VIJESTI

 

25. 09. 2018.

Prijedlog mirovinske reforme u javnoj raspravi

 

NHS – Na portalu e-Savjetovanje pokrenuto je savjetovanje o paketu mirovinskih zakona: 
Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o mirovinskom osiguranju, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Prijedlogu Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.

 

Savjetovanje traje do 14. listopada 2018. godine

 

UKLJUČITE SE!

 

SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

 

SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

 

SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU ZAKONA O STAŽU OSIGURANJA S POVEĆANIM TRAJANJEM

 

SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU

 

SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKIM OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA

 


 

24. 09. 2018.

Sindikati i Pavić nisu pronašli zajednički jezik: 'Imamo svoje minimume, ako razgovori budu ispod te razine, nemamo o čemu pričati s ministrom'

 

(SLOBODNA DALMACIJA) Radnički sindikati su nakon zatvorenog sastanka s ministrom rada Markom Pavićem u ponedjeljak rekli kako nisu uspjeli pronaći zajednički jezik glede mirovinske reforme, te su najavili nastavak sindikalnih djelatnosti među kojima je i priprema prosvjeda.

 

"Nismo našli zajednički jezik, a prosvjed sada apsolutno nije upitan s trenutnim stavovima ministra i Vlade", rekao je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel nakon sastanka s ministrom.

 

"Ministar nas je javno pozvao, jer je htio razgovarati o temama o kojima nije htio pričati prošli tjedan", rekao je predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske Krešimir Sever.

 

"Danas smo prvi puta dobili priliku da iznesemo svoje stavove, i zašto ne možemo prihvatiti ministrove ideje. Ministar Pavić je rekao da će prenijeti naše zahtjeve Vladi, te da će se javiti imaju li oni kakvih prijedloga o nastavku razgovora", naglasio je Sever.

 

"Vrata se nisu zalupila kao prošli tjedan, Vlada je spremna pregovarati oko nekih modela. Model sindikata mijenja koncept mirovinske reforme, to smo upravo i htjeli, da pokažemo pravac u kojem mi vidimo konačno rješenje", rekao je Sever.

 

"Mi imamo svoje minimume, ako razgovori budu ispod te razine, nemamo o čemu razgovarati s ministrom. Nastavljamo dalje u istome pravcu, u srijedu ćemo znati točan datum prosvjeda", zaključio je Sever.

 

Pavić: Sindikati bi mijenjali koncept mirovinske reforme, Vlada spremna na kompromis

 

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić izjavio je u ponedjeljak nakon sastanka sa sindikalnim čelnicima, na kojem se četiri sata razgovaralo o Vladinu prijedlogu mirovinske reforme, da je sindikalna strana iznijela prijedlog koji mijenja koncept mirovinske reforme, Vlada je spremna izaći s kompromisnim prijedlogom, a razgovori će se nastaviti.

 

"Nakon četiri sata pregovora mogu reći da sam zadovoljan, da je bio vrlo konstruktivan razgovor", rekao je Pavić novinarima napomenuvši kako su sindikati iznijeli prijedlog koji mijenja koncept dosadašnjeg promišljanja mirovinskog sustava..

 

"Iznijeli smo određeni kompromisni prijedlog, ali ne bih ulazio u detalje ni jednog niti drugog jer smo rekli da ćemo se ponovno susresti i vidjeti", kazao je ministar.

 

Isplata mirovina je neupitna, mirovine mogu samo rasti, a Vlada će inzistirati, što je i osnova mirovinske reforme, da svi građani imaju pravo izbora hoće li prijeći iz drugog u prvi stup mirovinskog osiguranja, istaknuo je Pavić.

 

Sadašnjim umirovljenicima su mirovine rasle rekordnih 2,75 posto u zadnjem usklađivanju, a 6,3 posto u mandatu ove Vlade, podsjetio je Pavić dodavši kako će svim umirovljenicima biti omogućeno da rade četiri sata dnevno.

 

"Za one koji idu za sljedećih 10 do 15 godina u mirovinu, mirovine će biti izjednačene s dodatkom od 27 posto, što znači da nitko neće imati 600 kuna manju mirovinu, već će biti izjednačen sa sadašnjim umirovljenicima", kazao je.

 

U javnu raspravu bit će upućen sadašnji prijedlog mirovinske reforme, a moguće izmjene bit će usuglašene do slanja zakona u Hrvatski sabor, što se očekuje kroz mjesec dana, najavio je ministar.

 

Poručio je kako je Vlada spremna izaći sa kompromisnim prijedlogom. "Iznijeli smo određeni paket kojeg smo smatrali kompromisnim, sindikati su iznijeli paket koji mijenja koncept odlaska u mirovinu sa 67 godina i prijevremenog umirovljenja", dodao je Pavić.

 

Još ćemo jedni i drugi malo razmisliti i svakako ćemo se naći, pokazali smo da imamo volje za pregovore i socijalni dijalog, a bitno je da smo taj proces odradili prije puštanja prijedloga u javnu raspravu, kaže ministar.

 

Predstavnici sindikata su nakon sastanka izjavili kako ostaju kod najave prosvjeda protiv predložene mirovinske reforme, a Pavić je ustvrdio kako prosvjedi nisu bili tema sastanka. "Ponudlili smo mogućnost razgovora, četiri sata smo razgovarali, razmijenili smo argumente i idemo dalje u razgovor".

 

Podsjetio je kako su s poslodavcima već održali bilateralni razgovor prošlog tjedna. "Imali su četiri zahtjeva, tri smo usvojili, a četvrti s ovim dodatkom od 27 posto smo isto riješili. Prema tome, praktički sve što su poslodavci tražili smo usvojili", kaže Pavić.

 

23.08.2018.
 

Imamo podatke o Hitnoj: Gdje će vas brzo spasiti, a gdje je stanje katastrofalno

 

14.08.2018.
 
Intervju sa Spomenkom Avberšek u N1
 
 

Vijesti 22.08.2018.
 
Tko je potrošio milijune namijenjene za obnovu hitne pomoći ?
 
STIGAO ODGOVOR HLK
 
 

REAKCIJA STRENJE-LINIĆ I PETROVA
 

Vijesti_19.08.2018.

 

SINDIKAT HITNE POMOĆI NAPAO MINISTRA

 

 


 

17.08.2018.

 

Sindikat medicinskih sestara o najavi uvođenja paramedikusa u sustav hitne pomoći

 

Predsjednik Povjerenstva za hitnu medicinsku pomoć Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara, Antun Bajan, danas je za Hinu komentirao najavu ministra zdravstva Milana Kujundžića o pripremi sustava paramedikusa u hitnoj medicinskoj pomoći.

 

Povjerenstvo za hitnu medicinsku pomoć već dugi niz godina upozorava ministre zdravstva na brojne probleme u sustavu hitne medicinske pomoći, potrebu priznavanja beneficiranog radnog staža medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima  u hitnoj medicinskoj pomoći pa tako i na problem "kompetencija za hitnu pomoć koje se ne daju nego stječu na fakultetima".  Takav sustav obrazovanja u Hrvatskoj još uvijek ne postoji, iako je dovršen nastavni plan i program kao i akcijski plan provedbe za takvu izobrazbu.

 

Antun Bajan ističe da bi tako osposobljene medicinske sestre i medicinski tehničari mogli biti bez liječnika u kolima hitne medicinske pomoći te da bi se na taj način riješio i manjak timova T1.

 

Cijeli intervju možete pročitati niže na poveznicama.

 

 


Vijesti_19.-20.08.2018.

 

RAZLOZI ZBOG KOJIH MINISTAR KUJUDNŽIĆ MORA OTIĆI

 

 


 
Vijesti: 09.08.2018.

 

DEBLOKIRANI GRAĐANI S OVRHAMA

 

 


 
Vijesti od 31.07.2018.

 

SAMO PRAZNA OBEĆANJA MINISTRA ZDRAVSTVA

 

 


Petak, 27.07.2018.

Presude po pilot tužbama adut više za sindikate u pregovorima

 

Vlada će ovih dana u smjernicama za ekonomsku i fiskalnu politiku signalizirati s čim ulazi u pregovore.

 

(POSLOVNI DNEVNIK) Prema proračunskom kalendaru, Vlada bi za nekoliko dana (do kraja mjeseca) trebala izaći s novim trogodišnjim Smjernicama za ekonomsku i fiskalnu politiku koje su i ujedno i uvertira za izradu prijedloga državnog proračuna za iduću godinu.

 

Kako su rashodi za zaposlene u državnoj upravi i javnim službama jedna od značajnijih proračunskih stavki, i početak pregovora sa sindikatima o osnovici za plaće za iduću godinu, o čemu je Vlada donijela odluku prošli tjedan, referira se na Smjernice. I ove godine, dakle, Vlada je odluku o tome, uz imenovanje dvaju pregovaračkih odbora ministara koji će je zastupati u pregovorima, donijela u zadnji čas. A u redovima sindikata javnih službenika i namještenika, koji su u pravilu i "ratoborniji", već se polako razrađujuju i planovi za jesen koji, među ostalim, uključuju i opciju štrajkova.

 

Osim rasta plaća u privatnom sektoru i sve izraženijeg problema manjka radne snage u pojedinim dijelovima javnog sektora, kao pregovarački adut mogao bi im poslužiti i dosadašnji skor prvostupanjskih (nepravomoćnih) rješenja po lani pokrenutim tzv. pilot tužbama. Njih 50-ak, naime, pokrenuto je radi isplate razlike plaća (za 2016.) po osnovi rasta osnovice za koji je svojedobno zbog krize potpisan sporazum kojim se rast plaća zamrzava do porasta BDP-a za više od dva posto dva uzastopna kvartala.

 

Kako doznajemo, prvostupanjska rješenja zasad uglavnom idu u prilog sindikatima. Vilim Ribić, prvi čovjek Matice hrvatskih sindikata, kako su na zadnjoj kontrolnoj točki bila ukupno 24 nepravomoćna rješenja, a od toga ih 20 njima daje za pravo. Koji će biti ukupan skor na prvostupanjskoj razini, a potom i na višim sudovima, ostaje vidjeti, ali tužbe će zasigurno poslužiti kao dodatna pregovaračka karta. To će svakako biti i opći trenda rasta plaća, to prije što se sve češće u medijima pojavljuju i priče o tome kako i u pojedinim državnim institucijama i javnim službama nije danas lako naći radnike. Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske ovaj je tjedan iznio primjer Općinskog suda u Čakovcu.

 

Na natječaj za radno mjesto administrativnog referenta - sudskog zapisničara, s plaćom od oko 3800 kuna za osobu s 10 godina staža, prijavila su se, kažu, samo dva, a na testiranju niti jedan kandidat. "Zapošljavanje u državnoj službi sve je manje atraktivno, posebice kad je riječ o slabo plaćenim poslovima srednje stručne spreme, upozorio je u ponedjeljak Sindikat, podsjećajući kako je nekoliko mjeseci prije slično prošao i natječaj za radno mjesto informatičara na istome sudu. Za razliku od vremena krize, "sigurna plaća i materijalna prava zagarantirana kolektivnim ugovorima očito više nisu dovoljan mamac za rad u državnoj službi, a i zašto bi netko nosio etiketu "uhljeba" za plaću od koje se jedva preživljava", naglašavaju u tom sindikatu.

 

Kod javnih službi poput zdravstva i znanosti problemi su i izraženiji već time što su i naglašenije prožeti s migracijama. Istodobno, fiskalne projekcije objavljene u okviru Programa konvergencije prije tri mjeseca nisu dobro sjele njihovim sindikatima. Jer, tim je dokumentom signalizirano da će naknade zaposlenima mjereno udjelom u BDP-u, u iduće dvije godine biti oko 11,3% BDP-a, odnosno nešto manje nego ove godine (11,5 posto BDP-a) u kojoj ti rashodi uključuju cjelogodišnji učinak lanjskog povećanja osnovice za 6% (u tri koraka).

 

U Vladi su te projekcije objasnili očekivanim kretanjem broja zaposlenih državnih i javnih službenika te pravima koja proizlaze iz kolektivnih ugovora, dok su sindikati javnih službi s negodovanjem konstatirali kako plaće u javnim službama u odnosu na predkriznu 2008. zaostaju 17 posto za drugim plaćama u zemlji. "Dok doktori, medicinske sestre i drugi javni službenici svakodnevno odlaze iz zemlje, Vlada kupuje avione te i dalje priča o fiskalnoj konsolidaciji i potrebi smanjivanja javnog duga", bio je sindikalni komentar tih projekcija. Danas se upire prstom i u nove milijarde kuna koje će država ulupati u sanaciju Uljanika i Petrokemije.

 


PREDSJEDNICA HLS-a ODRŽALA PREDAVANJE NA SIMPOZIJU "MEDIJI I ZDRAVLJE" U GROŽNJANU

 

U Grožnjanu je 29.06. - 01.07.2018.

održan 17. simpozij "Mediji i zdravlje", na kojem je predavanje održala i predsjednica HLS-a, mr. sc. Renata Čulinović-Čaić, dr.med.

 

Predsjednica je u svom izlaganju iznjela probleme liječnika s naglaskom na (ne)reprezentativnost HLS-a, problem neadekvatnog obračunavanja i sudske procese zbog prekovremenih sati, probleme specijalizanata i nedostatak liječnika u Hrvatskoj i ukazala na potrebu donošenja Zakona o plaćama liječnika. 

 

Na simpoziju je sudjelovao i ministar zdravstva, prof. dr. sc. Milan Kujundžić, koji je izjavio da u idućih mjesec dana očekuje rješavanje problema reprezentativnosti liječnika.

 

Problem reprezentativnosti je tema na kojoj se i dalje intenzivno radi na nekoliko razina i nadamo se skorom rješavanju tog problema. 

 

 

Kujundžić o beneficiranom stažu za djelatnike Hitne službe: Rijetki tamo provedu cijeli radni staž

 

Piše: Hina, četvrtak, 26.4.2018. 

MINISTAR zdravstva Milan Kujundžić rekao je na upite o beneficiranom radnom stažu za djelatnike Hitne pomoći, kako predobro zna stanje na Hitnoj intervencijskoj službi da bi analizirao pojedinačne slučajeve te da rijetki provedu cijeli radni staž na Hitnoj, ali demokratski je tražiti i razgovarati pa će se kroz razgovor vidjeti što mogu dobiti.

"Ja uvijek gledam demokratski. Svi imaju pravo tražiti maksimum, optimum, manje ili više argumentirano, pa tako i djelatnici Hitne; neka ljudi traže, pa ćemo vidjeti", rekao je ministar Kujundžić prije sjednice Vlade na novinarske upite kako gleda na traženje djelatnika Hitne medicinske službe za beneficiranim radnim stažem.

Dodao je i kako ne zna trebaju li ga dobiti i da treba razgovarati.

 

"Treba razgovarati, puno je onih koji bi uvjetno rečeno mogli tražiti beneficirani - da li su to samo ovi koji traže ili brojni oni koji ne traže, treba razgovarati", naglasio je ministar zdravstva.

 

"Predobro zna hitnu"

 

Upitan može li zamisliti situaciju da neki medicinski djelatnik sa 65 godina ide raditi na Hitnu intervenciju, Kujundžić je odgovorio kako "predobro zna Hitnu da bi sada analizirao pojedinačne slučajeve". "Obično sa 65 godina ne idu raditi na Hitne intervencije, rijetki ljudi cijeli staž provedu na Hitnoj, ali treba razgovarati i analizirati", pojasnio je.

 

Upitan o reformi u zdravstvu, ministar Kujundžić je rekao kako iz njegova resora ima deset točaka, a osnovna točka o kojoj stalno govori je, sačuvati dostupnost, sačuvati kvalitetu i sačuvati ljudske resurse.

 

"To je osnovna poruka koju treba čuvati, dakle bez revolucije, nego evolucijom, čuvati to što imamo i popravljati", kazao je ministar. Zaključio je da bi za hrvatsku državu bio osnovni cilj napraviti novu Sveučilišnu bolnicu u Zagrebu. 

 

 


Od 4. travnja otvoreno E-savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti

05.04.2018.

Ministarstvo zdravstva otvorilo je 4. travnja E-savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Prijedlogu iskaza o procjeni učinaka propisa. U obrazloženju predloženog Nacrta zakona uz ostalo stoji da je temeljni cilj Programa Vlade RH za mandat 2016. - 2020. osiguranje zdravstvenog sustava koji će biti moderan i financijski održiv te koji će građanima pružati i osigurati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu na čitavom teritoriju RH.

 

To podrazumijeva decentralizaciju zdravstva, kvalitetniju primarnu zdravstvenu zaštitu, jačanje preventivnih aktivnosti, bolje radne uvjete liječnicima i drugim zdravstvenim radnicima, učinkovit sustav hitne medicine, kvalitetnu bolničku zdravstvenu zaštitu, jačanje dnevnih bolnica, unapređenje sustava palijativne skrbi, učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima u zdravstvu te razvoj zdravstvenog turizma.

Ministarstvo je objavilo i tablicu komentara zaprimljenih pisanim i elektroničkim putem na Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o zdravstvenoj zaštiti. 

 

Temeljni ciljevi Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti su:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


• Unapređenje primarne zdravstvene zaštite    
• Unapređenje palijativne skrbi   
• Jačanje preventivne zdravstvene zaštite  
• Restrukturiranje i racionalizacija bolničkog sustava  
• Zdravstveni turizam  
• Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite 
• Učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima u zdravstvu
• Radno vrijeme 
  
U obrazloženju se također navodi da su sredstva za provedbu predloženih zakonskih rješenja, u okviru  sredstava osiguranih za provedbu važećega Zakona o zdravstvenoj zaštiti. 

  • Tekst Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa može se pogledati ovdje

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Rekao im da čekaju red, oni to nisu htjeli

Brutalno ga pretukli ZAGREB

Kako doznajemo, djelatnik je hospitaliziran u KB-u Dubrava, gdje su ga istog dana hitno operirali.

 

Napadači su mu nanijeli teške ozljede, rekao je jedan od liječnika...

Autori: Helena Tkalčević

24sata video

Ivana Kovačić

Nedjelja, 18.03.2018.

 

Molim vas, smirite se, ne primamo prema redu dolaska već prema hitnosti. Strpite se još malo, kazao je djelatnik na prijemu KB Dubrava u Zagrebu trojici nezadovoljnih mladića.

 

Bili su s još jednim mladićem kojemu je trebala liječnička pomoć i nije im se svidjela pomisao da moraju još čekati. Prvo su počeli verbalno vrijeđati djelatnika bolnice, nakon čega je jedan od njih jako udario šakom o pult.

 

-          Kolega im je nanovo objasnio da je nemoćan i da ih ljubazno moli da sjednu i čekaju svoj red, ali tada je krenuo fizički obračun. Njih trojica krenuli su na jadnog čovjeka i nekontrolirano i agresivno ga počeli udarati šakama i nogama - ispričao je za Vijesti.hr liječnik iz KB Dubrava.

 

Ravnatelj KB Dubrava: Djelatnik je operiran i oporavlja se Kako doznajemo, djelatnik je hospitaliziran u KB-u Dubrava, gdje su ga istog dana hitno operirali. - Administrativni djelatnik Kliničke bolnice Dubrava operiran je i u dobrom je stanju - izjavio je u nedjelju navečer ravnatelj bolnice Srećko Marušić.

 

-          Očekujemo da će potpuno fizički ozdraviti, a kakve će psihičke posljedice imati, prerano je govoriti - kazao je Marušić i precizirao da je djelatnik u napadu zadobio teške tjelesne ozljede glave.

 

 

Narednih sedam-osam dana će izići iz bolnice i nastaviti liječenje kod kuće do oporavka, kazao je Marušić. Zamoljen da komentira sigurnost medicinskog osoblja na radnom mjestu, Marušić je kazao da se "u konačnici sve svodi na moral i na mentalno zdravlje pacijenata, a ono je rezultat socijalnog i  duhovnog okružja u kojem živimo."

 

-          Veliki broj pacijenata prolazi kroz bolnicu; to su deseci i stotine tisuća ljudi. Nije čudno da se ponekad dogodi incident i verbalni nasrtaj, ali moram priznati da incident s težim tjelesnim posljedicama nismo do sada imali - zaključio je ravnatelj Kliničke bolnice Dubrava Srećko Marušić.

 

-          Kujundžić: Ovo je strašno  - Ovo je strašno što se dogodilo. Ja sam dobio obavijest o tome danas oko pola 13. On je operiran i oporavlja se - potvrdio nam je u nedjelju ministar zdravstva Milan Kujundžić. 

 

Neslužbeno doznajemo da je riječ o čovjeku kojega kolege znaju kao mirnu i vrlo strpljivu osobu, a mladići koji su ga napali navodno nisu čekali dulje od pet minuta.  Kujundžić kaže kako smo svjedoci nesretnog trenda u kojemu su napadi na medicinsko osoblje sve učestaliji i brutalniji. 

 

-          Vjerujem da će i ovaj nemili događaj ubrzati razmišljanje o tome kako unaprijediti zaštitu djelatnika u zdravstvu - kazao je Kujundžić. 

 

Trojac završio na krim istraživanju Trojicu mladića prevezli su u policijsku postaju Dubrava na kriminalističko istraživanje. U zagrebačkoj policiji tek su šturo potvrdili da su upoznati s napadom te da utvrđuju sve okolnosti. Nakon incidenta u bolnici je bilo sablasno tiho i mirno. Tek se iz prisutnosti policajca kod prijemnog pulta moglo se zaključiti kakva se drama tamo odvijala nekoliko sati ranije. Otprije poznati policiji?

 

Iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske (SSZSSH) zgroženi su najnovijim napadom u bolnici.

 

-          Zgroženi smo ovakvim činom korisnika usluga na djelatnike u zdravstvu. Nadam se da će odgovornima konačno doći iz pete u glavu, kad moram tako reći, da neke stvari treba hitno mijenjati. Mi smo još 2013. godine, kad se pregovaralo o kolektivnom ugovoru, zatražili da se napadi na djelatnike u zdravstvu, bez obzira jesu li zdravstvene struke, kvalificiraju kao napad na službenu osobu - kazao nam je predsjednik SSZSSH Stjepan Topolnjak. Napadi na liječnike sve češći Kaže da su im u Ministarstvu zdravstva u dva navrata odgovorili da su to pokušali to dogovoriti, no oba puta ih je odbilo Ministarstvo pravosuđa.

 

-          Kad bi takav napad bio okvalificiran kao napad na službenu osobu možda bi se netko ipak malo zamislio. Pa ljudi svakodnevno čekaju na šalterima u banci, u policiji pa nikome ne pada napamet izbacivati frustraciju na njihove djelatnike - ogorčen je Topolnjak.

 

Prije manje od mjesec dana u Klinici za ORL Kliničkog bolničkog centra Osijek muškarac je napao liječnicu, medicinsku sestru te nekoliko drugih članova bolničkog osoblja.

 

Prema istraživanju iz 2016. čak 93 posto, od ukupno 1624 liječnika i 100 anketiranih ravnatelja zdravstvenih ustanova, doživjelo je verbalni ili fizički napad, a u 22 posto zdravstvenih ustanova zabilježeni su i fizički napadi na liječnike.

Pročitajte više na: 
https://www.24sata.hr/video/rekao-im-da-cekaju-red-oni-to-nisu-htjeli-brutalno-ga-pretukli-565121 - 24sata.hr

 

Postignut dogovor oko novog Kolektivnog ugovora u zdravstvu - doktori bez prava glasa

Piše: Martina Pauček Šljivak
ponedjeljak, 5.3.2018. 12:40

 

PREDSTAVNICI vlade i sindikata postigli su dogovor o potpisivanju novog Kolektivnog ugovora za djelatnike u zdravstvu na godinu dana, a razina materijalnih i ostalih prava ostaje na razini dosadašnjeg KU.


No, ono što je najvažnije u cijeloj priči je da liječnici nisu mogli pregovarati u svoje ime, već su o njihovim pravima odlučivale i ostale struke kao što su medicinske sestre, tehničari kao i svi zaposleni u sustavu zdravstva.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić i predsjednici Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara te Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske odlučili su tako i o pravima liječnika.

Nakon što su danas parafirali tekst usuglašenog Kolektivnog ugovora, isti će biti upućen vladi u proceduru prihvaćanja.

 

Ugovor na 12 mjeseci

"Predstojeći period od 12 mjeseci ostavlja dovoljno vremena da se iznađe rješenje za uključivanje liječnika u pregovore o budućem Kolektivnom ugovoru", stoji u priopćenju Ministarstva zdravstva.

Podsjetimo, liječnici po sada važećem Zakonu o reprezentativnosti ne mogu sudjelovati u pregovorima za Kolektivni ugovor u zdravstvu.

Liječnici su s razlogom bijesni jer o njihovim uvjetima rada opet odlučuju osobe koje nisu liječnici.



 

Naime, za vrijeme Milanovićeve vlade, sredinom 2014. na snagu je stupio Zakon o reprezentativnosti prema kojem nijedan sindikat ne može biti reprezentativan ako ne sadrži 20 posto ukupnih zaposlenika određene struke.

"Hrvatski liječnički sindikat ostao je bez prava za sudjelovanje u pregovorima jer u članstvu nema 20 posto liječnika. Naime, Hrvatska ima oko 12.000 liječnika, a u sindikatu ih je oko 3000. I sad imamo situaciju da za 12.000 radno sposobnih liječnika pregovara Sindikat zdravstva i socijalne skrbi u kojem se nalaze i portiri, čistačice i čistači, kuhari...

Nitko iz vlade nije pokrenuo izmjenu tog Zakona tako da se i mi liječnici možemo izboriti sami za svoja prava.

Tražili smo i još uvijek tražimo od vlade, Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada da nešto poduzmu kako bi se to promijenilo. Ili će mijenjati taj zakon ili neka donesu poseban Zakon o liječnicima koji će regulirati naš rad, prema uzoru na Zakon o sucima", rekla je za Index Ada Barić, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL).

Kaže kako je liječnički posao specifičan te da zaslužuje definiran granski Kolektivni ugovor.

"Nama je u interesu da se uvede red jer se jedino tako mogu definirati uvjeti rada liječnika, kako dežuramo, koliko smo plaćeni, koja su nam prava i obaveze", rekla je Ada Barić.

Tragedija je, kaže, da ne mogu pregovarati s vladom, nego da o njima odlučuje druga struka. A istovremeno se Hrvatska suočava s masovnim iseljavanjem liječnika koji većinom odlaze zbog boljih uvjeta rada, manjeg broja prekovremenih, a ako već i rade prekovremeno, onda im se oni uredno plaćaju.

 


Paraf na KU: O pravima liječnika opet odlučili svi osim njih samih

06.03.2018.

 

Liječnici koji su temelj svakog zdravstvenog sektora pa tako i hrvatskog, ponovo nisu mogli pregovarati o svojim pravima u Kolektivnom ugovoru, pa su tako o tom najvažnijem „zdravstvenom ugovoru“, u ime njih pregovarali i na koncu ga s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem , 5. ožujka 2018. i ratificirali predstavnici neliječničkih sindikata iz zdravstvenog sektora.

 

Taj parafirani KU vrijedit će godinu dana za oko 72.000 zaposlenih u zdravstvenom sektoru. Ministar Kujundžić poručio je da će se u tih godinu dana pronaći načina kako liječnike uključiti u pregovaranje iz kojega su izbačeni po Zakonu o reprezentativnosti koji je usvojen 2014. za mandata bivše Vlade Zorana Milanovića.

 

 
KRIVI OBRAČUN

Liječnici traže više od milijardu kuna za neplaćene prekovremene

 

Autor: Z. K./Hina

Zadnja izmjena 05.02.2018

 

Predstavnici Hrvatskog liječničkog sindikata razgovarali su u ponedjeljak s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem o problemu krivo obračunatih prekovremenih sati liječnicima, te je dogovoreno da će se o tome žurno organizirati sastanak s predstavnicima drugih ministarstava i sindikata.

 

"Ministarstvo zdravstva je već ranije obavilo niz razgovora s predstavnicima Ministarstva uprave, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva pravosuđa i drugih, vezano uz pitanje isplate razlike plaće za prekovremeni rad radnika u zdravstvu. Na današnjem radnom sastanku dogovoreno je kako će se, vezano uz taj problem, žurno organizirati sastanak s predstavnicima drugih ministarstava i sindikata", priopćeno je iz Ministarstva zdravstva.

 

Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić izjavila je Hini da pregovori idu polako. Sindikat je Kujundžiću iznio svoje stajalište da prekovremeni nisu adekvatno obračunavati, što je potkrijepljeno i nalazom neovisne financijske stručnjakinje.

 

"Imamo nalaz nezavisne financijske stručnjakinje koja je gledala plaće iz različitih bolnica u Hrvatskoj i analizirala kako su preračunate po Centralnom obračunu plaća (COP), a kako bi trebalo biti. Zaključak je da nije adekvatno obračunato i to smo predstavili ministru", rekla je.

 

Čulinović-Čaić kaže da je Kujundžić obećao da će u vrlo kratkom roku sazvati stručnjake iz ministarstva financija, rada, uprave, pravosuđa i zdravstva, te će svi zajedno sjesti, vidjeti i proanalizirati. Očekuje novi sastanak s ministrom krajem veljače.

 

Sindikat traži da se u što kraćem roku "posloži" COP, a plaće počnu adekvatno obračunavati, po mogućnosti za veljaču, najkasnije ožujak.

 

"U slučaju da sva ministarstva i njihove stručne službe zaključe isto što i mi dogovorit ćemo se kada, kako i u kojem roku će nam vraćati neadekvatno obračunate prekovremene sate", dodala je.

 

Po procjeni neovisne financijske stručnjakinje, ukupni dug liječnicima kreće se od 1,2 milijarde do dvije milijarde kuna, odnosno između 100 i 800 kuna bruto mjesečno po liječniku, ovisno o tome koliko je prekovremenih sati odradio.

 

"Pričekat ćemo treći sastanak, to će, što se nas tiče, biti posljednji put. Predstavnici ministarstava će nam iznijeti stav jesu li ili nisu dužni. Ako kažu da nisu dužni, idemo dalje u akciju o kojoj će odluku donijeti Glavni odbor sindikata", najavila je Čulinović-Čaić.

 

 


- VIJESTI IZ SREDIŠNJICE SINDIKATA - 
Utorak, 30.01.2018.

 

Sindikat upozorio: 'Neplaćanje prekovremenog rada nije samo problem liječnika nego i ostalih koje Kujundžić zanemaruje'

 

ZAŠTITA RADNIČKIH PRAVA

 

 

Sindikat navodi da je u zadnjih godinu dana bio prisiljen pokrenuti brojne tužbe zbog nezainteresiranosti ili nesposobnosti ministra zdravstva da u sustav uvede zakonitost i red.

 

(VIJESTI.hr) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske upozorio je u utorak da neplaćanje prekovremenog rada nije samo problem liječnika, nego i medicinskih sestara i ostalih zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika, zbog čega je sindikat bio prisiljen pokrenuti i financirati brojne tužbe svojih članova.

 

"Ministar zdravstva Milan Kujundžić gura pod tepih činjenicu da liječnici, iako su nositelji najvećeg dijela zdravstvene djelatnosti, nisu jedini koji imaju problem neplaćanja prekovremenog rada sukladno propisima", ističe u priopćenju predsjednik sindikata Stjepan Topolnjak.

 

To je problem i medicinskih sestara i ostalih zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika, poput spremačica u bolnicama. No, kako zahtjevi za isplatu razlike neisplaćenih dodataka na plaću za prekovremeni rad spremačica i ostalih djelatnika srednje i više stručne spreme nisu toliko visoki kao liječnički, Kujundžić ih zanemaruje, tvrdi sindikat.

 

S obzirom da je pitanje plaćanja prekovremenog rada stvar zaštite radničkih prava, sindikat traži da Kujundžić pozove na sastanak reprezentativne sindikate zdravstva i Hrvatski liječnički sindikat, kako bi zajednički pokušali riješiti spor. U protivnom neka bude spreman preuzeti odgovornost za troškove koji će proizaći iz sudskih tužbi.

 

U sindikatu smatraju da Kujundžić, pritisnut visinom zahtjeva za isplatu prekovremenog rada liječnika, prozivanjem Ministarstva pravosuđa zbog neujednačenosti sudske prakse i konzultirajući se samo s predstavnicima liječnika, ponovo selektivno pristupa rješavanju problema.

 


 

Sindikat u priopćenju navodi da je u zadnjih godinu dana bio prisiljen pokrenuti brojne tužbe zbog nezainteresiranosti ili nesposobnosti ministra zdravstva da u sustav uvede zakonitost i red.

 

 

Ovo je ozbiljno: Telegram je došao do dokumenta kojim je ministar Kujundžić pokušao utjecati na sudove

Ministru bi možda netko trebao objasniti distinkciju nadležnosti izvršne i pravosudne vlasti

 

 DRAGO HEDL

 28.01.2018 

 

Ministar zdravstva Milan Kujundžić, vidljivo je to iz njegova dopisa (u čijem je posjedu Telegram), otvoreno je krenuo protiv hrvatskih liječnika i medicinskog osoblja, kako bi ih onemogućio u ostvarenju njihovih prava da od bolnica naplate značajne novčane iznose za koje su godinama bili uskraćivani krivim obračunom prekovremenih sati. 

 

Kako je Telegram nedavno pisao, na hrvatskim sudovima do sada postoji više od 30 pravomoćnih presuda u korist liječnika koji su tužili bolnice za krivo obračunate prekovremene sate, a nove tužbe stižu svakodnevno i već ih je nekoliko stotina.

 

Kako je pokrenuta ozbiljna lavina, bolnice bi se mogle naći u nezavidnoj situaciji radi isplate pozamašnih iznosa koje duguju liječnicima i medicinskim sestrama, a u konačnici moglo bi se raditi o višemilijunskim iznosima. Za zdravstvo, koje je i pored toga u financijskom kolapsu, bio bi to snažan udarac, pa se ministar Kujundžić upustio u neobičan i više nego problematičan način rješavanja tog pitanja, upućujući dopis svom kolegi, ministru pravosuđa, Draženu Bošnjakoviću, s kojim sjedi u stoj Vladi Andreja Plenkovića.

 

TRAŽIO DA SE BOŠNJAKOVIĆ ANGAŽIRA OKO OVOG PROBLEMA

 

Kujundžić je u službenom dopisu Bošnjakoviću, poslanom 12. prosinca prošle godine, naslovljenom ”Parnični postupci radi isplate razlike plaća za prekovremene sate” zatražio da se ministar pravosuđa angažira na ujednačavanju sudske prakse, jer, kako to tvrdi ministar zdravstva, on ”želi ukazati na različitu praksu županijskih sudova koji na temelju istih činjeničnih okolnosti donose potpuno oprečne sudske presude te zauzimaju različita pravna shvaćanja na isto materijalnopravno pitanje”.

 

”S obzirom da su do sada sudovi pravomoćno presudili i donijeli različite presude po istom materijalnom pitanju”, nastavlja dalje ministar Kujundžić u pismu ministru Bošnjakoviću, ”da je u tijeku veći broj istovrsnih sporova, ta da svakodnevno pristižu nove tužbe, želimo ukazati na neophodnost ujednačavanja sudske prakse”.

 

ZA UJEDNAČAVANJE SUDSKE PRAKSE NADLEŽAN VRHOVNI SUD

 

Nevjerojatno je kako ministar Kujundžić, u pismu ministru Bošnjakoviću, ne razumije da kuca na kriva vrata. Naime, nisu ministar pravosuđa, ali ni to ministarstvo, nadležni za ujednačavanje sudske praske, već je to isključivi posao pravosuđa. U stručnom radu Ivice Crnića, bivšeg predsjednika i suca Vrhovnog suda, stoji sljedeće tumačenje: ”U slučaju razlika u pravnim stavovima sudsku praksu se ujednačava na sjednicama sudskih odjela i odlukama Vrhovnog suda”.

 

I dalje, za ministra Kujundžića još pogubnije: ”Izvršna vlast ima ograničenu mogućnost kontrole sudbene vlasti. Ta kontrola odnosi se isključivo na obavljanje poslova sudske uprave, tj. izvršna vlast ne može ni na koji način ulaziti u konkretne postupke za koje su nadležni sudovi, kao i u odluke koje se tim povodom donose. Izvršna vlast nema nikakve ovlasti u odnosu na bitnu funkciju sudova, tj. na funkciju suđenja”. A Ministarstvo pravosuđa, čijem se šefu obratio ministar zdravstva, dio je izvršne, a ne pravosudne vlasti!

 

KUJUNDŽIĆEV DOPIS ZAVRŠIO U SUDSKOM SPISU

 

Potpuni je skandal, međutim, da se dopis ministra Kujundžića ministru Bošnjakoviću našao u sudskom spisu, u predmetu tužbe jednog liječnika protiv bolnice u kojoj radi. Naime, ta se bolnica, u strahu da bi mogla izgubiti spor, obratila Državnom odvjetništvu koje je u odgovoru na tužbu priložilo Kujundžićev dopis! U odgovoru na tužbu, međutim, prilažu se dokazi, a potpuno je nejasno po čemu je pismo ministra Kujundžića bilo kakav dokaz.

 

Ono može biti samo u funkciji pritiska na pravosuđe, odnosno pritiska prema postupajućem sucu da pazi kako presuđuje, jer eto, u spor između liječnika i bolnica, uključila su se i dva ministra. Činjenica da se pismo jednog ministra drugom (zahvaljujući Državnom odvjetništvu) našlo u sudskom spisu, uistinu nije moguće protumačiti drugačije nego isključivo kao pritisak na pravosuđe.

 

Tim prije što su se nakon 30-ak pravomoćnih presuda (i to na različitim županijskim sudovima, Bjelovaru, Rijeci, Splitu, Zagrebu) počele javljati i presude u korist bolnica, pa je tako i došlo do onoga što ministar Kujundžić označava kao ”različitu sudsku praksu županijskih sudova”. No, unatoč pritiscima na sudove da sude u korist bolnica, a ne liječnika i medicinskih sestara, omjer pravomoćnih presuda još je uvijek u korist potonjih i to u omjeru 5:1.

 

MISLI DA SU SUDOVI POGREŠNO DALI VEĆA PRAVA LIJEČNICIMA

 

Tridesetak izgubljenih sudskih sporova hrvatskih bolnica koje su tužili njihovi zaposlenici, liječnici i medicinske sestre, očito je bilo zvono za uzbunu, što se da iščitati i iz priznanja ministra Kujundžića u pismu ministru Bošnjakoviću. ”Zauzimanjem pravnog stajališta pojedinih sudova dolazi do ozbiljnog proširivanja i povećanja materijalnih prava radnika koja nisu kao takva ugovorena Kolektivnim ugovorom, što u konačnici dovodi do bitnog povećanja financijskih sredstva za provedbu tih odredbi”, piše Kujundžić.

 

No, to je njegovo mišljenje; sudovi pak razmišljaju i presuđuju posve drugačije. Kujundžić se na to ne osvrće, on sudi drukčije, tvrdeći unatoč pravomoćnim presudama, da su pojedini sudovi pogrešno dali veća prava liječnicima i medicinskim sredstvima!

 

Pri kraju pisma ministar Kujundžić još je eksplicitniji: ”Različita tumačenja drugostupanjskih sudova dovode do pravne nesigurnosti te potencijalno velikog financijskog tereta za zdravstveni sustav”, stoji u pismu ministra zdravstva koje on osim na adresu ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića upućuje i državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. A odande, to je pismo završilo u sudskom spisu, bez obzira što se ne radi ni o kakvom materijalnom dokazu, već o prepisci kolega iz izvršne vlasti u istoj Vladi, Kujundžića i Bošnjakovića.

 


Bolnicama prijeti milijunska katastrofa: Doktori masovno dobivaju presude zbog krivog izračuna plaća

Telegram je u posjedu nekoliko takvih pravomoćnih presuda

 DRAGO HEDL

 20.01.2018 

 

 

 

Tridesetak pravomoćnih sudskih presuda na različitim županijskim sudovima u Hrvatskoj i još stotinjak novih tužbi koje čekaju pravorijek, tek su vrh ledenoga brijega koji bi skupo mogao stajati hrvatske bolnice. Iz dosadašnjih pravomoćnih presuda u kojima su liječnici i medicinske sestre tužili svoje poslodavce – nekoliko hrvatskih bolnica – vidljivo je da su nezakonitim obračunom plaća unatrag nekoliko godina bili oštećeni za više desetaka tisuća kuna, a u najvećem dosuđenom iznosu do sada, radilo se čak o više od 130.000 kuna!

 

Kada je krajem 2013. sklopljen novi kolektivni ugovor i kada je došlo do promjene propisa o obračunu dežurstava liječnika i medicinskog osoblja u Centralnom obračunu plaća (COP) pogrešno se počelo obračunavati njihov prekovremeni rad.

 

POGREŠAN OBRAČUN PREKOVREMENIH

Tako su svi liječnici u Hrvatskoj i sve medicinske sestre koje su radili prekovremeno, zbog greške u Centralnom obračunu plaća, unatrag pet godina značajno zakinuti u primanjima. S obzirom na broj liječnika i medicinskih sestra, radi se o višemilijunskim iznosima koji će, presude li tako sudovi – a sudska je praksa već uspostavljena – u težak položaj dovesti bolnice koje već ionako grcaju u gubicima.

 

Problem je nastao – kako to u stručnom radu objašnjava Goran Jarić iz odvjetničkog ureda Mišević i Jarić u Osijeku – pogrešnim tumačenjem pojma ”osnovna plaća”. Osnovna plaća u Zakonu o plaćama u javnom službama (ZPJS) definirana je kao umnožak osnovice s koeficijentom složenosti posla, čemu još valja dodati uvećanje temeljem ostvarenog radnog staža, pola postotka za svaku punu godinu staža koju je radnik ostvario. To je, dakle, osnovna plaća.

 

Prema ZPJS-u dodaci na plaću (među koje spada i prekovremeni rad) obračunavaju se na osnovnu plaću. Centralnim obračunom plaća, međutim, liječnicima i medicinskim sestrama ti su dodaci obračunati na osnovnu plaću koja im se isplaćuje u redovnom, ali ne i na osnovnu plaću koja im se isplaćuje u prekovremenom radu.

 

LIJEČNICI DOLAZE U APSURDNE SITUACIJE

“Sama logika nalaže da ako netko radi u otežanim uvjetima rada, on radi u takvim uvjetima i u redovnom i u prekovremenom radu” kaže Sanja Mišević, odvjetnica koja u brojnim sudskim sporovima zastupa liječnike i medicinske sestre i u tome je vrlo uspješna. “Nisu se uvjeti rada na radnom mjestu promijenili samo zato što je liječnik odradio svoju mjesečnu satnicu. Ako jedan kirurg ima odgovornost za život pacijenta dok ga operira u redovnom radu, jednako takvu odgovornost ima i za drugog pacijenta kojeg operira kada radi prekovremeno.

 

Doslovno je omoguće da operaciju započne u uredovnoj satnici, a da do kraja operacije već uđe u prekovremeni rad. Kako je onda moguće da mu se u redovnom radu plati dodatak za odgovornost, a u prekovremenom ne? Situacija s obračunom plaća u zdravstvu je do te mjere apsurdna da se događa da je pojedinim liječnicima prekovremeni rad plaćen slabije od redovnog rada”, kaže Mišević.

 

ZAKON O RADU NE SADRŽI DEFINICIJU POSEBNIH UVJETA RADA

Zakonom o radu, pak, predviđeno je da se plaće uvećavaju za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, te rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim neradnim danom. Temeljnim kolektivnim ugovorom određeno je kako će se ta uvećanja obračunavati. Plaću zaposlenika, stoji u tom ugovoru, čini osnovna plaća i dodaci na plaću. U tom kompliciranom obračunu, kaže se dalje, dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaće.

 

Kao i u mnogim hrvatskim zakonima, gdje postoje određene nejasnoće, tako je i u Zakonu u radu izostala definicija posebnih uvjeta rada. To je prepušteno granskim kolektivnim ugovorima, pa je tako onim za djelatnost zdravstva propisano uvećanje plaće na osnovi otežanih uvjeta rada za sve poslove koji u sustavu postoje i to u iznosu od 7 do 25 posto. Komplicirani način izračuna plaća u javnim službama, doveo je do shvaćanja da se dodatak na posebne uvjete rada obračunava samo na osnovnu plaću, koja se isplaćuje za redovan rad, a ne i na osnovnu plaću koja se isplaćuje za prekovremeni rad.

 

PRAVOMOĆNE PRESUDE PROTIV KBC-A OSIJEK

”Najveći dio javnih službi taj dodatak uopće ne obračunava u prekovremenom radu, pri čemu se propušta uočiti da za prekovremene sate radnik također ostvaruje pravo na osnovnu plaću, a i na takvu osnovnu plaću također ostvaruje pravo na dodatke koji mu pripadaju, zajedno s dodatkom predviđenim za prekovremeni rad”, stoji u stručnom radu Gorana Jarića. Upravo takvo stajalište prihvatili su i hrvatski sudovi.

 

Telegram je u posjedu nekoliko pravomoćnih sudskih presuda (županijskih sudova u Zagrebu, Splitu i Bjelovaru) svih protiv Kliničkog bolničkog centra u Osijeku. U samo tri završena sudska postupka, a do sada ih je tridesetak, KBC Osijek mora platiti više od 74 tisuće kuna, zajedno s pripadajućim zakonskim kamatama.

 

BROJ TUŽBI JE EKSPLODIRAO

No, broj pokrenutih sudskih tužbi, ne samo kad je u pitanju KBC Osijek, već i druge hrvatske bolnice, naprosto je eksplodirao kad su sudovi pravomoćno počeli presuđivati u korist liječnika i medicinskih sestara. Naravno, uslijedili su i pritisci prema liječnicima da povuku tužbe, a u najmanje jednom slučaju krenule su i odmazde.

 

Telegram ima saznanja o tome da se liječnicima KBC Osijek koji su podigli tužbe ne daje suglasnost za honorarni rad u drugim ustanovama. Prema našim izvorima onima koji su podigli tužbe kako bi naplatili uskraćeni dio plaća tijekom prošlih godina, usmeno je rečeno da suglasnost za honorarni rad neće dobiti sve dok ne povuku tužbe.

 

LICEMJERNO PONAŠANJE DRŽAVE PREMA DOKTORIMA

“Do sada je nekoliko desetaka sporova pravomoćno završeno u korist zdravstvenih radnika. Županijski sudovi u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Bjelovaru, potvrdili su da im pripadaju uvećanja plaće uvijek kada rade u otežanim usvjetima i uvijek kada su odgovorni za živote pacijenata. Doduše, postoji i omanji broj drukčijih presuda za koje se traži razrješenje stvari na Vrhovnom sudu”, kaže odvjetnica Mišević i zaključuje:

 

“Ovo nije problem koji je nastao jučer, ovaj problem postoji godinama i najtužnije je što zdravstveni radnici s jedne strane moraju svoje plaće tražiti na sudu, a s druge ih država poziva da ne odlaze u inozemstvo. Samo od stranaka koje zastupam iz KBC-a Osijek, do sada ih je već šestero otišlo u inozemstvo, a sve više njih se javlja kako moraju povući tužbu (kojom traže svoje plaće) jer su ‘obaviješteni’ kako neće dobiti suglasnost za dopunski rad ili kako neće moći napredovati ili će morati odstupiti s nekog voditeljskog mjesta”.

 


Dvojica stručnjaka razgovaraju o problematičnom dopisu ministra Kujundžića koji je Telegram jučer otkrio

Orsat Miljenić i Đuro Sessa komentiraju Kujundžićevo pismo Bošnjakoviću

 DRAGO HEDL

 29.01.2018 

 

Pismo ministra zdravstva Milana Kujundžića svom kolegi, ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću pokazuje žalosnu razinu nepoznavanja ustroja državne vlasti i govori kako ministar Kujundžić uopće ne zna što su ovlasti i mogućnosti Ministarstva pravosuđa. Ministar pravosuđa ni na koji se način ne može miješati u sudbene postupke, uključujući i ujednačavanje sudske prakse.

 

To je isključivo posao Vrhovnog suda i sudbene vlasti. Pismo je besmisleno i ono je potpuno izvan uobičajenih regula”, kaže bivši ministar pravosuđa, Orsat Miljenić, zamoljen za komentar skandalozno pismo kojim se ministar zdravstva izravno miješa u poslove sudbene vlasti, tražeći da se doktorima i medicinskim sestrama uskrati pravo na iznose neisplaćene za prekovremeni rad koji su im pravomoćno dosudili hrvatski sudovi.

 

”Ono što bi, eventualno, bilo dopustivo jest ukazivanje na generalni problem neujednačene sudske prakse, pa da se predloži kolegi, ministru pravosuđa, da se to riješi kroz zakonske izmjene”, kaže Miljenić za Telegram. On u Hrvatskom saboru, kao zastupnik SDP-a predsjedava Odboru za pravosuđe, a član je i saborskog Odbora za zakonodavstvo. Uz to, član je i Državnog sudbenog vijeća iz redova saborskih zastupnika, dakle osoba itekako kompetentna za komentar postupka ministra Kujundžija o čemu je pisao Telegram.

 

‘NESPRETNO I NEPOTREBNO’

Sudeći po komentarima čitatelja, pismo ministra Kujundžića ministru Draženu Bošnjaković naišlo je na zgražanje i osudu, do te mjere da neki misle kako je to dovoljan razlog za smjenu ministra zdravstva. Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda također kaže da je pismo bilo i nespretno i nepotrebno, ali smiruje situaciju: ”Ne bih to dramatizirao, zato što to za konkretne sudske postupke nema i ne smjelo imati nikakvo značenje. No, činjenica da Telegram i neki drugi mediji to problematiziraju, dokazuju da je taj potez bio vrlo nespretan i nepotreban”, kaže za naš portal predsjednik Vrhovnog suda”, Đuro Sessa.

 

”Što se tiče ujednačavanja sudske praske to će ionako učiniti Vrhovni sud, ako i kada takav premet dođe pred njega. Druga je mogućnost da će županjski sudovi signalizirati postojanje različite prakse pa će se onda, na jednoj drugoj razini, koja nema obvezujući karakter, ali se može raspraviti kao pravno pitanje – a to je zajednički sastanka predstavnika Vrhovnog suda i svih predsjednika odjela županijskih sudova – kako bi se raspravilo pitanje i donijeli zaključci koji, naglašavam, nemaju obvezujući karakter za sudove.

 

Taj, obvezujući karakter, u konkretnom predmetu, imala bi samo naša odluka. Dakle, ne treba dramatizirati, jer u suštini to pismo nema nikakvo značenje, ali da je trebalo voditi računa da bi se to drugačije moglo razumjeti, kao traženje sudova da sude na određeni način, to svako jest. Jer, da nije tako, oko toga ne bilo novinarskih upita”, kaže predsjednik Vrhovnog suda, Đuro Sessa. Orsat Miljenić u razgovoru za Telegram otkriva i na koji bi način najbolje bilo ujednačiti sudsku praksu kada se, kao u slučaju brojnih tužbi liječnika i medicinskih sestara protiv bolnica, radi o istom problemu: zakidanju u obračunu prekovremenih sati.

 

UJEDNAČAVANJE SUDSKE PRAKSE

”Žao mi je što je Ministarstvo pravosuđa zastalo i uopće ne znam što se događa u promjenama Zakona o parničnom postupku jer mi smo još 2015. ostavili gotov nacrt i po njemu se moglo postupati”, kaže Miljenić. ”Ondje smo predviđali uvođenje instituta oglednog spora. Ogledni spor bio bi doprinos izjednačavanu sudske prakse. Što to znači? Kad imate više tipskih predmeta, kao što je slučaj u tužbama liječnika i medicinskog osoblja protiv bolnica, tada se zastane s njihovim rješavanjem dok jedan od tih sporova ne ode do najviše sudbene instance, koja ga riješi i onda se nastavi s drugim sporovima koji se rješavaju na isti način.

 

Tako se u tipskim premetima izbjegavaju odstupanja. Naravno, to treba doraditi u praksi, to je nešto što Hrvatska ne poznaje, neke zemlje to imaju, a mi smo postavili nacrt u tom smjeru i ja se nadam da će Ministarstvo pravosuđa nakon dvije-tri godine s tim nastaviti i ići s izmjenama zakona.” Pismo, samo po sebi, komunikacija između dva ministra, ponavlja Miljenić, manji je problem bez obzira što teško kompromitira ministra Kujundžića u njegovu nepoznavanju i neznanju odnosa između izvršne i sudske vlasti No, neusporedivo je veći problem, upozorava bivši ministar pravosuđa, kad takvo pismo završi u sudskom spisu. ”Onda je to problem i to ozbiljan. Posve mi je nejasna osnova po kojoj je takvo pismo priloženo u spis”, kaže Miljenić.

 

ZAŠTO JE PISMO PRILOŽENO U SPIS?

Objašnjava da je uobičajeno i normalno da Državno odvjetništvo traži očitovanje ministarstva i da ministarstvo komunicira s DORH-om. DORH zastupa državu, pa je logično da se obraća resornom ministarstvu, da kažu kako postoji tužba i pitaju za stav ministarstva. ”To je legitimno i u redu. Ali, da se pismo ministra prilaže u spis, neuobičajeno je i sasvim sigurno nije primjereno. Jer, u tom se slučaju može govoriti o poruci koja se šalje strankama.

 

Ne govorim o izravnom utjecaju, siguran sam da će suci na koncu donijeti odluku po svome i da se na to neće obazirati jer u Hrvatskoj se ni jedan sudac nema razloga obazirati na mišljenje izvršne vlasti. Mehanizmi su tako izgrađeni da izvršna na vlast ni na koji način ne može utjecati na sud. Ali zbog digniteta postupka to se nikada ne radi. I, drugo, ne vidim zašto bi netko u spis ulagao nešto što ništa ne znači. Bilo bi uobičajeno da se argumenti koje podastre ministarstvo – ako DORH smatra da su u redu – pretoče u podnesak i predaju sudu. Ali, prilagati dopis ministra, neuobičajeno i neprimjereno”.

 

Bivši ministar pravosuđa, Orsat Miljenić, u razgovoru na Telegram upozorava na još jedan aspekt skandaloznog Kujundžićevog pisma, a to je percepcija koje ono ostavlja u javnosti. ”Njegovo pismo je problem ne samo zbog toga što bi možda moglo utjecati na sud, veći je problem percepcije. Jer, ako sudac odluči prihvatiti argumente države, percepcijski će biti da je to urađeno zato što je tako naložio ministar. Komunikacija takve vrste je nedopustiva. I zato je Kujundžićevo pismo nanijelo veliku štetu. Ne pismo kao pismo između dva ministra, već kad ono završi u spisu i postane javno. Tada je svaka sudska odluka njime potencijalno obilježena. Zato do toga nije smjelo doći. A u tome je ipak veća pogreška DORH-a nego ministra”, zaključuje Orsat Miljenić.

 


Kujundžić pokušava demantirati Telegram da nije vršio pritisak na sud, a mi objavljujemo cijeli dopis

Kujundžić je od Bošnjakovića dopisom tražio da se angažira oko sudskih presuda jer su 'velik trošak za zdravstvo'

 

 TELEGRAM REDAKCIJA

 29.01.2018 

 

Ministarstvo zdravstva potvrdilo je Telegramovu ekskluzivu – ministarMilan Kujundžić poslao je dopis u kojem od ministra pravosuđaDražena Bošnjakovića traži da se angažira oko nejednakih sudskih presuda o isplatama prekovremenih sati liječnicima.

 

U priopćenju koje je upravo stiglo, Ministarstvo zdravstva piše kako vrlo ozbiljan problem provedbe kolektivnog ugovora oko isplate prekovremenih sati u sustavu zdravstva traje od 2013. godine.

 

HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA OSUDILA KUJUNDŽIĆEV POTEZ

U međuvremenu, Hrvatska liječnička komora (HLK) i Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), osudili su Kujundžićev dopis. HKL tako piše kako je taj dopis “ne samo izravnim i nelegitimnim pokušajem utjecaja državne vlasti na sudske odluke, već i grubim kršenjem Ustava, koji proklamira demokratsku trodiobu vlasti i jamči neovisnost sudbene vlasti”.

Ministarstvo zdravstva u svom priopćenju kaže kako su obavili sastanke sa predstavnicima triju ministarstava – uprave, rada i pravosuđa te s FINA-om, sindikatima i upravama bolnica.

 

“Tijekom konzultacija zaključeno je kako interpretacija financijskih obveza koje proizlaze iz kolektivnog ugovora zahtijeva dodatno tumačenje te da je potrebno uputiti dopis Ministarstvu pravosuđa kojim će se zatražiti mišljenje o ovoj složenoj problematici”, stoji u priopćenju.

 

MINISTARSTVO TVRDI DA TO NIJE PRITISAK

“Dopisom kojim se traži navedeno mišljenje, Ministarstvo zdravstva skrenulo je i pozornost Ministarstvu pravosuđa na neujednačenost sudske prakse u pojedinačnim slučajevima. Imajući u vidu činjenicu kako tijela državne uprave, pa tako i Ministarstvo pravosuđa, prate stanje u okviru svog djelokruga, naglašavanje o činjenici neujednačene sudske prakse nije imalo za cilj miješanje izvršne vlasti u sudbenu vlast.

 

Slijedom navedenog, dopis Ministarstva zdravstva se nikako ne može i ne smije tumačiti kao pritisak na pravosuđe, odnosno miješanje izvršne u sudbenu vlast”, zaključuju. I minsitar pravosuđa Bošnjaković potvrdio je da je dobio dopis te također tvrdi kako nije riječ o pritiscima na pravosuđe.

 


Bolnicama prijeti milijunska katastrofa: Doktori masovno dobivaju presude zbog krivog izračuna plaća

Telegram je u posjedu nekoliko takvih pravomoćnih presuda

 20.01.2018 

 

Tridesetak pravomoćnih sudskih presuda na različitim županijskim sudovima u Hrvatskoj i još stotinjak novih tužbi koje čekaju pravorijek, tek su vrh ledenoga brijega koji bi skupo mogao stajati hrvatske bolnice. Iz dosadašnjih pravomoćnih presuda u kojima su liječnici i medicinske sestre tužili svoje poslodavce – nekoliko hrvatskih bolnica – vidljivo je da su nezakonitim obračunom plaća unatrag nekoliko godina bili oštećeni za više desetaka tisuća kuna, a u najvećem dosuđenom iznosu do sada, radilo se čak o više od 130.000 kuna!

 

Kada je krajem 2013. sklopljen novi kolektivni ugovor i kada je došlo do promjene propisa o obračunu dežurstava liječnika i medicinskog osoblja u Centralnom obračunu plaća (COP) pogrešno se počelo obračunavati njihov prekovremeni rad.

 

POGREŠAN OBRAČUN PREKOVREMENIH

Tako su svi liječnici u Hrvatskoj i sve medicinske sestre koje su radili prekovremeno, zbog greške u Centralnom obračunu plaća, unatrag pet godina značajno zakinuti u primanjima. S obzirom na broj liječnika i medicinskih sestra, radi se o višemilijunskim iznosima koji će, presude li tako sudovi – a sudska je praksa već uspostavljena – u težak položaj dovesti bolnice koje već ionako grcaju u gubicima.

 

Problem je nastao – kako to u stručnom radu objašnjava Goran Jarić iz odvjetničkog ureda Mišević i Jarić u Osijeku – pogrešnim tumačenjem pojma ”osnovna plaća”. Osnovna plaća u Zakonu o plaćama u javnom službama (ZPJS) definirana je kao umnožak osnovice s koeficijentom složenosti posla, čemu još valja dodati uvećanje temeljem ostvarenog radnog staža, pola postotka za svaku punu godinu staža koju je radnik ostvario. To je, dakle, osnovna plaća.

Prema ZPJS-u dodaci na plaću (među koje spada i prekovremeni rad) obračunavaju se na osnovnu plaću. Centralnim obračunom plaća, međutim, liječnicima i medicinskim sestrama ti su dodaci obračunati na osnovnu plaću koja im se isplaćuje u redovnom, ali ne i na osnovnu plaću koja im se isplaćuje u prekovremenom radu.

 

LIJEČNICI DOLAZE U APSURDNE SITUACIJE

“Sama logika nalaže da ako netko radi u otežanim uvjetima rada, on radi u takvim uvjetima i u redovnom i u prekovremenom radu” kaže Sanja Mišević, odvjetnica koja u brojnim sudskim sporovima zastupa liječnike i medicinske sestre i u tome je vrlo uspješna. “Nisu se uvjeti rada na radnom mjestu promijenili samo zato što je liječnik odradio svoju mjesečnu satnicu. Ako jedan kirurg ima odgovornost za život pacijenta dok ga operira u redovnom radu, jednako takvu odgovornost ima i za drugog pacijenta kojeg operira kada radi prekovremeno.

 

Doslovno je omoguće da operaciju započne u uredovnoj satnici, a da do kraja operacije već uđe u prekovremeni rad. Kako je onda moguće da mu se u redovnom radu plati dodatak za odgovornost, a u prekovremenom ne? Situacija s obračunom plaća u zdravstvu je do te mjere apsurdna da se događa da je pojedinim liječnicima prekovremeni rad plaćen slabije od redovnog rada”, kaže Mišević.

 

ZAKON O RADU NE SADRŽI DEFINICIJU POSEBNIH UVJETA RADA

Zakonom o radu, pak, predviđeno je da se plaće uvećavaju za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, te rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim neradnim danom. Temeljnim kolektivnim ugovorom određeno je kako će se ta uvećanja obračunavati. Plaću zaposlenika, stoji u tom ugovoru, čini osnovna plaća i dodaci na plaću. U tom kompliciranom obračunu, kaže se dalje, dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaće.

 

Kao i u mnogim hrvatskim zakonima, gdje postoje određene nejasnoće, tako je i u Zakonu u radu izostala definicija posebnih uvjeta rada. To je prepušteno granskim kolektivnim ugovorima, pa je tako onim za djelatnost zdravstva propisano uvećanje plaće na osnovi otežanih uvjeta rada za sve poslove koji u sustavu postoje i to u iznosu od 7 do 25 posto. Komplicirani način izračuna plaća u javnim službama, doveo je do shvaćanja da se dodatak na posebne uvjete rada obračunava samo na osnovnu plaću, koja se isplaćuje za redovan rad, a ne i na osnovnu plaću koja se isplaćuje za prekovremeni rad.

 

PRAVOMOĆNE PRESUDE PROTIV KBC-A OSIJEK

”Najveći dio javnih službi taj dodatak uopće ne obračunava u prekovremenom radu, pri čemu se propušta uočiti da za prekovremene sate radnik također ostvaruje pravo na osnovnu plaću, a i na takvu osnovnu plaću također ostvaruje pravo na dodatke koji mu pripadaju, zajedno s dodatkom predviđenim za prekovremeni rad”, stoji u stručnom radu Gorana Jarića. Upravo takvo stajalište prihvatili su i hrvatski sudovi.

 

Telegram je u posjedu nekoliko pravomoćnih sudskih presuda (županijskih sudova u Zagrebu, Splitu i Bjelovaru) svih protiv Kliničkog bolničkog centra u Osijeku. U samo tri završena sudska postupka, a do sada ih je tridesetak, KBC Osijek mora platiti više od 74 tisuće kuna, zajedno s pripadajućim zakonskim kamatama.

 

BROJ TUŽBI JE EKSPLODIRAO

No, broj pokrenutih sudskih tužbi, ne samo kad je u pitanju KBC Osijek, već i druge hrvatske bolnice, naprosto je eksplodirao kad su sudovi pravomoćno počeli presuđivati u korist liječnika i medicinskih sestara. Naravno, uslijedili su i pritisci prema liječnicima da povuku tužbe, a u najmanje jednom slučaju krenule su i odmazde.

 

Telegram ima saznanja o tome da se liječnicima KBC Osijek koji su podigli tužbe ne daje suglasnost za honorarni rad u drugim ustanovama. Prema našim izvorima onima koji su podigli tužbe kako bi naplatili uskraćeni dio plaća tijekom prošlih godina, usmeno je rečeno da suglasnost za honorarni rad neće dobiti sve dok ne povuku tužbe.

 

LICEMJERNO PONAŠANJE DRŽAVE PREMA DOKTORIMA

“Do sada je nekoliko desetaka sporova pravomoćno završeno u korist zdravstvenih radnika. Županijski sudovi u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Bjelovaru, potvrdili su da im pripadaju uvećanja plaće uvijek kada rade u otežanim usvjetima i uvijek kada su odgovorni za živote pacijenata. Doduše, postoji i omanji broj drukčijih presuda za koje se traži razrješenje stvari na Vrhovnom sudu”, kaže odvjetnica Mišević i zaključuje:

“Ovo nije problem koji je nastao jučer, ovaj problem postoji godinama i najtužnije je što zdravstveni radnici s jedne strane moraju svoje plaće tražiti na sudu, a s druge ih država poziva da ne odlaze u inozemstvo. Samo od stranaka koje zastupam iz KBC-a Osijek, do sada ih je već šestero otišlo u inozemstvo, a sve više njih se javlja kako moraju povući tužbu (kojom traže svoje plaće) jer su ‘obaviješteni’ kako neće dobiti suglasnost za dopunski rad ili kako neće moći napredovati ili će morati odstupiti s nekog voditeljskog mjesta”.

 


 

04. 12. 2017.

Rad i sindikati u središtu razvoja

 

NHS - NHS i SSSH uputili su danas otvoreno pismo Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, Vladi RH i Hrvatskoj udruzi poslodavaca u kojemu te dvije sindikalne središnjice pozivaju vodstvo Katoličke crkve da dade potporu radnicima i njihovim sindikatima u borbi protiv nepravde, pozove pripadnike svoje kongregacije na aktivizam učlanjenjem u sindikat te potakne poslodavce da uvažavaju sindikate i pristupe socijalnom dijalogu. Pozivaju Vladu RH i poslodavce na iskreni i suštinski dijalog, zajedničko djelovanje u cilju ostvarivanja socijalne pravde i dostojanstva rada, za dobrobit svih radnika i građana Republike Hrvatske

 

Otvoreno pismo nastalo je na tragu „Međunarodnog sindikalnog skupa: Od Populorum progressio do Laudato si'“, što ga je u Vatikanu 23. i 24. studenoga 2017. godine organizirao Vatikanski Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, a u čijem su radu sudjelovali glavni tajnik  Međunarodne organizacije rada (MOR), glavni tajnici Europske konfederacije sindikata (ETUC) i Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC), te stotinjak sindikalista iz cijeloga svijeta, ali i predstavnice  hrvatskih sindikata.

 

Dvodnevna konferencija sindikalista i vodstva Katoličke crkve, kojom je predsjedavao kardinal Peter Turkson iz Gane, u središtu rasprava imala je pitanje rada i sindikata kao ključa za održiv i cjelovit ljudski razvoj, rada koji je dobar za sve, ali i pitanje kako sindikati i Crkva, te drugi dionici mogu raditi zajedno na ostvarenju socijalne pravde.

 

Sudionici konferencije usvojili su Deklaraciju pod nazivom „Rad i radničke organizacije u središtu cjelovitog i održivog razvoja“. Deklaracija priznaje kako je sadašnji model globalizacije iznevjerio radnike, doveo do rekordnih razina nejednakosti, što uz izazove digitalizacije i klimatskih promjena, dovodi do slabljenja radnog zakonodavstva, prekarizacije, siromaštva te općenito ugrožavanja svih socijalnih i institucionalnih aktera te posebno ugrožavanja svijeta rada.

 

Nadalje, u Deklaraciji se ističe prioritet rada nad kapitalom i financijama, kao i strateška uloga sindikata, te socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja u izgradnji ekonomski snažnog i socijalno pravednije društva, ali i strateška uloga suradnje i solidarnosti kao temelja za svijet u miru.

Sindikati su uvijek imali ključnu ulogu o zaštiti ljudskog dostojanstva. Sloboda udruživanja, pravo na organiziranje, kolektivno pregovaranje i kolektivnu akcije temeljna su ljudska prava i istodobno preduvjet za ostala ljudska prava. Sindikalne organizacije imaju vodeću ulogu u izgradnji novih modela ekološkog, ekonomskog, socijalnog i cjelovitog razvoja te u promicanju novih načina rada. Prekarni rad mora biti eliminiran. Deklaracija traži od vlada da osiguraju uvjete za punu zaposlenost, dostojanstvo rada, uključujući sigurna i zdrava radna mjesta, poštivanje ljudskih i radničkih prava i borbu protiv svih oblika diskriminacije.

 

Sudionici skupa suglasni su kako je nužna promjena etičke paradigme koja ide onkraj prevladavajuće tehnokratske, koja omogućuje cjelovit, inkluzivan i održiv razvoj temeljen na pravima; paradigma koja u središte stavlja rad i sindikata, kao ključ pravednog i ravnopravnog društva. Preduvjeti za to su bezuvjetno poštivanje dostojanstvenog rada.

 

Svi poslodavci, uključujući i multinacionalne kompanije, moraju biti u potpunosti uključeni u izgradnju stvarne socijalno-tržišne ekonomije, pri čemu će imperativ biti poštivanje ljudskih i radničkih prava, puno poštivanje MOR-ovih standarda te izgradnja snažnije kohezije zajednica.

Nužno je odgovoriti na probleme onih koji su žrtve najveće diskriminacije u pristupu dostojanstvenom radu, uključujući osobe s invaliditetom, migrante, izbjeglice, žene i mlade. Ključno je osigurati ravnopravnost i jednakost žena, njihovo pravo na rad i jednaku plaću te pravo da ne budu izložene ni seksualnom ni fizičkom nasilju.

 

Deklaracija zahtijeva da se zajamče ključne javne usluge, među kojima su besplatno i kvalitetno obrazovanje, zdravstvo i pomoć beskućnicima. Ključna je i socijalna zaštita koja mora uključivati i skrb, posebno skrb za djecu i starije, te mirovine i naknade za nezaposlene. Porezne evazije potkopavaju javne usluge i socijalnu zaštitu te ih je nužno okončati.

 

Deklaracija priznaje važnost globalne sindikalne kampanje za veće plaće kako bi se osiguralo da nijedan radnik ne dobije plaću manju od minimalne plaće od koje može dostojanstveno živjeti. Kampanja za veće plaće odgovor je na rekordnu nejednakost koja je posljedica modela koji promiče korporativnu pohlepu i niske plaće i stoga je nužno da poslodavci poštuju pravo radnika na kolektivno pregovaranje za pravedne plaće, kako bi se uspostavila ravnoteže između privatnog i poslovnog života, uključujući i pravo na slobodan dan.

 

U borbu protiv siromaštva i isključenosti moraju biti uključene sve organizacije koje su spremne raditi na zaštiti i promicanju pravde; ta borba mora uključiti ranjive u svijetu rada, i borbu protiv svih vrsta korupcije.

Ako želimo ostvariti zajedničko dobro, moramo odbaciti politike ekstremizma, uključujući ksenofobiju, rasizam te ostale oblike isključivanja.

 

Hitno je potrebna regionalna i globalna koordinirana akcija radničkog pokreta. U tome su ključni zaštita i promicanje sindikalnih sloboda i prava, kao osnovnih stupova demokracije, te inkluzivna i proaktivna socijalna agenda.

 

 

Sudionici skupa u Vatikanu ističu kako je dijalog započet u ovom forumu nužno nastaviti i na lokalnoj i regionalnoj razini, između sindikata i tijela Crkve te ostalih aktera.

 

Pozivamo intelektualce, poslodavce, organizacije civilnoga društva, međunarodne organizacije te posebno nacionalne vlade da preuzmu odgovornost, odgovore na izazove i mogućnosti te djeluju solidarno za cjelovit, uključiv i održiv razvoj.

 

U poruci sudionicima skupa, papa Franjo ističe kako je rad ključan za socijalni razvoj; rad ne smije biti shvaćen kao roba ili kao puki alat u proizvodnji roba i usluga već mora imati prioritet nad bilo kojim drugim čimbenikom proizvodnje, uključujući pred kapitalom. Stoga je etički imperativ zaštititi radna mjesta, otvoriti nova i osigurati dostojanstvo samog rada. Rad mora biti u službi pojedinca, osobe, a ne obratno te stoga moramo propitati strukture koje štete I iskorištavaju ljude, obitelji, društva i naš planet. 

 

Ne želimo sustav ekonomskog razvoja koji povećava broj nezaposlenih, broj ljudi bez zemlje i doma. Papa napominje kako je danas ugroženo dostojanstvo radnika, ali i dostojanstvo rada svih radnika, i dom svih ljudi, majka zemlja. U takvom svijetu u kojem su ugrožena prava I dostojanstvo radnika I rada, nužan je glas sindikata, nužan je iskren i dubok dijalog na svim razinama kako bi se redefinirao pojam rada I smjer razvoja. U tom je dijalogu nužno čuti glasove sviju, posebno onih koji su marginalizirani, na periferiji.

 

Papa Franjo poziva na dijalog koji, da bi bio plodonosan, mora polaziti od onoga što nam je zajedničko, od onoga što nas povezuje kao ljudska bića, te na tim temeljima obnoviti opću solidarnost svih ljudi, uključujući solidarnost s ljudima sutrašnjice. Na taj način ćemo uspjeti i napustiti model ekonomije koja se bazira na tržištu i financijama i koja radu ne pridaje vrijednost koju zaslužuje, te ćemo uspjeti napraviti zaokret prema drugačijem modelu u kojem je ljudski rad u središtu.

 

Crkva i sindikati dijele vrijednosti zajedništva, dostojanstva i solidarnosti. Zajedno možemo unaprijediti živote radnika, a dostojanstvo rada i radnika staviti ispred tržišnih snaga i slobode kapitala. Zajedno možemo izgraditi savez za ekonomsku i socijalnu pravdu, na nacionalnoj i globalnoj razini.

 

Pozivamo vodstvo Katoličke crkve da da podršku radnicima i njihovim sindikatima u borbi protiv nepravde, da pozove pripadnike svoje kongregacije na aktivizam učlanjenjem u sindikat te da potakne poslodavce da uvažavaju sindikate i pristupe socijalnom dijalogu.

 

Pozivamo Vladu Republike Hrvatske i poslodavce na iskreni i suštinski dijalog, zajedničko djelovanje u cilju ostvarivanja socijalne pravde i dostojanstva rada, za dobrobit svih radnika i građana Republike Hrvatske. U tome je ključno poštivanje i promicanje ljudskih i sindikalnih prava i sloboda, kao stupova demokracije, prvenstveno prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje. Hrvatski radnici trebaju i zaslužuju dostojanstvene plaće i dostojanstvena, kvalitetna radna mjesta – vrijeme je za NAŠ oporavak!

 

Dijelimo riječi pape Franje iz lipnja ove godine kada je ocijenio kako današnji kapitalizam ne razumije vrijednost sindikata jer je zaboravio socijalnu prirodu ekonomije i poslovanja, što je jedna od najvećih pogrešaka.

 

Hrvatske sindikate na skupu su predstavljale Marija Hanževački, glavna tajnica NHS-a i Dijana Šobota, izvršna tajnica za međunarodne odnose SSSH.

 

 

 


14. 11. 2017.

GSV: Socijalni dijalog može biti bolji, sastanci svakih šest mjeseci

 

PROBLEMI U KOMUNIKACIJI


(JUTARNJI LIST) ZAGREB- Socijalni dijalog može biti bolji, a način njegova vođenja važan je za hrvatsko društvo, poruke su sa sastanka premijera Andreja Plenkovića sa članovima Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) koji je u ponedjeljak održan u Banskim dvorima i na kojem je dogovoreno da će se takvi sastanci održavati svakih šest mjeseci.

Sljedeći će dakle, biti negdje u travnju, najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić nakon sastanka.

Pavić je izvijestio, a sindikalni čelnik Krešimir Sever potvrdio, kako su poslodavci i sindikati izrazili želju da ih Vlada ranije uključi u proces donošenja zakona i propisa.

 

Događaju se problemi u komunikaciji kad je riječ o zakonima koje Vlada šalje u Hrvatski sabor, po dobrom načelu socijalnog dijaloga u tome bi, u ranim fazama pripreme, aktivno trebali sudjelovati i socijalni partneri, rekao je Sever navodeći da su dobili jamstva da će tako i biti. "Ne smije se događati da o zakonima važnim za njih, poslodavci i sindikati saznaju tek na kraju ili se njihove primjedbe uopće ne uvažavaju,", naglasio je Sever navodeći kako je do današnjeg sastanka došlo na inicijativu poslodavaca i sindikata koji nisu zadovoljni načinom socijalnog dijaloga.

 

To, kaže, nije ništa nova, osjetili su to kod različitih vlada, bilo je u tim odnosima uspona i padova, a najznačajniji se pad dogodio za Vlade Zorana Milanovića.

 

Socijalni dijalog nema alternativu

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Majetić dijeli uvjerenje da socijalni dijalog može biti bolji i da mu nema alternative.

 

"Ovaj je sastanak važan da se taj dijalog digne na višu razinu. Uz bolji socijalni dijalog, vjerujem, imat ćemo efikasniju Vladu i ministre, a time ćemo dobiti i ono što stalno očekujemo - konkretne reforme u društvu", rekao je Majetić.

Naglasio je kako poslodavci podržavaju Nacionalni klasifikacijski okvir i ravnopravan tretman sveučilišnih stručnih i diplomskih studija.

Nacionalni klasifikacijski okvir je alat koji omogućuje da se obrazovanje prilagodi tržištu rada i bez toga okvira i (pratećeg) zakona nećemo imati efikasno tržište rada, istaknuo je Majetić poručivši da Hrvatskoj trebaju nove kvalifikacije i vještine koje danas ne postoje u sustavu.

 

Svjesni smo razlika između stručnih i sveučilišnih studija, no želimo dati mogućnost jednima i drugima da budu ravnopravni na tržištu rada i da se razvijaju, naglašava Majetić koji očekuje da se u razgovoru sa Vladom, odnosno resornim ministarstvima, čim prije dođe to tog zakona, "jer tržište rada ne čeka".

 

Spomenuti Okvir i zakon podupiru i sindikati, a ministar Pavić navodi da je zakon u "finalnom procesu usuglašavanja" te da je na zadnjoj sjednici GSV-a dogovoreno da će se, kad posao bude završen, organizirati tematska sjednica GSV-a po pitanju NKO.

 


PRIJEDLOG U PROCEDURI

Zastupnica traži zatvorske kazne za napade na liječnike i medicinske sestre

 

Autor: Maja Šurina

Objava: 20.11.2017

Nakon nekoliko napada, koji su se u KBC-u Osijek dogodili uoči ljeta, u akciju je krenula mostovka Ines Strenja Linić. Za napadače na svoje kolege liječnike, kroz izmjene Kaznenog zakona, traži i do osam godina zatvora

 

Ovih dana u saborsku proceduru Ines Strenja Linić uputila je dopunu Kaznenog zakona kojom traži kazne za napade na liječnike, medicinske sestre i druge zdravstvene radnike.

 

Kazneni zakon već spominje kazneno djelo nesavjesnog liječenja, no Strenja Linić smatra da se trebaju zaštititi i zdravstveni radnici koji liječe pacijente. Stoga predlaže da se u Kazneni zakon uvede novo kazneno djelo 'prisila prema zdravstvenom radniku'. 

 

'Nesporno je to da zdravstveni radnik nesmetanim obavljanjem zdravstvene djelatnosti provodi mjere zdravstvene zaštite, čime izravno štiti život i zdravlje pojedinca, odnosno pacijenta. Dakle cilj treba biti: zaštititi život i zdravlje ljudi (kako je već prije zakonodavac utvrdio kod nesavjesnog postupanja zdravstvenog radnika) od nesavjesnog, protupravnog postupanja trećih osoba, koje se ogleda i u onemogućavanju ili sprečavanju obavljanja zdravstvene djelatnosti liječniku i zdravstvenom radniku silom, prisilom, prijetnjom ili napadom ili kakvim drugim zlom', stoji u prijedlogu dopuna zakona.

 

U razgovoru za tportal Strenja Linić podsjetila je da su o napadima na zdravstvene radnikečesto progovarali i Hrvatska liječnička komora i HUBOL, no da je prilikom nedavnih izmjena Kaznenog zakona Mostov amandman koji je išao u smjeru uvođenja novog kaznenog djela bio odbijen.

 

'Vrijeme je da se progovori o tome da su zdravstveni radnici izloženi fizičkim napadima, prijetnjama i vrijeđanju, što im narušava mogućnost da obavljaju svoj posao. Ako te netko ošamari ili ispljuje, to definitivno poremeti rad, a zbog toga pate i drugi pacijenti', kaže Strenja Linić, napomenuvši kako se, primjerice, u Velikoj Britaniji napadi na liječnike rigorozno kažnjavaju.

 

'Očekujem podršku svih liječnika iz svih stranaka. Ovo je mali pomak, ali i sama naznaka će drastično smanjiti napade', rekla je Strenja Linić.

 

Dopunama zakona se predlaže zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina za one koji doktora medicine, doktora dentalne medicine ili drugog zdravstvenog radnika silom, prijetnjom, kakvim zlom ili napadom spriječe ili onemoguće u obavljanju njegove djelatnosti. Ako je pak takvim napadom dulje vrijeme ugroženo ili onemogućeno pružanje zdravstvene zaštite trećoj osobi, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

 

Strenja Linić je sama uputila dopune zakona u proceduru, a ne u ime Mosta. 'To je priča svih, a ne samo Mosta. Očekujem konsenzus, a ove izmjene su važnije od političkog prepucavanja', poručila je Strenja Linić za tportal.

 


POSTAVILI 10 ZAHTJEVA VLADI

ULTIMATUM OBITELJSKIH LIJEČNIKA: DOKTORI PRIJETE BIJELIM ŠTRAJKOM!

'Ne želimo raditi drugu smjenu, dosta je rada subotom, hoćemo manje pacijenata...'

 

AUTOR: Goranka Jureško

 OBJAVLJENO: 02.10.2017.

“Tražimo da se napravi košarica usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na koju bi pacijenti imali pravo bez plaćanja, kao što je to učinjeno za stomatološku zdravstvenu zaštitu, zatim da u sustav PZZ-a ne mogu ući liječnici koji nisu barem specijalizanti obiteljske medicine, omogućavanje svim liječnicima PZZ-a da imaju privatnu ordinaciju s ugovorom s HZZO-om, rad bez kontrasmjene s radnim vremenom od 8 do 16 sati i bez rada subotom, prenamjenu domova zdravlja u dijagnostičke centre i za palijativnu skrb, tijekom godišnjih odmora primali bi se samo hitni pacijenti kolege kojega se mijenja.

VEZANE VIJESTI

·                                      STANJE JE ALARMANTNO, BOLNICE OSTAJU BEZ LIJEKOVA!? Gubici u Kujundžićevom resoru na rekordnoj razini, dug bolnica narastao na tri milijarde kuna,

·                                      Porezi ministra zdravstva imali bi smisla kad bi se taj novac trošio za prevenciju, a ne krpanje dugova

Traži se i mogućnost zapošljavanja dodatnih liječnika u ambulanti PZZ-a, produljenje radnog vijeka za liječnike do 70. godine života, osnivanje liječničke komore PZZ-a...”

Bolji status

Dio je to zahtjeva koje obiteljski liječnici, ginekolozi, pedijatri i stomatolozi zaposleni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti namjeravaju uputiti ovaj tjedan radnoj grupi Ministarstva zdravstva za izradu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Traže da oni uđu u nova zakonska rješenja ne bi li, kako kažu, poboljšali svoj status s obzirom na to da rješavaju 80 posto zdravstvenih problema građana, i to namjeravaju braniti vrlo žestoko.

“Krenu li zakonske izmjene u krivom smjeru, organizirat ćemo jednodnevni tzv. bijeli štrajk, što znači da ćemo biti na svojim radnim mjestima, ali nećemo raditi, osim što ćemo pomoći hitnim pacijentima”, kaže dr. Josipa Rodić, predsjednica Hrvatske udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite (HUKPZZ).

Nedostatak liječnika

Na nedavnom skupu u Zagrebu upravo oko prijedloga zakonskih izmjena liječnici su upozorili da traže ukidanje koncesija za ordinacije, odnosno da svi liječnici PZZ-a mogu imati privatne tzv. ugovorne ordinacije za koje će oni sklapati ugovore s HZZO-om. Odlaskom u mirovinu liječnik bi, kažu, trebao dobiti “obeštećenje” za uloženo u ordinaciju, a prostor bi ostao u vlasništvu domova zdravlja.

Također liječnici PZZ-a smatraju da bi trebali imati osmosatni radni dan i raditi od 8 do 16 sati, što znači da ne bi bilo tzv. kontrasmjene i ne bi trebali raditi subotom. Nedostatak liječnika u ovom trenutku u PZZ-u nadoknadio bi se produljenjem radnog vijeka liječnika do 70. godine, a ne da po sili zakona moraju u mirovinu bez obzira na to što bi objektivno mogli i dalje raditi.

Upozorili su i na činjenicu da im se trenutačno ne plaća cijeli posao koji odrade za pacijente, a nekim liječnicima zbog toga prihod može biti manji i 30 do 40 posto.

“Zbog toga toga držimo da bi se trebala izraditi košarica usluga koje će za pacijente plaćati HZZO, a ne da mi financiramo besplatno zdravstvo”, kaže dr. Marija Divić, koordinatorica HUKPZZ-a za južnu Hrvatsku.

Veća briga

Liječnici traže da se smanji broj pacijenta po jednom liječničkom timu, odnosno da obiteljski liječnici imaju do 1400 pacijenata, ginekolozi do 4500, a pedijatri do 850 djece jer se u suprotnome ne mogu dovoljno posvetiti svojim pacijentima i njihovim problemima.

Ovisnost o domovima

Koncesionari su zaključili da novi zakon primarno mora riješiti njihovu dosadašnju “ovisnost” o domovima zdravlja koja, prema njihovu mišljenju, nije u interesu ni pacijenta, ni liječnika.

 

Žele posebnu Komoru primarne zdravstvene zaštite

 

Rezultati provedene ankete među liječnicima primarne zdravstvene zaštite govore da im se treba omogućiti osnivanje posebne komore u kojoj bi uz obiteljske liječnike, ginekologe i pedijatre trebali biti i stomatolozi.

Prema anketi u kojoj se zasad 1147 liječnika PZZ-a izjasnilo da želi svoju komoru, njih 93 posto reklo je da je nezadovoljno načinom zastupanja njihovih interesa, odnosno kako to trenutačno čine Hrvatska liječnička komora i Hrvatska komora dentalne medicine. Liječnici drže da bi članstvo u komori trebalo biti dragovoljno i ne slažu se s povećanjem članarine koju je HLK bila opravdala besplatnom policom osiguranja od odgovornosti za koju “primarci” kažu da im je nepotrebna jer već imaju svoja osiguranja.

Među liječnicima koji su se odazvali anketi, njih 95 kaže da bi izabralo “svoju” komoru PZZ-a. Upozorili su da je HLK trebala zaštititi liječnike iz tzv. afere Farmal i da nije trebala pokretati disciplinske postupke protiv njih. (G.J.)

 

10 zahtjeva Vladi

 

1. uvesti košaricu usluga

2. 8-satno radno vrijeme u jednoj smjeni

3. bez rada subotom

4. privatizacija ordinacija

5. primanje samo hitnih pacijenata tijekom godišnjeg

6. produljenje radnog vijeka do 70. godine

7. osnivanje liječničke Komore PZZ-a

8. mogućnost zapošljavanja dodatnih liječnika u ordinacijama PZZ-a

9. priznavanje specijalizacije liječnicima PZZ-a s deset godina staža

10. manje pacijenata po liječničkom timu

 


Hrvatska s gotovim projektima dočekuje investitore u zdravstveni turizam

 

Na forumu će biti i poznati američki milijunaš Jeff Blackard, ali i predstavnica holdinga iz Hong Konga koji okuplja kineske investitore.

 

 

Most između Biograda na moru i otoka Pašmana u dužini 2,2 kilometra prometno bi povezao taj otok s kopnom i dostupnijim učinio njegov planirani resort na obali.

 

 

To je samo jedan od projekata (vrijedan 430 milijuna eura) koji će biti predstavljeni i ponuđeni potencijalnim investitorima na skorašnjem Investicijskom forumu iza kojeg stoji dr. Miljenko Bura, nekadašnji pomoćnik ministra zdravlja. Biograd na moru ponudit će i projekt centra izvrsnosti za kronične bolesti zglobova i kralježnice i regenerativnu medicinu, dok će Zagreb pozvati na ulaganje u Sveučilišnu bolnicu u Blatu i davni projekt termi.

 

– Predstavit će se aktualna ponuda, no bez previše teoretiziranja o sadašnjem stanju zdravstva i turizma. Raspravljat će se samo o onome na što možemo utjecati, prije svega s namjerom da razvijamo destinaciju cjelogodišnjeg turizma upravo kroz novu turističko-zdravstvenu ponudu, ali i nove smještajne turističke kapacitete kakve danas zapravo nemamo – govori dr. Bura koji u Zagreb dovodi i poznatog američkog milijunaša Jeffa Blackarda koji je u Teksasu izgradio repliku bračkog Supetra, ali i Connie Li, predsjednicu holdinga u Hong Kongu koji okuplja kineske investitore zainteresirane za inozemna ulaganja.


 

Ljekarnici znaju kako bi zdravstvo uštedjelo

25.9.2017.

Pravilna upotreba lijekova može troškove smanjiti i do 15 posto.

U Hrvatskoj se godišnje na lijekove troši više od 5 milijardi kuna, a polovica pacijenata ne koristi ih pravilno, pa ljekarnici savjetima mogu pridonijeti učinkovitom korištenju lijekova, a time i ukupnim uštedama u zdravstvu, istaknuto je u Zagrebu na 2. forumu izvrsnosti u ljekarničkoj skrbi, uz Svjetski dan ljekarnika 25. rujna.

"Ljekarnici su najdostupniji dio zdravstva i želimo dati značaj učinkovitoj i sigurnoj farmakoterapiji, jer naši stanovnici nisu dovoljno educirani o lijekovima i njihovoj pravilnoj uporabi, a lijekovi čine više od petine troškova u zdravstvenom sustavu", rekao je predsjednik Hrvatskog farmaceutskog društva (HFD) Darko Takač.

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore (HLJK) Ana Soldo smatra da postoji veliki prostor gdje ljekarnici mogu dati doprinos u prevenciji i praćenju bolesti, te pravilnoj primjeni lijekova, što bi moglo uštedjeti 10-15 posto zdravstvenog proračuna pa očekuje od zdravstvene administracije da to prepozna.

Ističe da je dug prema ljekarnama, kojih je u Hrvatskoj 1117, za isporučene lijekove na recept više od 180 dana, pri čemu je naknada za tu uslugu vrlo mala - 6,64 kune po receptu, pa ljekarne imaju problema u poslovanju.

 


KOMENTAR

Porezi ministra zdravstva imali bi smisla kad bi se taj novac trošio za prevenciju, a ne krpanje dugova

AUTOR: Goranka Jureško

 OBJAVLJENO: 28.09.2017.

Veledrogerijama s vremena na vrijeme 'pukne film' i zbog sve većih dugova počnu prijetiti ovrhama ili neisporukama lijekova bolnicama, za što objektivno imaju dovoljno argumenata. U ovom trenutku 'naslagale' su se tri milijarde kuna duga, a neki su računi stariji i od tri godine. Naravno, od sve te prijetnje povremeno se dogodi pokoja ovrha, ali lijekovi i dalje uredno stižu u bolnice, na što očito računaju oni koji se uporno ne brinu o činjenici da se potrošeno mora platiti. Najbolje to znaju građani kojima se neplaćanje računa ne tolerira pa oni mudriji čuvaju uplatnice i više od desetak godina kako iz nekih administrativnih zavrzlama ne bi upali u ralje ovrhe.

VEZANE VIJESTI

·                                      STANJE JE ALARMANTNO, BOLNICE OSTAJU BEZ LIJEKOVA!? Gubici u Kujundžićevom resoru na rekordnoj razini, dug bolnica narastao na tri milijarde kuna,

 

Očito, u Hrvatskoj postoje građani kao bića drugog reda i zdravstvena administracija prvog i povlaštenog reda koja si dopušta luksuz neplaćanja računa godinama. Rezultat je i ovaj stalni rast dugova za bolničke lijekove koji su premašili ukupnu jednogodišnju potrošnju lijekova svih hrvatskih bolnica. Ministri kukaju kako nemaju dovoljno dugi pokrivač kojim bi mogli pokriti troškove, 'čuvari' državnih kuna imaju prioritetnije troškove od onih koje bi trebali platiti zdravstvu, a bolnice su uglavnom u nebranom grožđu, odnosno moraju odlučiti kome mogu ostati dužni a da im opasnost od sudovanja i ovrha bude manja. Zbog toga neke bolnice i imaju račune za lijekove starije od gotovo tisuću dana jer su u međuvremenu imale drugih briga.

 

Primjerice, u ovoj godini, da ne maknu prstom, bolnice bi mogle imati barem 1,2 milijarde kuna novih dugova ako namjeravaju liječiti građane onako kako su to činile prije godinu ili dvije. Naime, limiti koje dobivaju za mjesečno poslovanje trebali bi pokriti sve novo u liječenju u tekućoj godini, a to znači da bi troškovi po toj osnovi mogli biti veći od najmanje 500 do 800 milijuna kuna. Podaci govore da zdravstveni sustav godišnje treba barem pet posto više sredstava ne bi li održali dostignuti standard. Naravno, tih kuna nema pa se bolnice moraju snalaziti kako umiju i znaju, ali u konačnici to ipak završi novim gubicima.

Osim toga, u ovoj su godini iz tih skromnih bolničkih limita morale povećati i primanja zaposlenika, što će naposljetku biti račun od oko 530 milijuna kuna. Riječ je o povećanju plaća od dva posto po kolektivnom ugovoru, što ih je koštalo oko 250 milijuna kuna. Potom je slijedila isplata regresa svim zaposlenima u zdravstvu od oko 200 milijuna kuna, a na kraju godine bit će i božićnice čija je cijena 75 milijuna kuna. U tu gužvu oko bolničkih kuna teško mogu stati stari dugovi o kojima uporno govore veledrogerije a da se u međuvremenu ne nađe nova injekcija.

 

Zadnjih dana ministar zdravstva pokušao je uvjeriti javnost da 'novim porezima na luksuz' zdravstvo može dobiti još tri milijarde kuna za 'reanimaciju'. Kujundžić bi više oporezovao cigarete, alkohol, mobitele i tako riješio zdravstvenu nevolju. Riječju, u blagajnu bi stiglo godišnje ukupno oko 26 milijardi kuna, što bi po njemu bilo dovoljno da osigura mir u svom mandatu ne samo od 'prijetnji' veledrogerija.

 

Priča bi se zakoturala od sljedeće godine i privremeno prigušila požar, ali ne i riješila tinjajuću katastrofu. Naime, od trenutka do trenutka od ministra do ministra pokušava se jedino naći sve više izvora dodatnih kuna, ali se istodobno ništa ne radi da se sustav posloži ne bi li bio učinkovitiji i kvalitetniji, ali i da u sustav stignu sve kune koje se po zakonu moraju izdvajati za tu svrhu. Puno je jednostavnije očito reći građanima da se od njih očekuje da daju još 'vune' premda su već ošišani do kože.

 

Istina, premijer Andrej Plenković upravo pokušava neutralizirati nove porezne namete i umiriti javnost, što ne čudi ako se zna da bi novi porezi u konačnici bili veći od onih koji su se trebali prikupiti od poreza na nekretnine. Premijer tvrdi: dugovi u zdravstvu neće se plaćati novim porezima! I ne trebaju dok u zdravstvu vlada u najboljem slučaju status quo i čijem boljitku nikako ne mogu pomoći samo novi porezi. Ovi koje predlaže ministar zdravstva imali bi svrhu kad bi sustav bio uređen i prikupljeni se novac namjenski trošio na prevenciju, odnosno smanjenje broja pušača i alkoholičara u državi, a ne za krpanje starih dugova.


ZABRINJAVAJUĆA SITUACIJA

 

Pametno upozorava na kolaps zdravstva: ‘Samo sustavne reforme mogu spasiti hrvatsko zdravstvo’

Autor: dnevno.hr

Četvrtak, 13. srpanj 2017.

 

Stranka Pametno se snažno zalagala za provedbu Zakona o logistici i kvaliteti koji nažalost nije doživio saborsku raspravu, a imao je sve predispozicije da ponudi kvalitetno rješenje neučinkovitosti rada liječnika i nemogućnosti nagrađivanja kvalitetnog i efikasnog rada u zdravstvenom sustavu.

Stranka Pametno se od početka zalagala za sustavne i temeljne reforme sustava koje bi rezultirale dugoročno samoodrživim sustavom. Vatrogasne mjere koje se odnose samo na prihodovni dio, poput povećanja cijene police dopunskog osiguranja, u konačnici će samo pogodovati privatnim osiguravateljima i izazvati vrlo problematičan efekt na punjenje zdravstvenog proračuna.

 

– Nagovještaj ponovnog vraćanja HZZO-a u riznicu bio bi ogroman korak unatrag. Niti jedna zemlja EU nema nacionalnog osiguravatelja u riznici. A iako više puta najavljivane, mjere racionalizacije zdravstvenog sustava, nikako da započnu – podsjeća prof.dr.sc. Miroslav Harjaček, koordinator Foruma zdravstva stranke Pametno i dodaje – Bez implementacije Master plana bolnica nije realno očekivati poboljšanje «zdravlja» rashodovnog dijela zdravstvenog proračuna, a time i smanjenja lista čekanja i otplata dospjelih potraživanja prema dobavljačima.

 

Stranka Pametno se snažno zalagala za provedbu Zakona o logistici i kvaliteti koji nažalost nije doživio saborsku raspravu, a imao je sve predispozicije da ponudi kvalitetno rješenje neučinkovitosti rada liječnika i nemogućnosti nagrađivanja kvalitetnog i efikasnog rada u zdravstvenom sustavu. Uspostavljanje funkcionalnog sustava kvalitete, navode u Pametno, omogućilo bi objektivno vrednovanje rada svih dionika sustava te postavilo temelje za plaćanje rada na osnovu efikasnosti i kvalitete pružene usluge. U tome Hrvatska znatno zaostaje za Slovenijom i ostalim članicama EU-a pa je neshvatljivo da Zakon nije naišao na odobravanje vladajućih.

 

Zato će se, zaključuju u Pametno, kontinuirani odljev medicinskih sestara i liječnika nezaustavljivo povećavati, sve do konačnog rješenja adekvatnih koeficijenata plaća diplomiranih medicinskih sestara i mlađih liječnika, strukovnom kolektivnom ugovoru liječnika i drugih oblika stimulacije unutar zdravstvenog sustava.




Vijesti_08.01.2018.
Vijesti_08.01.2018.


Udruga za zaštitu prava pacijenata_reakcija na ovrhe u KBC Zagreb
Udruga za zaštitu prava pacijenata_reakcija na ovrhe u KBC Zagreb


NEPRAVILNOSTI

Inspekcija u KBC Zagreb zbog ovrhe na 25 kuna duga

 

U KBC Zagreb upućena je inspekcija Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kako bi obavila uvid u postupak o obavještavanju pacijenata o dugovima, te o eventualnom pokretanju ovršnog postupka, doznaje se u ponedjeljak u Ministarstvu zdravstva.

 

Ministarstvo je uputilo i dopis svim bolnicama te zatražilo da ga izvijeste o postupanju u takvim slučajevima, a nakon što se prikupe podaci i obavi analiza, Ministarstvo će donijeti odluku o poduzimanju potrebnih mjera.

Promjenu propisa i zaustavljanje ovrha u nedjelju je od ministra zdravstva Milana Kujundžića i ravantelja HZZO-a Fedora Dorčića zatražila Udruga hrvatskih pacijenata, nakon što je u medijima prenesena facebook objava Gordana Lauca, profesora zagrebačkog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, da je dobio rješenje za ovrhu od KBC-a Zagreb na gotovo 700 kuna, zbog duga za participaciju od 25 kuna iz 2015. godine, za što nije primio račun.

Lauc je zbog toga podnio kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu.

 


 

Status profesora širi se Fejsom: Zaboravili mu poslati račun na 25 kuna, ali ne i ovrhu od 700

Piše: K.K.

petak, 6.10.2017.

 

GORDAN LAUC, profesor s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu objavio je danas na svojem Facebook profilu kako je dobio prijedlog za ovrhu iz KBC-a Zagreb zbog dugovanja od 25 kuna. 

Kako nema vremena za natezanje sa sudom, troškove koji su se popeli na gotovo 700 kuna je platio, ali je paralelno podnio kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu.

 

Prijavio ih DORH-u

U toj prijavi je izrazio sumnju kako se odvjetničko društvo koje mu je poslalo prijedlog za ovrhu s upravom KBC-a udružilo u "zločinačku organizaciju radi ostvarivanja nepripadne dobiti".

Naime, kako je napisao u svojoj objavi, do duga je došlo jer je na KBC-u Rebro 2015. godine dobio mast protiv upale uha, što mu nisu mogli naplatiti jer je bilo kasno. Rekli su mu kako će mu poslati račun za 25 kuna participacije, što nikada nisu napravili, ali mu je sada stiglo rješenje o ovrsi na gotovo 700 kuna.

Izrazio je sumnju u to jesu li račun slučajno zaboravili poslati ili je to napravljeno namjerno kako bi se poslije mogle slati ovrhe i naplaćivati troškovi ovršnog postupka. 

Putem Facebooka je upitao je li se još nekome dogodilo slično.

 

"Možda oni namjerno nisu poslali račun"

Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

"Ja doista volim ovu našu zemlju. Putovao sam svuda po svijetu, živio dulje vrijeme u Njemačkoj i Americi, no ma koliko god se mi žalili na Hrvatsku, ona je još uvijek jedno predivno mjesto za život. No upravo zbog toga, smatram svojom obavezom vrištati do neba kada vidim kako nam pojedinci zagorčavaju život i pretvaraju Hrvatsku u močvaru... Svi smo se mi nagledali svakakvih gluposti oko nas, no ako ih sami ne krenemo ispravljati, neće ih nitko ispraviti. Stoga evo mog malog doprinosa ispravljanju «krivih Drina».

Dakle priča počinje jedne noći u lipnju 2015. kada sam završio na hitnoj na Rebru, jer sam dan kasnije morao na put avionom, a upala uha mi se nikako nije smirivala. Simpatični mladi specijalizant mi je stavio antibiotsku mast u uho i stvar je bila riješena. Kako su bili sitni noćni sati, nisu mi mogli ispostaviti račun na 25 kuna participacije, pa su mi ga rekli poslati kući. Nisu ga nikada poslali, i ja sam na to potpuno zaboravio. Sve do danas kada sam dobio rješenje o ovrsi prema kojem moram platiti tih 25 kuna participacije, zatezne kamate od cca 4 kune, ali i 688,13 kn troškova ovrhe.

Dakle dužan sam im 25 (dvadeset i pet) kuna, a i to samo zato što mi nisu bili u stanju naplatiti tih 25 kn kad sam bio kod njih. Nikada mi nisu poslali račun i sada mi šalju ovrhu za tih 25 kn, ali i za troškove ovrhe od 688,13 kn (dakle skoro 30x više od neplaćenog računa). Kako nemam vremena za gubljenje na natezanje sa sudom, a troškovi koji su navedeni u prijedlogu za ovrhu su u skladu sa zakonom, ja sam to platio. No paralelno sam napisao kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu u kojem izražavam sumnju da se predmetno odvjetničko društvo i uprava KBC-a udružili u «zločinačku organizaciju» (to je pravni termin koji opisuje udruživanje više osoba radi poduzimanja nezakonitih radnji) radi ostvarivanja nepripadajuće dobiti. Možda taj račun meni nisu poslali slučajno. Možda su slučajno zaboravili poslati i opomenu i čekali dvije godine. No možda to sve nije slučajno. Možda oni namjerno nisu poslali račun, kako bi odvjetničko društvo moglo naplatiti troškove ovršnog postupka. Ja sam izrazio sumnju, a na Državnom odvjetništvu je da istraži jesu li te sumnje opravdane.

Samo što nas dosadašnje iskustvo uči da takve situacije baš i nisu prioritet Državnom odvjetništvu, pa molim sve svoje Facebook prijatelje da se organiziramo i pomognemo im. Jeste li se možda vi sami ili netko od vaših prijatelja našao u sličnoj situaciji? Je li možda u pitanju bilo isto ili povezano odvjetničko društvo ili javni bilježnik? Idemo iskoristiti moć društvenih mreža i sami provjeriti te sumnje. Ja ću vrijeme koje bi potrošio na žalbe na tu ovrhu uložiti u skupljanje informacija i možda tako napravimo jedan mali korak prema društvu u kojem će svima nama biti bolje...", poručio je Lauc.


 

PISMO MINISTARSTVU

UDRUGA PACIJENATA MINISTRU KUJUNDŽIĆU

'Hitno zaustavite ovrhe zbog 25 kuna duga, to je sramota za cijelu državu!'

 

AUTOR: Hina

 OBJAVLJENO: 07.10.2017.

 

Udruga hrvatskih pacijenata zatražila je u subotu od ministra zdravstva Milana Kujundžića da hitno promijeni propise i zaustavi ovrhe zbog, primjerice, 25 kuna duga, te moli ministra da se ispita taj slučaj i nađe bolje rješenje za naplatu duga u takvim malim iznosima. 

U pismu što ga je Drlje uputio ministru Kujundžiću i ravnatelju Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Fedoru Dorčiću, ističe se kako se Udruzi hrvatskih pacijenata u posljednjih nekoliko dana obrati​​lo više oboljelih​ ​s molbom za savjet što mogu napraviti jer su dobili ovrhu Kliničkoga bolničkog centra (KBC) Zagrebza dug iz 2014. godine, u iznosu glavnice od 25 kuna, ali ima i većih i manjih iznosa.

Oboljeli dobili ovrhu, kažu da nisu bili obaviješteni o dugu

Oboljeli navode kako nisu znali za dugove, te da ih o tome nije nitko obavijestio.

"Je li ovakav propis koji to dopušta sramot​a​ za državu, bolnice i društvo u cjelini da se za iznos od 25 kuna pokreće bilo kakav, a pogotovo postupak koji oboljelima​​ ​donosi daljnji trošak javnoga bilježnika i posebice odvjetnika u iznosu od 688 kuna",istaknuo je predsjednik Udruge Drlje.

Kako bi se riješio taj problem Udruga hrvatskih pacijenata predlaže da se najprije dužnicima upute opomene i da im se da rok, primjerice od 15 dana, za podmirenje obveza ili da se na otpusno pismo (koje se  šalje naknadno poštom i nema nikakvih dodatnih troškova), na dnu napiše kako postoji dug koji moraju podmiriti u naznačenom roku.

Drlje je postavio i pitanje o tomu što će se dogoditi u pravosudnom sustavu​ ako svaki oboljeli napiše žalbu na ovrhu.

"Molimo Vas u ime osiromašenoga hrvatskog puka​ ispitajte koliko ima ovakvih i sličnih ovrha i pokušajte to spriječiti te pronađite neki drugi manje bolan način naplate glavnice od 25 kuna i sličnih malih iznosa", zaključio je Drlje.

 

Račun za participaciju nije stigao, ali je rješenje o ovrsi

Jedna od osoba koja je dobila prijedlog za ovrhu iz KBC-a Zagreb je i Gordan Lauc, profesor sa zagrebačkog  Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, koji je objavio na svojem Facebook profilu kako je dobio prijedlog za ovrhu iz KBC-a Zagreb zbog dugovanja od 25 kuna.

Kako nema vremena za 'natezanje sa sudom', troškove koji su se popeli na gotovo 700 kuna je platio, ali je istodobno podnio kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu.

U toj prijavi je izrazio sumnju kako se odvjetničko društvo koje mu je poslalo prijedlog za ovrhu, s upravom KBC-a udružilo u "zločinačku organizaciju radi ostvarivanja nepripadne dobiti".

Lauc je u svojoj objavi naveo kako je do duga došlo jer je na KBC-u Rebro 2015. godine dobio mast protiv upale uha, što mu nisu mogli naplatiti jer je bilo kasno. Rekli su mu kako će mu poslati račun za 25 kuna participacije, što nikada nisu napravili, ali mu je sada stiglo rješenje o ovrsi na gotovo 700 kuna.

Izrazio je sumnju u to jesu li račun slučajno zaboravili poslati ili je to napravljeno namjerno, te je putem Facebooka upitao je li se još nekome dogodilo slično.

 


Reakcije na viralni status profesora: "Zaustavite ovrhe zbog 25 kuna"

Piše: M.V.
subota, 7.10.2017.

 

UDRUGA hrvatskih pacijenata zatražila je od ministra zdravstva Milana Kujundžića i ravnatelja HZZO-a Fedora Dorčića da pod hitno promijeni propise i zaustavi ovršne postupke nad pacijentima zbog 25 kuna duga bolnicama.


Naime, Gordan Lauc, profesor s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu objavio je jučer na svojem Facebook profilu kako je dobio prijedlog za ovrhu iz KBC-a Zagreb zbog dugovanja od 25 kuna. Kako nema vremena za natezanje sa sudom, troškove koji su se popeli na gotovo 700 kuna je platio, ali je paralelno podnio kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu.

>> Status profesora širi se Fejsom: Zaboravili mu poslati račun na 25 kuna, ali ne i ovrhu od 700

 

U toj prijavi je izrazio sumnju kako se odvjetničko društvo koje mu je poslalo prijedlog za ovrhu s upravom KBC-a udružilo u "zločinačku organizaciju radi ostvarivanja nepripadne dobiti". Kako je sam naveo, u HBC-u Rebro su mu još 2015. godine rekli da će mu račun na 25 kuna participacije poslati na kućnu adresu. Umjesto računa, stiglo mu je rješenje o ovrsi na gotovo 700 kuna.

 

Ovo nije jedini slučaj

Iz Udruge hrvatskih pacijenata tvrde kako Lauc nije jedini slučaj. Njihov zahtjev za obustavom sličnih postupaka prenosimo u cijelosti.



"Poštovani gospodine Ministre zdravstva, dr. Kujundžiću
Poštovani gospodine Ravnatelju HZZO-a, dr. Dorčiću


Zadnjih dana obrati​l​o nam se veći broj oboljelih​ ​sa zamolbom što napraviti budući da su dobili ovrhu KBC Zagreb za dug iz 2014. godine u iznosu glavnice od 25,00 KN (ima i većih i manjih iznosa). Ljudi uopće nisu znali (tako kažu) za dug i nitko ih nije obavijestio.

Je li ovakav propis koji ovo dopušta sramot​a​ za državu, bolnice i društvo u cjelini da se za iznos od 25,00 KN pokreće bilo kakav, a pogotovo postupak koji oboljelima​​ ​donosi daljnji trošak javnog bilježnika i posebice odvjetnika u iznosu od 688 KN​?

Molimo Vas ispitajte ovu i sve slične situacije i pokušajte naći neko drugo manje bolno rješenje o naplati 25 kn.

Predlažemo da se prvo dužnicima upute Opomene i da neki rok, recimo od 15 dana da podmire svoje obaveze ili da se na Otpusno pismo (koje se u pravilu​ šalje naknadno poštom i nema nikakvih dodatnih troškova) na dnu napiše ako postoji dug i u kom ga roku oboljeli mora podmiriti.​

Pitamo Vas što će se dogoditi u pravosudnom sustavu​ ako svaki oboljeli napiše Žalbu na Ovrhu?


Molimo Vas u ime osiromašenog hrvatskog puka​ ispitajte koliko ima ovakvih i sličnih ovrha u MIZ-u i pokušajte to spriječiti. Molimo Vas pronađite neki drugi manje bolan način naplate glavnice od 25 kn (kao i svih sličnih malih iznosa…)!


U nadi da ćete ovo pročitati i nešto poduzeti na korist osiromašenom hrvatskom puku.
U očekivanju odgovora želimo Vam obilje zdravlja s prve crte oboljelih", stoji u dopisu Udruge hrvatskih pacijenata ministru zdravstva Milanu Kujundžiću i ravnatelju HZZO-a Fedoru Dorčiću.

 




Četvrtak, 21.09.2017.

MLADEN NOVOSEL: Ministar zdravstva nudi rješenja za koja ne postoje pravne osnove

(Politikaplus.com)

Ključ sudjelovanja Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) u skorim pregovorima za novi kolektivni ugovor (KU) u zdravstvu nije u rukama Vlade RH odnosno Ministarstva zdravstva, kao poslodavca, niti u rukama saborskih zastupnika, posebice liječnika među njima, a zasigurno nije ni u rukama Hrvatske liječničke komore (HLK) i Hrvatske udruge bolničnih liječnika (HUBOL) koji bi se, kao profesionalne udruge a ne sindikati, trebali suzdržavati od miješanja u slobode sindikalnog organiziranja i kolektivnog pregovaranja.

Ključ uključivanja HLS-a nalazi se u rukama ostalih sindikata u sustavu zdravstva s kojima bi HLS morao surađivati i postići dogovor sukladno Zakonu o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata.

Međutim, ministar zdravstva u najavi rješavanja problema zastupljenosti liječnika u kolektivnim pregovorima nudi tri rješenja, od kojih niti jedno nije utemeljeno na važećim pravnim propisima. Kao prvo, nudi strukovni kolektivni ugovor, za koji ne postoji pravna osnova. Kao drugo, nudi rješavanje materijalno-pravnog položaja liječnika uredbom Vlade, iako je poznato da se uredbom može regulirati samo dio plaće, ali ne i cijeli materijalno-pravni status zaposlenih u javnom zdravstvu. I kao treće, spominje izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, iako se zakonom ne mogu uređivati plaće, već on služi reguliranju obavljanja pojedine djelatnosti.

Slijedom toga, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) ponovo podsjeća vladajuće i širu javnost kako bi sklapanje strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike, o čemu se svako toliko govori, bilo ne samo protivno pozitivnim propisima RH, već bi značilo i urušavanje sustava industrijskih odnosa koji je Hrvatska od neovisnosti razvila. Naime, hrvatski je sustav tzv. vertikalan, KU se sklapa na razini grane (djelatnosti), uz mogućnost proširenja u privatnom sektoru na sve poslodavce u grani, te uz mogućnost sklapanja KU na razini poslodavca. Poznati su i tzv. horizontalni sustavi kakav, primjerice, ima Danska, u kojoj postoji nekoliko stotina strukovnih KU. No to znači imati KU za svaku pojedinu struku (primjerice za čistačice), a prava radnika tih struka moraju se poštovati neovisno o tome kod kojeg poslodavca ili u kojem sustavu radnik radi. Ali nije moguće imati malo jedno, a malo drugo, kako kome odgovara, jer onda nema jedinstvenog sustava vrednovanja rada za sve ostale radnike i struke unutar djelatnosti.

„Pozivam vladajuće da ne pribjegavaju načinu rada niza prethodnih vlada koje su, što zakonskom regulativom što ponašanjem u praksi, učinile sve što su mogle na usitnjavanju i slabljenju sindikalnog pokreta u Hrvatskoj. SSSH traži jačanje javnog zdravstva i njegovo cjelovito i održivo uređenje. Strukovni KU neće riješiti problem iseljavanja liječnika, ali obnova bolnica i njihova kategorizacija, modernizacija tehnologije, dobra organizacija radnog vremena, pošten sustav stažiranja, te mogućnosti odabira željene specijalizacije i napredovanja u karijeri, ciljana stambena politika i niz drugih pogodnosti - bi mogli!", rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.

Pročitajte još...

Priopćenje SSSH

 

 
Četvrtak, 21.09.2017.

Ministrica Murganić odgovorila pregovaračkom odboru sindikata - uskoro pregovori za djelatnost socijalne skrbi

 

Dopis SZDSSH i SSZSSH upućen ministrici Murganić

 

 
Ponedjeljak, 18.09.2017.

Uskoro kolektivni pregovori za 73.000 zaposlenih u zdravstvu, no upitno je sudjelovanje Liječničkog sindikata

 

KUJUNDŽIĆ TRAŽI HITNO RJEŠENJE
 

AUTOR: Hina

(JUTARNJI LIST) Za oko 73.000 zaposlenih u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju početkom prosinca ističe Granski kolektivni ugovor (GKU), a uoči novih pregovora, koji trebaju početi u listopadu, ne zna se hoće li u pregovorima sudjelovati Hrvatski liječnički sindikat (HLS) jer nema dovoljan broj članova da bi bio reprezentativan, premda jedini predstavlja liječnike u pregovorima o plaćama i drugim materijalnim pravima.

Ministar zdravstvaMilan Kujundžić treba do početka pregovora pronaći rješenje kako uključiti HLS u pregovore o GKU-u, kako bi liječnici mogli ravnopravno s ostalim zaposlenima u zdravstvenom sustavu sudjelovati u reguliranju svojih prava, a da se pritom ne prekrši zakon.

HLS i liječničke udruge, poput Hrvatske liječničke komore i Hrvatske udruge bolničkih liječnika već duže vrijeme, upozoravajući na specifičnosti liječničke profesije i sve veći njihov odlazak iz Hrvatske, traže Strukovni kolektivni ugovor (SKU), kojim bi zasebno od drugih zaposlenika u zdravstvenom sustavu uredili svoja prava. No, taj je zahtjev protivan Zakonu o radu, a protive mu se i neki drugi sindikati u zdravstvu.

Po rješenju Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata, u kolektivnih pregovorima o GKU-u mogu sudjelovati Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara te Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, ali ne i Hrvatski liječnički sindikat, jer ne ispunjava kriterij da okuplja najmanje 20 posto članstva od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika u nekoj djelatnosti.

To su ujedno tri najveća sindikata od njih 19, koja okupljaju većinu od oko 40.000 članova sindikata u zdravstvenom sektoru.

Kujundžić najavljuje da će se idućeg tjedna sastati sa sindikatima i vidjeti kako riješiti taj problem, jer smatra da se bez liječnika, kao nositelja zdravstvene djelatnosti, ne može donositi GKU. "Tu nemamo čarobnog štapića, no liječnici su nositelji djelatnosti i bez njih ne možemo donositi GKU", rekao je Kujundžić Hini.

Za rješenje postojeće situacije ima tri modela, a jedan je dogovor sa svim sindikatima da liječnici budu dio sindikalnog pregovaračkog tima iako nemaju reprezentativnost. Druga mogućnost je promjena Zakona o reprezentativnosti u kojem, a treća da se pitanje sudjelovanja u kolektivnim pregovorima riješi u sklopu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je u izradi.

S obzirom na postojeću situaciju i zahtjeve liječnika za SKU-om, Vlada može pitanje materijalnih prava liječnika riješiti i posebnom uredbom. Kujundžić kaže da takva mogućnost teorijski postoji, smatra da je SKU za liječnike dobra opcija i u većini zemalja EU-a uvriježena praksa, ali u tome treba "naći zlatnu sredinu".

Predsjednik HLS-a Ivica Babić ističe kako njegov sindikat ima nešto manje od 4000 članova pa ne može ispuniti kriterije iz Zakona o reprezentativnosti. No, budući da u javnom sektoru radi oko 9000 doktora, i u slučaju da su svi članovi sindikata bili bi tek na granici da ispune zakonski kriterij.

"Od poslodavca tražimo svoje mjesto za pregovaračkim stolom, jer se o pravima liječnika ne može raspravljati bez nas. Svaki dogovor o materijalnim pravima liječnika bez HLS-a za nas je neprihvatljiv i nelegitiman", kaže Babić.

Poručuje kako su spremni na dogovor, a u slučaju izostavljanja iz pregovaračkog procesa organizirat će sindikalne akcije koje su usuglašene na Glavnom odboru HLS-a.

Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, koji okuplja dio zdravstvenog i nezdravstveno osoblje, zatražio je od ministra da se zbog ravnopravne zastupljenosti svih u sustavu liječnicima omogući sudjelovanje u kolektivnom pregovorima.

U tom su sindikatu izričito protiv "davanja bilo kakvog ekskluziviteta" liječnicima kroz SKU, ali kažu kako ne žele da se ponovi situacija od prošlog puta, kada je HLS odbio potpisati GKU smatrajući ga nepovoljnim za liječnike i tvrdeći da su prava liječnika dogovorili "sindikati spremačica i medicinskih sestara".

Predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara Ankica Prašnjak kažu kako je u redu u pregovore uključiti HLS jer su liječnici nositelji djelatnosti. U slučaju da liječnici dobiju SKU isto će, kaže, tražiti i medicinske sestre, kojih je također u sustavu sve manje zbog odlaska u inozemstvo.

Upozorava na slučajeve kada se na natječaje za zapošljavanje u manjim bolnicama ne javi ni jedna medicinska sestra, te tvrdi da, po njezinoj procjeni, u bolničkom sustavu nedostaje između 8000 i 12.000 sestara. Iz rješenja Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti vidljivo je kako se, u odnosu na prošle pregovore, promijenio odnos snaga kod dva reprezentativna sindikata.

Najveći broj članova, što mu omogućava da samostalno potpiše GKU s poslodavcem, sada ima sestrinski sindikat s 12.429 članova, dok je Samostalni sindikat zdravstva, koji je tu mogućnost iskoristio prilikom potpisivanja sadašnjeg GKU-a, u međuvremenu izgubio oko 8000 članova pa danas broji 10.390 članova.

Piše: Tamara Marinković

 

 
Srijeda, 13.09.2017.

Sindikat zdravstva pita Kujundžića kad će početi kolektivni pregovori

 

'FIGA V ŽEPU?'


Ministar bi trebao pokrenuti izmjene zakona ili inicirati sastanak svih sindikata u djelatnosti zdravstva radi sklapanja pisanog sporazuma o reprezentativnosti sindikata za pregovore

(Dnevno.hr) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske zatražio je u srijedu od ministra zdravstva Milana Kujundžića žurno očitovanje o početku kolektivnih pregovora u djelatnosti zdravstva, s obzirom da 2. prosinca ističe važenje sadašnjeg kolektivnog ugovora (KU).

Sindikat u priopćenju ističe kako su upozorili ministra da Hrvatski liječnički sindikat (HLS), koji je do sada bio treći reprezentativni sindikat i pregovarač u djelatnosti zdravstva, neće biti reprezentativan za ove pregovore, pa bi ministar trebao pokrenuti izmjene zakona ili inicirati sastanak svih sindikata u djelatnosti zdravstva radi sklapanja pisanog sporazuma o reprezentativnosti sindikata za pregovore.

"Tražili smo od ministra da napravi sve kako bi za djelatnost zdravstva pregovarali stvarno legitimni predstavnici radnika i kako bi omogućio HLS-u, kao legitimnom predstavniku liječnika, da pregovara o granskom kolektivnom ugovoru", navodi u priopćenju predsjednik sindikata Stjepan Topolnjak.

Ističe, međutim, kako je na tome i ostalo, pa su za pregovore samo dva reprezentativna sindikata - Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestra-medicinskih tehničara, s obzirom da se HLS nije ni javio na javni poziv za utvrđivanje reprezentativnosti, jer nema dovoljan broj članova.

"Nadamo se da je nedvojbeno jasno da im barem za to nisu spremačice krive. Međutim, cijelo ljeto hrvatska javnost sluša ‘kuknjavu' o strašnom položaju i diskriminaciji liječnika u Hrvatskoj, upozorava se da za doktore ne mogu pregovarati sindikati spremačica i sestara, zaziva se ekskluzivitet u socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju tražeći strukovni kolektivni ugovor, jer samo će on spasiti i zadržati liječnike u Hrvatskoj. Udruge liječnika svih vrsta, razina i djelatnosti oglašavaju se na dnevnoj razini, a od ministra i sindikata liječnika niti glasa čuti nije. Mudro se šuti", ističe se u priopćenju.

Sindikat stoga pita "drži li ministar ‘figu v žepu' ili je nešto ispod stola već spremno", za što drži da će se ubrzo saznati.

"Mi zasigurno predstavljamo spremačice i ponosimo se time jer o njima ni ministar niti sustav ionako ne brinu, ali u svom članstvu imamo i druge zaposlene u djelatnosti zdravstva, od medicinskih sestra, primalja, fizioterapeuta, laboranata, psihologa, logopeda, portira, pravnika, socijalnih radnika i liječnika te brojnih drugih zanimanja. Nama je stalo do svih naših članova jer svi oni predstavljaju sustav zdravstva u svom djelokrugu rada, a bez njih sustav ne bi funkcionirao kako treba", kaže se u priopćenju.

 

 
Srijeda, 13.09.2017.

Sindikat zdravstva zanima početak kolektivnih pregovora

 

APEL KUJUNDŽIĆU


Sindikat u priopćenju ističe kako su upozorili ministra da Hrvatski liječnički sindikat neće biti reprezentativan za ove pregovore, jer oni brinu o spremačicama i sestrama, a ne o liječnicima

(Direktno.hr) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske zatražio je u srijedu od ministra zdravstva Milana Kujundžića žurno očitovanje o početku kolektivnih pregovora u djelatnosti zdravstva, s obzirom da 2. prosinca ističe važenje sadašnjeg kolektivnog ugovora (KU).

Sindikat u priopćenju ističe kako su upozorili ministra da Hrvatski liječnički sindikat (HLS), koji je do sada bio treći reprezentativni sindikat i pregovarač u djelatnosti zdravstva, neće biti reprezentativan za ove pregovore, pa bi ministar trebao pokrenuti izmjene zakona ili inicirati sastanak svih sindikata u djelatnosti zdravstva radi sklapanja pisanog sporazuma o reprezentativnosti sindikata za pregovore.

"Tražili smo od ministra da napravi sve kako bi za djelatnost zdravstva pregovarali stvarno legitimni predstavnici radnika i kako bi omogućio HLS-u, kao legitimnom predstavniku liječnika, da pregovara o granskom kolektivnom ugovoru", navodi u priopćenju predsjednik sindikata Stjepan Topolnjak.

Ističe, međutim, kako je na tome i ostalo, pa su za pregovore samo dva reprezentativna sindikata - Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestra-medicinskih tehničara, s obzirom da se HLS nije ni javio na javni poziv za utvrđivanje reprezentativnosti, jer nema dovoljan broj članova.

"Nadamo se da je nedvojbeno jasno da im barem za to nisu spremačice krive. Međutim, cijelo ljeto hrvatska javnost sluša 'kuknjavu' o strašnom položaju i diskriminaciji liječnika u Hrvatskoj, upozorava se da za doktore ne mogu pregovarati sindikati spremačica i sestara, zaziva se ekskluzivitet u socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju tražeći strukovni kolektivni ugovor, jer samo će on spasiti i zadržati liječnike u Hrvatskoj. Udruge liječnika svih vrsta, razina i djelatnosti oglašavaju se na dnevnoj razini, a od ministra i sindikata liječnika niti glasa čuti nije. Mudro se šuti", ističe se u priopćenju.

Sindikat stoga pita "drži li ministar 'figu v žepu' ili je nešto ispod stola već spremno", za što drži da će se ubrzo saznati.

"Mi zasigurno predstavljamo spremačice i ponosimo se time jer o njima ni ministar niti sustav ionako ne brinu, ali u svom članstvu imamo i druge zaposlene u djelatnosti zdravstva, od medicinskih sestra, primalja, fizioterapeuta, laboranata, psihologa, logopeda, portira, pravnika, socijalnih radnika i liječnika te brojnih drugih zanimanja. Nama je stalo do svih naših članova jer svi oni predstavljaju sustav zdravstva u svom djelokrugu rada, a bez njih sustav ne bi funkcionirao kako treba", kaže se u priopćenju.

 

Priopćenje SSZSSH

Požurnica SSZSSH upućena ministru zdravstva

 

NA PRIJEDLOG POSLODAVACA_UPUZ-a

Ustavni sud srušio Pravilnik koji je trebao stati na kraj 'zdravstvenom robovlasništvu'

                            

Autor: An. S.                

07.09.2017

 

Udruge liječnika obiteljske medicine već godinama agitiraju protiv sustava koncesija

 

Ustavni sud je odlučio da Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine nije sukladan Ustavu i zakonima RH.

 

Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske nedvosmisleno je potvrđeno stajalište Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske da su neke odredbe Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine koji je objavljen u srpnju 2016. godine protuzakonite, a neke i protuustavne, naveli su u priopćenju iz te udruge.

 

Zbog primjene predmetnog protuustavnog Pravilnika velik dio ravnatelja zdravstvenih ustanova bio je medijski prozivan i pod pritiskom oduzimanja liječničke licence, odnosno prava na rad, od institucije kojoj je Ministarstvo zdravstva povjerilo javne ovlasti. Nisu se propustili pohvaliti time da je zbog njihove tužbe Ustavni sud zaštitio dostupnost javnog zdravstva u Hrvatskoj!

 

·                                         ZDRAVSTVO

Župani protiv novog pravilnika o specijalizacijama

 

·                                         MINISTARSTVO POTVRDILO

'Da, mijenjamo Pravilnik nakon svega mjesec i pol dana'

 

·                                         ZAKUHALO SE

Kaos u bolnicama zbog robovlasničkih ugovora: Tko će platiti milijarde?

 

 

Navode da je odlukom Ustavnog suda RH ukinuta retroaktivna primjena predmetnog pravilnika, odnosno njegovih pojedinih odredaba kojima se nalaže ravnateljima zdravstvenih ustanova potpisivanje aneksa ugovora. Navedene odredbe nalagale su ravnateljima potpisivanje aneksa već potpisanih ugovora te korigiranje uvjeta specijalističkog usavršavanja njihovih djelatnika na bitno nepovoljniji način za zdravstvenu ustanovu.

 

Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske tvrdila je da se takve odrednice ne mogu regulirati pravilnikom te da ravnatelji zdravstvenih ustanova nemaju ovlasti za potpisivanje takvih izrazito štetnih aneksa ugovora za zdravstvene ustanove. Zbog toga je Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske bila izvrgnuta medijskom linču pojedinih strukovnih udruga, a protiv nekih ravnatelja, kao i protiv direktora udruge pokrenuti su protuzakoniti disciplinski postupci.

 

Ovakva odluka Ustavnog suda RH pokazala je ispravnost stajališta i postupaka Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, po pitanju spomenutog pravilnika, kako s aspekta njegove štetnosti po zdravstveni sustav i građane u cjelini, tako i s aspekta nezakonitosti i neustavnosti pojedinih njegovih odredaba.

 

Pojedini čimbenici hrvatskog zdravstvenog sustava slavodobitno su predmetni protuustavni pravilnik nazivali krajem 'zdravstvenog robovlasništva', poticali pobunu među mladim liječnicima i stvarali animozitet između djelatnika i uprava zdravstvenih institucija.

 

Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, svojim sveukupnim aktivnostima, praktično je, uz druge čimbenike zdravstvenog sustava koji su također bili na braniku obrane istih interesa, spriječila dodatno urušavanje zdravstvenog sustava i obranila dostupnost zdravstvene usluge u Hrvatskoj.

 

 


KUJUNDŽIĆ IDE U PROMJENE

Nije vam jasno što za pacijente znači ukidanje liječničkih koncesija? 

                          

Autor: Ante Srzić                         

29.08.2017 

 

Nakon što je ministar zdravstva Milan Kujundžić najavio promjene u načinu rada obiteljskih liječnika, ukidanje koncesija i uvođenje institucije ordinacije pokušali smo razlučiti što će se zapravo dogoditi. Hoće li najavljene promjene u sustavu primarne zdravstvene skrbi utjecati na prava pacijenata i što bi se to točno trebalo promijeniti u načinu rada obiteljskih liječnika?

 

Kada je riječ o promjenama u zdravstvu, mnogi pušu i na hladno u strahu od, kako se to voli izreći frazom, 'amerikanizacije zdravstva', koja zapravo manifestira bojazan da će se srozati sadašnja razina zdravstvene skrbi i da će zdravstvo, barem ono kvalitetno, postati nedostupno našim siromašnijim građanima.

 

Ministar Kujundžić ide u promjene jer je suočen s odljevom liječnika u inozemstvo i na ovaj način ih želi motivirati da ostanu u raditi u Hrvatskoj, posebno u pasivnim krajevima, u kojima je najveći problem nedostupnosti zdravstvene skrbi. Zbog toga su u tom paketu i dodijeljene 273 nove specijalizacije iz obiteljske medicine u manje razvijenim županijama i na otocima.

 

·                  

1. Što je to sustav koncesija

 

Prema postojećem sustavu za koji predstavnici udruga obiteljskih liječnika tvrde da je loš, liječnicima je omogućen svojevrstan poluprivatni nastup na tržištu.

 

Kako nam je objasnio Dragan Soldo, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora, koncesija omogućava liječniku da ima samostalan ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) i sam je odgovoran za vlastito financiranje. No postoji niz ograničenja, od definiranog radnog vremena koje je u zakupu HZZO-a do nemogućnosti zapošljavanja ili investiranja u vlastitu praksu. Koncesionar također plaća naknadu županiji za koncesiju, a taj novac od koncesijske naknade županije bi trebale reinvestirati u primarnu zdravstvenu zaštitu.

 

 

No to se rijetko događa. Iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine na manjkavost modela koncesija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti upozoravaju već sedam godina nastojeći objasniti da je riječ o apsurdu jer su koncesije u zdravstvu isto kao da vatrogasac plaća koncesiju jer gasi požare. Spomenimo da osim liječnika koncesionara postoje liječnici obiteljske medicine koji za plaću rade u domovima zdravlja. Problem s plaćom liječnika koji rade u domovima zdravlja je kolektivni ugovor u zdravstvu, prema kojem su liječnici po svojim kolektivnim pravima na istoj razini kao i svi drugi zaposlenici doma zdravlja, a naravno da bi liječnici mogli zaraditi puno više novca i taj se problem ne može riješiti bez posebnog kolektivnog ugovora za njih.

 

2. Kako bi trebao izgledati sustav uvođenjem institucije ordinacije

 

Dio liječnika bi ostao i dalje zaposlen u domovima zdravlja jer im je to prihvatljivije iz raznoraznih razloga. Ovi drugi bi postali privatni poduzetnici. Soldo objašnjava da bi se ukidanjem sustava koncesije ukinuo taj čudan oblik poslovanja.

 

 

 

'Koncesionari potpisuju da su dužni obavljati posao vlastitim radom. Ako ste koncesionar, onda, karikiram, morate raditi 365 dana u godini, ne možete nikoga zaposliti i ne možete ni s kim drugim sklapati ugovor. Imate tvrtku s ograničenim načinom poslovanja', navodi Soldo.

 

 

Odsad bi imali ordinaciju koja bi funkcionirala kao svaka druga tvrtka: mogli bi podići kredit ili zaposliti nekoga kako bi radili i izvan radnog vremena koje je zakupljeno ugovorom s HZZO-om.

 

 

3. Liječnici će moći prodati ordinaciju, a hoće li moći prodati i pacijente

 

Pacijenti se naravno ne mogu prodati jer oni sami biraju liječnika. 'Prodajete prostor i uhodanu ordinaciju', kaže predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora. Većina liječnika nema svoj prostor i to je problem. A ako se nalaze u iznajmljenom prostoru doma zdravlja, praksu je nemoguće prodati.

 

'Jedan od uvjeta da se spomenuti segment tržišta tako aktivira taj je da imaju povoljniji ugovor da mogu dizati kredite i seliti se u svoj prostor koji kasnije mogu prodati. Uhodana ordinacija, prostor i oprema imaju svoju vrijednost', smatra Soldo.

                         

Kujundžić je, objašnjavajući sustav ordinacija na HRT-u, kazao da će liječnici koji se nalaze pred mirovinom imati motiva do posljednjeg dana ulagati u ordinaciju ako je mogu prodati, što sada nije bio slučaj pa bi se pred kraj radnog vijeka gubio motiv, a s odlaskom u mirovinu gasila koncesijska praksa. Sada bi pak ordinacije trebale biti bolje opremljene i pružati bolju zdravstvenu skrb.

 

4. Što sve to znači za pacijente

 

'Pacijenti će odlučiti je li liječnik koji dolazi jednako dobar kao onaj što je bio ili će ići drugome. Većina ljudi po inerciji ipak ostaje. Tako već funkcioniraju dentalne ordinacije i nitko se nije bunio', kaže nam Soldo, smatrajući da je za pacijenta bitno da dobije vrhunsku uslugu, a nije ga briga tko je vlasnik.

 

Pacijent uvijek može promijeniti ordinaciju i ništa ga ne zadržava da ode ako nešto ne valja. 'Na liječnicima je da zadrže pacijente izvrsnošću i kvalitetom', mišljenja je Soldo.

 

Ministar Kujundžić je, objašnjavajući na televiziji svoje namjere, obećao da će pacijentima ostati sva prava koja su imali u sustavu koncesija.

 

5. Kada promjene stupaju na snagu

 

Promjene Zakona o zdravstvenoj skrbi bi, prema najavama ministra Kujundžića, trebale biti usvojene u Hrvatskom saboru za tri mjeseca.

 

 

UZIVO sa sjednice Vlade RH_31.08.2017.

10:16

 

"Šaljem poruku svim zaposlenicima u javnim službama, učiteljima, medicinskim sestrama i  drugima, dižemo im osnovicu plaće za 2 posto.

 

Vlada je u proračunu predvidjela ta sredstva, oko 150 milijuna kuna.

Djelatnici državnih i javnih službi imat će jednaki tretman, nema diskriminacije.

Pritom podsjećam da smo isplatili i božićnicu i regres, iako nije bilo predviđeno".

 


2 posto veće plaće zaposlenima i u javnim službama

31. 08. 2017.   prije 40 minuta

Premijer Andrej Plenković u uvodnom dijelu sjednice Vlade izvijestio je kako će danas donijeti odluku o povećanju osnovice plaća za javne službe. 


Šaljem poruku svim zaposlenicima u javnim službama da se plaća diže 2%. Jednostranom odlukom kako ne bismo u diskriminatoran položaj doveli niti jednu stranu - one koji su zaposleni u javnim službama u odnosu na one koji su zaposleni u državnim službama, istaknuo je Plenković.

Podsjetio je kako je njegova vlada isplatila i božićnicu i regres i to bez rebalansa proračuna. Istodobno  očekujem da se što skorije krene u pregovore o novom kolektivnom ugovoru i da se do tada utvrdi reprezentativnost naših sugovornika, dodao je.  

Osvrćući se na podatke državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-u kazao je da su to dobre vijesti, potvrda dobrih gospodarskih trendova. Jedanaesto tromjesečje za redom raste BDP, kazao je.

 


Srijeda, 30.08.2017.
Tematska sjednica Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora „Diskriminira li Vlada Republike Hrvatske javne službe"

 

(SSZSSH) Dana 29. kolovoza 2017. godine u zgradi Hrvatskog Sabora održana je 19. sjednica Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo na temu „Diskriminira li Vlada Republike Hrvatske javne službe".


Gordan Maras, predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo poslao je poruku Vladi RH da je na sjednici koja će se održati u četvrtak 31. kolovoza 2017.g., potrebno ispraviti nepravdu nanesenu zaposlenicima javnih službi vezanu uz pitanje donošenja Odluke o 2%, jer za to novaca ima. 


Sindikati javnih službi naglasili su kako povećanje osnovice za plaće u javnim službama za 2% može riješiti samo Vlada Republike Hrvatske na način da Odlukom izjednači osnovicu državnih i javnih službi. Ukoliko do izjednačavanja osnovica ne dođe sindikati javnih službi će iskoristiti sva zakonom dozvoljena sredstva kako bi ostvarili svoja prava.

 
Na sjednici su sudjelovali predstavnici svih sindikata javnih službi, ali i predstavnici nadležnih ministarstava. 


Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Stjepan Topolnjak, u svom izlaganju naglasio je da Vlada RH itekako diskriminira zaposlene u javnim službama, zabranom zapošljavanja u zdravstvu i socijalnoj skrbi, povećanjem povlaštenih mirovina, kupujući avione, najavom povećanja plaće diplomatima. ....


Također je naglasio da je neprimjereno i za SSZSSH neprihvatljivo ponašanje Vlade i premijera koji obmanjuje javnost da su i javne službe imale priliku ispregovarati povećanje plaće kao i državni službenici, ne želeći priznati da se u tijeku pregovora od nas tražilo da zaboravimo da su zaposleni u javnim službama potpisanim Sporazumom koji obvezuje Vladu RH, pravo na povećanje osnovice stekli već krajem 2015. godine odnosno od 01. siječnja 2016. Tražili su od nas da se odreknemo tog Sporazuma.


Na izjavu Karoline Ivanković, pomoćnice Ministra rada i mirovinskog sustava, da sindikati ne trebaju prijetiti akcijama, sindikati javnih službi složili su se kako takav postupak nije nikakva ucjena već legitimno sredstvo za ostvarivanje njihovih prava.


Pomoćnik Ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Josip Masnić u završnom izlaganju napomenuo je kako još uvijek nije donesena Odluka Vlade RH o povećanju ili ne povećanju osnovice plaće za 2% za službenike i namještenike u javnim službama, te time ostaje otvoren prostor da se takva odluka ipak i donese.

 

 

 


Učitelji i liječnici prijete općim štrajkom: "Neka se vlast dozove pameti, vremena je sve manje"

Piše Ivana Ivanda , 26. kolovoza. 2017.

 

Uskoro bi moglo doći i do velikog prosvjeda učitelja i medicinara. Ozbiljno je to upozorenje sindikata koji putem interneta već prikupljaju potpise za peticiju. Njome traže od Vlade da, sukladno Zakonu, izjednači osnovicu plaće u javnim, s osnovicom plaće u državnim službama. U suprotnom, doći će do obustave rada u školama, bolnicama, na fakultetima i u ustanovama socijalne skrbi.

 

Iz minute u minutu raste broj potpisnika peticije. Cilj je samo jedan - da se osnovica plaće izjednači u državnim i javnim službama.

 

Iz sindikata Preporod, koji je sve pokrenuo, poručuju - riječ je o nepravdi.

 

"Jasno je da mi očekujemo, kroz našu peticiju, da se vlast dozove pameti. , da se na kraju nađe rješenje za ovaj problem, jedino što je vremena sve manje i manje", kaže predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić.

 

Prema podacima sindikata, učiteljica u Zagrebu s 30 godina radnog staža, koja je uz to i mentorica, ima plaću6050 kuna. Ništa bolja slika nije ni u hrvatskim bolnicama. Medicinska sestra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima plaću između 4 i 5 tisuća kuna. Sestra koja je na težim odjelima, s 24-satnim dežurstvima, radnim vikendima te blagdanima, jedva navuče 6500 kuna.

 

"Očekujemo od Vlade RH da na zadnjoj sjednici u kolovozu donose odluku o povećanju za 2 posto, kao što je napravila i za državne službenike", rekao jeStjepan Topolnjak iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

 

Riječ je o sektoru koji obuhvaća 180.000 zaposlenih, što je dovoljan broj da se poremeti rad u školama, bolnicama, na fakultetima i ustanovama socijalne skrbi.

 

Premijer Andrej Plenković je rekao kako će se idući tjedan nadležni ministri sastati oko tog pitanja u Vladi.

 

"Ono što je bilo ponuđeno državnim službenicima, sindikatima koji su to prihvatili, bilo je ponuđeno i javnim službama. Mislim da bi bilo dobro da su to prihvatili. Vlada je tu da i dalje razgovara o toj temi i pronađe rješenje", rekao je Plenković.

 

Prosvjedu će se priključiti i Sindikat socijalne skrbi, kojem kronično nedostaje radnika.

 

"Sa druge strane, plaće u sustavu su diskriminirajuće. Tome u prilog govori činjenica da socijalni radnik, kao nosioc djelatnosti, ima 19,2 % nižu plaćuod socijalnog radnika u zdravstvu", istaknula je Jadranka Ivezić iz Sindikata socijalne skrbi.

 

A to znači da, recimo, socijalni radnik s 20 godina radnog staža ima 5800 kuna - to je prosjek plaće s dodacima. Maksimalno se ona penje do 6200 kuna ako je riječ o smjenskom radu.

 

Ovakvom politikom Vlade, poručuju sindikati, sustavno se devastira javna služba koja je servis građana.

 

Gosti u Dnevniku Nove TV bili su profesor Ljubomir Mitrović iz Elektrotehničke škole u Zagrebu i medicinska sestra Bernardica Pračić.

 

"Ja sam trenutno na godišnjem odmoru, ali službeni mobitel je uvijek uključen. Ja sam na stand byu, za "ne daj Bože" jer radim na Hitnom prijemu. Ja kao više sestra na hitnom prijemu, s 30 godina radnog iskustva i staža, iam izuzetno malu plaću. Dobijem 6500 kuna za rad u 3 smjene, hitnoj službi, uz dežurstva 12-24... Prekovremeni rad ako se i plati, on se dobro i oporezuje tako da se to na taj način niti ne osjeti. Prinuđeni smo raditi još i honorarno, izvan radnog vremena, tako da radim još i u privatnom dječjem vrtiću kao zdravstveni voditelj. Malo mi se primanja povećaju, ali na kraju moram još platiti porez državi. Razmišljam o odlasku iz Hrvatske, spremni smo na sve", ispričala je medicinska sestra Bernardica Pračić.

 

"Moj radni staž je 32 godine, od toga 26 u školi. Moja je plaća sada 6100 kuna. Isto imam dodatni posao. Subotom predajem na jednoj Akademiji. Kad sam bio mlađi supruga i ja smo razmišljali čak o odlasku u Australiju, međutim kako smo radili dodatne poslove, uspjeli smo djecu odgojiti. Oni sad više nisu s nama tako da nam je sad malo lakše. Oni su se zaposlili i imaju svoje, ali jedan sin mi je također otišao raditi van. Mi smo već godinama potplaćeni, nijedna Vlada nije imala sluha za prosvjetu", rekao je profesor Ljubomir Mitrović.

 

Ipak, ističu, da ponovno mogu birati opet bi izabrali isto zanimanje.

 

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr

 

 

 


NASTAVLJAMO O ZLOSTAVLJANIM MEDICINSKIM SESTRAMA: ‘Kujundžić ih je već trebao zaštititi! Na njima počiva sustav zdravstva!’

 

Objavio Želimir HERCIGONJA, dipl.iur., predsjednik Sindikata komunalnih radnika Hrvatske / 7dnevno

 11. kolovoza 2017. -13. kolovoza 2017.

 

Svim sestrama iz sisačke Opće bolnice savjetujem da mobbing, ukoliko još nisu, prijave policiji i nadležnom Državnom odvjetništvu ili da se obrate nadležnom inspektoru pri Državnom inspektoratu za područje rada - ispostava u Sisku, koje djeluje u okviru Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Ne bi bilo loše ni da se obrate specijalistu medicine rada, kako bi se mogle utvrditi refleksije mobbinga na njihov zdravstveni status. To će im biti od iznimne koristi ukoliko odluče tužiti bolnicu.

 

Istodobno dok je javnost saznavala za muke znakovito velikog broja medicinskih sestara na odjelu intenzivne u sisačkoj Općoj bolnici Ivo Pedišić, izašlo je na vidjelo da je ravnatelj bolnice mr. sc. Tomislav Dujmenović dr. med. u vrijeme predizborne šutnje svojim zaposlenicima slao inkriminirajuće SMS poruke s molbom da na zadnjim lokalnim izborima glasuju za njegovog kandidata Ivu Žinića, koji mu je, vjerojatno, i politički pokrovitelj iz okrilja HDZ-a. Taj je njegov postupak nemoralan i krajnje neprimjeren javnoj službeničkoj funkciji koju obnaša u sisačkoj bolnici.


Ravnatelj Dujmenović poznat je i po tome što je i županijski vijećnik u Skupštini Sisačko-moslavačke županije. Nakon neuspjelog pokušaja financijske sanacije, sisačka je bolnica 2014. godine vraćena svome osnivaču, Sisačko-moslavačkoj županiji, s golemim financijskim dubiozama, puno većim od početnih 60 milijuna kuna, koliko je dug iznosio početkom sanacije. Mjesto je ravnatelja bolnice podložno reizboru, a tu glavnu riječ ima županija. Pametnome dosta!

 

Podsjećam da je čak 17 medicinskih sestara zbog, navodnog, mobbinga na Odjelu intenzivne njege sisačke bolnice zatražilo od Uprave bolnice pomoć, ali nisu je dobile jer vodstvo bolnice odbija svaku odgovornost za iznimno teško stanje i krajnje narušene međuljudske odnose na odjelu intenzivne. Ne bih potanko ulazio u bit prijepora medicinskih sestara s voditeljicom odjela i istinitost svih njihovih navoda, ali toliki broj iznimno iskusnih medicinskih sestara koje smatraju da liječnica koja vodi odjel loše organizira posao, prilično je indikativan. Međutim, ravnatelj bolnice uporno “vrti” svoju priču i svu krivnju svaljuje isključivo na medicinske sestre, uključujući i glavnu odjelnu sestru, a u ponašanju liječnice koja vodi taj intenzivnu ne vidi baš ništa suspektno.

 

Za glavnu odjelnu sestru, kaže, citiram: “Glavna sestra na Odjelu, koja je zbog neslaganja s voditeljima već promijenila više odjela, nije prihvatila promjene…”

 

Zanimljivo i krajnje pristrano promišljanje jednog liječnika-ravnatelja, koji odmah locira krivnju za loše stanje na intenzivnoj. To što je djelomično sanirao kritično i kaotično stanje na odjelu na način da je dio, zbog bolovanja odsutnih medicinskih sestara, nadomjestio novozaposlenim sestrama, ravnatelj smatra zadovoljavajućim rješenjem po pacijente. Zar u iznimno zahtjevnoj jedinici intenzivne njege uopće mogu raditi novozaposlene, neiskusne medicinske sestre?! Zamislite da zbog mobbinga na bolovanje odu iskusni kirurzi koji rade operacije dugi niz godina, a onda ih ravnatelj nadomjesti novozaposlenim kirurzima bez ikakva prethodnog iskustva u operacijskoj dvorani? Tko bi se takvima dao operirati?!

 

Sisačka Opća bolnica baš i nema previše sreće s ravnateljima. U svježem mi je sjećanju slučaj bivšeg v.d. ravnatelja bolnice, Damira Pahića, koji je kazneno odgovarao jer je vlastitom sinu godinama namještao lukrativni posao računalne podrške za informatički sustav bolnice, a prijavljen je zbog zloporabe obavljanja službene dužnosti. Temeljem svog dugogodišnjeg radnog iskustva u sindikatu mogu ustvrditi da mobbinga kod hrvatskih poslodavaca i te kako ima i da je prilično raširena pojava. Znakovito je da bolnički ravnatelji u pravilu uvijek štite liječnike, a svo ostalo osoblje ih gotovo i ne zanima. Ravnatelji su bolnica najčešće liječnici, uz rijetke iznimke, a bolnice bi, kao u zapadnim europskim zemljama i u SAD-u, trebali voditi vrsni menadžeri, što liječnici nikako nisu! Oko toga ne bi smjelo biti nikakvog daljnjeg prijepora. Ali, lako je voditi bolnicu dok se svi stvoreni bolnički dugovi saniraju novcem poreznih obveznika. Liječnici su iznimno važni u sustavu zdravstva, to nitko ne osporava, ali jednako su važne i medicinske sestre na kojima, usudio bih se reći, počiva cjelokupni sustav zdravstva. Nije mi poznato jesu li navedene medicinske sestre članice iznimno velikog i utjecajnog Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – tehničara (nekad je imao čak 13.000 članova!), a ako jesu, pitam se što je sve sindikat poduzeo po pitanju njihove radno-pravne zaštite. Nekad je u tom sindikatu radila zaista izvrsna i iskusna pravnica Tajana Drakulić, koja je znala kako reagirati u takvim situacijama, a bila je iznimno cijenjena i u Ministarstvu zdravstva.

 

Nažalost, prešla je u drugi sindikat koji djeluje na području zdravstva.


Ukoliko sestre i povedu sudski spor protiv sisačke Opće bolnice, moraju se oboružati strpljenjem, jer od podizanja tužbe u do pravomoćnosti presude u Hrvatskoj protekne i nekoliko godina. Presude za mobbing su u Hrvatskoj iznimno rijetke, naročito one pravomoćne, a nepravomoćnih se donese tek pet, šest godišnje, tako da su radnici uglavnom obeshrabreni ulaziti u borbu za zaštitu svoga dostojanstva i digniteta. Jer tražiti kod nas sudsku zadovoljštinu je isto kao da u prirodi krenete tražiti pticu zlatovranu, a po riječima ornitologa u Hrvatskoj su preostale samo dvije ili tri jedinke te prekrasne i rijetke ptice. Presuda za mobbing koja je odjeknula u javnosti 2014. godine, iako tada još nepravomoćna, jest ona koju je protiv voditeljice Katedre za obiteljsko pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, prof. dr. sc. Dubravke Hrabar, dobila njezina tadašnja docentica, a današnja dječja pravobraniteljica Ivana Milas Klarić, a istom je utvrđeno da je gđu Milas-Klarić sustavno na poslu ponižavala nadređena joj gđa Hrabar!

 

Mobbing je definiran kao psihičko zlostavljanje u radnoj sredini, a istraživanjima je utvrđeno da se nakon 15  mjeseci psihičkog terora (mobbinga) mnogi pojedinci i ozbiljno obole. Od 1. siječnja 2013. godine mobbing je člankom 133. Kaznenog zakona definiran kao kazneno djelo, ali pravomoćne su presude iznimno rijetke! Za psihičko zlostavljanje na poslu (mobbing) može se dobiti do dvije godine zatvora! Svim sestrama iz sisačke Opće bolnice savjetujem da mobbing, ukoliko još nisu, prijave policiji i nadležnom Državnom odvjetništvu ili da se obrate nadležnom inspektoru pri Državnom inspektoratu za područje rada – Ispostava u Sisku, koje djeluje u okviru Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

 

A ne bi bilo loše ni da se obrate specijalistu medicine rada, kako bi se mogle utvrditi refleksije mobbinga na njihov zdravstveni status, odnosno zdravstvene reperkusije koje trpe zbog psihičkog zlostavljanja na poslu. To će im biti od iznimne koristi ukoliko odluče tužiti bolnicu zbog zlostavljanja na radnom mjestu.

 

Moje je mišljenje da još uvijek nismo društveno osvijestili problem psihičkog zlostavljanja na poslu, koje ponekad prelazi i u fizičko i u seksualno nasilje, ponajviše nad ženama, a sve dok to ne učinimo, mnogi će zlostavljači prolaziti “ispod radara” i nekažnjeno. Svojedobno sam, ima tome šest-sedam godina, pratio pisanje jednog cijenjenog hrvatskog dnevnog lista koji je istraživao temu seksualnog uznemiravanja žena na poslu u ugostiteljskoj struci. Bilo je zastrašujuće čitati rezultate istraživanja u kojem su više od 50 % mladih konobarica u privatnom sektoru spolno uznemiravali sami poslodavci, a mnoge su čak, ucijenjene zadržavanjem posla, prisiljavane na spolne odnose s vlasnicima kafića i restorana. Mnogima, pak, koje su radile u ugostiteljstvu u objektima u društvenom vlasništvu šefovi su otvoreno nudili kojekakve seksualne opcije koje bi rezultirale povećanjem njihove plaće ili napredovanjem na poslu.

 

Umjesto da se društvo bavi tom aktualnom problematikom od iznimne važnosti, društvene se elite i političari bave niskim narodnom strastima i stalno vrte iste ideološke, odavno prožvakane teme i obrasce, ili mediji zaglupljuju narod estradnim “problemima”: je li Thompson na koncertu izvikivao: “Za dom spremni!”, lustracijom (od koje bi ponajviše stradali baš njezini žestoki zagovornici), gdje ljetuju Stjepan Hauser i Jelena Rozga, i ima li ljepšu stražnjicu Žanamari Perčić (ex Lalić) ili Lidija Bačić?! Obje imaju lijepe stražnjice, ali zar su to i slične trivije od ikakve važnosti za naše društvo?! Koga briga za medijski preforsiranu vezu Hauser-Rozga dok su stotine tisuća nesretnih Hrvata pod ovrhama i blokadama?!
Sve dok tome bude tako, neće po tom pitanju biti boljitka za hrvatske radnike!

 


 

Ignorirajući sestre, ravnatelj zapravo ignorira pacijente! 


Da su protiv voditeljice sisačke Jedinice intenzivnog liječenja dr. sc Gordane Živanović Posilović i njezina neprimjerena ponašanja, tj. zlostavljanja, ustale dvije, tri sestre, moglo bi se problem promatrati kao izdvojeni eksces, možda pretjerani subjektivni doživljaj neke od sestara. Ali, kad je pomoć od ravnateljstva zatražilo kompletno (izuzevši jedne sestre) srednje medicinsko osoblje s intenzivne, 17 sestara, dva tehničara anesteziologa i administrator, dakle 20 osoba, koji su se svi odreda potpisali na svoje pritužbe i pismo potpore glavnoj odjelnoj sestri, te sve uručili ravnatelju bolnice, onda je više nego jasno da se radi o SLUČAJU kojeg nitko nema pravo ignorirati i gurati pod tepih, kao što su to mjesecima činile sve nadležne službe u sisačkoj bolnici.

A nisu smjele, ne samo zbog svoga osoblja, nego i zbog pacijenata. Treba svakako naglasiti da iza većine zlostavljanih sestara na intenzivnoj stoji dugogodišnji rad i iskustvo, glavna sestra ima 30 godina staža, druge imaju između deset i 22 godine rada na odjelu intenzivne i nikada one nisu nikome bile problematične. Dapače, tretirane su, jer su takve i bile, kao elitna sestrinska postrojba. Prva liga!

Osim znanja i iskustva, iza njih je je rigorozna selekcija kroz koju su prošle da bi zaslužile službu na najtežem odjelu sa životno ugroženim pacijentima. Njihova predanost pozivu kojeg su odabrale, njihovo znanje i vještine kvalificirale su ih da tako dugo ostanu u elitnoj službi kao što je jedinica intenzivnog liječenja. Sve dok se na odjelu prije tri godine nije pojavila samoživa dr. Živanović Posilović i posve razbila toliko potrebnu harmoniju među osobljem, nužnu za najbolju skrb o pacijentu. (R. E.)

 


<<< Liječnica Živanović Posilović vrijeđa, omalovažava i lažno optužuje sestre, a bolnica ih zastrašuje DORH-om i policijom! >>>

<<< Sisačke medicinske sestre pokrenule opću pobunu protiv zlostavljanja! >>>

<<< Država ‘igru’ zlostavljača radnika plaća 15 milijardi kuna svake dvije, tri godine! >>>

 

 


 

[INFOGRAFIKA] Ove brojke pokazuju zašto nam je zdravstveni sustav godinama na aparatima

 

Autor: Zoran Korda

Zadnja izmjena 26.07.2017 10:04

 

Brojke su već dugo vremena neumoljive i jasno pokazuju da je postojeći sustav zdravstva financijski neodrživ. Po tko zna koji put dugovi zdravstvenog sustava otišli su u nebo, rokovi plaćanja otegnuli se u nedogled, a vladajući po običaju kasne u donošenju reformskih mjera.

 

Paradoksalno je to da nam zdravstvo grca u gubicima iako plaćamo jedan od najvećih doprinosa u Europskoj uniji. Kako je to moguće? Glavni problem proizlazi iz činjenice štosamo 1,5 milijuna zaposlenih plaća doprinose, a zdravstvene usluge koristi 4,3 milijuna građana. Dakle na jednog aktivnog stanovnika dolaze dva neaktivna.

 

S druge strane čak 85 posto zdravstvenih usluga financira se iz doprinosa, a samo 15 posto iz privatnih izvora. Drugim riječima, 85 posto usluga pokriveno je osnovnim zdravstvenim osiguranjem, po čemu Hrvatska prednjači u usporedbi s većinom drugih zemalja Europske unije.  

 

Na ova dva ključna uzroka neravnoteža nadovezuju se i brojni drugi problemi koji čine sustav neracionalnim, počevši od lošeg upravljanja zdravstvenim ustanovama i neracionalnog bolničkog sustava, preko visokih stopa bolovanja, do nefunkcionalnog sustava javne nabave. Jedan od bitnih generatora duga je i rast cijena novih lijekova, medicinske opreme i materijala, zbog čega zdravstvene usluge godišnje poskupljuju pet do osam posto, što ne prati porast zdravstvenog proračuna.

 

U takvim okolnostima, bez značajnijih reformskih zahvata, nije moguće pokrivati troškove i održati postojeće zdravstvene standarde. O tome jasno svjedoči financijska rupa teška osam milijardi kuna i svaki mjesec novih 50 milijuna kuna nepokrivenog duga.

 

Dakle da bi se uspostavila kakva-takva ravnoteža, potrebno je, uz sanaciju postojećeg duga, uštedjeti 50 milijuna kuna mjesečno ili povećati prihode za 50 milijuna kuna.

Nema sumnje, voda je opet došla do grla. Vladajući najavljuju reformu, a što možemo očekivati ako znamo da su sve dosadašnje reforme bile kozmetičke prirode i nisu dublje zadirale u sustav upravljanja, prava pacijenata i cijene usluga.

 


 

MINISTAR ZDRAVSTVA OTKRIVA

Kujundžić seli dječju bolnicu, radovi na 'ruglu na kraju grada' počinju već krajem godine?

 

Autor: V. P. P./Hina

      Zadnja izmjena 23.07.2017 12:45

 

Ministar zdravstva Milan Kujundžić u razgovoru za Hinu govori o tome hoće li građani uskoro izdvajati više novca za zdravstvo, odbacuje ideju o vraćanju HZZO-a u Državnu riznicu, najavljuje kako misli riješiti problem duga veledrogerijama, ocjenjuje početak funkcionalnog spajanja bolnica, pojašnjava izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i promjene u primarnoj zaštiti, te otkriva kako misli do kraja godine pokrenuti radove na Sveučilišnoj bolnici u Blatu.

 

Mogu li građani očekivati da će do kraja ove ili početkom iduće godine izdvajati više novca za zdravstvo, s obzirom da stalno ističete potrebu povećanja prihoda zdravstvenog proračuna?

Razina medicine koju imamo, a posebno ako želimo bolje, ne može se zadovoljiti sa 750 eura po glavi stanovnika, pa moramo naći model za povećanje prihodovne strane. Osobno zagovaram model 'na više mjesta uzeti po malo', a to znači uzeti nešto novca od naknada i trošarina na cigarete, alkohol, gorivo i telefon, razmisliti o povećanju dopunskog osiguranja i uvođenju dodatnog osiguranja, te o plaćanju zdravstvenog doprinosa prema imovinskom cenzusu, kako bi oni koji imaju više i platili više. Stavljam to na stol svim političkim strankama, političarima i cijelom narodu. S ovom količinom novca nećemo moći izdržati pritiske koji dolaze s novim lijekovima, ugradbenim materijalima i zahtjevima pacijenata, i zato se svi ovi modeli trebaju staviti na stol, o njima treba raspraviti i donijeti odluku u Saboru.

 

Razmišlja li se o povećanju participacije i uvođenju tzv. poreza na rizično ponašanje, što znači plaćanje prema imovinskom cenzusu?

Mislim da je bilo pogrešno smanjenje najviše participacije s 3000 kuna na 2000 kuna, jer je tada značajan broj ljudi odustao od dopunskog osiguranja, a to je bio jedan od oblika pritiska da se poveća broj osiguranika u dopunskom osiguranju. Imovinski cenzus nedavno su uveli Slovenci. U Hrvatskoj u ovom trenutku oporezujemo jedino plaće iz kojih građani izdvajaju 15,5 posto doprinosa. Mislim da doprinos ne smije biti veći jer je među najvećima u Europi i svijetu. No, postoje brojni ljudi koji itekako imaju druga dobra, a po toj osnovi ne plaćaju ništa, prikazuju najnižu plaću, a ostvaruju velike zarade u svojim tvrtkama, kao i oni koji se vode kao socijalni slučajevi i ne plaćaju ništa za zdravstvo, iako imaju značajna bogatstva. Kada sam govorio da treba uzeti nešto novca od cigareta, alkohola i telefona mislio sam na to da se odlukom Sabora dio novca od telefonskih usluga uzme od korisnika i uplaćuje u zdravstveni sustav ili da se iz cijene cigareta uzme nekoliko kuna koje će ići izravno u zdravstveni sustav. Ako postoji suglasje, to se može provesti u mjesec dana, ali ako ćemo zabijati glavu u pijesak i govoriti da novca ima, na duge staze nećemo voditi dobru zdravstvenu politiku.

 

Spominjete moguće poskupljenje dopunskog osiguranja, je li u redu ponovno posezati u džepove građana dok država svake godine ostaje dužna zdravstvu dvije milijarde kuna, što je zapravo generator dugova u sustavu?

 

U ovom trenutku ne zagovaram povećanje police dopunskog osiguranja niti ću to predložiti. Samo zagovaram da se razmotre svi modeli, da se vidi koliko se iz svega što spominjem može uzeti pa tek onda vidjeti treba li povećati cijenu dopunskog osiguranja i za koliko. Postoje stručnjaci koji to mogu vrlo brzo izračunati jer sada imamo osam milijardi kuna duga, svake godine potrošnja u zdravstvu raste za 5-10 posto, a nitko ne raspravlja tko će i od kuda to platiti. Kad je riječ o dugu države od oko dvije milijarde kuna za izvršeni posao, o tome treba glasno govoriti i ja o tome govorim. Očekujem da će to biti plaćeno.

 

Nedavno je spomenuta mogućnost povratka HZZO-a u Državnu riznicu, čemu su se oštro usprotivili Liječnička komora, udruge u zdravstvu, Sindikat umirovljenika, Udruga poslodavaca u zdravstvu i drugi. Hoćete li kao ministar braniti ostanak HZZO-a kao izvanproračunskog fonda?

 

O povratku HZZO-a u Riznicu nikada se nije razgovaralo ni na jednom tijelu i u mojoj nazočnosti to nije nikada nitko spomenuo. To su očito ideje pojedinaca, na koje sam tako i reagirao. Ja sam kao istinski demokrat spreman o svemu razgovarati, pa tako i o tome, međutim mislim da ta ideja nema opravdanja, nema nikakvih argumenata da se HZZO vraća u Riznicu. Kada dođe do toga, kada se iznesu argumenti i brojevi, kao ministar ću to braniti i reći da to ne treba raditi i da time nitko ne dobiva ništa.

 

Veledrogerije ponovno pritiskaju i s pravom traže plaćanje golemih dugova za isporučene lijekove i potrošni materijal. Što ćete napraviti?

 

Nisu bili istiniti napisi nekih medija o sastanku koji se navodno trebao održati s veledrogerijama početkom tjedna, jer on nije bio dogovoren. Nekada sam neugodno iznenađen kako neki mediji krivo izvještavaju i nepotrebno dižu paniku i vjerujem da neće doći do poremećaja u opskrbi lijekovima. Razgovarao sam s veledrogerijama prije desetak dana, ovdje u Ministarstvu. Oni su iznijeli svoje probleme jer dugovi bolnica za lijekove i potrošni materijal u ovom trenutku iznose oko 2,8 milijardi kuna. Od toga je 2,5 milijarde kuna dospjelog duga, što im ugrožava poslovanje. Obavio sam razgovore s premijerom i dogovorili smo da ćemo s Ministarstvom financija tražiti rješenja kako mjesečno sukcesivno podmirivati taj dug. Veledrogerije bi zadovoljilo, kako su rekli, oko 100 milijuna kuna mjesečno, pa nam sada o tome predstoje razgovori s ministrom financija.

 

Nedavno ste izašli s uvođenjem prioritetnih lista čekanja. Kakvi su prvi rezultati pilot projekta koji se odvija u četiri bolnice? Koliko je pacijenata dosad upućeno na taj način, kakve su reakcije?

 

Osim prva dva dana, kada se sustav uhodavao i bilo je tehničkih problema, sada stižu pohvale brojnih liječnika primarne zdravstvene zaštite, ali i pacijenata. Liječnici su dobili mogućnost da svom pacijentu, kad posumnjaju u ozbiljnu bolesti ili na to ukazuju neki nalazi, osiguraju u roku tri dana pregled kod specijaliste, a on pak da u roku dva do četiri tjedna zakaže sve potrebne dijagnostičke postupke. Ovisno od danu, u ove četiri bolnice sada imamo 20-50 bolesnika na prioritetnoj listi, a kada se to uhoda i prenese na cijelu državu u drugoj polovici rujna, bit će to velika korist za ozbiljne bolesnike, koji više neće čekati tri, šest i više mjeseci.

 

U utorak je potpisan prvi ugovor o funkcionalnom spajanju između KBC-a Osijek i OB-a Našice, a najavili ste da će tako uskoro biti povezano prvih 12 bolnica. 

 

Jako sam zadovoljan. Ideja o funkcionalnom spajanju nije bila moja nego sam je naslijedio, a postoji desetak godina. No, uvijek je postojao otpor i lokalni razlozi zašto se u to nije išlo. Sada smo uspjeli prijeći s riječi na djelo, proces je krenuo i u idućih desetak dana 12 bolnica bit će funkcionalno povezano. To znači da će biti smanjen broj akutnih kreveta na odjelima gdje nema dovoljnog broja postupaka i specijalista, sve u svrhu zašite pacijenata, njihove sigurnosti i kvalitete liječenja. U ponedjeljak idem u Knin i Šibenik, a u srijedu u Ogulin i Karlovac. Kroz spajanje ćemo malim bolnicama osigurati dolazak specijalista iz velikih bolnica, pa tako za 85 posto dijagnostičkih postupaka pacijenti iz Našica više neće ići Osijek, čime ćemo povećati polikliničku djelatnost. Većina pacijenata pregled će moći obaviti najbliže mjestu stanovanja, umjesto da putuju 50-100 kilometara. Kad govorimo o materijalnim uštedama, kratkoročno bi se u tih šest ustanova moglo godišnje uštedjeti 50-100 milijuna ali dugoročno puno više, jer se više neće kupovati operacijski stolovi i drugi alati koji su puno koštali, a bili su vrlo malo rabljeni, ostvarit će se uštede i po osnovi dežurstava i organizacije službe. Također, smanjenjem akutnih kreveta osigurali smo povećanje kreveta za kronično liječenje i palijativu za nula kuna.

 

To znači da ćemo dobiti više palijativnih kreveta u cijeloj Hrvatskoj?

 

U svakoj od tih šest bolnica postoji potencijal za 30 do 70 kreveta koji za nula kuna mogu biti pretvoreni u krevete za kronično i palijativno liječenje. Tu će biti izmješteni bolesnici koji sada leže na drugih odjelima - neurokirugiji, kardiokirurgiji ili nekoj drugoj intenzivnoj skrbi, i zauzimaju krevete akutnim pacijentima. Tim ćemo bolnicama nabaviti respiratore budući da su palijativni bolesnici doživotno ovisni o respiratoru. Kad sve zbrojimo, u tih šest bolnica imat ćemo do kraja mjeseca između 300 do 400 palijativnih kreveta.

 

Što će biti s bolnicama koje neće pristati na funkcionalno spajanje iz političkih ili drugih razloga? 

 

Ne sumnjam da će biti otpora, ali ako se sve pokaže dobrim i ako uporabimo metodu pregovaranja koju smo dosad rabili, kroz brojeve, argumente i struku, onda to popušta. Govorim o pregovorima koji će biti korektni i gdje će se prvenstveno štititi interes pacijenta, kvaliteta i sigurnost liječenja. Mislim da će se polako dobivati suglasnost, ali ne lako i preko noći. To je proces.

 

Do kraja godine najavili ste izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji bi trebao uspostaviti sustav kontrole i nagrađivanja najboljih. Kako ste to zamislili?

 

Nagrade bi bile vezane uz ekonomski i stručni prebačaj te izvršenost posla. O iznosima još nismo razgovarali, no moj će prijedlog biti da liječnik koji je u mjesecu napravio 10 posto posla više od norme, dobije plaću uvećanu za 5-7 posto, a ako je normu prebacio 40 posto za 15-30 posto veću plaću. S druge strane, važno je regulirati sustav koncesija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i razriješiti situaciju u kojoj ljudi rade za domove zdravlja i potplaćeni su u odnosu na kolege koji su u zakupu. Ne želim prejudicirati, jer o tome traje rasprava, ali nastojimo napraviti model sličan onima u Austriji, Njemačkoj ili Švicarskoj. To znači da osnovna institucija treba biti ordinacija, iz čega proizlaze prava i obaveze, a ne kao sada, da su ljudi uzeli prava, a od obaveza bježe jer im to omogućuje zakon. Primjerice, u Našicama hitna pomoć je u bolnici jer liječnici koncesionari ne žele dežurati i nemaju organiziranu službu izvan bolnice. 

 

Znači li to da ste spremni sve ordinacije primarne zaštite dati u koncesiju, kako to traže primarci, uz uvjet da se oni obvežu dežurati?

Na određeni način da, to su modeli u tim zemljama, no moraju ostati obveza grupne prakse i dom zdravlja, ali na drugi način, kako bi se djelovalo unutar službe koja će biti organizirana i sigurna.

 

I vi ste jedan u nizu ministara zdravstva koji najavljuje Sveučilišnu bolnicu u Blatu, odnosno ulaganje od 500 milijuna eura u 10 godina, a kao prvu fazu izgradnju nacionalne dječje bolnice. Rekli ste da ste dobili podršku premijera, kako taj golemi pothvat mislite realizirati?

 

Većina zagrebačkih bolnica toliko je stara i derutna da u njih više nema smisla ulagati, jer je to krpanje rupa i bacanje novca. Obveza nam je napraviti ono što rade i drugi, poput Bratislave koja također ima stare bolnice koje datiraju još iz Austrougarske. Krpati Vinogradsku, Klaićevu, Draškovićevu, Merkur i Sveti Duh je gašenje požara i zatvaranje očiju jer to znači da za 20 godina nećemo imati doslovce ništa. Stoga je onaj tko je ranih 80-ih prošlog stoljeća imao viziju bolnice u Blatu uistinu bio vizionar. Više sam puta bio tamo i odveo više stručnjaka. To nije apokaliptično već impresivno zdanje, statički vrlo kvalitetno napravljeno, pri čemu treba provjeriti odgovara li projekt od prije 30 godina funkcionalno sadašnjim potrebama. Eksperti su mi rekli da bitnih zamjerki nema i da se može napraviti kvalitetan objekt bez bitnih promjena. Ako se to potvrdi, s time trebamo ići u etapama jer Hrvatska ne može osigurati 500 milijuna eura. Novac bi se treba osiguravati iz EU fondova ili iz proračuna, kombinacijom ta dva izvora ili kroz javno-privatno partnerstvo. Uz to, vlasnik starih bolnica je država, pa i tu postoji značajna količina novca koja bi se dobila. Vlasništvo nad objektom u Blatu ima Grad Zagreb i dogovorio sam sastanak s gradonačelnikom Milanom Bandićem, koji je izrazio veliki interes za projekt. U svakom slučaju, ako se u prvoj fazi u iduće 2-3 godine napravi dječja bolnica, a onda svake dvije godine bude dograđivalo i selilo po jednu bolnicu, kroz 10 godina osigurat ćemo visoku kvalitetu zagrebačke, a time i hrvatske medicine za idućih 50 godina.

 

Prvi bi korak trebala biti gradnja nacionalne dječje bolnice, za koju kažete da treba 130 milijuna eura. Odakle novac i kada?

 

Prvi korak je započeti s gradnjom dječje bolnice sa 400 kreveta, za što nam je s opremom potrebno 130 milijuna eura. Nedavno sam išao u Poljsku vidjeti njihovu dječju bolnicu, koju su napravili prije godinu dana s 500 kreveta, i oni su mi rekli da im je bilo potrebno 130 milijuna. Oko osiguranja tog iznosa vodim konkretne pregovore s ministricom EU fondova, a najavio sam se i ministrici znanosti i obrazovanja oko dijela novca iz EU fondova. Dio novca u iznosu od 60 milijuna eura koji je, kroz veliki rad u proteklih 6-7 godina, iz EU fondova osigurao ravnatelj Specijalne bolnice Srebrnjak Boro Nogalo za dogradnju te bolnice i translacijski centar, mogao bi se preusmjeriti, čime bi došli skoro do pola potrebnog iznosa. Ideja je da se tih 60 milijuna eura preusmjeri u novu nacionalnu dječju bolnicu, budući da bi u novu bolnicu preselili sadašnje dječje bolnice u Klaićevoj i na Srebrnjaku, te pedijatriju iz Vinogradske. Cilj je da se s EU-om ispregovara alokacija tih sredstava budući da izgradnjom nove dječje bolnice dobivamo bolju kvalitetu. Pitanjem izgradnje dječje bolnice intenzivno se bavim već nekoliko mjeseci i ako uspijemo i postignemo konsenzus na svim razinama, s radovima u Blatu započeli bi već krajem ove godine.

 


PROBLEMI NA LJETOVANJU

Ne dajte da vas vuku za nos po bolnicama na moru !

Doznajte na što imate pravo

 

Autor: Vlatka Polšak Palatinuš

Zadnja izmjena 01.08.2017 12:16

 

I na moru imate pravo na jednak stupanj zdravstvene zaštite kao i kod kuće...

 

Zbog obične upale uha djeteta ili pak alergije na sunce godišnji odmor mogao bi vam se pretvoriti u totalni kaos. To se dogodilo našoj čitateljici iz Zagreba koja je na odmoru na Pagu pokušala doći do običnih kapi za nos koje idu na recept za svog jednogodišnjeg

sina. Jedan doktor ju je slao drugom s porukom - niste naš pacijent. Stoga smo za vas doznali koja su sve prava domaćih turista na Jadranu i kome trebate ići ako vas bolest ulovi stotine kilometara od vašeg doktora.

 

Priča naše čitateljice glasi otprilike ovako: tijekom ljetovanja u Povljani na Pagu s jednogodišnjim sinom otišla je doktorici opće prakse u tom mjestu po kapi za nos. Maleni je imao začepljen nos, zubići su mu izbijali i zbog toga je odbijao hranu. Djetetova pedijatrica u Zagrebu bila je na godišnjem, a njezina zamjena u tom trenutku nedostupna.

 

'Doktorica opće prakse u Povljani mi je rekla da mi može samo dati privatni recept, ali nije na kraju ni to napravila i uputila nas je pedijatru u Pag jer nas ona ne može primiti - nismo njezini pacijenti. Napomenula je da bolje odem pedijatru u Pag, ali da me ni on ne može primiti jer nismo njegovi pacijenti. U biti bismo trebali ići na hitnu... za obične kapi?', ogorčena je čitateljica.

 

VODIČ U SLUČAJU NEZGODA

 

OD NOVE GODINE

 

'Uopće je suludo da plaćamo i osnovno i dopunsko osiguranje, a ne možemo dobiti osnovnu uslugu za sebe ili dijete jer smo dislocirani. Zar je hitna jedina kojoj se možemo obratiti za takve, takoreći banalne slučajeve', ističe.

 

Na što imate pravo i tko vas mora primiti

 

Tragom njezinog slučaja, doznali smo konkretne informacije kako postupati u ovakvim slučajevima i gdje potražiti pomoć - u turističkim ambulantama, ordinacijama primarne zdravstvene zaštite ili pak na hitnoj?

 

Važno je da pacijenti i osiguranici HZZO-a znaju koja su im prava jer ne treba očekivati da će baš svaka osoba kojoj se obratite unutar zdravstvenog sustava biti susretljiva. Iz ovog primjera ispada da ni oni nisu sigurni tko i gdje prima domaće turiste.

 

Korkut je komentirao i konkretan slučaj naše čitateljice. Na otoku Pagu HZZO ima ugovorena četiri tima opće/obiteljske medicine, tri stomatologa i ginekologa. Pedijatara, s druge strane, uopće nema. Najbliži je u Zadru. Riječ je, napominje Korkut, o širem problemu jer i u drugim sredinama nedostaje pedijatara.

 

Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a, za tportal je objasnio što napraviti ako vam je potreban liječnik, a nalazite se na više od 50 kilometara od vašeg izabranog doktora obiteljske medicine.

 

Korkut ističe da svi osiguranici HZZO-a imaju na odmoru pravo na liječničku skrb, istu kakvu imaju i kod kuće. Dakle ako ste na odmoru ili službenom putu, boli vas zub, imate temperaturu ili bilo što drugo zbog čega biste, da ste doma, otišli svojem doktoru, isto to možete napraviti kod najbližeg liječnika, zubara ili pedijatra na moru.

 

Obratite pozornost na jednu stvar

 

Pritom trebate obratiti pozornost na bitnu stvar. Ordinacije koje imaju ugovor s HZZO-om imaju jasno istaknuto naljepnicu na vratima na kojoj to piše.

 

Korkut napominje da govorimo o akutnim stanjima, ne o kroničnim boestima. Kronični bolesnici kojima, recimo, nestane terapije na godišnjem odmoru trebali bi kontaktirati sa svojim doktorom da im 'pusti' e-uputnicu i na taj način lijek mogu podignuti u bilo kojoj ljekarni.

 

Domaći turisti na moru također mogu obaviti laboratorijsku dijagnostiku, a uputnicu za to također im treba osigurati doktor opće prakse gdje god da se zateknu.

 

U turističkoj ambulanti naplaćuju usluge

 

Tijekom ljeta u većim turističkim mjestima rade i turističke ambulante. Riječ je o ustanovama koje nemaju ugovor s HZZO-om i oni s njima nemaju veze. Turističke ambulante osnivaju tijela lokalne samouprave kako bi velikom broju turista koji ljeti pristižu u njihova mjesta bili na dispoziciji za manje ozljede, poput saniranja ogrebotina, opekotina od sunca, uboda i slično.

 

U turističku ambulantu dakle može doći bilo tko, i domaći i strani gost. Pritom će im se usluga koju su primili zaračunati prema cjeniku Hrvatske liječničke komore. Turistička ambulanta, s obzirom na to da nema ugovor s HZZO-om, ne može izdavati recepte za lijekove niti uputnice za dijagnostičke postupke.

 

Pacijenti imaju pravo izabrati i turističku ambulantu ako je tamo manja gužva, no to je njihov izbor. No ako vas doktor opće prakse ili pedijatar koji ima ugovor s HZZO-om odbije i pošalje u turističku ambulantu, pobunite se.

 

'To ne toleriramo. U tom slučaju taj bi pacijent morao to prijaviti ravnatelju doma zdravlja, a ako se ogluše, onda u područnu službu HZZO-a.

 

Dakle osiguranik ima ista prava u bilo kojem dijelu Hrvatske, a isto vrijedi i za turiste iz zemalja Europske unije koji imaju Europsku karticu zdravstvenog osiguranja.'

 

 


Regres se može isplatiti i u gotovini

 

Ovu je uputu Ministarstvo financija namijenilo svim korisnicima državnog proračuna, uz pojašnjenje da se donosi temeljem očitovanja Porezne uprave i Ministarstva pravosuđa

 

10. SRPNJA 2017. U 11:06

 

 

Ministarstvo financija objavilo je uputu prema kojoj poslodavac može isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora i u gotovom novcu u slučaju da iznos regresa ulazi u neoporezivi iznos, odnosno do 2.500 kuna, osim u slučaju zaposlenika nad kojima se provodi ovrha na plaći i ostalim stalnim novčanim primanjima. 

 

 

Ovu je uputu Ministarstvo financija namijenilo svim korisnicima državnog proračuna, uz pojašnjenje da se donosi temeljem očitovanja Porezne uprave i Ministarstva pravosuđa, a vezano za tumačenje odredbi zakona i pravilnika o porezu na dohodak te Ovršnog zakona na pitanje mogućnosti isplate regresa za korištenje godišnjeg odmora u gotovom novcu.

 

U uputi koju je Ministarstvo financija objavilo na svojim internetskim stranicama, podsjeća se da je zakonom i pravilnikom o porezu na dohodak propisano da se neoporezivo mogu isplatiti prigodne nagrade, poput regresa do iznosa od 2.500 kuna godišnje. Ako bi iznos regresa u jednom dijelu premašivao taj iznos, bio bi oporeziv i taj bi se dio morao isplatiti na tekući ili žiro račun zaposlenika.No, dok regres ulazi u iznos od 2.500 tisuće kuna, može se isplatiti u gotovom novcu,na zahtjev zaposlenika, navode iz Ministarstva financija.

 

Uputa Ministarstva financija odnosi se i na primjenu Ovršnog zakona u ovom slučaju te se ističe da tim zakonom regres kao vrsta primanja nije obuhvaćen izuzećima ili ograničenjima od ovrhe, odnosno regres se može u cijelosti iskoristiti za namirenje ovrhovoditelja i ne može ga se uplatiti na poseban račun ovršenika.

Ako poslodavac ne provodi ovrhu niti je vezan rješenjem o ovrsi te nije dužan plijeniti primanja zaposlenika, regres može isplatiti u gotovini, isključivo na zahtjev zaposlenika. Na zahtjev zaposlenika regres mu se može isplatiti u gotovini iako poslodavac provodi ovrhu na plaći, ali ne i na drugim stalnim novčanim primanjima.

No, u slučaju da poslodavac provodi ovrhu na imovini ili na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima, u što ulazi i regres, onda je poslodavcu zabranjeno da zaposleniku regres isplati u gotovini,odnosno mora se isplatiti na račun kojeg je ovrhovoditelj naveo u rješenju o ovrsi, zaključuje s u uputi Ministarstva financija.

Ova će se pojašnjenja odnositi i na isplatu regresa svim službenicima i namještenicima u javnim i državnim službama u iznosu od 1.250 kuna, koju je na prošlotjednoj sjednici Vlade najavio premijer Andrej Plenković, a koji bi se trebao početi isplaćivati u petak, 14. srpnja.

 

 


SJEDNICA VLADE

Plenković najavio isplatu regresa državnim službenicima pa se pohvalio: Zadužili smo se po vrlo dobrim uvjetima

 

  • AUTOR: Hina
  • OBJAVLJENO: 06.07.2017. u 10:33

 

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na sjednici Vlade ocijenio kako je najnovije zaduživanje Hrvatske ostvareno po vrlo dobrim uvjetima te da politička stabilnost ima izravne refleksije na financijsku stabilnost, a najavio je i isplatu regresa od 1.250 kuna službenicima i namještenicima u državnim i javnim službama.

 

Ministarstvo financija realiziralo je u srijedu na domaćem tržištu kapitala izdanje obveznice s dospijećem 2032. godine u ukupnom nominalnom iznosu od 3 milijarde kuna, uz kamatnu stopu od 3,25 posto i prinos od 3,30 posto.

 

"Riječ je o vrlo dobrim uvjetima. Obveznice su kupili mirovinski fondovi i osiguravajuća društva, osobito tu ističemo osiguravajuća društva koja su bila vrlo zainteresirana", izjavio je Plenković na početku sjednice Vlade.

 

Dodao je kako je riječ o još jednom potezu koji pokazuje kako "poruka političke stabilnosti ima svoje izravne i konkretne refleksije na financijsku stabilnost i na izdavanje obveznica od strane Ministarstva financija".

 

Premijer je najavio i da će se ove godine isplatiti regres svim službenicima i namještenicima u javnim i državnim službama u iznosu od 1.250 kuna.

 

"Taj regres krenut će s isplaćivanjem od 14. srpnja ove godine", rekao je Plenković, zahvalivši Ministarstvu financija koje je uspjelo pronaći ta sredstava preraspodjelama u proračunu.

 

 

 


Kujundžić potvrdio: Dopunsko zdravstveno osiguranje moglo bi poskupjeti

 

Piše: Hina
utorak, 13.6.2017.

 

MINISTAR zdravstva Milan Kujundžić u ponedjeljak je sudjelovao na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, te tom prigodom izjavio kako je cilj i Vlade i socijalnih partnera smanjenje dugova u zdravstvu koji iznose oko osam milijardi kuna, a nije isključio ni mogućnost poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja u cilju povećanja prihoda u zdravstvu.


"Puno je opcija koje su na stolu. Ako ne povećamo prihodovnu stranu, nećemo moći zadržati sadašnju razinu usluga u zdravstvu, posebno nećemo moći osigurati skupe lijekove i nove tehnologije", odgovorio je Kujundžić novinarima na pitanje o poskupljenju dopunskog zdravstvenog, čije su najave prije godinu dana izazvale velike reakcije u javnosti.  


Reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava bile su teme današnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), na kojoj su donesene odluke o formiranju radnih skupina za te reforme. U radnim skupinama bit će predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca, a jedna od njih trebala bi ponuditi rješenje za nagomilane dugove u zdravstvenom sustavu.  



"Dogovorili smo se da ćemo napraviti zajedničko povjerenstvo između članova GSV-a i Vlade kako bismo rješavali probleme u zdravstvenom sustavu, koji bi po kvaliteti i dostupnosti trebalo sačuvati u Hrvatskoj", izjavio je Kujundžić u Ministarstvu rada i mirovinskog osiguranja gdje je sudjelovao na sjednici GSV-a. 


Zbog dugova u zdravstvu opcija je i rebalans proračuna 

Upitan je li realna opcija da se, zbog dugova u zdravstvu, ove godine ide u rebalans državnog proračuna, odgovorio je kako se u svakom slučaju i tu opciju može razmatrati. "Dugovi u zdravstvu već godinama su isto visoki i iznose oko osam milijardi kuna. Oni su problem koji imamo svi mi, cijela nacija. To nije problem samo sadašnjeg ili budućeg ministra ili Vlade, već hrvatska realnost i moramo svi zajedno naći rješenje kako ne stvarati dugove i kako priskrbiti više novca za očuvanje kvalitete sustava", ustvrdio je ministar. 



Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever izjavio je pak kako očekuje da se radna skupina za zdravstvenu reformu formira vrlo brzo, prije ljeta, a zadaća će joj biti "osmisliti moguće promjene u zdravstvenom sustavu". "Dug u zdravstvu, koji u svom ukupnom iznosu doseže 8 milijardi i 100 milijuna kuna, vrlo teško će se krpati. Stoga je odlučeno da svi zajedno promišljamo koje su to moguće promjene u sustavu zdravstva", rekao je Sever, izdvojivši model objedinjavanja pojedinih bolnica. 

 

Vezano uz najavljenu mirovinsku reformu, istaknuo je kako je sindikatima neprihvatljivo skraćivanje prijelaznog razdoblja za izjednačavanje dobi žena i muškaraca za odlazak u starosnu mirovinu te skraćivanje prijelaznog razdoblja za produljenje radnoga vijeka na 67 godina starosti. Upozorio je i na najave  povećanja penalizacije za prijevremeno umirovljenje, te promjene u sustavu beneficiranog radnog staža. "Mirovinski sustav čekaju promjene, a mi sa sindikalne strane ne možemo biti zadovoljni skraćivanjem prijelaznih razdoblja te ukazujemo na cijeli niz problema koje to za sobom povlači", rekao je Sever.



Radna skupina za mirovinsku reformu razmatrat će pitanja produljenja radnog vijeka i veće penalizacije

Radna skupina, u koju će biti uključeni i sindikati i poslodavci, razmatrat će pitanje produljenja radnoga vijeka i povećane penalizacije. Naime, u Vladinim Mjerama za stabilnost mirovinskog sustava planira se veća penalizacija prijevremene mirovine i poticanje duljeg ostanka na tržištu rada. Neisplatom dodatka od 27 posto planira se smanjiti pritisak na "državni" prvi stup, a veću važnost trebao bi imati "privatni" drugi stup. 



Nižu mirovinu zbog neisplate dodatka od 27 posto trebali bi imati građani rođeni nakon 1962. No, dosadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić više je puta ponovio da će im se to kompenzirati iz državnog proračuna i da pada mirovina zbog toga neće biti.



Krešimir Sever pak poručuje da se "mora pronaći model da svi korisnici mirovina iz drugoga stupa ostvaruju ista prava na dodatak, kao i oni koji su samo u prvom mirovinskom  stupu".


Samo 16,5 posto nezaposlenih dobiva neki oblik potpore

Jedna od točaka dnevnog reda GSV-a bilo je i izvješće o radu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2016., koje je pokazalo da od ukupnog broja nezaposlenih, njih samo 16,5 posto dobiva nekakav oblik potpore za vrijeme nezaposlenosti. Sever smatra da se zbog toga "otvara velik prostor za rad na crno i sivu ekonomiju" te poručuje da sustav treba mijenjati kako bi se povećao obuhvat nezaposlenih koji primaju potporu.



Na GSV-u je bilo govora i o novom paketu mjera za zapošljavanje, a posebno je posvećena pozornost prekvalifikaciji nezaposlenih osoba sa osnovnom i srednjom školom. "Očito je da se u Hrvatskoj potražuje radna snaga, koju nemamo.  Zbog međusobne nepovezanosti i činjenice da ne uspijevamo u dovoljnoj mjeri prekvalificirati nezaposlene, događaju se snažni pritisci poslodavaca za povećanjem kvota za uvoz radne snage, što je za nas u sindikatima neprihvatljivo", ustvrdio je predsjednik NHS-a.



Miroslav Venus na GSV-u je predložen za predstavnika Vlade u Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

 


ZDRAVSTVO U GLIBU

Gošća Dnevnika Nove TV otkriva kako smanjiti (pre)duge liste čekanja

Piše D.B. , 18. svibnja. 2017.

 

Zemlje EU-a su napravile penalizacijski sustav u tom smjeru, i napravile su i reda. Dakle, mi se moramo početi ponašati kao odgovorno društvo, teko onda ćemo moći zahtijevati da zdravstveni sustav bude onakav kakav želimo, rekla je Ivana Šmit, dopredsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika.

 


O problemima u zdravstvu danas je u Dnevniku Nove TV govorila Ivana Šmit, dopredsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika.

 

Mislite li da će prioritetne liste riješiti problem?

Ne, radi se samo o još jednom politikantstvu, o jednom pokušaju da se u sustavu nešto napravi, ali to je samo na komadu papira. U stvarnosti se ništa neće promijeniti. Pacijenti su se i dosad zbrinjavali po hijerarhijskoj listi prioriteta, po listi hitnosti, a oni koji su mogli čekati, naravno da su čekali na nekakvim listama. Tako da ne vidim tu nekog pomaka nabolje.

 

U čemu je problem? Tko je kriv za ovako duge liste čekanja? Sustav, pacijenti, nedovoljna učinkovitost liječnika, organizacija...?

Zapravo ima više krivaca. Glavni i osnovni "krivac" je nedostatak liječnika u sustavu. Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nas danas u Hrvatskoj nedostaje oko 4000. Ako imate četiri tisuće manjka izvršitelja u sustavu, logično je da će i lista čekanja za ono što oni trebaju napraviti biti dulja nego što bi to možda bilo u nekoj razvijenoj zemlji.

 

Jeste li uspjeli razgovarati s ministrom?

Zasad su naše komunikacije s ministrom bile vrlo šture i kratke, nedostatne da bi se počelo rješavati zdravstvo onako kako ono treba biti riješeno.

 

Dakle, morate na prioritetnu listu?

Tako je.

 

I dalje se najduže čeka na radiološke pretrage, na magnetsku rezonanciju i do godinu dana. U godinu dana pacijent može dobiti još niz dijagnoza, a da nije obavio ni onaj prvi pregled.

 

To je točno, radiologija je jedna od ključnih gorućih točaka u zdravstvenom sustavu, međutim ni ostale liste čekanja, poput UZV srca, internističkih pregleda, operativnih zahvata, isto nisu u nekom boljem položaju. Međutim, nije sve tako crno kao što se čini. Evo, jedan primjer od prošlog tjedna, kolegice koja je radiologinja po struci: imala je naručene popodnevne dopplere krvnih žila, no od 15 naručenih pacijenata osam ih se nije pojavilo. Stvari za popravak ima, ali trebamo se zapitati jesu li liste čekanja zbilja onakve kakve izgledaju po broju ili su to ipak stvari u kojima treba napraviti više reda.

 

Treba li možda kazniti te pacijente koji se nisu odazvali? Makar da su javili da im je, daj Bože, dobro?

To ostaje nešto za što ćemo trebati konsenzus šire javnosti, ali definitivno treba napraviti reda. Zemlje EU-a su napravile penalizacijski sustav u tom smjeru, i napravile su i reda. Dakle, mi se moramo početi ponašati kao odgovorno društvo, teko onda ćemo moći zahtijevati da zdravstveni sustav bude onakav kakav želimo.

 

Treba li povećati cijenu usluga?

Cijenu usluga HZZO je dobro definirao. Problem je zapravo u tome što ta cijena nije bolnicama ni isporučiteljima usluga plaćena onako kako je definirana.

 

HZZO vam refundira tek dio novca za obavljene usluge, zbog čega su bolnice u stalnim gubicima. Do kada ćete moći tako i gdje vidite rješenje?

Još uvijek krpamo. Osam milijardi kuna je gubitak u zdravstvenom sustavu, još uvijek mi to nekako kompenziramo, ali do kada ćemo to moći, teško je reći. Treba zbilja početi rješavati situaciju, i to jučer, a ne danas.

 

Za kraj - rekli ste da slabo komunicirate s ministrom Kujundžićem. Što biste mu poručili? Vjerojatno će nas gledati ili će mu netko prenijeti.

Mislim da bismo trebali zbilja početi raditi, a manje analizirati zdravstveni sustav, kao što se to činilo do sada. 


Hvala vam najljepša, pratit ćemo i dalje kako se rješavaju problemi u zdravstvu.

Hvala vama.



Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

 


 

MOGU RADITI NA DVA, TRI MJESTA

Evo kako bi ministar rješio manjak liječnika: Zaposlio bi ih u više bolnica

 

Autor: V. P. P./Hina

Zadnja izmjena 27.05.2017

 

Uvođenje prioritetnih lista čekanja, koje planira uvesti Ministarstvo zdravstva, omogućit će da ozbiljno bolesni pacijenti, za koje je važno da ne čekaju na brojne pretrage, obave prvi pregled kod bolničkog specijaliste unutar 2-3 dana, a u idućih deset dana prođu potreban dijagnostički i terapijski postupak, najavio je u nedjelju ministar zdravstva Milan Kujundžić.

 

'U iduća 2-3 tjedna krenut će pilot projekt prioritetnih lista čekanja u četiri zagrebačke bolnice a ako se pokaže tehnički dobrim onda bi kroz naredna 2-3 mjeseca zaživio u cijeloj Hrvatskoj', izjavio je Kujundžić na RTL televiziji.

 

Važno je, kaže, da ozbiljni pacijenti ne čekaju na brojne pretrage a liste čekanja postoje svugdje u svijetu i nisu ih riješile ni znatno bogatije zemlje od Hrvatske.

 

 

Osvrćući se na plan spajanja bolničkih odjela, Kujundžić je rekao kako se procjenjuje da bi se time mjesečno uštedjelo 10 milijuna kuna u sustavu.

 

'Time ćemo ostvariti određene uštede ali puno važnije od toga je da će se podići kvaliteta, jer ako liječnik određeni postupak ne radi dovoljno, često u pitanje dolazi kvaliteta rada. Ovako će se liječnici moći koncentrirati na jednom mjestu, a postupci izvoditi kvalitetnije', kazao je. Naveo je kako će se, među ostalima, spajati bolnički odjeli šibenske i kninske bolnice,  karlovačke i ogulinske, osječke i našičke, pakračke i požeške bolnice itd.

 

Kujundžić je rekao kako se razmišlja i o promjeni zakona da bi se omogućilo zasnivanja radnog odnosa u više bolnica.

 

'U ovom trenutku razmišljamo i o promjeni zakona o tzv. part-timeu, dakle, jedan liječnik bi mogao imati zasnovan radni odnos na 30, 40, 50 posto radnog vremena u dvije ili tri bolnice. Na taj ćemo način zatvarati problem nedostatka liječnika', najavljuje.

 

Financije u zdravstvu su kronični problem a gubici od 8 milijardi kuna postoje godinama, kaže ministar te smatra kako je potreban politički dogovor o njihovu rješavanju, ako se želi zadržati kvaliteta i dostupnost zdravstvene usluge svima neovisno o imovinskom cenzusu.

 

'Imamo problem što isporučujemo uslugu a država nam ne plati za to oko 2 milijarde kuna godišnje. Drugi problem je taj  što medicina poskupljuje. Ako hoćemo sve nove lijekove, ugradbene materijale, to nažalost košta. I o tome ćemo otvoriti dijalog kad prođu izbori. Kad je u pitanju dopunsko osiguranje razmotrit ćemo sve oblike, a postoji niz oblika koji su već uvedeni u drugim zemljama', rekao je Kujundžić.


 

Liječnika je 996 više nego 2011., ali ne žele u Liku

 

U Pakracu na ginekologiji je dvoje liječnika, u Sisku dva radiologa, gospićka bolnica ima jednog anesteziologa na odjelu, kaže dr. Ada Barić

 

14. SVIBNJA 2017.

AUTOR: IVANA RIMAC-LESIČKI

 

U šestogodišnjem razdoblju broj liječnika zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom sustavu porastao je za 996. Broj zaposlenih liječnika kontinuirano raste od 2011. godine, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U tom je razdoblju zemlja ušla u Europsku uniju te je otvoreno europsko tržište rade pa je 568 liječnika otišlo u inozemstvo, što je podatak koji je pri predstavljanju Vijeća za mlade u četvrtak navela i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović. Taj je podatak i učestala javna tema kojom se sada počeo baviti i Ured predsjednice s ciljem zaustavljanja odlaska liječnika iz zemlje. Međutim, prema gore navedenim podacima, broj liječnika u hrvatskom zdravstvu nalazi se unutar europskog prosjeka, što potvrđuje i ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić i otkriva da je primarni problem zapravo u raspoređenosti doktora medicine.

 

Treba nam registar liječnika

 

– Točno je da je broj ukupno zaposlenih liječnika povećan za otprilike tisuću i to nas sve treba radovati. To ne znači da nam ne treba još liječnika i da ne trebamo žaliti za bilo kojim liječnikom ili mladim čovjekom drugog zanimanja koji je otišao iz Hrvatske. Uistinu u pitanju prosjeka po broju stanovnika spadamo među srednje zemlje u Europi, ali je naš problem što nam liječnika nedostaje na određenim područjima. Moramo stimulirati ljude da dođu u ta područja i ostanu tamo raditi – govori ministar zdravstva.

Novi je to aspekt s kojeg se govori o nedostatku liječnika u Hrvatskoj, a još su i Kujundžićevi prethodnici, doduše dosta “sramežljivo”, najavljivali konkretne mjere poticanja odlazaka liječnika u krajeve gdje ih manjka. Govorilo se, podsjetimo, o subvencioniranom kreditiranju, osiguranju smještaja za liječnike i njihove obitelji.

 

Najugroženiji krajevi u ovom su trenutku posebno Slavonija i Ličko-senjska županija, napominje dr. Ada Barić, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika.

 

– Lokalna samouprava ne radi dovoljno da privuče liječnike tamo gdje postoji njihov kroničan nedostatak. U bolnici u Pakracu na ginekologiji je dvoje liječnika, u Sisku dva radiologa, gospićka bolnica ima jednog anesteziologa na odjelu. Nismo adekvatno raspoređeni, a moramo uzeti u obzir i da smo turistička zemlja s morem koja svake godine ima migraciju stanovnika na obalu kada se otvaraju turističke ambulante na čije se natječaje nitko ne javlja jer nema dovoljno ljudi. Nije dovoljno povećati upisne kvote i dati specijalizaciju pa je i dekan Marijan Klarica iznio na susretu s predsjednicom države jako bitan podatak – donošenje Nacionalnog plana strategije rasporeda ljudskih resursa u zdravstvu – objašnjava dr. Barić dodajući da su zdravstveni sustavi u nizu europskih zemalja drukčije organizirani te da ih se u većini u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radi probir nakon kojeg bolesnici odlaze u bolnice.

 

Strategija koju navodi dr. Barić jedan je od zaključaka koji je na spomenutom sastanku navela i predsjednica države. Moglo se čuti i o potrebi uspostave registra liječnika koji bi onda bio centralno mjesto s informacijama u kojoj ustanovi točno radi koliko specijalista. Prijedlog je to Udruge poslodavaca u zdravstvu čiji direktor dr. Dražen Jurković također tvrdi da je primarni problem distribucija liječnika u hrvatskom zdravstvu, a ne njihov ukupan broj.

 

Lani 37 liječnika manje

–         Da bismo znali što nam je činiti, najprije moramo napraviti registar liječnika po županijama, zdravstvenim ustanovama i razinama zdravstvene zaštite, moramo imati kvalitetnu snimku stanja. Samo tako će se moći problemu pristupiti sustavno. Svaki liječnik koji ode izuzetno je velika šteta i treba učiniti sve da se ljude zadrži u sustavu, ali taj problem nije tolikih dimenzija kako se često predstavlja u javnosti – poručuje dr. Jurković iz spomenute udruge koja je kao neke od lokalnih mjera predložila i sufinanciranje vrtića djeci liječnika, udžbenika, školskog boravka, dodjelu zemljišta, gradnju stanova koji bi nakon 20 godina prešli u vlasništvo.

 

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, sa zadnjim danom prošle godine u Hrvatskoj je radilo 14.427 liječnika, a 2011. godine njih 13.431. Do 2016. taj je broj bio u konstantnom porastu, a prošla godina završila je s 37 doktora medicine manje u odnosu na godinu 
prije.

 


Komora i Udruga od doktora i bolnica ubiru milijune kuna

 

Trpimir Goluža i Dražen Jurković zaratili su lani zbog pravilnika o specijalizacijama, zbog ćega je Jurković završio i na Časnom sudu Komore.

 

Javnom isprikom prof. Milana Kujundžića liječnicima zbog izjave kako mnogi liječnici ne zarade svoju plaću, okončan je sukob resornog ministra s čelnikom Hrvatske liječničke komore dr. Trpimirom Golužom.

 

Ovih je dana otvorena nova fronta. Šef Komore je s dr. Draženom Jurkovićem, direktorom Udruge poslodavaca u zdravstvu, “zaratio” još lani zbog pravilnika o specijalizacijama, no njihov sukob sada se dodatno zaoštrio. Komora je prvo optužila Udrugu da živi od javnog novca namijenjenoga liječenju pacijenata, a UPUZ je na to uzvratio Komori da godišnje od liječnika naplati tri milijuna eura članarine.

 

Dodana vrijednost U nepotpisanom tekstu u Liječničkim novinama, glasilu Komore, objavljeno je kako su u posljednjih šest mjeseci četiri velike bolnice predale zahtjev za iščlanjenjem iz UPUZ-a, a takav potez razmatraju još tri veće bolnice, dok se jedna već iščlanila. Opisuje se kako je iz UPUZ-a teško iščlaniti se jer proces traje i po 18 mjeseci.

 

Ustanove plaćaju članarinu od 300 do 800 kuna mjesečno plus kunu po zaposleniku, što mjesečno bude i više od 6000 kuna, znači godišnje i više od 70 tisuća za, primjerice, najveći KBC. IPAK JE MOGUĆE Ove tri hrvatske bolnice posluju u plusu “No pitanje je zašto bi javne zdravstvene ustanove trebale dio sredstava koje dobivaju od HZZO-a za funkcioniranje i liječenje bolesnika preusmjeravati za rad UPUZ-a kroz članarine, ali i kotizacije skupova koje organizira ta udruga?

 

Ipak se radi o javnom novcu kojim se financira privatna udruga, a pritom svi znaju u kakvim su financijskim problemima naše zdravstvene ustanove”, postavlja se pitanje u tekstu u kojem i ravnatelj KBC Sestre milosrdnice prof. dr. sc. Mario Zovak objašnjava kako im je motiv za iščlanjenje štednja pa tih 40 tisuća kuna trebaju korisnije usmjeriti.

 

Ne treba im, kaže, ni posrednik u komuniciranju s institucijama u zdravstvu. “Ne vidim koju bi to dodanu vrijednost UPUZ mogao dati toj komunikaciji”, rekao je prof. Zovak ustvrdivši da ne vidi razloga plaćati nekom da kreira njihovo mišljenje.

 

PILOT-PROJEKT

 

Kreću prioritetne liste čekanja. Kujundžić: 'Najteži bolesnici ne smiju čekati' Alternativne činjenice Vodstvo UPUZ-a uzvratilo je uredništvu Liječničkih novina kako “konstruiranjem vlastite istine i iznošenjem alternativnih činjenica degradiraju HLK, ali i liječničku struku koju predstavljaju”. Podsjećaju da je članstvo u Udruzi dobrovoljno, za razliku od članstva u Komori koje je obavezno. “Unatoč izdašnim prihodima, Komora je krajem prošle godine povećala naknadu za članstvo na 125 kuna mjesečno.

 

Do kraja svog radnog vijeka svaki liječnik, kroz članarinu iz svoje plaće koja nije velika, Komori uplati vrijednost jednog novog automobila. Prihodi Komore, koji iznose više od tri milijuna eura godišnje, namaknuti su obveznim članarinama”, stoji u reagiranju UPUZ-a koji ide i korak dalje: “Članstvo u HLK trebalo bi biti dobrovoljno, kao i u svim drugim strukovnim udrugama. Visinu članarine, ako je članstvo obvezno, trebao bi određivati ministar kako se ne bi ponovile situacije da HLK samovoljno podiže iznos članarine. Stoga pozivamo liječnike da zatraže izmjenu Zakona i da članstvo u HLK bude dobrovoljno, a ne obvezni mjesečni harač.” UPUZ priznaje da su se u posljednje dvije godine iščlanile četiri zdravstvene ustanove, ali ih se, tvrde, istodobno učlanilo 47.

 

Ravnatelja Vinogradske podsjeća da je upravo u organizaciji UPUZ-a provedena edukacija iz DTS-a za djelatnike KBC-a, što je pridonijelo prihodovanju te ustanove za 20 posto, i naglašava da bi poslovanje spomenutog KBC-a bilo bi još lošije da to nije učinjeno.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/komora-i-udruga-od-doktora-i-bolnica-ubiru-milijune-kuna-1171295 - www.vecernji.hr

 


 

Sustav puca, a zdravstvo plaćamo i za 150 do 300 tisuća fiktivnih građana

 

Fiktivni stanovnici Hrvatske prijavljeni na HZZO hrvatski su državljani u Srbiji i BiH, stranci koji imaju na obali nekretnine te iseljeni

 

Hrvatska koja prema procjenama demografa danas ima oko 4 milijuna stanovnika, prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) ima i nakon Orepićeva brisanja fiktivnih stanovnika 4,298.008 zdravstvenih osiguranika!

 

Dakle, Hrvatska danas ima više zdravstvenih osiguranika nego što je na posljednjem popisu 2011. imala stanovnika, kada je popisano njih 4,284 milijuna. Apsurdno je da u zemlji u kojoj zdravstvo puca po šavovima i u kojoj zdravstveno osiguranje plaća samo trećina građana (34,84%) ti ljudi plaćaju zdravstveno osiguranje i za mnoge fiktivne stanovnike.

A demograf Stjepan Šterc procjenjuje da takvih imamo između 150 i 300 tisuća.

 

IMA I TOGA

Splićanin četiri godine tajio smrt svoje majke, pa podizao njezinu mirovinu Iseljeni se ne odjavljuju Takvo što je moguće samo u neuređenim državama EU koje nemaju registar stanovništva jer, da ga imamo, tada ne bi bile moguće manipulacije s brojem stanovnika, osiguranika i birača. U godišnjem izvješću HZZO-a navodi se da je 2016. smanjen broj osiguranika u odnosu na 2015. za samo 0,64% ili za 27.844 građana. – Od popisa stanovništva 2011. samo smo prirodnim padom izgubili 75.000 stanovnika, što znači da čak i nije bilo iseljavanja, broj osiguranika ne može biti veći od 4,2 milijuna. Usto prema službenim podacima iselilo se od 2011. nešto manje od 100.000 tisuća ljudi, a u stvarnosti je vrlo vjerojatno da se od 2011. do danas iselilo 200.000 tisuća ljudi jer se mnogi iseljeni ne odjavljuju, što znači da imamo gotovo 300.000 ljudi manje nego 2011. pa nikako ne možemo imati 4,298 milijuna zdravstvenih osiguranika – kaže demograf. dr. Stjepan Šterc.

 

Tko su sve fiktivni stanovnici Hrvatske?

 

Šterc kaže da je riječ o hrvatskim državljanima, Srbima koji su napustili Hrvatsku, Hrvatima iz BiH, zatim hrvatskim građanima koji su se iselili, a nisu se odjavili te o strancima koji na obali imaju nekretnine. Inače, kad smo lani radili analizu broja osiguranika i uspoređivali ih s popisom stanovnika, ispostavilo se da su 142 grada i općine imali više osiguranika nego stanovnika. Koliko građana koji nisu stanovnici Hrvatske koristi “besplatno“ zdravstvo, a koliko je među njima iseljenih i samo formalno prijavljenih na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, teško je precizno procijeniti. Šterc procjenjuje da je u našem zdravstvenom sustavu fiktivnih stanovnika između 150 i 300 tisuća. Da imamo registar stanovništva, ne bi bilo moguće da se razlikuje broj stanovnika od broja zdravstvenih osiguranika i imali bismo točan broj birača i iseljenih, ali za izradu registra stanovništva, kako kaže Šterc, potrebna je odluka na razini Vlade.

 


RAT LIJEČNIČKIH ORGANIZACIJA

 

Komora i Udruga od doktora i bolnica ubiru milijune kuna Sami autobusi nisu sporni Broj hrvatskih državljana koji stvarno žive u Hrvatskoj u fokus javnosti posebno dolazi tijekom izbora, kada se stranke u pravilu međusobno optužuju za autobuse iz BiH i Srbije. Te su optužbe nešto tiše na parlamentarnim izborima, na kojima pravo glasa imaju svi državljani bez obzira na to žive li u Hrvatskoj ili u inozemstvu, no u pograničnim područjima na taj je način ipak moguće osigurati određenu prednost u pojedinim izbornim jedinicama.

 

Na lokalnim izborima pravo glasa vezano je uz prebivalište pa su i pritužbe češće, a u prvom krugu lokalnih izbora u nedjelju eskalirale su nakon što su birači dovezeni iz Srbije pred televizijskim kamerama posvjedočili da redovito dolaze na izbore u Hrvatsku, za što im organizatori plaćaju prijevoz, ali i dodatni novac ako glasuju za njihove liste i kandidate. Pod povećalom se u Obrovcu tako našao SDSS, a navode birača istražuje i zadarska policija, jer je riječ o optužbama za kazneno djelo za koje je predviđena zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. Pod optužbama za autobuse iz Hercegovine kojima se mijenja volja birača u pograničnim gradovima i općinama našao se i HDZ.

 

Most ih je optužio da su upravo tako “podebljali” izborni rezultat svog kandidata za gradonačelnika Metkovića Dalibora Milana.

 

–         Svi državljani Republike Hrvatske koji imaju pravo glasovanja dolaze na glasovanje – uzvratio je na optužbe HDZ-ov Milijan Brkić zanemarujući pritom činjenicu da je za pravo glasa na lokalnim izborima nužno prebivalište, a ono bi trebalo biti adresa na kojoj netko stvarno živi.

 


27. 04. 2017.

Radna mjesta sve više okupiraju studenti, agencijski i radnici na određeno vrijeme

 

SJEDNICA SABORSKOG ODBORA ZA RAD

Autor: Gabrijela Galić
 


Radnici na određeno su egzistencijalno ugroženi i ucjenjeni, lako se otpuštaju, nemaju pravo na otpremninu, a s ugovorima na određeno mogu raditi do mirovine, jer većina poslodavaca ima više tvrtki pa ih mogu seliti iz jedne u drugu. Stoga i ona ističe nužnost da država takav rad stavi na dnevni red i ograniči ga.



(Novilist.hr) ZAGREB Hrvatskoj je potreban potpuni zaokret u sustavu rada, poručio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) s tematske sjednice saborskog Odbora za rad organizirane povodom Međunarodnog praznika rada, 1. svibnja.

 

»Tražimo potpuni zaokret«, veli Sever, odnosno postrožavanje agencijskog rada, povećanje minimalne i svih plaća, stavljanje pod nadzor radnog vremena što će dovesti do novog zapošljavanja. Ističe i kako studentski i učenički rad treba staviti pod stroži nadzor. Državna tajnica u ministarstvu rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković Knežević ističe kako se zadnjih nekoliko mjeseci međuresorski radi na pitanju studentskog rada. Tako je u pripremi i projekt povezivanja svih studentskih centara s Poreznom upravom kako bi se mogao kontrolirati studentski rad, na kojem se prije dvije godine obrnulo oko milijardu kuna.

 

Iako je intencija Odbora bila dovesti pred saborske zastupnike radnike koji rade, a ne primaju plaću, agencijske radnike, one koji rade na određeno vrijeme, radnike kojima poslodavac ne dozvoljava sindikalno organiziranje, naum im nije uspio.Takvi radnici nerado javno zbore tako da je uloga prezentera situacije pripala predstavnicima sindikata. No, niti saborski zastupnici nisu pokazali prevelik interes za temu, jedva ih se desetak okupilo na tematskoj sjednici.

 

Rad na određeno prevladavajući je u trgovini, a Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine navodi kako ne zna niti jednog trgovca koji je proteklih godina zaposlen na neodređeno vrijeme s probnim rokom. Radnici na određeno su egzistencijalno ugroženi i ucjenjeni, lako se otpuštaju, nemaju pravo na otpremninu, a s ugovorima na određeno mogu raditi do mirovine, jer većina poslodavaca ima više tvrtki pa ih mogu seliti iz jedne u drugu. Stoga i ona ističe nužnost da država takav rad stavi na dnevni red i ograniči ga.I agencijski rad i rad na određeno (a trenutno 24 posto zaposlenih tako radi) su u porastu. I to od 2014. godine kada su ti instituti izmjenama Zakona o radu dodatno fleksibilizirani. Promjene, uz snažne proteste sindikata, pa i udruga civilnog društva proveo je Mirando Mrsić, tadašnji ministar rada. No, danas s pozicije oporbenog zastupnika i predsjednika Odbora za rad problematizira te pojave na tržištu rada.

 

Sa studentima kao nelojalnoj konkurenciji zaposleni u Hrvatskom telekomu (HT) godinama su živjeli, no od izmjena ZOR-a studente sve više zamjenjuju agencijski radnici. »U HT-u je nekada bilo za dovoljstvo raditi«, veli Juko Cikojević, predsjednik Hrvatskog sindikata telekomunikacija (HST) podjećajući kako svake godine otkaze »bez kriterija« dobije 150 do 200 radnika. Njih zamjenjuju studenti, odnosno agencijski radnici.Tako je 2014. godine u HT-u radilo 6,5 tisuća zaposlenih, pri čemu i 160 agencijskih radnika, dok se na 1,1 tisući studentskih radnih mjesta izmjenjivalo i do dvije tisuće studenata.

 

Godinu dana kasnije, dakle s punom primjenom izmijenjenog ZOR-a, broj zaposlenih je pao ispod četiri tisuće, broj agencijskih radnika je porastao na 930, a broj studentskih radnih mjesta je pao na 800. Tijekom prošle godine, pak, u firmi je bilo 3,7 tisuća zaposlenih, a kako veli Cikojević, broj agencijskih radnika kretao se od 1,2 do 1,5 tisuća, dok je studentskih radnih mjesta bilo 664. I, kako kaže Cikojevi, u HT-u roditelji i djedovi ostaju bez posla, da bi njihova djeca i unuci privremeno radili.

 


BOLNIČKI LIMITI

Hrvatsko zdravstvo puca po šavovima - hoće li izdržati?

 

Hrvatski zdravstveni sustav nalazi se na samoj granici izdržljivosti, a insajderi tvrde da limiti nisu dovoljni ni za to da se pokrije pola mjesečnog poslovanja bolnica. Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Mario Zovak u izjavi za tportal kaže da stanje nije tako crno, ali potvrđuje to da limiti nisu dostatni da pokriju mjesečne troškove ni u jednoj bolnici. Sličnog je mišljenja i tajnik Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) Ivan Vukoja

 

Opće je poznato to da hrvatske bolnice prema sadašnjem modelu poslovanja mogu samo generirati gubitke. Ukupni dug u zdravstvu do kraja prošle godine iznosio je oko 7,7 milijardi kuna. U začaranom krugu, u kojem se u strahu od bijesa pacijenata nastoji održati obećanje da će se zadržati postojeća razina zdravstvene skrbi i da neće biti privatizacije dijelova ili cijelog zdravstvenog sustava, ministri moraju namaknuti novac koji nemaju pa tjeraju bolnice da maksimalno štede, a uštede nastoje prikazati i administrativnim vratolomijama. Svrha bolničkih limita je obuzdavanje potrošnje u bolnicama, međutim pacijenti strahuju da će ona srozati dosegnutu razinu zdravstvene usluge.

 

Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Mario Zovak kaže nam da je limit procijenjen temeljem prethodnih godina po frekvenciji pacijenata i drugim parametrima. 'Nije izmišljen', naglašava i dodaje da nijedna kuća nije zadovoljna svojim limitom. Objašnjava da je nekoliko razloga zbog kojih bolnice troše više nego što je to predviđeno limitima. Zadnjih nekoliko godina broj pacijenata je narastao, kao i broj različitih usluga, novih materijala, novih metoda i skupih lijekova koji su došli na naše liste i pacijenti ih zahtijevaju.

 

Nijedna ustanova u Hrvatskoj ne funkcionira

'Kako je svugdje kriza s tim limitima, županijske bolnice šalju nam dobar dio svojih kompliciranih i težih pacijenata koji zahtijevaju dugotrajno liječenje i u konačnici smo u ovoj situaciji. Niti jedna ustanova u Hrvatskoj ne funkcionira, osim, čini mi se, KBC-a Rijeka, što je izuzetno i začuđujuće', kaže nam ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice.

 

 

VELIKI DUGOVI

Ministar Kujundžić: Bolnice u veljači smanjile rashode za 20 posto, ukupan dug u zdravstvu oko 7,7 milijardi kuna

 

Naglašava da im nedostaje nekoliko postotaka svaki mjesec da bi poslovali unutar zadanog limita, što se nakupi na godišnjoj razini. Zovak je pritom zahvalan ministru Milanu Kujundžićuna mogućnosti ravnateljima da se jednom mjesečno na koordinaciji susretnu i rasprave o tome kakva su gibanja, mogućnosti i uštede te razmijene iskustva.

 

'Smatram da smo nekako došli na granicu na kojoj se više ne može štedjeti, na granicu održivosti ove razine usluge koju sada imamo. Uštedjeti se u hrvatskom zdravstvu može samo na jedan način - smanjivanjem prava pacijenata - a na to kao liječnici ne pristajemo, ukoliko baš ne budemo prisiljeni', ocjenjuje Zovak.  

 

U ovom trenutku i HZZO i Ministarstvo zdravstva su, kaže, benevolentni.

 

'Oni nas kontroliraju, svaki dan šaljemo izvješće i svi zajedno pokušavamo uštedjeti, međutim u ovom trenutku nema dovoljno novca', izravan je ravnatelj. Objašnjava da je riječ o akumuliranom dugu, a on nije od jučer. 'Za ovo što me pitate (bolničke limite, op.a.), to nije pitanje aktualnog, trenutnog stanja u hrvatskim bolnicama, nego to traje godinama. Pa vam dođu sanacije, pa mir godinu-dvije, pa opet krenemo', poručuje Zovak, dodajući da nije istina to da nemaju novca ni za pola mjeseca. 'Kad bismo za svoju ustanovu imali limit koji bi bio 15 posto veći, pokrili bismo sve i zadržali postojeću razinu usluge', navodi Zovak.

 

Još uvijek koristimo uređaje proizvedene u Jugoslaviji

Stanje u bolnicama komentirao nam je i Ivan Vukoja iz HUBOL-a, koji smatra da se limiti određuju bez jasnih stručnih i financijskih kriterija, a ugovorena usluga je za 75 posto manja od realne cijene pružene usluge. 'To u pravilu znači da gotovo sve bolnice na mjesečnoj razini posluju s gubicima', napominje Vukoja.

 

Smatram da smo nekako došli na granicu na kojoj se više ne može štedjeti, na granicu održivosti ove razine usluge koju sada imamo. Uštedjeti se u hrvatskom zdravstvu može samo na jedan način - smanjivanjem prava pacijenata - a na to kao liječnici na pristajemo, ukoliko baš ne budemo prisiljeni.

 

Na upit pati li dijagnostika zbog nedostatka sredstava, Zovak kaže da u hrvatskom zdravstvenom sustavu imamo dio opreme koja traži zanavljanje. 'Ne biste vjerovali da u Klinici za traumatologiju u Zagrebu.

 


Sindikat smatra da je pravno neutemeljena najava ministra o boljim plaćama liječnika

·     

31.03.2017.

Autor: Milka Ćurković

 

ZAGREB, 30. ožujka 2017. (Hina) - Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske ocijenio je u četvrtak da je izjava ministra zdravstva Milana Kujundžića, kojom najavljuje rješavanje pitanja liječničkih plaća izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, suprotna propisima i pravno neutemeljena.

 

Zakon o zdravstvenoj zaštiti uređuje djelatnost, a ne plaće radnika. Zdravsto je javna služba i plaće zaposlenih u javnih službama uređuju se Zakonom o plaćama, uredbom Vlade i kolektivnim ugovorima. Ministar daje liječnicima obećanja bez pravne osnove, a ključno je pitanje žele li on i ova Vlada odrediti zdravstvo kao javno ili privatno. Neka se javno očituje, stoji u priopćenju sindikata koji pita ministra Kujundžića "tko je zadužen štititi pravnu državu, provoditi propise Hrvatskoga sabora i sustav zdravstva, ako ne Vlada RH i njezini ministri".

 

Sindikat navodi kako je nedopustivo da u medijima "kruže izjave ministra koje narušavaju hijerarhiju pravnih propisa te dovode u zabludu zaposlene u zdravstvu i stvaraju diskriminaciju s osnova obrazovanja među zaposlenima u zdravstvu".

 

"Do kraja godine bit će donesen novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji bi trebao omogućiti da liječnici koji više rade budu bolje plaćeni, što će biti najbolji način da se u Hrvatskoj zadrže najbolji liječnici koji više neće imati potrebu odlaziti u Irsku, Dansku i druge zemlje", izjavio je u srijedu ministar zdravstva Milan Kujundžić na tematskoj raspravi saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku o utjecaju manjka liječnika na funkcioniranje zdravstvenog sustava.

 

Ministar je, među ostalim, istaknuo da se na razini Ministarstva i Vlade pokušava s lokalnom upravom dogovoriti određene materijalne beneficije u smislu zaposlenja supruge ili supruga, dobivanja povoljnih kredita, možda i stanova i kuća, zemljišta te da neke lokalne samouprave već sada nude stanove liječnicima da dođu raditi kod njih.

 

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske u današnjem priopćenju navodi i kako su izjave sa saborskog Odbora za zdravstvo i referiranje liječničkih udruga vrlo kontradiktorne. "Izjave kako će doktore zadržati strukovni kolektivni ugovor te kako on neće ništa koštati vrlo su naivne jer kolektivni ugovor za cijelu djelatnost zdravstva već postoji i prava liječnika ugovorena su. Za prava liječnika pregovarao je i liječnički sindikat iako isti nije potpisao", stoji u priopćenju koje je potpisao predsjednik sindikata Stjepan Topolnjak.

 

Da bi se nagradilo liječnike koji više rade, potrebno je, ističe sindikat, najprije utvrditi standarde i normative struke, a toga nema. 

 

!To se ne može riješiti zakonom. U javnim službama plaća se ugovara za radno vrijeme, a plaća po učinku ostvaruje se u privatnom sektoru, pa tko želi na tržište rada radi zarade - omogućena mu je sloboda kretanja i rada u Europskoj uniji", navodi sindikat i poziva ministra Kujundžića da - "kada najavljuje određene mjere, vodi računa o pravnoj državi".

 

 

 


LIMITI BOLNICA - NEDOVOLJNI

Alarmantno: Dug u zdravstvu i dalje raste,

ministar i dalje - analizira

 

Klinika za tumore zbrinjava i liječi najrizičniju skupinu pacijenata - onkološke bolesnike. Pametni lijekovi i kemoterapije neizostavni su dio liječenja i vrlo su skupi.

Pacijenata je sve više, a mjesečni limiti su vrlo često nedovoljni za pokrivanje svih bolničkih usluga.

"Svake godine imamo nove lijekove. I vi, ako imate budžet za 2017., a ovo ljeto izađe pet novih lijekova, što to znači? Da ih nećemo davati, jer nije u našem budžetu? Naše je da liječimo hrvatski narod i naše je da to radimo najbolje što možemo", kaže Vrdoljak.

 

No dugotrajno, to je neizdrživo - poručuje Hrvatska udruga bolničkih liječnika.

 

"Žalosno je da su na kraju svakog mjeseca liječnici ti koji se moraju opravdavati zašto se nešto ne može napraviti ili zašto se nešto mora prebaciti u idući mjesec ili za par mjeseci. Dakle, samo tonemo sve dublje i dublje u propast", smatra predsjednica HUBOL-a Ada Barić.

 

A pacijenti bi ovakve posljedice mogli itekako osjetiti.

"Bojim se da će dovesti do lista čekanja i da će dovesti do problema uopće u pružanju pojedinih usluga. I da će se kresati usluge koliko god će to biti moguće kako bi se sustav očuvao", smatra Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu.

Iz HZZO-a poručuju kako rade na izradi novih bolničkih limita. Koji bi tek mogli biti realizirani iza lipnja.

"U prvom redu nam je ostvarenje, odnosno učinak određenog rada u određenoj djelatnosti, koji je i osnovan kriterij za izradu budžeta i za diobu limita bolnica", kaže v.d. ravnatelja HZZO-a Fedor Dorčić.

Gledat će se, kaže Dorčić, tko radi više, a tko manje.

"Mi ćemo to itekako uzeti u obzir i to je osnovno. Iako ja moram napomenuti da je HZZO sve svoje ugovorne obveze prema ugovornim ustanovama izvršio i platio u cijelosti", kaže ravnatelj.

No...

"HZZO ne isplaćuje niti blizu realnih cijena usluga. Dakle, isplaćuje se puno manje. Na taj način je praktički nemoguće doći ni do pozitivne nule, a kamoli poslovati pozitivno", tvrdi dr. Barić.

Dok se resorni ministar Milan Kujundžić bavi novim analizama poslovanja bolnica, dug u zdravstvu samo raste. Zbog kampanje za lokalne izbore sve miruje i neće biti nikakvih izmjena. A to samo znači još veći porast dugova... 

 


Kujundžić: Nisam dezerter, a Kolak je među najgorim ravnateljima!

Ministar zdravstva Milan Kujundžić oglasio se nakon istupa dr. Tonija Kolaka, smijenjenog s mjesta ravnatelja KB Dubrava

 

AUTOR: Romana Kovačević Barišić

Datum objave:  09.03.2017.

 

Ne radi se o osobnoj osveti već o nezakonitoj radnji kakvu ova Vlada i ja nećemo tolerirati, pa makar to radili najveći domoljubi, kazao je ministar zdravstva Milan Kujundžić na novinarskoj konferenciji danas. Sazvao ju je nakon istupa dr. Tonija Kolaka, dan ranije smijenjenog s mjesta ravnatelja KB Dubrava. 

 

Kolak je Hini  izjavio da ga Upravno vijeće smjenjuje po Kujundžićevu naputku, jer ga je svojedobno Kolak prokazao kao lažnog branitelja koji je pobjegao u Ameriku, a izjavio je i da ga je Kujundžić nagovarao da napusti HDZ i pridruži se tada osnovanoj Kujundžićevoj Hrvatskoj zori,  što Kolak nije htio.  Upravno vijeće Kolaka je smijenilo, jer je bez suglasnosti UV-a potpisao ugovor "težak" 44 milijuna kuna za uštedu vode u bolnici.

 

– Kao ministar podržavam mišljenje pravnika KB-a i Upravnog vijeća  da je riječ o nezakonitoj radnji s mogućim velikim štetnim posljedicama po KB Dubrava, a krši se Statut bolnice, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o javnoj nabavi i Zakon o proračunu. Stvarna cijena za servisiranje i uštedu hladne vode u bolnici je par milijuna kuna, a kome ide razlika do 44 milijuna, neka javnost sudi – kazao je Kujundžić.

Doc. Kolak prikazuje lažni natječaj, nastavio je. Istina, KB Dubrava sprema projekt za sve uštede koje se odnose na energetsku učinkovitost, toplu i hladnu vodu, iz EU fondova u iznosu od 220 milijuna kuna.

–        Pitam doc. Kolaka, ako je sve bilo čisto i nakane poštene, čemu žurba? Zašto nije pričekao još pet dana i tražio suglasnost UV-a i Vlade, što bio po zakonu dužan učiniti – kazao je ministar. 

–        Podsjetio je da je natječaj za uštedu tople i hladne vode bio raspisan u lipnju 2014, godine, a poništilo ga je Sanacijsko vijeće dva mjeseca kasnije jer je tehnička, pravna i financijska valjanost bila upitna. Na natječaj se javio jedan ponuditelj, nije potpisan ugovor a natječaj je završio na Upravnom sudu.

 

– U siječnju 2017,  doc. Kolak samoinicijativno povlači tužbu s Upravnog suda i potpisuje ugovor po natječaju starom tri godine, što samo po sebi budi pozornost, čak i da je sve bilo legalno. Prije toga je usmeno i pismeno bio upozoren od Povjerenstva KB Dubrava da to ne smije činiti bez suglasnosti - ističe Kujundžić.

 

Zbog kleveta će, dodao je, dr. Kolaka kontaktirati  njegov odvjetnik s privatnom tužbom, budući da je prozvan kao hrvatski dezerter, kaže, želi reći gdje je bio devedesetih.

 

– Javio sam se 1991. među prvima, zadužio oružje kao liječnik na Svetom Duhu, uz JNA vojarnu na Črnomercu i druge vojarne, odradio što se tada trebalo raditi, može se provjeriti u Ministartsvu branitelja. Nikada time nisam mahao ni naplatio jednu kunu s tog osnova. Na postdoktorsku stipendiju. U SAD otišao sam u proljeće 1993., vratio se u proljeće 1994. a znanje donio hrvatskim pacijentima, hrvatskim studentima i hrvatskim liječnicima. Odbio sam brojne primamljive ponude raditi u svijetu za dobre novce – iznio je Kujundžić i nastavio:

 

– A par riječi tko je doc. Kolak. Poštujem ga kao branitelja, a o naplatama po toj osnovi, to je nešto drugo o čemu bi se dalo razgovarati, ali to nije danas tema. Lažno se prikazuje najboljim ravnateljem, prošlogodišnje poslovanje uljepšava, povećao je ukupni dug i dospjele obveze. Među najgorima je s velikim deficitom kojeg je ostvario u siječnju. Ono čime se još hvali jest da je zaposlio sto novih ljudi u bolnici. Čujte, zaposliti sto ljudi, a pri tome ne povećati opseg posla nije ništa drugo nego prevara, krivo potrošen novac kojeg je trebalo dati hrvatskim pacijentima. Kad se pogleda koga je sve primio na posao i u kakvim je odnosima s pojedinim novim djelatnicima, kakve je sve dao koeficijente, otvara se novo pitanje, ali to neka odradi inspekcija – zaključio je Kujundžić.

 

 

Kolak nam je pak sms-om poručio da ima fakultetskih obveza i nije komentirao optužbe, a za sutra je najavio konferenciju za novinare.

 


Demografski slom: 525 liječnika i 518 sestara od 2013. otišlo iz Hrvatske

17.02.2017.
 

Procjenjuje se da je iz zemlje otišlo oko 200 tisuća ljudi, većinom mladih i obrazovanih. Više od polovice liječnika rođeno je poslije 1980.

Usporedo s masovnim odlaskom građana iz Hrvatske traje i egzodus liječnika i drugog medicinskog osoblja. Polako ali sigurno hrvatske bolnice i domovi zdravlja ostaju bez liječnika i medicinskih sestara tako da se već sada mnogi sa strahom pitaju tko će nas uskoro liječiti. 

 

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore (HLK), od ulaska Hrvatske u EU ukupno su 1273 liječnika zatražila od HLK potvrde koje su im potrebne za rad u inozemstvu, a njih 525 je i napustilo Hrvatsku.

– Posebno zabrinjava podatak da je gotovo polovina (249) liječnika koji su napustili Hrvatsku rođena poslije 1980. godine. Dakle, napustili su nas liječnici u dobi od 25 do 35 godina. Samo u posljednjih 12 mjeseci Hrvatsku je napustilo 150 liječnika – kaže predsjednik HLK Trpimir Goluža.

>>Cijeli članak pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista ili u našem e-izdanju

 


KREĆE SPAJANJE HRVATSKIH BOLNICA, PRVO U OVIH DESET GRADOVA

 

Otkrivamo plan po kojem bi država trebala uštedjeti i do 30 milijuna kuna mjesečno.

 

AUTOR: Ivana Krnić

 OBJAVLJENO: 11.01.2017.

 

Uštede, naravno, ovise od odjela do odjela, ali to je mjera koja se mora provesti ne samo zbog novca, nego i radi sigurnosti pacijenata i kvalitete usluge jer se tako stvaraju bolnički centri izvrsnosti

Opća bolnica Šibensko-kninske županije i Opća i veteranska bolnica “Hrvatski ponos” Knin, Županijska bolnica Čakovec i Opća bolnica Varaždin, Opća županijska bolnica Vukovar i Opća županijska bolnica Vinkovci, Opća bolnica “Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod i Opća bolnica Nova Gradiška te Opća županijska bolnica Požega i Gradska bolnica Pakrac bolnice su čiji bi se pojedini odjeli trebali spojiti.

Iako svi detalji još nisu poznati, odluke su predviđene za 4. kvartal godine. Ministar zdravstva Milan Kujundžić ranije je rekao da bi racionalno spajanje značilo uštede na mjesečnoj razini i do 30 milijuna kuna, no novac nije jedina, čak ni prva, smjernica zbog koje bi se provelo spajanje.

Naime, na ovaj način pokušat će se stvoriti centri izvrsnosti, što bi trebalo biti pozitivno za pacijenta, ali i za liječnike.

Preseljenje zahvata

Dakle, kažu nam sugovornici, ako se u jednoj bolnici rade mjesečno tri ugradnje stenta, a u onoj 20-ak kilometara dalje sto, logično je da se takav zahvat kompletno preseli. Tako će pacijenti ići kod liječnika s više prakse, a liječnici će također imati više operacija i usavršavati se. “Nepotreban” odjel više neće odnositi novac, a i liste čekanja će biti kraće.

Kako neslužbeno doznajemo, mislilo se na to da su bolnice blizu jedna drugoj i da udaljenost ne bude problematična.

Primjerice, udaljenost između Čakovca i Varaždina je oko 15 kilometara, što je otprilike slično kao kada pacijent iz zapadnog dijela Zagreba odlazi u Klinički bolnički centar Dubrava.

Inače, pravo na naknadu za troškove prijevoza zdravstveno osigurana osoba ostvaruje ako je radi korištenja zdravstvene zaštite upućena u ugovornu zdravstvenu ustanovu u mjesto koje je udaljeno 50 i više kilometara od mjesta njezina prebivališta.

Bivši ministar zdravstva Siniša Varga kaže da je Masterplan u Hrvatskom saboru prihvaćen bez glasa protiv, dakle postoji nacionalni konsenzus da ga je potrebno provesti, a njegova glavna sastavnica je funkcionalno spajanje bolnica.

- Prva mjera racionalizacije zdravstva je infrastruktura (zgrade), druga je oprema, a treća su ljudski potencijali. Masterplan kroz funkcionalno spajanje zdravstvenih ustanova obuhvaća sve tri navedene mjere, a provedba ovog plana osigurava da ne dođe do povećanje participacije, cijene dopunskog osiguranja ili naplate nadstandarda građanima - kaže Siniša Varga.

Napominje da je teško reći kolike bi financijske uštede nastale spajanjem jer to ovisi o broju provedenih funkcionalnih spajanja.

Centri izvrsnosti

- Primjerice, spajanje urologija općih bolnica Varaždin i Čakovec uštedjelo bi 800 tisuća kuna. Ušteda, naravno, ovisi od odjela do odjela, ali to je mjera koja se mora provesti ne samo radi uštede, nego i radi sigurnosti pacijenata i kvalitete usluga jer se funkcionalnim spajanjem stvaraju centri izvrsnosti - kaže Varga.

Jedna od mogućih prepreka spajanja mogla bi se dogoditi ako osnivači i vlasnici općih i županijskih bolnica, a to su gradovi i županije, ne budu skloni tome da se iz njihove bolnice preseli neki odjel u drugu bolnicu.

Naime, 2013. godine, kada se krenulo u sanaciju bolnica, gradovi i županije prepustili su državi svoje ustanove na upravljanje (dok traje sanacija), a zauzvrat je država trebala preuzeti bolničke dugove. No, 2015. godine tadašnji ministarDario Nakić ukinuo je sanaciju pa su opće, odnosno županijske bolnice tako vraćene osnivačima. Dakle, u ovoj varijanti Ministarstvo treba dobiti “dozvolu” od vlasnika bolnica.

“Tražit ćemo podatke”

Goran Pauk, župan Šibensko-kninske županije u kojoj su dvije bolnice, šibenska i kninska, čiji bi pojedini odjeli trebali biti spojeni, kaže da zna za takve planove.

- Nemam nikakve konkretne podatke. Načelno nisam ni za niti protiv, ali smatram da nema nekih bitnih pomaka nabolje s takvim rješenjima. Ono što ćemo sigurno tražiti su svi parametri, od financija, kako to utječe na pacijente, ali i na liječnike - kaže Pauk i dodaje da se jasno treba znati tko upravlja bolnicama.

Jer, ako je, kaže Pauk, lokalna samouprava vlasnik, onda ne bi trebali za svaku iglu ili zaposlenje pitati državu.

- Treba se jasno postaviti kako sustav funkcionira jer jedino tako se može nešto dobro dogoditi, a što se spajanja tiče, o tome će se itekako trebati raspravljati - ističe Goran Pauk.

 




PLAĆE_16.08.2017.
PLAĆE_16.08.2017.


Usporedba
Usporedba


Ministar pred Sudom časti HLK_05.04.2017.
Ministar pred Sudom časti HLK_05.04.2017.


DUG U ZDRAVSTVU_2017.
DUG U ZDRAVSTVU_2017.


Povećanje osnovice za plaće u javnim službama ovisit će o daljnjim pregovorima za TKU_19.01.2017.
Povećanje osnovice za plaće u javnim službama ovisit će o daljnjim pregovorima za TKU_19.01.2017.


Plan spajanja bolnica_2017.
Plan spajanja bolnica_2017.


'ZDRAVI FOND'

Revolucionarno: Poskupljenjem cigareta do novca za HZZO!

 

Autor: S. S.

11.1.2017 

Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) i Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ) predstavile su u srijedu inicijativu o osnutku Zdravog fonda kojim bi se dio prihoda od povišenja cijena cigareta izravno usmjerio u zdravstvo to jest u onkologiju, preventivne aktivnosti i programe ranog otkrivanja zloćudnih bolesti, ali i na njihovo pravodobno i adekvatno liječenje.

 

Zdravi fond bio bi odvojen od Ministarstva financija, a sav novac bi se transferirao u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), rečeno je konferenciji za novinare UPUZ-a i KUZ-a. Upravo po izračunu HZZO-a, svi troškovi vezani za bolesti, bolovanja i ostalo prouzročeno konzumacijom duhanskih proizvoda iznosili su 1,5 milijardi kuna u 2015. godini. 



Suradnik u UPUZ-u Ivan-Kristijan Baričević predložio je u ime Udruge da svaka kutija cigareta poskupi za tri kune: 'U prvoj godini na taj je način moguće za Zdravi fond prikupiti milijardu i 150 milijuna kuna. U drugoj godini dodatnim povećanjem od kune moguće je prikupiti 1,5 milijardi kuna, a u trećoj godini uz još dodatnu kunu 1,84 milijardi kuna.'



Punjenje Zdravog fonda ovisilo bi o količini prodanih kutija cigareta na tržištu, a HZZO bi taj novac mogao koristiti za direktnu zdravstvenu zaštitu, rekao je direktor UPUZ-a dr. Dražen Jurković.


'HZZO je izračunao da zbog posljedica pušenja na godinu gubi gotovo desetinu svojeg proračuna. Inicijativom Udruge poslodavaca u zdravstvu želimo dio novca vratiti HZZO-u. Zdravi fond mora biti izdvojen iz Ministarstva financija budući da država ionako ne izvršava svoje obveze, tj. prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, država treba HZZO-u uplaćivati oko četiri milijarde kuna na ime zaštićenih skupina i ostalih zakonskih obaveza na godišnjoj razini, a uplaćuje oko 2,4 milijarde kuna. To je svake godine oko milijardu i pol kuna manje, odnosno više nego što je manjak koji stvara zdravstveni sustav', poručio je Jurković.



'Svaki treći građanin Hrvatske puši'

Smanjenje broja pušača direktno i proporcionalno povezano je s povećanjem poreza i posljedičnim poskupljenjem cigareta te stručnjaci procjenjuju da svako poskupljenje cigareta od 10 posto dovodi do smanjenja broja popušenih cigareta za 2,5 do pet posto, pa tu inicijativu podupire i Koalicija udruga u zdravstvu koja okuplja 84 udruge pacijenata.

 


'Svaki treći građanin Hrvatske puši, objavilo je početkom godine Ministarstvo zdravstva. Procjenjuje se da oko polovice pušača želi prestati s tom navikom, a unatoč poskupljenjima cigareta u proteklih pet godina, broj pušača ne smanjuje se. Zato je potrebno barem dio novca preusmjeriti te unaprijediti preventivne aktivnosti i programe ranog otkrivanja zloćudnih bolesti, ali i na njihovo pravodobno i adekvatno liječenje jer poznato je da je pušenje glavni rizik za nastanak raka pluća', rekao je predsjednik KUZ-a Ivica Belina


Koalicija udruga u zdravstvu, osim cigareta, predlaže i poskupljenje drugih štetnih proizvoda, kao što su slatkiši, slatka pića, alkoholna pića i hrane koja sadrži zasićene masne kiseline, primjerice grickalice, jer bi se na taj način smanjila njihova dostupnost. Prema podacima koje su iznijeli na konferenciji za novinare, u Hrvatskoj se na godinu popije 12,8 litara čistog alkohola po stanovniku, a 64 posto muškaraca i 54 posto žena u RH imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a 22,3 posto građana je pretilo. 



Nedavno objavljeno istraživanje OECD-a o zdravlju u Europi pokazalo je zabrinjavajuće podatke o broju Hrvata koji umiru od karcinoma s obzirom na europski prosjek. Naime, na godinu više od milijun i 300 tisuća stanovnika Europske unije umre od raka, a najviše stope smrtnosti upravo su u Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Danskoj, gdje od raka umre najmanje 10 posto više ljudi od europskog prosjeka. Glavni čimbenici rizika koji su specifično vezani za pojedine karcinome su pušenje, loša prehrana, manjak vitamina i minerala, konzumacija alkohola, manjak tjelesne aktivnosti, sunčanje, pretilost i infekcije. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj svaki dan 38 građana umre od zloćudnih bolesti, broj alkoholičara je između 200.000 i 240.000, od kojih se samo oko tri posto liječi. Smrtnost u Hrvatskoj koja je povezana s bolestima srca i krvožilnog sustava iznosi 48,3 posto, 11 je posto djece s prekomjernom tjelesnom težinom, a 5,2 posto pretile djece.





Opis videa



Opis videa


kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

"39 STEPENICA"

16.10.2018., utorak u 20 sati


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


PUTOVANJA

PUTOVANJA

Ravena - Riminni -

San Marino - Ferrara

 

izlet - 3 dana

06.-08. listopada 2018.

 


PRIJAVE najkasnije do 14.09.2018.

UPLATE najkasnije do 21.09.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

na snazi od 28. svibnja 2018. godine

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/privola%20suglasnost%20za%20objavu%20osobnih%20podataka-54714


ŠETNJE Gradom Zagrebom

ŠETNJE Gradom Zagrebom

Klovićevi dvori

IZLOŽBA

 

"Katarina Velika- Carica svih Rusa"

12.04.-29.07.2018.

uto-ned - 11:00 - 19:00 sati

 


PRIJAVE U TIJEKU !

najkasnije do 26.02.2018.

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434

PROSVJED

PROSVJED

POZIV NA PROSVJED_20.10.2018.

 


više na :

http://www.sszssh.hr/upload/File/letak_dozivi_mirovinu_A4.pdf


UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

UMAG

06.-10. lipnja 2018.

 


PRIJAVE U TIJEKU !!!

najkasnije do 01.05.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

50 kn

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI u ljetni semestar 2018.

U TIJEKU !


 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb 

i članovi njihove uže obitelji: 1.290,00 kn

 


 

više na linku:


"KRAPINSKE TOPLICE"

"KRAPINSKE TOPLICE"
 
"KRAPINSKE TOPLICE
Hotel KRAS
"AQUAE VIVAE"
 
 
PONUDA za 2018.
 
više na linku:
 

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "Prima Pharme"

Rebro

 

15 % popusta

na dio asortimana ljekarne

osim ljekova na recept

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/ljekarna%20rebro-39510


BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća