VIJESTI

VIJESTI

Povodom Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja, inicijativa 67 je previše pridružuje se pozivu Svjetske zdravstvene organizacije za zdravljem za sve i upozorava kako je upravo zdravlje ključan čimbenik duljeg ostanka u svijetu rada.

 

Pravo na zdravlje je ljudsko pravo, a zdravlje i rad neodvojivo su povezani: zdravo radno okruženje ključno je za psihičko i fizičko zdravlje čovjeka.

 

To potvrđuje i statistika, koja demantira nedavne šokantne izjave ministra zdravstva kako se „od rada ne obolijeva"! Ne samo da se obolijeva, već se i umire: samo u siječnju 2019. na radu je smrtno stradalo pet radnika; prema službenim podacima HZZO-a, broj prijavljenih ozljeda na radu u 2018. u Hrvatskoj je 19.154, što je porast od gotovo 10 % u odnosu na 2017., dok je broj slučajeva profesionalnih bolesti u 2018. iznosio 158.

 

Hrvatske vlasti hvale se provedenom mirovinskom reformom, koja će veliku većinu radnika prisiliti da rade do 67. godine, a ostale kazniti nižim mirovinama zbog ranijeg umirovljenja, no istovremeno žmire pred vrlo jasnim činjenicama koje govore kako čak 20 % radnika odlazi u prijevremenu mirovinu upravo zbog lošeg zdravlja, što pokazuje Istraživanje zdravlja, starenja i umirovljenja u Europi (SHARE), šesti val 2015., autora M. Bađun i Š. Smolića. Provedena reforma u potpunosti je promašena i neće osigurati dulji ostanak u svijetu rada, kao ni povratak 350.000 ljudi koji su napustili Hrvatsku prvenstveno zbog nezadovoljstva uvjetima rada. Dulji ostanak u svijetu rada moguće je postići jedino očuvanjem zdravlja otvaranjem i stvaranjem kvalitetnih radnih mjesta, poboljšanjem socijalnih usluga te zdravstvene i socijalne politike općenito.

 

Hrvatske vlasti međutim svjesno ignoriraju utjecaj rada na zdravlje, dapače, mirovinskom reformom dodatno pogoršavaju ionako loše uvjete rada u zemlji, umjesto da se pozabave glavnim uzrocima kratkog ostanka u svijetu rada. Da Vladu nije briga za zdravlje građana, dokazali su i gotovo potpunim ukidanjem obveza poslodavaca na području zaštite na radu (tzv. administrativnim rasterećenjem), istovremeno ograničavajući dostupnost zdravstvenih usluga listama čekanja ili manjkom zdravstvenih radnika, te posebice privatizacijom primarne zdravstvene zaštite. Povećanom penalizacijom prijevremenog umirovljenja Vlada je pokazala i da je uopće ne zanima može li velika većina građana dočekati dob umirovljenja u zdravlju, ili uopće u životu.Car je zapravo gol: Vlada je time pokazala kako je zanima jedino isplaćivati što manje mirovine što većem broju ljudi!

 

Interes društva mora biti zdravlje svakog njegovog pojedinca, a podatci za Hrvatsku u tom smislu nisu optimistični.Očekivano trajanje zdravog života pri rođenjuu Hrvatskoj u 2016. godini iznosilo je 57,1 godina za muškarce i 58,7 godina za žene, u odnosu na prosjek EU 63,5 godina za muškarce i 64,2 godine za žene, dok je očekivano trajanje zdravog života nakon 65. godineu Hrvatskoj u 2016. godini bilo dvostruko kraće od prosjeka EU, odnosno u Hrvatskoj za muškarce 5,2 godine, a za žene 4,9 godina, dok je prosjek EU za muškarce 9,8 godina, a za žene 10,1 godinu.

 

Sve navedeno jasno ukazuje na poražavajuće stanje zdravlja stanovnika Hrvatske.Građani Hrvatske nemaju osnovni preduvjet za kvalitetan i ispunjen život, a kamoli za rad do 67. godine života, odnosno do iznemoglosti, koji im političke elite nameću u cilju postizanja održivosti mirovinskog sustava.

 

Ključ održivosti mirovinskoga sustava leži u tržištu rada: u zapošljavanju na kvalitetnim radnim mjestima i uvjetima rada koji će osigurati zadržavanje zdravlja u starosti. Provedena mirovinska reforma nažalost samo će dovesti do više bolesnih te tako ugroziti, a ne osnažiti sustav socijalne sigurnosti.

 

Inicijativa 67 je previše



VIJESTI
Vlada donijela odluku o pokretanju pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja
 
(SSZSSH) Na današnjoj sjednici Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske.
 
U pregovarački odbor Vlade Republike Hrvatske za pregovore o sklapanju izmjena i dopuna Kolektivnog ugovoraimenovani su prof. dr. sc. Milan Kujundžić, dr. med., ministar zdravstva, Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, Lucian Vukelić, dr. med, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Stipe Župan, pomoćnik ministra financija, Inga Žic, predstavnica Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Danica Kramarić, dr. med., predstavnica Ministarstva zdravstva, Marija Pećanac, predstavnica Ministarstva zdravstva, Dražen Jurković, dr. med., direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu, kao i zamjenici članova Pregovaračkogh odbora.
 
U obrazloženju Odluke navodi se kako je Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja zaključen 26. ožujka 2018. godine, na vrijeme od 12 mjeseci te da su sindikati potpisnici, sukladno članku 18. Kolektivnog ugovora, dostavili prijedlog za početak pregovora o njegovim izmjenama i dopunama.
 
Ugovorna strana Vlade Republike Hrvatske mora se pisano očitovati o prijedlogu sindikata potpisnika u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.
 
Slijedom navedenoga, navodi se u Odluci, predlaže se donošenje Prijedloga odluke o pokretanju pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske.
 

 
Kujundžić i sindikati o podizanju razine sigurnosti u zdravstvenim ustanovama
 
ZAGREB, 29. siječnja 2019. (Hina) - U Ministarstvu zdravstva održan je u utorak sastanak o problemu sve učestalijih napada na radnike u zdravstvenim ustanovama na kojem je zaključeno da će podizanje razine sigurnosti biti dodatno regulirano kroz Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.
 
"Iako je Kaznenim zakonom uvedena zaštita zdravstvenih radnika, ona ne pokriva sve okolnosti niti sve radnike u sustavu zdravstva, stoga će se proširenje zaštite i sigurnosti zaposlenika dodatno regulirati Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, o kome pregovori uskoro počinju", priopćeno je iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, na čiju je inicijativu sastanak sazvan.
 
Na sastanku su bili i predstavnici Hrvatskog liječničkog sindikata i Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara, a ministar zdravstva Milan Kujundžić kaže da je primio sindikalce jer je val nasilja koji se dogodio u zadnje vrijeme uistinu zabrinjavajući, pa treba nešto poduzeti.
 
"Prošle godine uspjeli smo kroz izmjene Kaznenog zakona podići određenu razinu sigurnosti, ali to nije dovoljno pa ćemo vidjeti koje se mjere mogu poduzeti na drugi način", izjavio je Kujundžić Hini nakon sastanka.
 
Neke od tih mjera su uvođenje kamera i zaštitarskih službi, kao i drugih oblika podizanja sigurnosti, ovisno o vrsti ustanove i načinu provedbe djelatnosti.
 
Predloženo je i uvođenje obveze poslodavca da osigura pravnu i psihološku pomoć radnicima prilikom incidentnih situacija.
 
Sindikati su također naglasili potrebu da se razina sigurnosti podigne za sve zaposlene u zdravstvu, a ne samo za liječnike i medicinske sestre.
 
Sindikalci očekuju novi sastanak socijalnih partnera idućeg tjedna, kada će detaljnije razraditi ta stajališta, a potom i početak kolektivnih pregovora.


 
SSZSSH od ministra Kujundžića zatražio sastanak sa sindikatima zbog incidenta na Jordanovcu
 
(SSZSSH, 26. siječnja 2019.) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske zatražio je danas od ministra zdravstva Milana Kujundžića žurno sazivanje sastanka sa sindikatima u zdravstvu zbog jučerašnjeg incidenta na KBC-u Rebro, klinici Jordanovac.
 
Predsjednik SSZSSH Stjepan Topolnjak u dopisu ministru Kujundžiću navodi sljedeće:
 
",.., pozivamo Vas da žurno sazovete sastanak sa sindikatima na kojem bismo otvorili pitanje mogućih aspekata zaštite zdravstvenih i nezdravstvenih radnika u sustavu zdravstva, u odnosu na napad korisnika zdravstvenih usluga prema pružateljima usluga, a s ciljem sprječavanja nastalih situacija u narednom razdoblju".


BEZ ČLANARINE

BEZ ČLANARINE

SPORTSKE IGRE U ZATONU

SPORTSKE IGRE U ZATONU