno, formirat ćemo tri povjerenstva, radne skupine, a svako od tih povjerenstava će imati svoje zadatke«, izjavila je Jurlina Alibegović novinarima u Vladi.

 

»Prvo povjerenstvo će se baviti digitalizacijom i informatizacijom javne uprave, drugo ljudskim resursima, analizom kompetencija i opisa zadataka u javnoj upravi, procesom nagrađivanja i Zakonom o plaćama, a treći prijedlogom i analizom racionalnog ustroja javne uprave, s ciljem smanjenja preklapanja u različitim tijelima javne uprave, tijelima državne uprave, agencija, ali i lokalne i regionalne samouprave«, objasnila je.

 

Najavila je da će povjerenstva imati zadaću napraviti akcijski plan u sljedećih par tjedana.

Upitana o mogućim uštedama ministrica je rekla kako se »sve reformske mjere provode s ciljem bolje usluge građanima, poduzećima, gospodarstvu i s ciljem postizanja društvenog i gospodarskog razvoja i rasta«, a »očekuju se i određene uštede jer neracionalan sustav donosi puno rasipanja«.

 

 

Viškovi ili manjkovi radnih mjesta znat će se nakon analize

 Na pitanje o tome hoće li biti otpuštanja, odgovorila je kako će se »na temelju sveobuhvatne analize, snimke stanja konkretnih radnih mjesta, poslovnih procesa, znanja i kompetencija zaposlenih u javnoj upravi, doći do optimalnog ustroja i radnih mjesta u jednoj optimaloj organizaciji sustava«. »Nakon tako cjelovitog uvida možemo dobiti rezultat o viškovima odnosno manjkovima radnih mjesta«, dodala je.

 

Govoreći o tome je li moguće smanjiti broj općina i županija kazala je kako je »efikasna javna uprava moguća jedino ako imamo optimalan ustroj svih tijela državne, lokalne, regionalne, općenito javne uprave«. »Stručna povjerenstva će na temelju već postojećih analiza, te dodatnih analiza i promišljanja dati određene prijedloge i na temelju toga će se raditi reformski zahvati«, ustvrdila je, dodavši da se neki od ciljeva mogu postići već za par mjeseci, neki do kraja godine, a za neke je potrebno malo duže jer se radi o složenijim zadacima.

 

 

Sindikat je »načelno informiran«

 Novinare je zanimalo i kako to da se oko najavljenih reformi nisu usuglasili sa Sindikatom državnih i lokalnih službenika i namještenika. Ministrica je rekla kako je s predsjednikom tog sindikata Borisom Plešom imala neformalan sastanak kada je stupila na dužnost u Minsitarstvo uprave, s njim je razgovarala o tim temama razgovarala i on je »načelno informiran«.

 

»Važan dio u sastavu povjerenstva činit će socijalni partneri i predstavnici sindikata. Sindikalni i socijalni partneri su ovoj vladi vrlo važan partner u razgovoru oko svih važnih tema, ciljevi vlade su strateški ciljevi boljitka svih nas koji živimo i radimo u ovoj zemlji, pa tako i socijalnih partnera«, napomenula je.

 

Po njezinim riječima, sve su te reforme uglavnom naslonjene na Nacionalni program reformi prijašnje vlade. »To su sve reforme koje je nužno provesti, koje su prepoznate i u proteklom prazdoblju, nema razloga da se odustaje od reformskih zahvata, to su reformski zahvati koji su ciljevi programskog paketa nove reformske vlade, dobar dio tih njih već su navedeni u Nacionalnom programu reformi«, objasnila je.

 

»Treba se donijeti i Nacionalni program reformi za 2016. i pogledati sve zadatke koje su Hrvatska i bivša vlada preuzeli, a koji su zaista reformski ciljevi koji se apsolutno podudaraju i s ciljevima ove reformske vlade«, dodala je.

 

 

S reformama ne želimo odugovlačiti

 Što se tiče Zakona o plaćama koji je trebao biti donesen za nekoliko mjeseci, rekla je kako jest ideja napraviti nastavak već odrađenih analiza, no one se mogu »još dodatno pojačati s novim saznanjima, koje možda dosad nisu bile cjelovito obuhvaćene ili sagledane iz nekih drugih aspekata«.

 

Upitana o tome na koji bi se način izjednačile plaće u javnoj upravi ovisno o radnom mjestu, pojasnila je kako će »povjerenstva davati analize i konkretne prijedloge, a cilj je da sva radna mjesta koja imaju isti opis radnih zadataka imaju i istu plaću«.

 

Najavila je da bi se za nekoliko tjedana moglo obaviti nekoliko tema vezanih za informatizaciju i one koje se naslanjaju na strategiju e-Hrvatska 2020 , primjerice uvođenje e-poslovanja u širem smislu.

Dodala je i kako će povjerenstvo za koje je ona zadužena, a koje će se baviti temom agencija, nadležnosti, ustroja tijela javne uprave, te ono ministrice rada i mirovinskog sustava Nade Šikić, zaduženo za ljudske potencijale, imati rok od nekoliko tjedana da sastave detaljan akcijski plan s provedbenim mjerama, rokovima i jasnim nositeljima. »Provedba tih mjera i rokova će se provjeravati i bit ćete redovno izvještavani o svakom koraku«, istaknula je.

 

»Uvjeravam vas da će sva stručna povjerenstva raditi maksimalno efikasno, Vladi Republike Hrvatske, premijeru, potpredsjednicima i pojedinim kolegama ministrima je izuzetno važan tajming«, rekla je.

»Naš je cilj je da se ne odugovlači s provođenjem reformi, one su cjelovite, sadržajne, traže podršku svih, partnerske vlade, opozicije, svih parlamentarnih stranaka, nevladinog sektora, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, medija, akademske i istraživačke zajednice. Nema mjesta za odugovlačenje i zanemarivanje dobrih prijedloga«, naglasila je.

 

U radu povjerenstava sudjelovat će sve »zainteresirane strane«

 

 Prema njezinim najavama, u reformske promjene i rad povjerenstava bit će uključene sve zainteresirane strane, tijela državne uprave, njihovi predstavnici na razini dužnosnika, predstavnici lokalne i područne samouprave, sindikalni partneri, nevladin sektor, akademska zajednica i »najšira stručna javnost koja će nam dati dovoljno znanja i argumentaciju da se reforma napravi na najbolji mogući način«.

 

Na pitanje zbog čega još nije predala imovinsku karticu rekla je kako će to napraviti do isteka roka, odnosno do subote, veći dio je već ispunila, no imala je puno posla, a dio podataka tek treba saznati.

 


PRAVNE POSLJEDICE

Mrsić: Pokušaji Vlade da uredi sustav plaća su opasni, ishitreni i nestručni

Izrazio je bojazan da »iza toga stoje opasne namjere Vlade da totalno uruši sustav kolektivnog pregovaranja u javnom sustavu, da se uništi uređenje sustava plaća u javnom sektoru, da se javni sustav politizira i da se u javnom sektoru smanje plaće«

 

(Novilist.hr, 18. veljače 2016.) Saborski zastupnik SDP-a Mirando Mrsić ocijenio je u četvrtak da su najavljeni ciljevi i način uređenja sustava plaća u državnim i javnim službama »opasni, ishitreni i nestručni« pokušaji Vlade da uredi sustav plaća u tim službama.

 

Izrazio je bojazan da »iza toga stoje opasne namjere Vlade da totalno uruši sustav kolektivnog pregovaranja u javnom sustavu, da se uništi uređenje sustava plaća u javnom sektoru, da se javni sustav politizira i da se u javnom sektoru smanje plaće«.

 

Mrsić je na konferenciji za novinare u sjedištu SDP-a u Zagrebu rekao da se s Vladom slaže jedino u tome da je potrebno ustrojiti učinkoviti, jasni i efikasni sustav javne uprave te transparentan i cjelovit sustav plaća u javnom sektoru, uz poštivanje kolektivnih ugovora.

 

Upozorio je, međutim, da Vlada najavljuje približavanje Zakona o državnim službenicima Zakonu o radu, a da pritom ne vodi računa kako to nosi i neke pravne posljedice po one koji su već u sustavu, a time i troškove za državni proračun.

 

Upitao se što će biti s radnicima koji neće prihvatiti nove uvjete koji će im se nuditi i koji u tom slučaju imaju pravo dobiti otpremnine. »Tko će to financirati i znaju li u Vladi koliki je to trošak za državni proračun?«, pitao je.

 

Mrsić ocjenjuje da takva Vladina namjera može biti i podloga za čistku u javnoj upravi i njezinu daljnju politizaciju.

 

 

Mrsić: Znači li izjednačavanje plaća njihovo smanjivanje?

Kazao i da bi, ukoliko dođe do izjednačavanja plaća, to moglo značiti da će se one radnicima smanjivati, a ne usklađivati ili izjednačiti.

 

»Vlada bi trebala iskazati jasne namjere vodi li to prema smanjivanju plaća«, rekao je te ustvrdio da se rješenje uređenja sustava plaća u javnim i državnim službama ne smije se temeljiti na smanjenju plaća zaposlenika.

 

Mrsić se pitao i koliko su stručni novoimenovani zamjenici i pomoćnici ministara te jesu li kompetentni ocjenjivati rad i učinak službenika i činovnika ako u tome nemaju iskustva. Drži i da se pitanje plaća u državnim i javnim službama treba rješavati u okviru cjelokupne politike plaća u zemlji.

»Ujednačavanje plaća po sistemu - ista plaća za isti posao - mora se temeljiti na kvalitetnim i jasnim kriterijima koji će pripadati pojedinom radnom mjestu. Da bi se to postiglo, treba izraditi detaljan i kvalitetan opis poslova i njihovu analizu što nije moguće nepripremljeno i na brzinu«, kazao je.

 

Uz to, potrebnim drži uspostaviti i jasan sustav kolektivnog pregovaranja na granskoj i nacionalnoj razini kako nebi došlo do preklapanja prava iz kolektivnih ugovora te se ujednačila prava i dodaci u državnim i javnim službama.

 

»Ovo u stvari nije reforma već pokušaj da neki opet zarade novce na analizama koje su u zemlji već više puta napravljene. Reformu je potrebno nastaviti ali s jasnim ciljevima i rezultatima«, zaključio je Mrsić.  

 


PODRŽALI IDEJU


Bauk i Lalovac: Reforma javne uprave je dobra, ali nemoguća bez potpore cijele Vlade

 

SDP-ovi ministri u bivšoj vladi Boris Lalovac i Arsen Bauk u četvrtak su načelno podržali najavu velike reforme u sustavu javne uprave ako će ona donijeti smanjenje rashoda proračuna, no naglašavaju da je za punu provedbu te reforme potrebna jaka politička potpora cijele Vlade, kako proces ne bi ostao na "dobroj volji samo jednog resora".

 

O temi velike reforme javne uprave u Saboru su ih pitali novinari uoči za danas najavljene izjave ministrice upraveDubravke Jurlina Alibegović, koja je najavljena nakon što je za Jutarnji list potvrdila da se kreće s tom reformom.

 

Prema pisanju tog lista, reformom se, uz ostalo, Zakon o državnim službenicima i namještenicima želi približiti Zakonu o radu, tako da bi svi zaposlenici državne i lokalne uprave imali jedinstveni Zakon o plaćama, ukinuli bi se dodaci na plaće, smanjio broj agencija i ureda državne uprave i drugo.

 

 

Bauk: Nastavlja se s onim što smo mi započeli, što je dobro

Bauk, bivši ministar uprave, temeljem najava iz medija kaže da je riječ o redovnom radu na provedbi strategije razvoja javne uprave. "Vidim da se nastavlja s onim što smo mi započeli, što je dobro. Sad je pitanje, naravno, koliko će biti političke potpore da se to napravi", navodi i dodaje kako pritom prvenstveno misli na pregovore sa sindikatima.

 

Smatra da jedan od potpredsjednika Vlade treba preuzeti na sebe koordiniranje i davanje političke potpore tom poslu. "Onda ima šanse da se to započne i postignu određeni rezultati", ističe. Ako to ostane samo na dobroj volji Ministarstva uprave, kojem to još nije u nadležnosti, onda nisam optimist dodaje Bauk.

 

Govoreći o sustavu određivanja plaća, preporučuje da se, ako se želi napravit jedinstveni sustav, s jednog mjesta pregovara o svim kolektivnim ugovorima, neovisno o tome o kojem se resoru radi (znanost, obrazovanje, zdravstvo, državni službenici).

 

"U tom slučaju će se moći, da tako kažem, uniformirati dodaci o kojima se govori. Inače, ako se prepusti resorima samostalno oni će uvijek biti nešto više blagonakloni prema svojima", kaže Bauk.

Slaže se da je moguće spajanje "srodnih" institucija, ali kaže da je on kao ministar nailazio na otpor u resorima u čijem su se djelokrugu trebala dogoditi spajanja. Navodi tako da su spojili dvije agencije u resoru zaštite okoliša i prirode, da bi sada "novi ministar već rekao da bi ih trebalo odvojiti".

 

Ponavlja kako je upravo zbog toga bitna "koordinativna uloga jednog od potpredsjednika Vlade da se to provede". "Ako to ostane na inicijativi jedne ministrice nisam optimist", zaključuje Bauk.

 

 

Lalovac: Podržat ću reformu ako će imati dugoročnu opstojnost

Lalovac, bivši ministar financija, kaže kako će dati podršku prijedlogu reforme državne uprave ako će imati "dugoročnu opstojnost". "Podržat ću ih u svemu što znači stabilnost i smanjenje rashoda u proračunu", kazao je.

 

Upitan smatra li da će prijedlog reforme dobiti potporu sindikata, odgovara kako je to stvar pregovora te ističe da će sindikalno članstvo, temeljem sporazuma koji jamči povećanje plaća javnim i državnim službenicima za 6 posto ako je BDP uzastopno rastao dva i više kvartala, najvjerojatnije ostvariti pravo na to povećanje. Tvrdi, naime, da će statistički pokazatelji i za četvrti kvartal prošle godine najvjerojatnije pokazati gospodarski rast. "Znači, prvo moraju to zadovoljiti", ističe.

 

Lalovac napominje i da je vlada u kojoj je bio ministar smanjila plaće u javnoj upravi i svela ih na razinu iz 2007. i 2008. godine. "Dalje, što se linearnog rezanja, ne ide. Za daljnje smanjivanje plaća i reformu bit će potrebni puno bolniji rezovi, ako to misle napraviti. Dodatni iskorak tražit će puno ozbiljnije reforme", zaključuje Lalovac. 


 

NOVI ZAKON
Plaće činovnicima u dva dijela - fiksnom i varijabilnom

Novi zakon odnosit će se na službenike na državnoj i na lokalnim razinama i dokinut će praksu različitih iznosa plaća za iste poslove

 

Novi se Zakon o plaćama izrađuje u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava na čijem je čelu ministrica Nada Šikić

AUTOR: Romana Kovačević-Barišić

 

(VEČERNJI LIST, 18. veljače 2016.) Plaće državnih službenika u dogledno bi se vrijeme mogle isplaćivati kao kombinacija fiksnog i varijabilnog dijela. Zakon o plaćama u izradi je, doznaje se iz užeg Vladina kabineta, a obuhvatit će 390 tisuća službenika na lokalnoj i državnoj razini. Trebao bi dokinuti praksu različitih plaća za iste poslove.

 

U Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika podsjećaju da je Vlada dužna zatražiti njihovo mišljenje za sve akte koji reguliraju radnopravni odnos.

 

- Očekujemo da s nama razgovaraju o novom zakonu, a ne da nas stave pred gotov čin - kaže Boris Pleša, predsjednik SDLSN-a. Fleksibilni dio plaće, kaže, može predviđati dodatni novac za nagrade, ali i istu masu plaća, što znači da će se nekome uzeti da bi se drugog nagradilo.

 

- To znači da linearno pada plaća za većinu službenika, za onaj kvalitetni prosjek koji jamči pouzdanost. Nagrađivat će se zacijelo pojedinci u kabinetima i na projektima - predviđa Siniša Kuhar, glavni tajnik SDLSN-a.

 

Prije nekoliko godina prvo čitanje prošao je prijedlog o nagrađivanju državnih službenika do 3000 kuna, ali drugo čitanje nije dočekao. 


 

AKCIJSKI PLAN
Ministrica otkrila detalje reforme javne uprave: Moguća su i otpuštanja

 

- Socijalni partneri činit će važan dio u povjerenstvima jer sindikalni i socijalni partneri vrlo su važni ovoj Vladi u razgovorima oko svih bitnih tema - tvrdi ministrica.

AUTOR: Tea Romić

 

(VEČERNJI LIST, 18. veljače 2016.) Ministrica uprave Dubravka Jurlina-Alibegović najavila je danas da Vlada kreće u reformu javne uprave kako bi ona postala što efikasnija.

 

Zato je, tvrdi, u Vladinoj proceduri već odluka o imenovanjutriju stručnih radnih povjerenstava kojima je zadaća da u sljedećih nekoliko tjedana naprave akcijski plan za provedbu reforme.

 

Prvo povjerenstvo bavit će se digitalizacijom i informatizacijomjavne uprave, drugo će se baviti ljudskim resursima, analizom kompetencija, analizom opisa zadataka u javnoj upravi, procesom nagrađivanja i Zakonom o plaćama, a s ciljem da sva radna mjesta koja imaju isti opis radnih zadataka imaju i istu plaću. Treće povjerenstvo, koje vodi ministrica Jurlina-Alibegović, bavit će se prijedlogom i analizom racionalnog ustroja javne uprave s ciljem da se smanje preklapanja u radnim tijelima javne uprave, odnosno državne uprave, agencija, ali i lokalne i regionalne samouprave.

 

- Sva povjerenstva imat će rok od nekoliko tjedana da sastave detaljan akcijski plan s provedbenim mjerama, rokovima i jasnim nositeljima. Vjerujte da će se provedba tih mjera i rokova provjeravati - najavila je Jurlina Alibegović. U reformske promjene i rad povjerenstava će, najavljuje, uključiti sve zainteresirane strane - predstavnike tijela državne uprave na razini dužnosnika, predstavnike lokalne i regionalne samouprave, sindikalnih partnera, nevladinog sektora, ali i akademske zajednice i najšire stručne javnosti koja će im dati dovoljna znanja i argumentaciju da se reforma napravi na najbolji mogući način.

 

- Neki od ciljeva se mogu postići već za nekoliko mjeseci, neki do kraja godine, a za neke treba malo dulje vrijeme jer se radi o složenijim zadacima. Već za nekoliko tjedana mogu se provesti potezi vezani za informatizaciju, kao i oni koji se naslanjaju na strategiju e-Hrvatska 2020, primjerice uvođenje e-poslovanja u širem smislu - objasnila je ministrica uprave.

 

Moguća su, dodaje, i otpuštanja, ali to će se znati tek nakon sveobuhvatne analize, snimke stanja, radnih mjesta i poslovnih procesa, znanja i kompetencija koje imaju zaposleni u javnoj upravi, čime će se doći do optimalnog ustroja i radnih mjesta i u jednoj optimalnoj organizaciji sustava.

Kaže da je već imala neformalni sastanak s predstavnikom Sindikata državnih službenika Borisom Plešeom kojeg je već načelno upoznala s temama koje su u proceduri.

 

Socijalni partneri će činiti važan dio u povjerenstvima jer su sindikalni i socijalni partneri vrlo važan partner ovoj Vladi u razgovorima oko svih važnih tema - tvrdi ministrica.

 

Kaže da su sve reforme uglavnom naslonjene na Nacionalni program reformi i sve ih je nužno provesti.

 

- Nema razloga da se od reformskih zahvata odustaje, jedan dobar naših ciljeva već je u tom programu. Kada govorimo o Zakonu o plaćama - idja je da se napravi nastavak već odrađenih analiza, ali one se mogu još dodatno pojačati s nekim novim saznanjima koja nisu bila cjelovito obuhvaćena, analizirana. Treba se donijeti i Nacionalni program reformi za 2016., a jedan od važnijih zadataka jest pogledati sve što je RH preuzela, a koji su zaista reformski ciljevi koji se podudaraju s ciljevima ove Vlade. Uvjeravam vas da će sva stručna povjerenstva raditi maksimalno efikasno. Vladi, premijeru, potpredsjednicima, ministrima, izuzetno je važan tajming, naš cilj je da se ne odugovlači s provođenjem reformi koje su cjelovite, sadržajne i traže podršku svih. Nema mjesta za odugovlačenje i zanemarivanje onoga što je važno - zaključila je Dubravka Jurlina Alibegović

 


Što nam donosi velika reforma javne uprave: državni službenici bit će plaćeni po učinku, ničija plaća više nije sigurna

Piše Frenki Laušić


(SLOBODNA DALMACIJA, 18. veljače 2016.) Nakon što je Josip Budimir, ekonomski strateg HSLS-a, najavio kako će premijeruTihomiru Oreškoviću i Dubravki Jurlini Alibegović, ministrici uprave, poslati načela refome javne uprave, u Vladi nam je potvrđeno kako se tom projektu već pristupa u okviru triju ministarstava - uprave, rada i pravosuđa. Dapače, ministrica uprave kazala nam je kako će reforma biti upravo na tragu načela koje je predložio i Budimir.

 

 

- Reforma će počivati na tri stupa: prvi se odnosi na izmjene Zakona o državnim službenicima, kojima se radi na ujednačavanju plaća za ista radna mjesta u državnim, agencijskim i lokalnim tijelima, a dugoročno će se razmišljati i o mogućnosti da se u to uključe i neka, ne sva, javna poduzeća, ali to neće ići u prvom krugu reforme. Dakle, radi se o tome da se jednaki administrativni poslovi plate jednako bez obzira na to radi li se u ministarstvu, agenciji, županiji, općini ili institutu, što sada nije slučaj. Jednako tako ćemo sa sindikatima razmotriti opravdanost raznih dodataka na plaću kojima su se plaće svima umjetno povećavale, umjesto da se nagrađuje kvaliteta, a destimulira nerad i loše obavljen posao - kazala nam je Dubravka Jurlina Alibegović.

 

U okviru tih zakonskih promjena donijet će se i nove zakonske odredbe o plaćama, odnosno uvest će se fiksni i varijabilni dio plaće. 

 

 

Prebačaj i podbačaj

Za sada se još ne zna koliki će biti fiksni, a koliki varijabilni dio plaće, ali radi približnog objašnjenja, valja kazati kako bi to značilo, na primjer, da će sadašnja fiksna plaća od 5000 kuna biti podijeljena na 4500 kuna fiksnog dijela i 1000 kuna varijabilnog dijela plaće. To znači da bi ta plaća mogla iznositi 4500, ali i 5500, ovisno o ocjeni koju će zaposlenik dobiti od nadređenih.

 

I upravo će taj sustav ocjenjivanja i novih kriterija za svako pojedino radno mjesto biti neuralgična točka ovog sustava, jer će "šef" imati veliku "fiskalnu" moć, ali i odgovornost. Moć se odnosi na to da će izravno nadređeni moći stimulirati i destimulirati radnike u svojoj organizacijskoj jedinici, ali će odgovornost biti određena na način da će svaka ta jedinica također imati kriterije i plan izvršenja posla na temelju kojih će i šef biti ocijenjen od nadređenih na "višoj" razini.

 

To znači da će se svake godine donijeti planovi i kriteriji izvršenja određenih poslova, i ako ta jedinica ne zadovolji propisane kriterije, šef će se naći na udaru nadređenih i moći će biti smijenjen. Zbog toga se pretpostavlja kako će taj sustav stimulirati šefove da stimuliraju one koji rade bolje, a destimuliraju one koji rade lošije.

 

Naime, kao što su nam rekli Dubravka Jurlina Alibegović i Josip Budimir, cilj reforme nije smanjivanje plaća zaposlenih, nego čak povećanje plaće za one koji dobro rade.

 

- Moram kazati kako je dobar dio visokoobrazovanih službenika potplaćen u odnosu na privatni sektor, ali da bi im se plaća mogla povećati, moraju se primijeniti i pravila iz privatnog sektora. Zbog toga će se ići na izmjene Zakona o državnim službenicima na način da će se na većinu njih primjenjivati norme iz Zakona o radu, tako da više neće biti zapošljavanja rješenjima koja su upravni akti, nego klasičnim ugovorima o radu - kazao nam je Budimir, a to nam je potvrdila i ministrica Jurlina Alibegović.

 

 

Prekobrojni

Budimir je pritom napomenuo i kako će se veća plaća za one koji više rade omogućiti i na način da će u pojedinim nišama doći do smanjivanja broja zaposlenih, ali ne masovnim otkazima, nego analiziranjem svake posebne organizacijske jedinice, pa će u slučaju da se pokaže kako je pojedino radno mjesto "prekobrojno" u toj jedinici, ono biti ukinuto, a zaposleniku će biti omogućeno, ako je to moguće, da posao nađe u drugoj jedinici u kojoj eventualno nedostaje radnika. Na primjer, jasno je kako su gotovo sve inspekcijske službe deficitarne s kadrovima, jer je taj posao dosta stresan, a potplaćen, pa nije onda čudno da se tu pojavi i korupcija.

 

Kako nam je rečeno, tu će se korupciju pokušati riješiti i na način da će inspektori prvi put kad uoče nepravilnost moći najprije napisati opomenu, a ako se ta nepravilnost ne ispravi, tada će moći odrediti kaznu samo za tu nepravilnost, a ne nakrcati još niz drugih kazni.

 

Na pitanje smatraju li da ove promjene mogu provesti u godini u kojoj sindikati državnih i javnih službi mogu inzistirati na aktiviranju odredbi koje im omogućuju povećanje plaća za četiri, osam i deset posto u odnosu na određeni broj godina radnog staža, te povećanje osnovice za šest posto zbog rasta BDP-a, u Vladi su nam kazali kako će sa sindikatima ozbiljno pregovarati o tome. U Banskim dvorima se nadaju da će sindikati pristati i na zakonske promjene i na odustajanje od povećanja plaća u ovoj godini kad vide da je Vlada spremna provoditi reforme u javnoj upravi i službama, ali i u drugim područjima.

 

- Svjesni smo da će stav sindikata ovisiti i o našoj vjerodostojnosti u pogledu provođenja reformi na svim razinama i zbog toga jednostavno moramo provesti sve mjere kojima će država postati efikasnija, a gospodarstvo konkurentnije, jer će to onda omogućiti i povećanje plaća u državnim i javnim službama kada se za to steknu uvjeti - rekla nam je ministrica uprave, koja je kao bivša ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta itekako svjesna proračunskih i ekonomskih problema u državi, ali i potrebe da se sa sindikatima stalno i detaljno razgovara i pregovara o svim aspektima bilo koje promjene.

 

Spajanje i preklapanje

Nadalje, drugi pravac u kojem će se kretati reforma javne uprave, kako nam je rekla ministrica, jest nastavak politike racionalizacije rada agencija koji je započela bivša Vlada, ali ga je prekinula zbog izbora. Naime, analizom koja je provedena za vrijeme bivše Vlade identificirana je mogućnost da se spoji devet "parova" agencija, a to je učinjeno tek za dva "para". Plan je da se nastavi tim spajanjem gdje dodatne analize pokažu da je to moguće, ali i da se dio agencija vrati u okrilje ministarstava, te da se identificiraju sva preklapanja ministarstava, agencija i županijskih i lokalnih tijela kako bi se mogla provesti organizacijska racionalizacija.

 

Treći stup reformi također se oslanja na nastavak provođenja projekta e-Uprava, a glavni program bio bi taj da se u okviru dvije godine napravi aplikacija koja bi omogućavala da svaki građanin prilikom podnošenja nekog zahtjeva može u okviru elektroničkog sustava pratiti "kretanje" svojeg zahtjeva. To bi, između ostalog, omogućilo i da se vidi gdje točno zapinje određeni zahtjev i tada bi građani, ali i šefovi službi, mogli znati gdje je usko grlo u rješavanju zahtjeva. Naravno, lako je moguće, odnosno vjerojatno, i da su šefovi oni koji blokiraju posao, jer su neodlučni, spori ili korumpirani, a ta bi aplikacija omogućila svima da pravodobno alarmiraju sustav.

 

Dubravka Jurlina Alibegović kazala nam je kako ova Vlada ustvari nema izbora ako želi najprije poboljšati kreditni rejting, a potom i pokrenuti gospodarstvo.

 

Promjene već ove godine

- Filozofija je jednostavna: trebamo provoditi Nacionalni program reformi kojiim se i bivša Vlada obvezala Europskoj komisiji u sklopu Procedure prekomjernog deficita, ali je bila nedovoljno dinamična u njegovu provođenju. Moramo biti dinamični i odlučni i moramo sve odluke koje donosimo komunicirati prema javnosti, kako bi građani znali zbog čega se nešto radi i koje su dugoročne koristi od svake mjere posebno - rekla nam je ministrica uprave.

 

Budimir također drži da Vlada nema vremena za odgodu bilo koje mjere, ali slaže se s ministricom da ne treba stvarati nikakvu paniku.

 

- Zbog toga sam i kazao kako nisam za linearno smanjenje plaća i da bi takav potez zapravo značio odustajanje od reforme javne uprave. Mi moramo nagraditi one koji dobro rade i omogućiti da sustav unutar sebe, preko postavljenih kriterija, provodi samoregulaciju favorizirajući kvalitetne kadrove i destimulirajući one koji nisu baš na visini zadatka. No, ne treba ni žuriti, pa ako se u ovoj godini ne mogu zakonski provesti svi potrebni potezi, možda bismo mogli u ovoj godini provesti neke nužno potrebne poteze. Na primjer, smatram da bi se hitno morale donijeti zakonske mjere koje će omogućiti ubrzanje mogućnosti zapošljavanja, odnosno smanjenje žalbenih krugova, kako bi sustav uopće mogao funkcionirati, jer ovako je sve, u kadrovskom smislu, "betonirano" - kazao nam je Budimir. 

 

Načela, mjera i razlozi

Načela i razlozi reforme javne uprave iz prezentacije Josipa Budimira:

- Državni službenici su neotpustivi: 


• Zakonom o državnim službenicima uređen je radni odnos
• Zaposlenik se tretira kao stranka u upravnom postupku
• Umjesto odluka, donose se rješenja koja su upravni akti (o prijamu, rasporedu, unaprjeđenju, disciplinskoj mjeri i otkazu)
• Zaposlenici ta rješenja pobijaju na: I. i II. stupnju službeničkih sudova, odnosno Odboru za državnu službu, I. i II. stupnju upravnih sudova i I. i II. stupnju redovnih sudova

 

Rezultati nerada u javnoj upravi:


• Dugotrajni upravni postupci
• Više javnopravnih tijela u jednom postupku
• Česti sukobi nadležnosti
• Javne isprave prikupljaju stranke

 

Strateški ciljevi:


1. Depolitizacija
- profesionalno upravljanje ljudskim resursima
2. Povećanje motiviranosti
- plaće na razini onih u privatnom sektoru
3. Kriteriji za napredovanje
- uspješnost u radu, a ne godine službe
4. Kvalitetniji rad 
- postavljanje konkretnih i mjerljivih ciljeva

 

Državni službenici su nemotivirani:


• Još 2006. predviđeno je donošenje posebnog zakona kojim će se urediti plaće, a nikada nije donesen.
• Plaće se reguliraju Uredbom o nazivima radnih mjesta i koef. složenosti koja je od 2001. mijenjana 39 puta. Od toga u mandatu prethodne vlade 17 puta.
• Destruirani sustav nagrađivanja omogućava različite plaće za isti rad, formiranje radnih mjesta bez kriterija i demonstraciju moći pojedinih državnih dužnosnika.

 

Operativni ciljevi:


1. Ukloniti visoku razinu fragmentacije
2. Eliminirati preklapanje odgovornosti
3. Racionalizirati upravne postupke
4. Pojasniti okvir odlučivanja i odgovornosti
- na raznim razinama upravljanja
- među ministarstvima i agencijama (na razini središnje države)

 

Mjere:


• Donijeti Zakon o državnoj službi
• Na radne odnose primijeniti Zakon o radu
• Centralizirati i profesionalizirati menadžment
• Posebnim zakonom urediti sustav nagrađivanja
• Smanjiti broj tijela javne uprave i urediti njihove međusobne odnose
• Razviti sustav e-Uprave s fokusom na korisnike usluga

 


Pleša: Bit će to teški pregovori

- Pa o čemu ćemo onda pregovarati, ako trebamo pristati na sve zakonske izmjene i odgoditi povećanja plaća? Kako ćemo objasniti našem članstvu da odustajemo od povećanja plaća, nakon što smo još 2009. pristali na smanjenje i propisali uvjete pod kojima nam se plaće trebaju povećati? Opet se ponavlja priča da kada krenu pregovori o plaćama i proračunu, dođe MMF ili se počnu spominjati rejtinške agencije čije stručnjake mi nikada nismo vidjeli, koji su nevidljiva ruka neoliberalnoga kapitalizma, i mi se u ime viših ciljeva moramo odreći naših ugovorenih prava. 

 

Bit će to teški pregovori, za sada ne mogu ništa kazati, članstvo će imati posljednju riječ - prokomentirao je Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika, planove o reformi javne uprave.


On također nije za to da za državne službenike vrijede odredbe Zakona o radu.


- Postoji valjani razlog zbog kojeg državni službenici imaju rješenja koja su upravni akti, a on je taj da policajci i drugi službenici obavljaju specifične poslove za državu i moraju imati drugačiji radni status u odnosu na privatni sektor. Ne radi se tu ni o kakvom privilegiju, nego o specifičnim poslovima koje ti ljudi rade. Osim toga, postojeći instrumenti dopuštaju i stimulaciju i otpuštanje, ali se nedovoljno koriste. Protiv sam uvođenja fiksnog i varijabilnog dijela plaće ako će on značiti da se radniku može olako smanjiti plaća ispod sadašnje razine, a zalažem se za to da se osnuje posebni fond za stimulaciju plaća, makar to značilo povećanje mase plaća za sve - rekao nam je Pleša.


Otkazi samo u nuždi

U slučaju da pregovori sa sindikatima zapnu, dio dužnosnika iz vladajuće koalicije smatra da bi onda trebalo zaprijetiti jačim otpuštanjem zaposlenih.

 

- Učinit ćemo sve da sindikate uvjerimo u ispravnost našeg pristupa, ali ako s njihove strane ne bude razumijevanja, tada ćemo morati ići u otpuštanja - rekao nam je, u neslužbenom razgovoru, jedan član vladajuće koalicije. 

 


 

DESET MJERA

KREĆE VELIKA REFORMA JAVNE UPRAVE

Ukidaju se svi dodaci na plaće, režu se agencije i državni uredi, uvodi se sistem nagrađivanja i kažnjavanja

 

Autor: Goran Penić

 

(JUTARNJI LIST, 18. veljače 2016.) Vlada Domoljubne koalicije i Mosta napokon kreće u veliku reformu javne uprave, na državnoj i lokalnoj razini, potvrdila nam je jučer ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović koja je jedna od koordinatorica skupa s ministricom rada i mirovinskog sustava Nadom Šikić.

 

U pripremu reforme bit će uključeni predstavnici svih ministarstava, socijalnih partnera, akademske zajednice i drugi. Most želi što prije krenuti u ispunjenje svog predizbornog obećanja, tako da će u Vladinu proceduru uskoro i prijedlog za imenovanje radnih skupina.

 

Promjena politike plaća

Tri osnovna stupa na kojima će se bazirati reforma su promjena politike plaća državnih i lokalnih službenika i namještenika, optimizacija organizacije svih tijela na državnoj i lokalnoj razini, odnosno racionalizacija te digitalizacija cijelog sustava. Vlada želi plaće urediti na način da će se Zakon o državnim službenicima i namještenicima približiti Zakonu o radu, pa bi tako za sve zaposlenike državne i lokalne uprave postojao jedan jedinstveni Zakon o plaćama.

 

- Predložit će se socijalnim partnerima rad u smjeru ujednačavanja plaća za ista radna mjesta u državnim, agencijskim i lokalnim tijelima, a dugoročno će se razmišljati i o mogućnosti da se u to uključe i neka javna poduzeća, ali to neće ići u prvom krugu reforme - pojašnjava Dubravka Jurlina Alibegović.

 

Dakle, riječ je o tome da se želi jednako platiti sve administrativne poslove bez obzira na to radi li se o ministarstvu, agenciji, županiji, općini ili bilo kojoj drugoj ustanovi koja se financira javnim novcem. Primjerice, administrativna tajnica u jednom ministarstvu trebala bi imati istu plaću kao ona u nekoj od agencija, a ne kao dosad da one u agencijama imaju poprilično veće plaće. Isto tako, plaće više ne bi trebale imati raznorazne dodatke, već bi trebale biti objedinjene. U Ministarstvu uprave napominju da su to tek prijedlozi o kojima će se raspravljati.

 

 

Stimulacije i kazne

- Budući da po postojećim rješenjima uz osnovnu plaću imate niz dodataka, prijedlog je da se svi ti dodaci na svim razinama transparentno ujedine u osnovnu plaću - kaže Jurlina Alibegović. Također, uvest će se i novi način ocjenjivanja službenika i namještenika. Osnovna je ideja stimulacije i destimulacije, a kada se uvede i online umrežavanje svih službi, onda će se točno znati koliko je koji službenik i namještenik obavio posla. U tom se kontekstu spominje varijabilni i fiksni dio plaće.

 

- Ideja je da Vlada osnuje povjerenstvo na kojem će se o tom raspravljati, pa ćemo zajedno sa stručnjacima definirati na koji će se način to napraviti - kaže ministrica uprave. Druga točka na kojoj će se bazirati ova reforma jest optimizacija sustava svih tijela javne uprave. Jedna od podloga za to već postoji, a to je dubinska analiza rashoda proračuna koju je radila bivša vlast.

 

- Taj plan je ušao i u Nacionalni program reformi za 2015. i nastavit će se provoditi. Cilj je da se na najmanju moguću mjeru svedu preklapanja nadležnosti javnih tijela, da usluga bude dostupnija, kvalitetnija, uz najnižu moguću cijenu - pojašnjava Jurlina Alibegović.

 

Također, kroz centralnu javnu nabavu pokušat će se smanjiti materijalni troškovi. - U tijelima državne uprave troškovi nisu svuda isti i postoje velika odstupanja, a najveća su u pravnim osobama agencijskog tipa. Riječ je, primjerice, o troškovima najma. Ili zašto ne bi svi u državnoj upravi imali jedan ugovor za mobilnu mrežu - pita se ministrica Jurlina Alibegović te napominje da DUUDI ima niz neiskorištenih državnih prostora.

 

Kao treća bitna točka ove reforme jest digitalizacija svih javnih tijela. Osim izravne koristi za građane - koji će putem već sad postojećeg sustava e-građanin, koji će se nadograđivati, moći lakše doći online do svih potrebnih dozvola, rješenja, osobnih dokumenata - taj će sustav istodobno služiti za kontrolu učinkovitosti službenika.

 

Digitalizacija ključna

 

- Točno će se znati koliko je tko odradio posla, moći će se pratiti tko radi, a tko ne i shodno tome će se stimulirati i destimulirati osobe, slati inspekcije... - kaže nam jedan visoki Vladin dužnosnik. Cijeli sustav trebao bi biti umrežen kroz dvije godine, a na njemu je već počeo raditi CARNet, a sudjeluju i Fina te APIS.

 

U Vladi žele i olakšati poslovanje poduzetnicima pa će uspostaviti jedinstveni portal za njih, a inspekcije će im za prekršaje ispisivati opomene. Tek ako ni nakon toga poslodavac ne ispravi greške, inspekcija će mu naplatiti kaznu samo za ono za što je prvi put opomenut. 


 

 

KLJUČNE TOČKE JAVNE REFORME:

* Zakon o državnim službenicima i namještenicima želi se približiti Zakonu o radu tako da će svi zaposlenici državne i lokalne uprave imati jedinstveni Zakon o plaćama

* Ukidat će se dodaci na plaće i sve će biti objedinjeno

* Postojat će sustav nagrađivanja vrijednih zaposlenika i kazne za one koji manje rade te nov način ocjenjivanja

* Vjerojatno će postojati varijabilni i fiksni dio plaće

* Napravit će se i reorganizacija svih tijela na lokalnoj i državnoj razini, smanjit će se broj agencija i ureda državne uprave

* Uspostavit će se centralizirana javna nabava

* Smanjit će se materijalni troškovi (za najam, mobitele, automobile...)

* Određeni broj usluga će za građane biti online

* Kada se umreže sve institucije, moći će se točno pratiti koliko koji zaposlenik radi

* Napravit će se online servis gdje će se na jednome mjestu moći naći sve informacije vezane uz male i srednje poduzetnike i obrtnike te će se moći pratiti i sve izmjene zakona

* Inspektori neće odmah naplaćivati kazne za prekršaje, nego će prvo napisati opomenu.

 

 


Plaće ....
Plaće ....


nagrađivanje radnika
nagrađivanje radnika


 

Od 1. listopada poslodavci mogu sami kreirati platne liste

HRVATSKA29.9.2015. 9:30Suzana Varošanec

Izmjenu u Pravilniku iz nadležnosti ministra rada izlobirao HUP, a olakšat će poslovanje

.

 

Izmjenama Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine koje stupaju na snagu u četvrtak 1. listopada propisani obrasci IP1 i IO1 više nisu obavezni.

Tiču se sadržaja obračuna isplaćene plaće, odnosno izačuna isplaćene otpremnine, a ključna je novost da poslodavci mogu propisane obrasce zamijeniti vlastitima koje će po prvi put otkad postoje zapravo sami kreirati. Za ovaj regulatorni iskorak već na prvi pogled moguće je zaključiti da donosi pravu 'revoluciju' u administriranju, i to zato što dominantan postaje sadržaj koji je sukladan stvarnim i konkretnim potrebama poslodavaca.

Drugim riječima, to znači da po novome ako poslodavac, uz redovni rad, nema potrebe za noćnim radom ni za radom organiziranim u dvije smjene, ili primjerice niti ne koristi institut prekovremenog rada, obrazac koji će sam kreirati biti će lišen tih nekoliko parametara. Ujedno je to i najvažnija izmjena ovog podzakonskog propisa za koji je nadležno Ministarstvo rada. Kod ostalih izmjena tom je resoru, neslužbeno doznajemo, pomoglo i Ministarstvo financija pa su navedeni obrasci doživjeli izvjesne korekcije. Do sada je, naime, praksa bila da se u obrascu za plaće navode i dnevnice, iako to nije primitak radnika, nego trošak poslodavca, pa je to ovime uklonjeno.

Međutim, ukidanje obveze korištenja propisanih obrazaca ipak dolazi kao rezultat napora HUP-a koji je na tome ustrajavao. Poslodavačka udruga reagirala je već na objavu Pravilnika koji je prije nekoliko mjeseci propisao sadržajno sveobuhvatan obrazac za isplaćene plaće. Incijativa HUP-a prema tom vladinom resoru išla je u cilju kako bi se u područje sadržaja obračuna plaća uvela fleksibilizacija. Rezultat koji je konačno uslijedio zaslužuje čestitke, što je HUP i poentirao, te je u jučerašnjem dopisu skrećući pažnju na svoje napore, svoje članice upoznao s time da je poslodavcima ova izmjena izuzetno bitna jer olakšava poslovanje.

Izmjena je ustinu pozitivna, slažu se i naši sugovornici, stručnjaci koji prate propise iz područja rada i plaća. Lucija Turković Jarža iz RRiF-a smatra da će to olakšati poslovanje osobito malim poduzetnicima, iako će oni imati i "dodatni trošak zbog angažiranja programera". Za nove obračunske isprave ostalo je malo vremena, s obzirom da se očekuje da će mnogi to početi primjenjivati već kod isplate plaća za rujan. 

 

 


Srijeda, 12.08.2015.

NACRT ZAKONA 

Kostur jedinstvenog zakona za plaće u javnom sektoru:

Dodaci na uvjete rada najviše 20%

 

  

Autor: Gabrijela Galić
Zaposleni u tijelima državne uprave, javnim službama, agencijama bit će raspoređeni u 10 platnih razreda i deset stupnjeva unutar razreda-

 

(Novilist.hr, 12. kolovoza 2015.) ZAGREB Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava izradilo je kostur budućeg Zakona o plaćama u javnom sektoru prema kojem bi novi platni sustav trebao imati deset platnih razreda i deset stupnjeva unutar svakog platnog razreda. Otvorena je i mogućnost dodatna dva platna razreda »rezervirana za vojsku i policiju«.

 

Kako je objavioSindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika na svojim mrežnim stranicama, dokument je poslan na adrese 35 državnih tijela i institucija koje bi trebale, radi izrade novog zakona, provesti simulacije primjene predviđenog sustava uređivanja plaća na »razini svakog resora, odnosno ustanove nad kojom resorno tijelo vrši upravni nadzor, obaviti razvrstavanje pojedinog radnog mjesta u onaj platni razred koji po svom opisu iz priloženog nacrta Zakona u najvećoj mjeri odgovara tom radnom mjestu«.


Minuli rad - ostaje

 

 

Budući jedinstveni zakon o plaćama, kao što je najavljivano, trebao bi osigurati načelo »jednaka plaća za jednak rad« kao i mogućnost vertikalnog i horizontalnog napredovanja. No, iz kostura budućeg zakonskog prijedloga ne vidi se mogućnost nekih velikih skokova, odnosno mogućnost prelaska iz nižeg u viši platni razred. Na temelju početnog prijedloga napredovanje će biti moguće u okviru platnog razreda u koji je službenik svrstan. I službenički sindikat se osvrće na tu promociju službenika pa navodi kako je »nedovoljno artikulirano promicanje u plaći kroz povećanje koeficijenta radnog mjesta na temelju ostvarenih rezultata rada te uspješnosti i kvalitete rada«. Naime, vrijednost službeničkog koeficijenta može se uvećati za vrijednost od najviše 1,0 koeficijenta, temeljem odluke čelnika državnog tijela odnosno javne službe na prijedlog neposredno nadređenog zaposlenika.

 

Kostur budućeg jedinstvenog zakona o plaćama definitivno je demantirao nagađanja kako će u državnim i javnim službama biti ukinut dodatak od 0,5 posto na minuli rad, ali i da će im se plaće ubuduće sastojati od fiksnog i varijabilnog dijela. Dodatak na minuli rad ostaje, baš kao i način izračuna plaće koju čini umnožak onovne plaće i koeficijenta. No, evidentno je da su dodaci od 4, 8 i 10 posto na godine staža vjerojatno izgubljeni zauvijek, dok će dodaci za posebne uvjete rada biti ograničeni na maksimalno 20 posto.

 

Iz dokumentacije koju je objavio službenički sindikat, dakle proizlazi da će službenici biti razvrstani u 10 platnih razreda unutar kojih će biti deset različitih stupnjeva. Pritom se otvara mogućnost za uvođenje 11. i 12. platnog razreda isključivo za policiju i vojsku. No, početkom kolovoza na međuresornom sastanku posebne platne razrede zatražili su i Ministarstvo pravosuđa za pravosudne policajce, Ministarstvo kulture te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Hoće li tim zahtjevima biti udovoljeno tek treba vidjeti.

 

 

Simulacija primjene

 

Nepoznanica je za sada i u kojoj mjeri zapsoleni u javnim i državnim službama s novim sustavom obračuna plaća izgubiti ili dobiti na svojim primanjima. To će tek pokazati simulacija primjene mogućeg zakonskog rješenja, odnosno »pretvaranje« sadašnjih radnih mjesta u novi sustav u koji bi osim državnih tijela i javnih službi trebale ući i agencije. No, iz opaske koju su, primjerice, dali kulturnjaci tražeći poseban platni razred i platne stupnjeve unutar njega, evidentno je da je kolektivnim ugovorom u toj djelatnosti utvrđena 20 posto viša plaća nego u državnoj upravi. Ako bi se izjednačili s upravom, plaće bi dijelu ljudi pale ili bi ostale iste ukoliko bi zaposleni u upravi bili izjedančeni s onima koji »bolje stoje«. No, to je najmanje izgledan scenarij.

 

Naime, kosturom budućeg zakona predviđa se obveza usklađivanja kolektivnih ugovora s odredbama zakona nakon njegova donošenja. Službenički sindikat komentira kako to »može dovesti do poništavanja razine ugovorenih prava u onim kolektivnim ugovorima kojima se utjecalo na uvećanje koeficijenata radnih mjesta ili način obračuna plaća drugačiji od onog propisanog zakonom«.

 


 

1. 08. 2015.

Zakon o plaćama u javnom sektoru poprima konkretne obrise

 

(SDLSN, 10. kolovoza 2015.) Ministarstvo rada i mirovinskoga sustavauputilo je ovih dana na adresu 35 državnih tijela i institucijadopiskojim od njih traži operacionalizaciju zaključaka sameđuresornog sastanka održanog 4. kolovoza, na kojem je dogovoreno da će se radi izrade konačne verzije nacrta prijedloga Zakona o plaćama u javnom sektoru,odnosno simulacije primjene predviđenog sustava uređivanja plaća, na razini svakog resora, odnosno ustanove nad kojom resorno tijelo vrši upravni nadzor, obaviti razvrstavanje pojedinog radnog mjesta u onaj platni razred koji po svom opisu iz priloženognacrta Zakonau najvećoj mjeri odgovara tom radnom mjestu.


Nakon razvrstavanja radnih mjesta u platne razrede, ministarstva, druga državna tijela i ustanove dužni su izvršiti analizu radnih mjestabodovanjem prema posebnoj tablicikoju im je Ministarstvo dostavilo, a koja sadrži broj bodova kojima se ocjenjuje stručno znanje, složenost radnih zadataka, samostalnost u radu, stupanju suradnje s ostalim zaposlenicima, stupanj odgovornosti i opseg rukovođenja.

 

 

Razlozi za novi platni sustav na kraju mandata

 

Iz svega ovoga može se zaključiti kako aktualna Vlada na kraju svog mandata ozbiljno namjerava plaće u javnom sektoru - državnim tijelima, javnim službama i agencijama (bez trgovačkih društava kojima je osnivač ili većinski vlasnik te jedinica regionalne i lokalne samouprave) urediti jednim zakonom.

 

Motiv za to u terminalnoj fazi mandata može biti ne samo reforma javne uprave koja je agenda svake vlade, već i mamac za biraće kojima će se zapoćeti posao uspostave novog sustava plaća pokušati predstaviti kao dokaz kontinuiteta (doduše isprekidanog godinom-dvije koliko je bilo potrebno za raspodjelu plijena i stranačko kadroviranje na svim razinama javnog sektora) u uvođenju reda u upravi i ponuditi bjanko izborna mjenica za njegovu provedbu.

 

 

Sustav platnih i posebnih platnih razreda

 

A novi bi platni sustav trebao imati deset platnih razreda i deset stupnjeva u svakome od njih, uz moguća dva posebna platna razreda rezervirana za vojsku i policiju.

 

Međutim, i neka su druga ministarstva nasastanku održanom 4. kolovozapredložila posebne platne razrede za zaposlene u njihovim resorima, obrazlažući to specifičnošću sustava ili razinom prava ugovorenih kolektivnim ugovorima pa su tako posebne platne razrede zatražili i Ministarstvo pravosuđa za pravosudne policajce, Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

 

 

Sindikalni strahovi i slabosti prijedloga

 

Ono što sindikati mogu iščitati iz odredbiZakonajest opasnost koja se krije u obvezi usklađivanja kolektivnih ugovora se odredbama zakona nakon njegova donošenja, a koja može dovesti do poništavanja razine ugovorenih prava u onim kolektivnim ugovorima kojima se utjecalo na uvećanje koeficijenata radnih mjesta ili način obraćuna plaća drugačiji od onog propisanog zakonom.

 

Moguća smanjenja plaća kriju se i u odredbama Zakona kojima se iznos dodataka za posebne uvjete rada ograničava na 20 posto, iako jei u uredbi Vlade kojom se takvi dodaci reguliraju za područje državne službe i ugranskim kolektivnim ugovorima u javnim službama postotak tog dodatka kudikamo veći.

 

I formulacija poput one da se kolektivnim ugovorom „mogu ugovarati materijalna prava radnika koja nisu propisana ovim Zakonom, odnosno na koja ovaj Zakon upućuje da se ugovaraju kolektivnim ugovorom" otvara put jednostranom arbitrarnom tumačenju duha zakona, koje najvjerojatnije neće biti u korist sindikata.

 

Nedovoljno je artikulirano i promicanje u plaći kroz povećanje koeficijenta radnog mjesta na temelju ostvarenih rezultata rada te uspješnosti i kvalitete rada, koje se može uvećati za vrijednost od najviše 1,0 koeficijenta, temeljem odluke čelnika državnog tijela odnosno javne službe na prijedlog neposredno nadređenog zaposlenika.

 

Naime, postupak, osnove i mjerila za uvećanje plaće utvrđuje Vlada Uredbom, za koju čak nije naznačen ni rok za donošenje.

 

Na koji će se način pak osigurati proklamirana transparentnost sustava plaća u javnom sektoru s ciljem iste plaće za isti posao i lakše horizontalne i vertikalne pokretljivosti zaposlenih iz nacrta Zakona ne može se lako iščitati, s obzirom na zahtjeve za većim brojem posebnih resornih platnih razreda i specifičnosti velikog broja radnih mjesta i poslova u javnom sektoru, kao i diferenciranom pristupu određenim radnim mjestima i poslovima ovisno o njihovoj trenutnoj tržišnoj i političkoj težini (informatičari, stručnjaci koji se služe stranim jezicima, revizori i sl.).

 

No, dok se međuresorna rasprava i razvrstavanje radnih mjesta ne obavi, sindikati ionako neće imati prilike sudjelovati u kreiranju nacrta Zakona o plaćama u javnom sektoru, iako u tome imaju bogato iskustvo rada u radnim skupinama za izradu zakona o plaćama u državnoj i javnim službama za vrijeme bivših vlada.

 

Stoga, dok ih se ne uključi u njegovu izradu, ono što je dosad napravljeno mogu vidjeti na našoj web stranici.

 

S. Kuhar

 


Ponedjeljak, 10.08.2015.

 

Zakon o plaćama u javnom sektoru

poprima konkretne obrise

 

 

(SDLSN, 10. kolovoza 2015.) Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava uputilo je ovih dana na adresu 35 državnih tijela i institucija dopis kojim od njih traži operacionalizaciju zaključaka sa međuresornog sastanka održanog 4. kolovoza, na kojem je dogovoreno da će se radi izrade konačne verzije nacrta prijedloga Zakona o plaćama u javnom sektoru, odnosno simulacije primjene predviđenog sustava uređivanja plaća, na razini svakog resora, odnosno ustanove nad kojom resorno tijelo vrši upravni nadzor, obaviti razvrstavanje pojedinog radnog mjesta u onaj platni razred koji po svom opisu iz priloženog nacrta Zakona u najvećoj mjeri odgovara tom radnom mjestu.  


Nakon razvrstavanja radnih mjesta u platne razrede, ministarstva, druga državna tijela i ustanove dužni su izvršiti analizu radnih mjesta bodovanjem prema posebnoj tablici koju im je Ministarstvo dostavilo, a koja sadrži broj bodova kojima se ocjenjuje stručno znanje, složenost radnih zadataka, samostalnost u radu, stupanju suradnje s ostalim zaposlenicima, stupanj odgovornosti i opseg rukovođenja.

 

 

Razlozi za novi platni sustav na kraju mandata

 

Iz svega ovoga može se zaključiti kako aktualna Vlada na kraju svog mandata ozbiljno namjerava plaće u javnom sektoru - državnim tijelima, javnim službama i agencijama (bez trgovačkih društava kojima je osnivač ili većinski vlasnik te jedinica regionalne i lokalne samouprave) urediti jednim zakonom.

Motiv za to u terminalnoj fazi mandata može biti ne samo reforma javne uprave koja je agenda svake vlade, već i mamac za biraće kojima će se zapoćeti posao uspostave novog sustava plaća pokušati predstaviti kao dokaz kontinuiteta (doduše isprekidanog godinom-dvije koliko je bilo potrebno za raspodjelu plijena i stranačko kadroviranje na svim razinama javnog sektora) u uvođenju reda u upravi i ponuditi bjanko izborna mjenica za njegovu provedbu.

 

 

Sustav platnih i posebnih platnih razreda

 

A novi bi platni sustav trebao imati deset platnih razreda i deset stupnjeva u svakome od njih, uz moguća dva posebna platna razreda rezervirana za vojsku i policiju. 


Međutim, i neka su druga ministarstva na sastanku održanom 4. kolovoza predložila posebne platne razrede za zaposlene u njihovim resorima, obrazlažući to specifičnošću sustava ili razinom prava ugovorenih kolektivnim ugovorima pa su tako posebne platne razrede zatražili i Ministarstvo pravosuđa za pravosudne policajce, Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

 

 

Sindikalni strahovi i slabosti prijedloga

 

Ono što sindikati mogu iščitati iz odredbi Zakona jest opasnost koja se krije u obvezi usklađivanja kolektivnih ugovora se odredbama zakona nakon njegova donošenja, a koja može dovesti do poništavanja razine ugovorenih prava u onim kolektivnim ugovorima kojima se utjecalo na uvećanje koeficijenata radnih mjesta ili način obraćuna plaća drugačiji od onog propisanog zakonom.

Moguća smanjenja plaća kriju se i u odredbama Zakona kojima se iznos dodataka za posebne uvjete rada ograničava na 20 posto, iako je i u uredbi Vlade kojom se takvi dodaci reguliraju za područje državne službe i u granskim kolektivnim ugovorima u javnim službama postotak tog dodatka kudikamo veći. 

 

I formulacija poput one da se kolektivnim ugovorom „mogu ugovarati materijalna prava radnika koja nisu propisana ovim Zakonom, odnosno na koja ovaj Zakon upućuje da se ugovaraju kolektivnim ugovorom" otvara put jednostranom arbitrarnom tumačenju duha zakona, koje najvjerojatnije neće biti u korist sindikata. 


Nedovoljno je artikulirano i promicanje u plaći kroz povećanje koeficijenta radnog mjesta na temelju ostvarenih rezultata rada te uspješnosti i kvalitete rada, koje se može uvećati za vrijednost od najviše 1,0 koeficijenta, temeljem odluke čelnika državnog tijela odnosno javne službe na prijedlog neposredno nadređenog zaposlenika.


Naime, postupak, osnove i mjerila za uvećanje plaće utvrđuje Vlada Uredbom, za koju čak nije naznačen ni rok za donošenje.


Na koji će se način pak osigurati proklamirana transparentnost sustava plaća u javnom sektoru s ciljem iste plaće za isti posao i lakše horizontalne i vertikalne pokretljivosti zaposlenih iz nacrta Zakona ne može se lako iščitati, s obzirom na zahtjeve za većim brojem posebnih resornih platnih razreda i specifičnosti velikog broja radnih mjesta i poslova u javnom sektoru, kao i diferenciranom pristupu određenim radnim mjestima i poslovima ovisno o njihovoj trenutnoj tržišnoj i političkoj težini (informatičari, stručnjaci koji se služe stranim jezicima, revizori i sl.). 


No, dok se međuresorna rasprava i razvrstavanje radnih mjesta ne obavi, sindikati ionako neće imati prilike sudjelovati u kreiranju nacrta Zakona o plaćama u javnom sektoru, iako u tome imaju bogato iskustvo rada u radnim skupinama za izradu zakona o plaćama u državnoj i javnim službama za vrijeme bivših vlada.


Stoga, dok ih se ne uključi u njegovu izradu, ono što je dosad napravljeno mogu vidjeti na našoj web stranici. 

 

S. Kuhar

 

Pročitajte još...

 

 



Zakon o plaćama_vijesti_12.08.2015.
Zakon o plaćama_vijesti_12.08.2015.


Zakon o plaćama za javne službe u pripremi za jesen_22.07.2015.
Zakon o plaćama za javne službe u pripremi za jesen_22.07.2015.


Utorak, 28.07.2015.

NOVI PLATNI SUSTAV

 

Horizontalno i vertikalno napredovanje u državnoj službi

između politike i stvarnosti

 

 

Niti je postojeći platni sustav bio nepremostiva prepreka prepoznavanju i vrednovanju kvalitete i učinkovitosti rada u državnoj službi, niti će eventualni novi platni sustav automatski stvoriti preduvjete poticajne kompeticije među zaposlenima, u kojem će baš oni najbolji biti i najbolje plaćeni .

 

(SDLSN, 28. srpnja 2015.) Kad god se govori o sustavu plaća u državnoj službi, postojeći se sustav kritizira kao neodgovarajući pravni okvir koji onemogućava „horizontalno i vertikalno napredovanje“ i vrednovanje pojedinaca koji rade više od ostalih, pri čemu se ove tvrdnje nerijetko uzimaju zdravo za gotovo, a pojmovi kojima se barata najčešće ne odgovaraju sadržaju koji im se pridaje.

 

 

Tvrdnja kako samo sustav platnih razreda može dovesti do omogućavanja „horizontalnog i vertikalnog napredovanja“ u najmanju je ruku problematična i to s više stajališta.


U sustavu platnih razreda vodoravno se kretanje kroz platni sustav unutar istog radnog mjesta naziva promicanje (dobivanje odgovarajućih povišica plaće), dok je okomito kretanje (ulazak u viši platni razred i raspored na radno mjesto više složenosti poslova) napredovanje.

 

 

Promicanje i napredovanje

 

Za službenika oba kretanja u platnom sustavu rezultiraju povećanjem plaće, s time da promicanje ima manji, a napredovanje veći financijski učinak.


Dodatno uvećanje plaće službenika bi moglo zadesiti i temeljem nagrađivanja za natprosječne rezultate rada, ali sustav nagrađivanja još uvijek nije uspostavljen, iako obveza za to postoji u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima još od 2001. godine, a na snazi je i danas, budući da je odredbu članka 111. ovoga Zakona, koja kaže kako „Vlada uredbom utvrđuje kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodataka za uspješnost u radu“, Zakon o državnim službenicima iz 2005. godine i dalje ostavio na snazi.


Pored toga što se promicanje i napredovanje izjednačavaju, javnost se zavarava netočnim tvrdnjama kako će tek novi platni sustav omogućiti bilo kakvo kretanje unutar platnog sustava, premda ono i danas postoji unutar sustava koeficijenata.


Vodoravno kretanje (promicanje) kroz platni sustav danas se odvija na način da se plaća zaposlenika uvećava za 0,5 posto za svaku navršenu godinu staža pa se tako ona svake godine uvećava za akumulirani postotak stečen po osnovi radnog staža, čime se ostvaruje i „kretanje“ (rast) u plaći, premda koeficijent službenika i nadalje ostaje isti.


Sustav platnih razreda pak podrazumijeva kretanje u plaći koje se ne „osjeća“ svake godine, već tek nakon isteka ocjenskog razdoblja od npr., pet godina, koje može biti i kraće ukoliko pojedinac  ima veće ocjene od prosječnih (npr., jedna do tri godine).


Za većinu službenika to znači da će umjesto rasta plaće od 0,5 posto godišnje morati čekati oko pet godina kako bi im plaća porasla otprilike jednako kako bi im porasla kumuliranjem dodatka od 0,5 posto godišnje, ali ovoga puta u vidu višeg koeficijenta, s time da će im prvo povećanje biti isplaćeno tek nakon pet godina,odnosno nakon isteka razdoblja koje se odredi kao razdjelnica između dva platna stupnja.


Manji dio službenika može očekivati znatniji rast plaće nakon jedne do tri godine, ukoliko to zasluže ocjenama svog rada koje će biti više od prosječnih (sada „primjeran“ i „izuzetan“), ali je fond za plaće ovakvih službenika, u pravilu, ograničen postotnim iznosom sredstava za plaće, koji je u prijedlogu Zakona o plaćama državnih službenika iznosio jedan posto mase sredstava  za plaće te stoga poruke kako će novim platnim sustavom profitirati službenici koji rade više od drugih treba uzeti s rezervom.


Posebice u državnoj upravi u kojoj dio zaposlenika ima posao zahvaljujući činjenici da su dio političke kadrovske kvote koju pobjednici na izborima zapošljavaju u državnim tijelima, pri čemu njihova stručnost i kvaliteta rada nije uvijek i jedini razlog zbog kojeg su zaposleni. 

 

 

Platni sustav podešen prema prosječnoj većini

 

Platni sustav će i nadalje biti podešen prema prosječnoj većini jer je to i logično. Tako i sadašnji sustav ocjena u državnoj službi počinje od ocjene „uspješan“, a takvog službenika opisuje kao osobu koja „pokazuje potrebnu razinu stručnosti i kompetencija, čiji rad i poštivanje službene dužnosti osiguravaju pouzdano obavljanje službe, koji svoje službene zadatke obavlja pravodobno i u skladu s pravilima struke, a pogreške u radu i postupanju su zanemarive“.


Iznadprosječni službenici trebali bi se u platnom sustavu ubrzano kretati i u pogledu rasta plaće, ali to je bilo moguće i u sustavu koeficijenata koji je omogućavao brže napredovanje, odnosno raspored na radno mjesto više složenosti na način da su potrebne godine staža za raspored mogle nadomjestiti dvije ili tri najviše uzastopne ocjene rada takvog službenika.


I oni koji su dosad „vukli“ rad državnih tijela, mogli su za svoj iznadprosječni napor biti nagrađeni s dodatkom u visini do tri svoje plaće godišnje, ali to se nije dogodilo jer je Vlada „zaboravila“ donijeti uredbu o nagrađivanju.


Međutim, i pored visokog stupnja politizacije državne uprave i prevelike razine utjecaja političkih promjena na profesionalnu karijeru državnih službenika, kvalitetni pojedinci uspjeli su se u sustavu  pozicionirati na rukovodećim i savjetničkim službeničkim položajima zahvaljujući svojoj „know how“  komparativnoj prednosti, premda je njihova stručnost i poduzetnost ograničena naučenom lekcijom da se ne grize ruka koja te hrani, kao i da je oprez majka mudrosti u državnoj službi.   


Dakle, niti je postojeći platni sustav bio nepremostiva prepreka prepoznavanju i vrednovanju kvalitete i učinkovitosti rada u državnoj službi, niti će eventualni novi platni sustav automatski stvoriti preduvjete poticajne kompeticije među zaposlenima, u kojem će baš oni najbolji biti i najbolje plaćeni.


Za to je potrebno depolitizirati i profesionalizirati državnu službu, a to je moguće ukoliko se ograniči i reducira utjecaj politike na karijerni put profesionalnih državnih službenika, kako se nakon svakih parlamentarnih izbora ne bi osjećali kao kuglice u bubnju na lotu i sa strepnjom očekivali hoće li ih i tko izvući kao dobitak ili neželjeni miraz.

  
Kad pri tome imamo povijesno iskustvo prelaska na novi platni sustav na način da za to nisu osigurani svi potrebi podzakonski i provedbeni akti  te da od 2001. godine do danas nemamo uređen i dovršen platni sustav u državnoj službi, onda i svaki novi pokušaj Vlade da „uvede reda“ u platni sustav koji je sama kreirala i nikad završila treba promatrati s oprezom i sumnjičavošću. 

 

S.Kuhar           

 

 


15. 04. 2015.

Mrsić: Predstoje nam razgovori oko Zakona o plaćama i platnim razredima, smanjenja mirovina neće biti

 

Ministar rada o aktualnim temama

Autor: Portal Novilist.hr


U državi smo već napravili reda, gledajući kolektivne ugovore.Sasvim sigurno treba napraviti reda i u agencijama. Imamo i javna poduzeća gdje također treba napraviti reda

(Novilist.hr) Ministar rada Mirando Mrsić o ulaganju milijardi kuna pomoći EU Hrvatskoj za zapošljavanje, potrebi ujednačavanja plaća, kao i o porukama Europske komisije o potrebi novih smanjenja proračunskog manjka, govorio je u intervjuu koji je za NovuTV dao Mislavu Bagi.

 

Pred Hrvatskom je 18 milijardi kuna za zapošljavanje. Onaj tko ima danas ideju, ima hrabrosti ući u poduzetničke vode, koliko je potrebno od te ideje do realizacije tj. da dobije novac i krene u biznis?

 

- Pa bit će dio jedne velike grupe ljudi. Oko 5000 ljudi je krenulo u samozapošljavanje. Od ideje do realizacije treba mjesec do dva dana i bit će taj period još kraći. Iza svih ovih silnih milijardi stoji čovjek. Gledajući sredstva, iza njih moramo vidjeti čovjeka koji će se zaposliti, koji će naći mjesto, koji će imati bolje obrazovanje, koji će imati bolju javnu upravu.

 

Jesu li ta sredstva predviđena za nekoga tko želi otvoriti mali obrt za kućne radove ili frizerski salon ili za neke velike, mega projekte?

 

- Novci su predviđeni baš za takve projekte. U ovim projektima će biti tisuće i tisuće projekata. Glavna ocjena, ono što ćemo najviše gledati u svim tim projektima, jest DDV, nije PDV, nego DDV. Dakle, društveno dodana vrijednost - što to znači za moju okolinu, hoću li imati bolju uslugu u frizeraju, hoće li mi neki obrt dati bolju uslugu, hoću li imati bolje obrazovanje, bolju socijalnu uslugu, bolju javnu upravu. Sva ova sredstva će ići k građanima i kad budemo ocjenjivali projekte, gledat ćemo koji je DDV, kolika je društveno dodana vrijednost.

 

Kod nas je problem papirologije, birokracija. Hoće li ti ljudi uistinu tamo na Zavodu za zapošljavanje sve rješavati ili će morati obijati još 55 šaltera?

 

- Ne, sve će rješavati na jednom mjestu, za razliku ipak od onih projekata gdje nam je Europa nametnula određene kriterije i na neki način nas odgojila za ovo što moramo sada u ovih sljedećih 8 godina. Znači, bit će jednostavnije, učinkovitije, brže, bez puno papirologije, sve sa ciljem da se sredstva počnu što prije trošiti.

 

Taj novac je u Bruxellesu - kako će se on povlačiti u Hrvatsku? Kako se ljudi budu javljali sa Zavoda za zapošljavanje, tako će on dolaziti u Hrvatsku ili kako je to predviđeno?

 

- Ne samo Zavod za zapošljavanje, tu su i programi koji su vezani uz obrazovanje, socijalnu politiku, uz javne službe. Prema tome, koliko budemo imali projekata, kako se budu oni odobravali, tako će se financirati. Napominjem da je prvih 15 milijuna eura stiglo u Hrvatsku za zapošljavanje, ali ostala sredstva će biti sukcesivno, ovisno o tome kako budemo programe odobravali.

 

U Bruxellesu su Vaši kolege razgovarali s Komisijom, bit će dodatnih ušteda, rezova. Plaće u javnom sektoru, državnim tvrtkama i agencijama trebaju se dovesti u red. Javna tajna je da tamo ljudi imaju dva do tri puta veće plaće. Očekujete li bunt kad tim ljudima sutra netko kaže - sad ćete vi u administraciji, bilo u agenciji, bilo u Saboru, bilo u Vladi, imati iste plaće?

 

- Ne ujednačene, nego jednaka plaće za jednaki rad. Oni koji rade iste poslove naravno da trebaju imati jednaku plaću, jasno da je tu u pitanju učinkovitost, ali sasvim sigurno treba napraviti reda i u agencijama. Imamo javna poduzeća gdje također treba napraviti reda. U državi smo napravili već reda ove određene dvije godine, gledajući kolektivne ugovore. Dakle, neće biti smanjenja plaće ili mirovina.

 

Zašto ste odustali od ideje da se uvede Zakon o plaćama i platni razredi, da više-manje tajnica ovdje u Saboru i tajnica na Ustavnom sudu za jednaki rad imaju sličnu plaće. To je najavljivano, od toga ste odustali. Možda bi to uvelo reda.

 

- O tom zakonu smo razgovarali, napravili smo i prve razgovore sa sindikatima, jasno da na tom tragu treba nastaviti dalje.

 

Ali ništa od toga, izbori idu?

 

- Zakon o plaćama treba biti u interesu svih, i onih koji rade u državi, u administraciji. Prema tome, predstoje nam razgovori oko Zakona o plaćama.

 


OBJAVA: 01.10.2013 / 10:50

 

DO KRAJA GODINE NOVI ZAKON O PLAĆAMA U JAVNOM SEKTORU

 

Svi službenici u 10 platnih razreda: Za isti posao ista plaća

 

 

 

Isplati li se? Ministarstvo još nema procjenu financijskih učinaka novog zakona.

 

Piše: Ljubica Gatarić

 

 

Do kraja godine Vlada će donijeti novi zakon o plaćama u javnom sektoru koji će istovjetno regulirati sustav plaća za otprilike 240.000 zaposlenih u upravi, školama, bolnicama i drugim javnim sektorima. – Zakonom ćemo osigurati primjenu načela jednaka plaća za jednak rad – kaže ministar rada Mirando Mrsić.

 

Svi će se zaposleni svrstati u 10 platnih razreda za službenike i dva za državne dužnosnike (birane i imenovane), s tim što bi svaki platni razred imao deset platnih stupnjeva. Zaposlenici će moći napredovati samo prema platnim stupnjevima u sklopu istog platnog razreda. Plaća će se sastojati od osnovice, koja će se ugovarati kolektivnim ugovorom, i koeficijenta uvećanog 0,5% po godini staža. Uz to, ograničit će se masa plaća po pojedinom resoru za isplatu dodataka, ali i iznos dodataka u odnosu na plaću zaposlenika. Složenost posla iskazat će se koeficijentima, a dodaci na plaću priznavat će se samo za posebne uvjete rada i ugovarat će se novim kolektivnim ugovorom. Novi sustav vrijedit će za nove radnike, a postojeći će se zaposlenici svrstavati po platnim razredima i platnim stupnjevima uz preračunavanje postojećeg dodatka od četiri, osam i deset posto u koeficijente. Ministarstvo još nema procjenu financijskih učinaka novog zakona, a ne postoje ni potpuni podaci o udjelu dodataka na plaću i prekovremenih sati u cijeni rada.

 

– Intenzivno radimo na analizi učinaka, to i jest najsloženiji zahvat. Evidenciju o masi plaća za prekovremeni rad i dodatke dobit ćemo nakon što cijeli javni sektor počne isplaćivati plaće preko centralnog obračuna plaća – kazao je ministar Mrsić. Već u listopadu dio zaposlenih u sustavu zdravstva trebao bi dobiti plaće preko COP-a, a do kraja godine i svi ostali. Taj je sustav pod kontrolom Ministarstva financija i zasad je donio otprilike 500 milijuna kuna godišnje uštede samo za uzak krug zaposlenih u državnoj upravi.

 

– Donijet ćemo zakon prema kojemu će se isti poslovi jednako plaćati. Skladištar u javnom sektoru svuda će imati istu plaću, kao i čistačice – kazao je Mrsić te dodao da priprema novog zakona ne znači odustajanje od outsorsinga, odnosno izdvajanja pratećih službi:

 

– Taj model treba razvijati i osmisliti i on je dugotrajna priča. Zakon o plaćama planiramo donijeti do kraja godine – kazao je Mrsić.



Zakon o plaćama u javnim službama u najavi za jesen_vijesti od 22.07.2015.
Zakon o plaćama u javnim službama u najavi za jesen_vijesti od 22.07.2015.


Zakon o pla ama

29. 11. 2013.

Sindikati javnih i državnih službi nezadovoljni prijedlogom Zakona o plaćama

 

 

ZAGREB, 29. studenog 2013. (Hina) - Sindikati javnih i državnih službi izrazili su danas nezadovoljstvo dosadašnjim radom na prijedlogu Zakona o plaćama u javnom sektoru, koji uređuje plaće za oko 240.000 zaposlenika.



Novi zakon o plaćama u javnom sektoru koji bi trebao biti donesen do Nove godine istovjetno će regulirati sustav plaća za zaposlene u upravi, školama, bolnicama i drugim javnim sektorima, a ministar rada Mirando Mrsić najavljivao je da će njime osigurati primjenu načela "jednaka plaća za jednak rad".

 

Međutim, sindikati upozoravaju da se iz zakonskog prijedloga ne može ni približno odrediti kolika će biti osnovica za izračun plaća. Ne može se odrediti kolike će biti plaće dužnosnika, ali ni oko 240.000 zaposlenih u državnim i javnim službama.

 

Jedino je jasno da se sužava djelokrug rada sindikata, s kojima će se ubuduće pregovarati tek o neznatnom broju pitanja radnog i materijalnog položaja radnika, ističu sindikati i pitaju se "što je pravi cilj ovoga zakona?".

 

Doda li se tome i tzv. outsourcing, te aktualne izmjene Zakona o radu, "cjelokupno radništvo može Vladi uputiti pitanje: Kakvu to državu i za koga stvarate?", kaže se u priopćenju sindikata javnih i državnih službi.

 

U izradi zakona o plaćama u javnom sektoru, upozoravaju, ne poštuje se očuvanje razine individualnih plaća, vrednovanja doprinosa zaposlenika, uvažavanja stečevina kolektivnog pregovaranja, te načelo sustavnosti i sveobuhvatnosti reforme javnog sektora.

 

Sindikati pozivaju Vladu i da odustane od najavljenog izdvajanja pomoćnih djelatnosti u javnim i državnim službama, jer bi tzv. outsourcing doveo do drastičnog smanjenjem broja izvršitelja ili značajnog smanjivanja njihovih plaća.

 

Smeta ih i što Vlada nije predočila analizu mogućih učinaka outsourcinga u odnosu na državni proračun i poboljšanje kvalitete usluge za krajnje korisnike. Zbog izostanka analize smatraju da je riječ o neprihvatljivom eksperimentu za sve građane koji koriste usluge državnih i javnih službi.

 





 


Utorak, 01.04.2014.

ZAKONODAVNA PRIJEVARA
Narodne novine falsificiraju datum objave zakona

 

Sindikat traži da se provede istraga o tome kada je stvarno objavljen broj 41 Narodnih novina, pri čemu se danom objave nikako ne može smatrati datum njegova tiskanja, već dan njegove dostupnosti u pravnom prometu.

 

(SDLSN, 1. travnja 2014.) Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina staža, izglasan u Hrvatskom saboru 21. ožujka 2014. godine, temeljem kojeg bi državni i javni službenici i namještenici trebali ostati bez prava na uvećanje plaće ugovorenih kolektivnim ugovorima u visini od 4, 8 i 10 posto, prema Narodnim novinama objavljen je jučer, 31. ožujka 2014. godine u broju 41/14.

 

Međutim, jučer ga se nije moglo vidjeti na portalu Narodnih novina, kao ni jutros u 6 sati, a autor ovih redaka nije ga mogao kupiti u tiskanom izdanju ni u 8:45 sati u prodavaonici Narodnih novina u ulici Kralja Držislava.

 

Ovo je važno iz razloga što Ustav Republike Hrvatske člankom 89. propisuje da se zakoni prije nego što stupe na snagu objavljuju u »Narodnim novinama«, službenom listu Republike Hrvatske, kao i da ne mogu imati povratno djelovanje, izuzev pojedinih odredbi i to iz posebno opravdanih razloga.

 

Budući da je Zakon o uskrati stvarno objavljen danas, to znači da će danom njegova stupanja na snagu on prouzročiti nedozvoljeno retroaktivno djelovanje, tj. stupit će na snagu kasnije od 1. travnja, tj. datuma s kojim počinje proizvoditi učinke (posljedice) na osobe na koje se primjenjuje.


Sindikat zato od Hrvatskog sabora i Ustavnog suda RH traži poduzimanje mjera, odnosno obustavu izvršenja Zakona, kako bi se spriječilo njegovo nedozvoljeno povratno djelovanje, a posebice stoga što se njime derogiraju odredbe važećih kolektivnih ugovora, a da se o tome uopće nije pokušalo pregovarati sa sindikatima.

 

Također, Sindikat traži da se provede istraga o tome kada je stvarno objavljen broj 41 Narodnih novina, pri čemu se danom objave nikako ne može smatrati datum njegova tiskanja, već dan njegove dostupnosti u pravnom prometu. 

 


 

Vlada želi ukinuti Sporazum o osnovici za plaće

 

Vlada preko medija pušta probne balone za novi zakon kojim bi ukinula Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, rečeno je na konferenciji za medije Matice hrvatskih sindikata. Potpisom Sporazuma sindikati su 2009. pristali na smanjenje osnovice od 6 posto uz obećanje da će im to biti vraćeno jednom kada zemlja izađe iz krize.

 

"To je protuustavno. Sporazum ničim ne ugrozava proračun. Mrsić vodi dijaboličnu i monstruoznu politiku. To je civilizacijsko dno, sumrak i divljaštvo", naglasio je Vilim Ribić, predsjednik Matice.

 

Ribić je izjavio da će predložiti sindikatima da se postavi zahtjev za povećanjem plaća. S obzirom na deflacijske pritiske i potpuno promašen ekonomski model kojim se vodi Vlada RH, povećanje plaća nameće se kao mogućnost za oporavak ekonomije.

 

Suprotno pisanju određenog dijela medija, javne službe, a i sektor obrazovanja dali su veliki doprinos mjerama fiskalne štednje, a plaće su od 2008. do danas pale više od pada realnog BDP-a. Cijena rada u javnom sektoru konstantno se umanjuje od 2008. godine što je jasno vidljivo iz omjera VSS početnika u javnim službama i prosječne plaće u privredi. Navedeni omjer je pao sa 87,9 posto u 2008. na 80,6 posto u 2013.

 

Makroekonomist Sindikata znanosti Matija Kroflin istaknuo je primjer redovitog profesora u trajnom zvanju sa 36 godina staža čija su ukupna primanja realno manja za 19,7 posto u odnosu na siječanj 2009., primjer čistačice čija su primanja realno manja za 18,5 te primjer učitelja mentora sa 32 godine staža čija su primanja manja za 21 posto.

 




PUTOVANJA

PUTOVANJA

KARNEVAL u VENECIJI

10. veljače 2018., subota

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

5.žena.com

20.01.2018., subota


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


KULTURA

KULTURA

KULTURA


GK Komedija:

MUŠKARCI.HR

26.01.2018., petak

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

s obronaka i pašnjaka Papuka i Psunja

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

U PRIPREMI....

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI U TIJEKU !

SVI TEČAJEVI počinju 01.10.2016.

 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb:

1.290,00 kn

 

Djeca, osnovnoškolci_tečajevi engleskog i njemačkog:

1.490,00 kn

 

- mogućnost otplate na 6 rata putem plaće

 


 

više na:


ORTOPEDSKI ULOŠCI

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


"OUTSORCING u javnim službama"

"OUTSORCING u javnim službama"
 
VIJESTI u svezi
 
"OUTSORCING ili SPIN OFF"
 

Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća