ARHIVA VIJESTI

TV - najnovije vijesti dana ....
TV - najnovije vijesti dana ....












Jubilarne nagrade_ISPLATA_državni službenici i namještenici
Jubilarne nagrade_ISPLATA_državni službenici i namještenici


01. 01. 2017.

Plaće zarađene u prosincu, a isplaćene u siječnju bit će - veće

NEKIMA VIŠE, NEKIMA MANJE 

Autor: Vjekoslav Đaić

Građani će od ponedjeljka moći na račune primiti uvećanu plaću. Rezultat je to izmjena poreznih zakona. Rast će minimalna plaća, mijenjaju se porezni razredi, a povećava se i neoporezivi dio za dijete.

(Dnevnik.hr) Plaće zarađene u prosincu, a isplaćene u siječnju bit će - veće. Nekima više, nekima manje.

"Da je recimo, 1000 kuna, to je već nešto", kaže Ivan.

 

1. siječnja donosi rast minimalne plaće za 156 kuna. Pa će tako od noćas iznositi 3276 kuna. A osnovni se osobni odbitak diže na 3800 kuna.

 

"Nisam zadovoljna, ali to nije ni bitno. Bitno je da uđemo u Novu s puno ljubavi i zdravlja, to je najvažnije za sve ljude", kaže Jelena.

 

Porez na dohodak, od sutra se plaća prema dvije stope. Prva je stopa od 24 posto za plaće do 17.500 kuna. I za veće od tog iznosa, stopa od 36 posto.

 

Sindikati ovime nisu zadovoljni.

 

"Sasvim je jasno da se kod poreza na dohodak išlo na ruku onima koji imaju najviše. Bilo da se išlo u smanjenje poreznih razreda, bilo da se govori o razredima. Jer oni kojima najviše treba - najmanje će dobiti", ističe Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.

 

Izmjena ima i za roditelje s djecom ili uzdržavane članove obitelji. Neoporezivi dio za prvo dijete bit će 1750 kuna, a za drugo 2500 kuna.

 

"Ova mjera će pomoći obiteljima koje imaju viša primanja. I moramo biti svjesni da postoji velik broj djece u riziku od siromaštva. I oni i njihovi roditelji teško žive i očekujemo od nadležnog ministarstva da donese obiteljsku politiku", kaže Ivana Zanze iz Udruge Roda.

 

Samcu s prosječnom plaćom ona će biti veća do 100 kuna. Onima s većim plaćama, rast može bitiviše od 1000. No više novca, ovisi i o gradu u kojem se živi, ali i o broju djece.

 


28. 12. 2016.

Pregled značajnih zakona koji utječu na plaće i poslovanje u 2017. godini

Autor: Lider/Hina

S početkom 2017. godine na snagu stupa 16 zakona kojima je regulirana porezna reforma, koja bi većini zaposlenih trebala donijeti veće plaće, a poduzetnicima manje porezno opterećenje.

Uz to, na snagu bi trebali stupiti i neki drugi važni zakoni, primjerice novi Zakon o javnoj nabavi, a na snazi će biti i Vladina uredba kojom je minimalna plaća u idućoj godini utvrđena u iznosu od 3.276 kuna bruto. To je za 156 kuna veća minimalna plaća nego do sada (3.120 kuna).

 

Porez na dohodak – osobni odbitak 3.800 kuna; stope 24 i 36 posto

 

Na snagu s početkom 2017. stupa i novi Zakon o porezu na dohodak kojim je osnovni osobni odbitak povećan na 3.800 kuna te je jednak za sve porezne 
obveznike. Naime, toliko je do sada iznosio osnovni osobni odbitak za umirovljenike, dok je za zaposlene bio 2.600 kuna.

 

Stope poreza na dohodak od 25 i 40 posto snižene su na 24 i 36 posto, a promijenjene su i porezne osnovice. Tako će se stopom od 24 posto oporezivati dohoci do 17.500 kuna, a sve iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.

 

Te će se stope i porezne osnovice primjenjivati i kod obračuna predujam poreza na dohodak i umirovljenicima, no njima bi se tako utvrđena porezna obveza dodatno umanjila za 50 posto.

 

Umanjenje porezne osnovice za 50 posto priznavalo bi se i obveznicima u lokalnim jedinicama u prvoj skupini područja razvrstanih prema stupnju razvijenosti te gradu Vukovaru.

 

Zakonom su povećani i osobni odbici za djecu i druge uzdržavane članove, pa bi po novome osobni odbitak za uzdržavanog člana, kao i za prvo dijete, iznosio 1.750 kuna, za drugo dijete 2.500 kuna, a progresivno bi rasli za svako iduće dijete.

 

Zakon o porezu na dohodak stopu od 12 posto zadržava samo kod konačnog oporezivanja dohotka od imovine i kapitala te osiguranja. Zakon propisuje i koji se sve dohodak smatra konačnim i za taj se dohodak ne podnosi porezna prijava niti se provodi posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a za njega se ne priznaju ni osobni odbici.

 

Novina je Zakona i uvođenje tzv. sintetičkog oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka. Tako bi se sav prihod ostvaren tijekom jedne godine, npr. od plaća i autorskih honorara (ako prelazi iznos od 12.500 kuna), zbrajao te bi se na tako utvrđeni godišnji dohodak plaćao porez po stopi od 24 posto na poreznu osnovicu do 210 tisuća kuna, a na dio iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.

 

Temeljem novog Zakona o porezu na dohodak većina zaposlenika od početka iduće godine treba dobiti veće plaće, a procjena je ministra financija Zdravka Marića da će dodatnih nešto više od pola milijuna poreznih obveznika izbjeći ‘škare’ poreza na dohodak. Naime, od 2,75 milijuna poreznih obveznika sada u poreznim ‘škarama’ nije oko 915 tisuća njih, a procjena je Ministarstva da od početka iduće godine neće biti njih oko 1,5 milijun.

 

 

Doprinosi i na autorske naknade

 

S početkom godine na snagu stupaju i izmjene Zakona o doprinosima, kojima se ukidaju iznimke od plaćanja doprinosa. Tako će se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćati i na autorske honorare, za isporučena umjetnička djela te drugi dohodak umirovljenika. Ti bi se doprinosi ipak plaćali po upola nižim stopama – za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti po stopi od 10 posto, a za zdravstveno 7,5 posto.

 

Prema podacima Ministarstva, 2005. je od oko 300 tisuća građana koji su ostvarivali drugi dohodak njih približno 60 tisuća bilo oslobođeno plaćanja doprinosa, dok 2015. godine od 362 tisuće njih više od 217 tisuća nije plaćalo doprinose,

 

 

Niže stope poreza na dobit

 

S početkom 2017. na snagu stupaju i izmjene Zakona o porezu na dobit, kojim je stopa tog poreza od 20 posto snižena na 18 posto, a uvodi se i snižena stopa od 12 posto za poduzetnike s godišnjim prihodima nižim od tri milijuna kuna.

 

Poduzetnici koji imaju godišnji prihod do tri milijuna kuna imat će mogućnost i izbora načina utvrđivanja osnovice poreza na dobit, odnosno moći će taj porez plaćati i prema novčanom načelu (naplaćeni prihodi i plaćeni rashodi). Ako je takav poduzetnik ujedno i obveznik PDV-a, taj način utvrđivanja moći će primijeniti samo ako i PDV obračunava prema naplaćenim naknadama.

 

Izmjenama je ukinuta porezna olakšica za reinvestiranu dobit, koju je, po podacima Ministarstva financija, ionako koristio mali broj poduzetnika, u prosjeku manje od dva posto obveznika.

 

Od početka iduće godine poduzetnicima će se uz ostalo priznavati i povećani porezno priznati rashodi troškova reprezentacije, i to u visini 50 posto (do sada 30 posto).

 

Izmjene Zakona o dobiti reguliraju i mogućnost da se bankama, kao jednokratna mjera u 2017. godini, kao porezno priznati rashod prizna otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Ta bi se mjera odnosila samo na potraživanja koja su iskazana u poslovnim knjigama banke kao djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv plasman do 31. prosinca 2015. godine.

 

 

PDV za ugostiteljstvo na 25 posto

 

Glavne novine izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) su primjena snižene stope od 13 posto na struju, sjeme ili auto sjedalice za djecu, ali i povećanje stope na 25 posto za ugostiteljske usluge.

 

Naime, od 1. siječnja 2017. sniženom stopom PDV-a od 13 posto oporezivat će se i dječje auto sjedalice, isporuka električne energije, odvoz komunalnog otpada, urne i lijesovi, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticidi te drugi agrokemijski proizvodi, kao i hrana za životinje, osim hrane za kućne ljubimce.

 

No, snižena stopa od 13 posto više se neće primjenjivati na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji će se tako oporezivati stopom od 25 posto.

 

Izmjenama Zakona o PDV-u nije se diralo u najnižu stopu od 5 posto, pa ona i nadalje ostaje za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige.

 

 

Porez na promet nekretninama 4 posto

 

Na snagu s početkom godine stupa i novi Zakon o porezu na promet nekretninama, kojim je stopa tog poreza smanjena s 5 na 4 posto.

 

Zakon, pak, više ne predviđa mogućnost oslobođenja od plaćanja tog poreza za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje. Umjesto toga, građani će na pomoć pri kupnji prvog stana ili kuće moći računati na temelju zakona o subvencioniranju stambenih kredita, čiji je prijedlog od sredine prosinca u javnoj raspravi.

 

Novina je i potpuno rasterećenje građana od obveze prijave prometa nekretninama, već bi se porezna obveza utvrđivala po službenoj dužnosti. Naime, dosada su obvezu prijave nadležnoj ispostavi Porezne uprave imali sami građani. No, kako te isprave dostavljaju i javni bilježnici, sudovi i druga tijela, ubuduće će se promet nekretnina smatrati prijavljenim dostavom isprava od tih tijela, dok bi tek iznimno obvezu prijave i dalje imao stjecatelj nekretnine.

 

Po novome, ukupni prihod od poreza na promet nekretninama bit će prihod jedinica lokalne samouprave.

 

 

Lokalni porezi

 

U skladu sa sniženjem stope poreza na promet nekretninama, novim Zakonom o lokalnim porezima je i stopa poreza na nasljedstva i darove snižena s 5 na 4 posto.

 

Poduzetnici, pak, od iduće godine više neće plaćati porez na tvrtku ili naziv, koji je novim zakonom ukinut.

 

No, građani koji na motorna vozila starosti do 10 godina plaćaju porez na cestovna motorna vozila ubuduće će to morati platiti kod registracije vozila. Do sada se taj porez plaćao temeljem rješenja Porezne uprave, koje su vlasnici automobila dobivali poštom. No, po novome će se plaćati prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled, a na temelju rješenja lokalne jedinice.

 

Najvažnija novost zakona o lokalnim porezima je transformacija komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine, ali će se te odredbe početi primjenjivati s početkom 2018. godine.

 

 

Trošarine i posebni porez na motorna vozila

 

S početkom iduće godine trošarinama će biti ‘opterećene’ i elektroničke cigarete, odnosno tekućine namijenjene konzumiranju u elektroničkoj cigareti, kao i grijani duhanski proizvodi, predviđaju izmjene Zakona o trošarinama.

 

Administrativna pojednostavljenja predviđena su, pak, za male proizvođače alkoholnih pića i male vinare.

 

Tako se ukida obveza podnošenja godišnjeg obrasca za obračun trošarine za male proizvođače jakog alkoholnog pića, što se, procjenjuju u Ministarstvu financija, odnosi na oko 41 tisuću obveznika.

 

U trošarinski se sustav uvodi i institut “male destilerije”, s proizvodnjom do 2.500 litara rakije godišnje, za koje će se primjenjivati snižena stopa trošarine, i to za 50 posto u odnosu na standardnu stopu.

 

Malim vinarima dodatno se olakšava otprema vina u druge države članice EU, a to bi se olakšanje izvoza trebalo odnositi na oko dvije tisuće malih vinara.

 

Na snagu stupaju i izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, temeljem kojih će se od početka 2017. taj posebni porez utvrđivati na temelju emisije ugljičnog dioksida (CO2 izraženo u gramima po kilometru), prodajne cijene vozila, snage i obujma motora i razine emisije ispušnih plinova.

 

Izmjene uređuju i institut registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima, a utvrđuju i da se posebni porez neće plaćati na oldtimere, dok bi se druga vozila starija od 30 godina, a koja nisu u kategoriji oldtimera, oporezivala u paušalnom iznosu od 2.000 kuna.

 

 

Jedinstven rok zastare od šest godina

 

U paketu zakona kojima je regulirana porezna reforma je i novi Opći porezni zakon, kojim se od ukida relativni rok zastare i uvodi jedinstveni rok zastare od šest godina. Tijela su na nastup zastare dužna paziti po službenoj dužnosti, a porezni dug za koji je utvrđena zastara te obustavljen postupak otpisat će se iz poreznih evidencija.

 

Zakonom je proširena i obveza banaka na dostavu podataka, pa će tako banke biti dužne dostavljati podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja te građana, što će uključivati i podatke o prometu tekućih i štednih računa.

 

Na snagu s početkom godine stupaju i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, kojima se briše “mali obveznik fiskalizacije”, pa će i oni, uz rok prilagodbe od šest mjeseci, morati izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja

 

Od početka 2017. primjenjivat će se i novi Zakon o upravnim pristojbama, koji uz ostalo predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, a koji bi omogućoi da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu. Za pristojbe do sto kuna ostaje i dalje mogućnost plaćanja putem državnih biljega.

 

U okviru porezne reforme doneseni su i novi zakoni o Poreznoj upravi, o administrativnoj suradnji u području poreza, izmijenjeni zakoni o poreznom savjetništvu, o carinskoj službi, o financiranju lokalnih jedinica.

 

 

Jana nabava – kriterij ekonomski najpovoljnija ponuda

 

S početkom 2017. godine na snagu stupa i novi Zakon o javnoj nabavi, prema kojemu je kriterij za odabir ponude ekonomski najpovoljnija ponuda.

 

Kriteriji za odabir najboljih ponuditelja će i dalje ostati cijena, uz odgovarajuće dodatne kriterije koje će propisati sam naručitelj, a cijena će, po Zakonu, moći biti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti, odnosno pondera pojedinih kriterija. Pritom sam naručitelj može odrediti u kojem je postotku važnost cijene kao kriterija u određenoj nabavi.

 

No, kako bi se naručitelji educirali te kako bi se izradila procedura za punu primjenu ekonomski najpovoljnije ponude, obvezatnost tog kriterija na snagu će stupiti nakon šest mjeseci, odnosno 1. srpnja 2017. godine.

 

“Oni naručitelji koji se osjećaju sigurni, koji misle da je njihovo dosadašnje iskustvo dovoljno, oni s primjenom ovog kriterija mogu krenuti odmah od 1. siječnja, a njegova primjena je obvezna od 1. srpnja 2017. godine”, istaknula je nedavno potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić na konferenciji kojom je i započela serija edukativnih radionica kako bi se poduzetnicima i javnim naručiteljima objasnili detalji novog zakona, koji je sa svojih 452 članka jedan od opširnijih i kompleksnijih.

 

Među novinama tog zakona je, primjerice, i uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije (EPSD), odnosno obrasca kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze.

 

Novina je i uvođenje instituta javnog savjetovanja u trajanju od pet dana, kada će sve zainteresirane strane moći izvršiti uvid u dokumentaciju prije formalnog početka postupka javne nabave.

 

Zakon o javnoj nabavi ograničio je i mogućnost da naručitelji i ponuditelji uzastopnim izmjenama ugovora tijekom njegova trajanja odnosno aneksima povećavaju vrijednost samog ugovora. Naime, po novome izmjene ugovora kojim bi se povećala cijena ograničene su na maksimalno 30 posto, i to svih uzastopnih izmjena kumulativno.

 

Novim su zakonom uz ostalo smanjeni i troškovi jamstava ponuditelja (s 5 na 3 posto procijenjene vrijednosti nabave), propisan jedinstveni rok za žalbu od deset dana u svim postupcima i smanjene naknade za žalbu, ukinuta upravna pristojba od 70 kuna za žalbu, itd.

 

Na prijedlog Kluba HDZ-a, u Zakon o javnoj nabavi uključena je i odredba prema kojoj naručitelji pri odabiru ekonomski najpovoljnije ponude pri nabavi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane trebaju uzeti i kriterije kojima se vrednuju proizvodi proizvedeni u sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, hrana proizvedena po standardima kvalitete te održivo proizvedena i prerađena odnosno hrana veće svježine ili nižeg opterećenja okoliša (kraći prijevoz, pakiranja prihvatljiva za okoliš i/ili recikliranje i dr.).

 

Tim tzv. kratkim lancem opskrbe omogućuje se nabava hrane veće kvalitete, svježine i nutritivne vrijednosti, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ocjenjuje kako će to pridonijeti povećanoj sigurnosti hrane, pogotovo kad je riječ o nabavi hrane u javnim ustanovama (škole, vrtići, vojarne…), kao i pomoći daljnjem razvoju hrvatske poljoprivrede.

 

 

Izmjene Zakona o računovodstvu

 

S početkom godine na snagu će stupiti i izmjene Zakona o računovodstvu, kojima se ukida obveza koja nije ni zaživjela, odnosno ukida se obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana (JOKP).

 

Naime, Zakonom o računovodstvu, koji je usvojen 2015. i glavnina njegovih odredbi je stupila na snagu početkom ove godine, bilo je predviđeno i da primjena JOKP-a započne 1. siječnja 2017.

 

No, zbog nužnosti prilagodbe informatičkih sustava i slijedom toga znatnog troška i potrebe dodatnog angažiranja ljudi, toj su odredbi prigovorili poslodavci kao i dio stručne javnosti, pa je izmjenama zakona, koje je Sabor prihvatio 9. prosinca ove godine, odredba o JOKP-u ukinuta.

 

Izmjenama je produljen i rok za predaju nekonsolidiranih financijskih izvještaja za javnu objavu, sa četiri na šest mjeseci. Tako je rok za javnu objavu financijskih izvješća ponovno vraćen na 30. lipnja.

 

Sukladno zakonskim ovlastima, Financijska agencija (vFina) će sastaviti popis poduzetnika koji ne ispunjavaju svoju obvezu i ne predaju propisanu dokumentaciju za javnu objavu te će imati ovlast da protiv njih pokrene prekršajne postupke.

 

Zakonom je izmijenjena i definicija subjekata od javnog interesa, a definirano je i koji su poduzetnici obveznici izrade nefinancijskog izvješća, itd.

 

 

Članarine u turističkim zajednicama

 

Sukladno izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, te će članarine od početka 2017. biti manje za 5 posto, što bi, prema procjenama, gospodarstvo trebalo rasteretiti za otprilike 10 milijuna kuna.

 

Sabor je u lipnju ove godine prihvatio i izmjene Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, kojima je definiran postupak odabira brodara kao pružatelja usluge kroz mehanizam ugovora o javnoj usluzi sklopljenih temeljem javnih natječaja, otvorenih za sve brodare s područja Europskog gospodarskog prostora (EPG). Naime, Hrvatska je u pregovorima za ulazak u EU osigurala prijelazno razdoblje za pomorsku kabotažu na rok od osam godina, maksimalno do 1. siječnja 2017. godine. Tako s početkom iduće godine istječe prijelazno razdoblje te su natječaji za koncesije otvoreni za brodare iz EGP-a odnosno na njih će se moći javiti brodari iz bilo koje članice EU.

 

 


Zdravstvo u 2016. u Hrvatskoj obilježio - odlazak liječnika

Autor teksta:Hina

 

Zdravstvenu politiku u 2016. godini obilježio je kraj mandata ministra Darija Nakića i početak mandata Milana Kujundžića uz niz problema u funkcioniranju zdravstvenog sustava, koji godinu završava s gotovo četiri milijarde kuna gubitka.

 

Kroz cijelu 2016. provlačio se problem odlaska liječnika i medicinskih sestara iz Hrvatske. Hrvatska liječnička komora (HLK) iznijela je podatke da je u tri i pol godine zdravstveni sustav napustilo i otišlo raditi u inozemstvo 525 liječnika, te je pozvala Vladu da poduzme mjere kojima bi se motiviralo liječnike na ostanak u Hrvatskoj, inače će zbog kadrovske devastacije u pitanje doći zdravlje hrvatskog naroda.

 

Sporni Pravilnik o specijalizacijama

 

Velike prijepore unutar struke, koji će se vjerojatno preliti i u 2017. godinu, izazvao je Pravilnik o specijalizacijama, donesen u vrijeme ministra Nakića. Pravilnikom je ukinuta obveza specijalizantima da se vrate u bolnicu ili dom zdravlja koji im je financirao plaće tijekom godina provedenih na specijalizaciji u nekoj od kliničkih ustanova, odnosno omogućeno im je da odu uz značajno manje iznose odštete.

 

Specijalizanti su pozdravili novi pravilnik tvrdeći da su dosad bili prisiljeni potpisivati lihvarske ugovore i plaćati i do 1,2 milijuna kuna odštete, dok su ravnatelji bolnica ocijenili kako im se time nanosi golema financijska šteta i izlaže opasnosti da male bolnice ostanu bez liječnika. Različita gledanja na pravilnik, odnosno na njegovu korist i štetu, dovela su i do službenog prekida suradnje HLK-a s Udrugom poslodavaca u zdravstvu. 

 

Do razrješenja neugodne situacije, koja je rezultirala i disciplinskim postupcima pred Časnim sudom Komore, još nije došlo. Sve bi trebao prekinuti ministar Kujundžić donošenjem novog pravilnika, koji je prošao javnu raspravu i predstavlja kompromisno rješenje, no Ministarstvo zdravstva iz nekog razloga još ga nije objavilo.

 

Kako sanirati četiri milijarde kuna

 

Osim tog "vrućeg krumpira", Kujundžić će tijekom iduće godine morati uložiti puno truda kako bi pronašao rješenja za saniranje četiri milijarde gubitaka zdravstvenog sustava na kraju 2016. te ustrojiti sustav koji će stvarati što manje novih gubitaka. 

 

Budući da je zdravstvo u državnom proračunu za 2017. dobilo gotovo isti iznos novca kao i prethodne godine, Kujundžić je izjavio kako dodijeljena proračunska sredstava nisu dovoljna za održavanje postojeće razine zdravstvene zaštite te je najavio racionalizaciju sustava, koja uključuje reformu bolničkog sustava i funkcionalno spajanje odjela. 

 

Najavio je da će nastaviti "sve ono dobro što su započeli njegovi prethodnici", no tek treba vidjeti koje će konkretne poteze povlačiti. Jedan od prvih je zapošljavanje novih 200 liječnika u primarnoj zaštiti, što je struka pozdravila.

 

Unatoč obećanjima nekoliko dosadašnjih Vlada, i dalje nije riješeno pitanje sudbine Imunološkog zavoda, a povjerenstvo koje je imenovao Kujundžić zaključilo je kako je proizvodnja na sadašnjoj lokaciji i s postojećom tehnologijom neodrživa, što znači da treba tražiti novu lokaciju i tehnologiju, odnosno žurno napraviti studiju isplativosti.

 

Nepopularne Nakićeve mjere

 

Iz mandata ministra Nakića, koji je na toj funkciji bio veći dio 2016. godine treba izdvojiti njegove pokušaje da financijske probleme sustava rješava kroz poskupljenje police dopunskog osiguranja za 19 kuna i uvođenje naplate za nehitne pacijente koji potraže medicinsku pomoć u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima.

 

Te su mjere u javnosti dočekane izrazito negativno, a Nakić se branio da će one ne samo pridonijeti financijskoj stabilizaciji sustava, već i povećati sigurnost bolesnika i uštedjeti na nepotrebnim dijagnostičkim pretragama. Izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje su sadržavale dio tih prijedloga, nisu izglasane posljednjega dana rada prošloga saziva Hrvatskog sabora. 

 

U Nakićevu mandatu nabavljeno je 13 novih CT uređaja za 12 bolnica diljem Hrvatske, radi unaprjeđenja dostupnosti zdravstvene usluge i smanjenja listi čekanja. Ukinuti su programi sanacije 31 zdravstvene ustanove prethodne Vlade, a županijske bolnice vraćene njihovim vlasnicima. Iako je to najavljivao, Nakić nije u svom kratkom mandatu uspio donijeti tzv. nadstandard, odnosno zdravstvene usluge koje bi se nadoplaćivale jer ih ne pokriva osnovno zdravstveno osiguranje.   

 

Kao vrijedan brand i u 2016. godini valja spomenuti uspjehe hrvatske transplantacijske medicine. Naša je zemlja, zahvaljujući uspješno ustrojenom transplantacijskom programu, sa 40 donora organa na milijun stanovnika i dalje u samom vrhu te grane medicine u svijetu - svjetski prvak u presađivanju organa, prva po broju transplantacija jetre i bubrega, a druga po presađivanju srca.


23. 12. 2016.

KOLUMNA Novca ima, ali je loše raspoređen

IZA POZORNICE BRANKA PODGORNIKA

Autor: Branko Podgornik

Vlada nema pravo žaliti se da tisuće liječnika i ostalih kadrova napušta javni sektor i Hrvatsku, a istodobno uskraćivati im veća primanja

(Novilist.hr) Državni službenici dobili su uoči Božića dobru vijest. Vlada premijera Plenkovića odlučila je 2017. povećati osnovicu njihovih plaća za šest posto. Taj pohvalni potez zasigurno je izazvao kisela lica zagovornicima politike »stezanja remena«. Oni su zabrinuti da će to pruzročiti prevelik manjak u proračunu za iduću godinu.

Plaće službenika samo su početak. Sada je logično povećati i plaće prosvjetarima, liječnicima, medicinskim sestrama i ostalima u javnom sektoru, svima kojima je 2009. plaća smanjena zbog krize. Njih ima četvrt milijuna.

 

Ali razloga protiv rasta plaća nema puno. Gospodarstvo, iako se oporavlja, još se nije vratilo na razinu iz 2008. godine. Raspoloživi dohodak je niži nego prije krize. Vlada i sindikati, međutim, nisu se 2009. sporazumjeli da će se plaće vratiti na staro onda kada se i gospodarstvo vrati na staro, nego kada krene oporavak – koji traje već dvije godine.

 

Vlada nema pravo žaliti se da tisuće liječnika i ostalih kadrova napušta javni sektor i Hrvatsku, a istodobno uskraćivati im veća primanja. To što su plaće i sigurnost radnog mjesta u privatnom sektoru prosječno niži nego u javnom, također nije izgovor. Logičnije je popraviti i položaj zaposlenih u privatnom sektoru, počevši od povećanja minimalca.

 

Više plaće, dakako, opteretit će proračun za 2017., ali neće ugroziti očekivani gospodarski rast. Naprotiv, veće plaće pomoći će rastu potrošnje, prodaje i prihoda poduzeća. Podsjetimo, Hrvatska je najveći pad BDP-a (7 posto) doživjela upravo 2009., kad je srezala proračunsku potrošnju, pa i plaće zaposlenih. Oporavak je bio nadomak ruke 2011., kad su Kosoričinoj Vladi prije izbora popustile uzde nad proračunom i kad je ukinula »krizni porez« na plaće. Oni koji upozoravaju da napretka neće biti bez reformi, samo su djelomice u pravu. Reforme daju rezultate na dulji rok, ali nijedna ne može uspjeti ako se istodobno guši potrošnja, kupovna moć ljudi. Treba li tome jačeg dokaza od gospodarske stagnacije u Hrvatskoj i EU-u, koja je prouzročena upravo politikom stezanja remena?

 

Poslovni krugovi tvrde da će veće plaće potkopati konkurentnost gospodarstva. Sindikatima neprekidno predbacuju da se bore za preraspodjelu kolača, umjesto za veću proizvodnju. I ta je kritika neutemeljena. Već dva desetljeća u Hrvatskoj proizvodnja je zadnja rupa na svirali. Glavna briga politike i poslovnih krugova je preraspodjela dobara. Ona je dovela do rastućih nejednakosti, stvorivši 200 do 300 bogatih obitelji s imovinom većom od 30 milijuna dolara, koje su zajedno »teške« više od 30 milijardi dolara, prema procjeni kuće Wealth-X. Gospodarstvo u prosjeku stoji u mjestu već dva desetljeća, a nakon krize ubrzava se siromašenje većine stanovništva.

 

Novca u Hrvatskoj i svijetu ima više nego ikad, samo je sve lošije raspoređen. Tražiti žrtve od onih koji se neprekidno žrtvuju više nema smisla. Hrvatsko gospodarstvo sada služi manjini, pa političari moraju izvesti reforme da bi počelo služiti svim slojevima, svim ljudima. Uostalom, Isus se nije rodio u kraljevskim odajama, nego u kolibi siromaha.

 


Kujundžić razmatra kažnjavanje neodgovornih pacijenata

04.11.2016.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je u četvrtak da će se uređenje zdravstvenog sustava provoditi postupno, uvest će se kontrola liječnika, a ne isključuje ni sankcioniranje pacijenata za neodgovorno ponašanje.

Kujundžić je u izjavi novinarima nakon sjednice Vlade ponovio da sustav misli urediti dogovorom između primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Liječnicima će se, kaže, slati kontrole i upozorenja ako bez potrebe, mimo smjernica liječenja, šalju pacijente na dijagnostičke preglede.

S obzirom na 30 posto nepotrebnih dijagnostičkih pregleda u hrvatskim zdravstvenim ustanovama, smanjivanju lista čekanja i uštedama trebale bi pridonijeti kliničke smjernice za dijagnostiku i liječenje najčešćih bolesti u Hrvatskoj, koje se upravo izrađuju.

Kujundžić sada ne razmišlja o uvođenju sankcija pacijentima, ali će i o tome razmisliti jer procjene govore da se barem 30-ak posto pacijenata ne odazove na pregled za koji su upisani.

"To je zapravo zauzimanje mjesta drugima, onima kojima bi možda upravo taj dan bio otkriven karcinom, koji bi mogli biti operirani i izliječeni", rekao je.

Sankcioniranje neodgovornog ponašanja pacijenata bilo bi na tragu slične prakse u zemljama EU-a, primjerice u Švedskoj gdje se pacijentima naplati puna cijena propuštenog pregleda ili pretrage.

 


HZZO: Mobilni portal za pacijente još nije pušten u radzv

Autor teksta:Hina

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) demantirao je u ponedjeljak medijske informacije da je počeo s radom mobilni portal za pacijente, preko kojega se građani mogu naručivati kod svog obiteljskog liječnika, stomatologa ili ginekologa.

Mobilni portal za pacijente je dovršen, no još nije pušten u rad, o čemu će javnost biti pravodobno obaviještena, ističe HZZO u priopćenju. 

Riječ je o portalu koji će omogućiti komunikaciju pacijenata s liječnicima putem mobilnog telefona. Kada se pusti u rad, preko aplikacije će biti moguće naručivanje u ordinacije obiteljske medicine, slanje zamolbe za obnovu kronične terapije, a bit će moguće poslati i zamolbu za neke uobičajene administrativne dokumente, poput doznaka.

 Pristup mobilnom portalu pacijentima će omogućiti njihov izabrani liječnik, kod kojega će dobiti lozinku za ulaz u mobilni portal.

"U ovom trenutku mobilnu aplikaciju mogla bi koristiti trećina građana ili 1,5 milijuna osiguranika HZZO-a, a za komunikaciju putem mobilnog portala bit će dostupno 939 timova opće/obiteljske medicine, 165 pedijatrijskih timova, 140 ginekoloških i 372 tima dentalne medicine. Planira se u najskorije vrijeme da će mobilna aplikacija biti dostupna svima", poručuju iz HZZO-a.

Ističu da će mobilni portal biti siguran komunikacijski kanal. Komunikacija će biti automatski evidentirana u kartonu pacijenta, a liječnik će, na temelju profesionalne procjene, odlučiti kada treba pozvati pacijenta u ordinaciju.

Iako još nisu pustili u rad mobilni portal, u HZZO-u ističu da je građanima od 20. rujna, kroz sustav e-Građani, dostupan portal preko kojega osiguranici mogu pratiti svoje medicinske podatke. Na taj način imaju uvid u propisane i preuzete lijekove u ljekarnama, nalaze i otpusna pisma iz bolnica i ustanova specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite.

 

S obzirom da je tom portalu dosad pristupilo oko 2500 građana, u HZZO-u pozivaju građane da iskoriste njegove mogućnost na adresiportal.zdravlje.hr.

Pri ulazu na taj portal treba se autorizirati nekom od vjerodajnica sigurnosne razine 3 ili 4, npr. e-Osobnom iskaznicom, mTokenom e-Građani koji izdaje Fina ili pak mTokenom neke od komercijalnih banaka, prema listi prihvaćenih vjerodajnica: e-gradjani


Nakon uspješne autorizacije otvara se web aplikacija s osobnim podacima građana, koja omogućuje uvid u dio vlastitih medicinskih podataka iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH). Svi podaci nalaze se u sigurnom i višestruko zaštićenom sustavu te nisu javno dostupni, ističe se u priopćenju.

Portal zdravlja omogućuje građanima da izabranim liječnicima obiteljske medicine, dentalne medicine, ginekologu, odnosno pedijatru, dozvole ili zabrane pristup podacima. Također omogućuje uvid u to tko je, kada i koje podatke pregledavao.

KoHOM: Reklama aplikacije radi skretanja pozornosti s pravih problema u zdravstvu

 

Iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) pozdravili su u ponedjeljak ideju mobilne aplikacije za pacijente, no upozoravaju da će provedba biti upitna zbog nedostatne informatičke pismenosti stanovništva, ali i problema s računalnim programima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji ne podržavaju tu aplikaciju. 

Upozoravaju da uvođenje mobilne aplikacije znači dodatni posao za liječnike i medicinske sestre čija će zadaća biti da upoznaju pacijente s mobilnom aplikacijom, daju im zaporke i potpišu ugovor o korištenju mobilne aplikacije.

"Još jedanput se pokazalo da HZZO komunicira sa zdravstvenim radnicima preko medija, te se čini kao da se radi o reklamiranju HZZO-a da bi se odvukla pažnja s pravih problema u zdravstvu", ocjenjuje KoHOM u priopćenju. 

KoHOM kaže da će mobilna aplikacija biti sigurnija komunikacija od e-maila, SMS-a i drugih mreža, u slučaju naručivanja lijekove za kroničnu terapiju ili uputnica za kontrole u slučaju kroničnih bolesti. No, pritom pacijenti ne trebaju očekivati da će odgovor dobiti odmah, već samo radnim danom u roku 48 sati.

 

 



24.10.2016.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kujundžićev plan za reorganizaciju zdravstva

 

Pretragu, pregled ili zahvat koji nije hitan čekat ćete najdulje šest mjeseci. Ako ta pretraga, pregled ili zahvat nisu u košarici zdravstvenih usluga koje pokriva zdravstveno osiguranje (ili je, primjerice, limitirana njihova količina), nadoplatit ćete ih ili platiti.

 

Sve što može rješavat će liječnik primarne zdravstvene zaštite da se smanje troškovi i rastereti bolnički sustav – dakle “revival” domova zdravlja. Sve nabrojeno ugrubo je sadržaj plana za zdravstvo nove Vlade u kojemu je i gradnja dječje bolnice te Instituta za djecu, piše Večernji list.

 

·                         'Plenkovićeva vlada uskoro će se činiti jako 'desnom''

 

Dok je gradnju “nove Klaićeve” najavio još prim. dr. Siniša Varga, Institut za djecu plan je HDZ-a kojim se, koliko je poznato, želi institucionalizirati zaštita za djecu u smislu prevencije, edukacije i slično. Što se tiče gradnje nacionalne dječje bolnice, dojučerašnji ministar dr. Dario Nakić odredio je njezinu lokaciju uz KB Dubrava. Upravo tom zagrebačkom bolnicom godinama je upravljao novi ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić, kojeg su dočekale liste čekanja, dugovi i vječni manjak novca u sustavu. Sve isto, dakle, kao i njegova prethodnika, a i recept kojim se planiraju rješavati ti problemi izgleda isto kao i lani. Bar na papiru.

 

Racionalizacije će biti, piše izrijekom i u planu Vlade, no koje će reforme nastaviti novi ministar zdravstva, odlučit će nakon što, da tako kažemo, utvrdi stanje na terenu.

 

''Napravit ću žurnu analizu stanja u bolnicama, njihovo financijsko poslovanje, zapošljavanje, izvršenost posla i iskorištenost opreme. Iz toga će proizaći zaključci i odluka'', kaže ministar Kujundžić dodajući da će nastaviti reforme i poteze koji su dobri, a okončati one druge.

 

Procjenjuje da će sve biti jasno u idućih mjesec dana, a svoj prvi ministarski dopis svim će ustanovama poslati ovog vikenda. U njemu će zatražiti očitovanje o financijama, izvršenosti posla, njihovoj složenosti i problemima koje imaju, ali i kadroviranju jer je, kaže, dosta ljudi zaposleno posljednjih mjeseci, piše Večernji list.

 

''Nitko neće ostati bez posla, ali opseg posla mora se povećati kao i iskorištenost opreme tako da sustav bude učinkovitiji i dostupniji pacijentima'', poručuje čelni čovjek ministarstva kojem je reorganizacija neizbježna.

 


SINDIKATI I PACIJENTI PROTIV KUJUNDŽIĆEVE KOŠARICE

Reforma po glavi stanovnika: Hoće li bogati imati kvalitetnije zdravstvo?

Za sve promjene u zdravstvu traži se široka javna rasprava / arhiva NL

Autor: Ljerka Bratonja Martinović
Objavljeno: 24. listopad 2016. 

 

VEZANO

·                     ČLANCI

Kujundžić tvrdi da zdravstvo neće poskupjeti, a novim zapošljavanjima zaustavit će odljev liječnika

Pritisak HZZO-a: Specijalist mora propisati jeftiniji generički lijek, ili će i bolnice plaćati kazne

Zdravstvo na raskrižju: Umjesto skrbi, razvoja i partnerstva, imamo usluge, racionalizaciju i limite

 

Tražimo zakonsku zabranu uvođenja košarica usluga, ili definiranja paketa usluga. To je put prema amerikanizaciji i tajkunizaciji zdravstva, kaže Mario Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata

Dario Nakić napustio je Ministarstvo zdravstva, ali to ne znači da je HDZ odustao od zdravstvene politike kakvu je Nakić zagovarao. Košarica osnovnih zdravstvenih usluga, jasno zacrtana u programu Plenkovićeve vlade, nije drugo do dobro poznati Nakićev nadstandard zdravstvenih usluga protiv kojeg se u veljači pobunio veći dio javnosti, izuzev onih koji bi od takvog zdravstvenog biznisa imali izravne koristi.

 

Uvođenje košarice osnovnih usluga znači da će se točno odrediti paket usluga koji pacijentu pripada temeljem osnovnog zdravstvenog osiguranja, a sve što će prelaziti košaricu može se dobiti – uz plaćanje. Prema Nakićevom konceptu, u nadstandard ili usluge izvan košarice ulazile bi bolje bolničke sobe, skuplji stentovi, bolja umjetna koljena ili kukovi, izbor medicinskih pomagala ili skuplje varijante lijekova koje propisuje HZZO. Osnovno zdravstveno osiguranje pokrivalo bi onu razinu kvalitete koju struka proglasi standardom.

 

Osobni interesi

Uvođenje košarice usluga u zdravstvu ima svoje ekonomsko opravdanje, jer osigurava dodatni prihod zdravstvenoj blagajni. Procjene kažu da bi se samo doplatom skupljih varijanti generičkih lijekova, koji bi bili u nadstandardu, moglo zaraditi oko 500 milijuna kuna godišnje, što je 10 posto ukupnog godišnjeg proračuna za lijekove. S druge strane, košarica je potpuno socijalno neosjetljiva, jer zauvijek pokapa solidarni javni zdravstveni sustav u kojem svatko ima pravo na istu uslugu, a ona ne ovisi o dubini nečijeg džepa. Nakić je s uvođenjem nadstandarda odugovlačio, pritisnut pobunom zbog drugih nameta koje je paralelno nastojao uvesti. Novom je ministru Milanu Kujundžiću definiranje košarice usluga upisano kao jedan od važnijih radnih zadataka u predstojećem mandatu.

Iz Udruge hrvatskih pacijenata već su reagirali na tu najavu, jer košarica, upozoravaju, vodi u tajkunizaciju zdravstva i ubiranje profita na račun pacijenata.

– Tražimo zakonsku zabranu uvođenja bilo kakvih košarica usluga, ili definiranja paketa usluga koje neki možda traže i iz osobnih interesa ili radi profita. To je put prema amerikanizaciji i tajkunizaciji zdravstva, što ne smijemo dopustiti. Hrvatska mora ostati socijalna država, što znači da moramo imati osigurano sveobuhvatno i kvalitetno solidarno zdravstvo za sve građane u trenutku njihove stvarne potrebe – poručuje Marijo Drlje, predsjednik UHPa.

 

Bez restrikcija

Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, upozorava da se takve odluke ne mogu donijeti bez dogovora sa sindikatima, i bez široke javne rasprave. No načelno odbija samu ideju o uvođenju košarice, jer se time »uvode dvije kategorije građana, a oni s tanjim džepom postat će građani drugog reda«.

– Ako budu inzistirali na košarici usluga nakon obećanja da dopunsko zdravstveno osiguranje neće poskupjeti, jasno je da će posegnuti u neka prava u obveznom zdravdstvenom osiguranju koja pacijenti danas imaju. Očekujem od ministara da u vrijeme kad građani nemaju ni za preživljavanje, ni ne pomišlja na restrikcije zdravstvenih usluga, jer to opet znači zadiranje u džep pacijenata – tvrdi Topolnjak.

 

Uvođenje košarice nije predviđeno Nacionalnom strategijom zdravstva 2012. – 2020. godine, upozorava bivši ministar zdravlja Siniša Varga, pa je takvu mjeru nemoguće donijeti bez široke javne rasprave. Košarica se, kaže Varga, ne smije odnositi na niži i viši standard usluge, već jedino na usluge koje su pokrivene participacijom i koje to nisu.

 

– Na primjer, sve mjere preventivne zdravstvene zaštite bi trebalo osloboditi participacije, uključujući specijalističku dijagnostiku od sekundarne prevencije komplikacije kroničnih bolesti, jer se želi poticati pacijente na prevenciju bolesti – kaže Varga.

 


Subota, 22.10.2016.

Ovo je plan za zdravstvo novog ministra Milana Kujundžića

VIŠE RADA, ŠTEDNJA...

Sve što može, rješavat će liječnik primarne zdravstvene zaštite da bi se smanjili troškovi i rasteretio bolnički sustav.

AUTOR: Ivana Rimac Lesički

 

(VEČERNJI LIST) Pretragu, pregled ili zahvat koji nije hitan čekat ćete najdulje šest mjeseci. Ako ta pretraga, pregled ili zahvat nisu u košarici zdravstvenih usluga koje pokriva zdravstveno osiguranje (ili je, primjerice, limitirana njihova količina), nadoplatit ćete ih ili platiti.

Sve što može rješavat će liječnik primarne zdravstvene zaštite da se smanje troškovi i rastereti bolnički sustav - dakle "revival" domova zdravlja. Sve nabrojeno ugrubo je sadržaj plana za zdravstvo nove Vlade u kojemu je i gradnja dječje bolnice te Instituta za djecu. Dok je gradnju "nove Klaićeve" najavio još prim. dr. Siniša Varga, Institut za djecu plan je HDZ-a kojim se, koliko je poznato, želi institucionalizirati zaštita za djecu u smislu prevencije, edukacije i slično. Što se tiče gradnje nacionalne dječje bolnice, dojučerašnji ministar dr. Dario Nakić odredio je njezinu lokaciju uz KB Dubrava. Upravo tom zagrebačkom bolnicom godinama je upravljao novi ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić, kojeg su dočekale liste čekanja, dugovi i vječni manjak novca u sustavu. Sve isto, dakle, kao i njegova prethodnika, a i recept kojim se planiraju rješavati ti problemi izgleda isto kao i lani. Bar na papiru.

Kadroviranje zadnjih mjeseci

 

Rješavanje lista čekanja, gradnja Klaićeve, uvođenje nadstandarda i evaluacija rada liječnika sadržaj je s kojim je počeo i Nakić. Liste čekanja, međutim, nisu riješene, a što se tiče definiranja standarda u zdravstvu, nakon najave da će svako stručno društvo odrediti što je standard u koji se ne dira, cijela je priča pala u drugi plan. Tako je bilo zbog, podsjetimo, reforme hitne pomoći. Uslijedila je najava podizanja cijene dopunskog osiguranja kojom je "naletio na zid" pa ne čudi da nova Vlada konstantno ponavlja da tog poskupljenja neće biti. Ali racionalizacije će biti, piše izrijekom i u planu Vlade, no koje će reforme nastaviti novi ministar zdravstva, odlučit će nakon što, da tako kažemo, utvrdi stanje na terenu.

- Napravit ću žurnu analizu stanja u bolnicama, njihovo financijsko poslovanje, zapošljavanje, izvršenost posla i iskorištenost opreme. Iz toga će proizaći zaključci i odluka - kaže nam ministar Kujundžić dodajući da će nastaviti reforme i poteze koji su dobri, a okončati one druge. Procjenjuje da će sve biti jasno u idućih mjesec dana, a svoj prvi ministarski dopis svim će ustanovama poslati ovog vikenda. U njemu će zatražiti očitovanje o financijama, izvršenosti posla, njihovoj složenosti i problemima koje imaju, ali i kadroviranju jer je, kaže, dosta ljudi zaposleno posljednjih mjeseci.

Opseg posla mora se povećati

 

- Nitko neće ostati bez posla, ali opseg posla mora se povećati kao i iskorištenost opreme tako da sustav bude učinkovitiji i dostupniji pacijentima - poručuje čelni čovjek ministarstva kojem je reorganizacija neizbježna.

Dio je te reorganizacije u bolničkoj reformi koja je dovršena na papiru, a temelj joj je, kako neslužbeno doznajemo, smanjenje broja bolničkih kreveta za pacijente s akutnim bolestima. U pojedinim bolnicama to bi donijelo ukidanje nekih odjela. Osim što bi tako dio liječnika ostao bez upravljačkih mjesta, značilo bi to i da pacijenti više ne bi mogli u jednoj bolnici "obaviti sve".

Uz napomenu da će nakon dobivanja podataka analize stanja 
donijeti konkretne odluke, ministar kaže da nema razloga držati odjele za koje nema potrebe i uvjeta.

 

 


PRIORITETI MINISTRA

Kujundžić tvrdi da zdravstvo neće poskupjeti, a novim zapošljavanjima zaustavit će odljev liječnika

 

Autor: Ljerka Bratonja Martinović
Objavljeno: 20. listopad 2016. 

 

 

VEZANO

 

·                     ČLANCI

KOMENTAR Plenkovićeva Hrvatska bez jasnih odgovora: Nema zemlje za jokićevce, za koga ima?

Kujundžić: Protiv sam abortusa, ali i protiv zabrane. Molitvena okupljanja ispred bolnica su malo nespretna

Kujundžić o planovima u zdravstvu: Prioritet dostupnija zdravstvena zaštita i čuvanje ljudskih resursa

 

Zdravstvo neće poskupjeti. U svijetu poskupljuje 10 posto, to je strašno. Osiguravajuća društva se muče, a mi ćemo nastojati da s onim što imamo dobijemo što više – poručio je Kujundžić

 

 Dostupnija zdravstvena zaštita bez poskupljenja i borba protiv odlaska liječnika u inozemstvo bit će prioriteti novog ministra zdravlja Milana Kujundžića, koji je na tu dužnost stigao gotovo istodobno s povratkom u HDZ. Gastroenterolog i nekadašnji ravnatelj KB-a Dubrava porijeklom iz imotskoga kraja napustio je HDZ 2013. godine, nezadovoljan stranačkim vodstvom, i osnovao stranku Hrvatska zora, a godinu kasnije kandidirao se i za predsjednika države. U HDZ se vratio u kolovozu ove godine.

Prema prvim izjavama, Kujundžić nema namjeru započeti mandat s poskupljenjima i naplatama, kao što je to činio njegov prethodnik Dario Nakić.

– Uvijek treba nastaviti, a ne ići revolucijama i reformama. Zdravstvo neće poskupjeti. U svijetu poskupljuje 10 posto, to je strašno. Osiguravajuća društva se muče, a mi ćemo nastojati da s onim što imamo dobijemo što više – poručio je Kujundžić upitan hoće li nastaviti Nakićevim stopama u pogledu naplate pregleda na hitnoj službi i drugim nametima. U pogledu pacijenata koji nepotrebno dolaze na hitnu, najavio je da će napraviti više reda. »Imamo malo timova obiteljske medicine. Treba zaposliti nekoliko stotina liječnika«, ustvrdio je novi ministar zdravlja kojem je očuvanje ljudskih resursa u zdravstvu jedan od prioriteta u mandatu.

U kampanji protiv zabrane pobačaja

Kujundžić se o pitanju pobačaja zasad nije izjasnio, no tijekom svoje predsjedničke kampanje 2014. godine usprotivio se zabrani pobačaja. Kako je tada izjavio, »u Hrvatskoj ne treba zabranjivati pravo na pobačaj, nego aktivnom politikom čuvati dijete od začeća«. Novi se ministar prema pitanju pobačaja odnosi »u skladu s univerzalnim kršćanskim vrednotama koje zagovaraju očuvanje života od začeća do smrti«. Unatoč tome, ne smatra da se život od začeća čuva zakonskom zabranom pobačaja, već »aktivnom politikom«.

Omalovažavanje profesije

U ministarsku fotelju Kujundžić sjeda opterećen stegovnim postupkom koji se protiv njega pokreće u strukovnoj komori. Šef Hrvatske liječničke komore Trpimir Goluža podnio je zahtjev Časnom sudu HLK za pokretanjem disciplinskog postupka protiv Kujundžića zbog njegove izjave da »brojni liječnici imaju titule, ali iza njih stoji praznina«. Pedeset posto doktora ne zaradi svoju plaću, ne zna raditi, niti hoće raditi, izjavio je ljetos Kujundžić. U komori su njegovu izjavu doživjeli kao nečasni udar na liječnički ugled i omalovažavanje profesije, a Kujundžić je u međuvremenu priznao da je možda bio malo preoštar.

– Iako očito ne dijelimo iste vrijednosne stavove o radnoj etici i znanju hrvatskih liječnika, Hrvatska liječnička komora je spremna konstruktivno surađivati s novim ministrom zdravstva. U tom pogledu očekujemo uspostavu zdravog partnerskog odnosa i otvoreni dijalog o svim problemima u zdravstvenom sustavu – komentira Kujundžićevo imenovanje Trpimir Goluža. Kao liječnika, dodaje, ohrabruje ga spoznaja da je Kujundžić bio jedan od osnivača Hrvatskog liječničkog sindikata i gotovo 15 godina njegov glavni tajnik. Zato od novog ministra očekuje angažman na sklapanju strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike.

Paket usluga

A prema programu rada nove Vlade, od ministra Kujundžića očekuje se da osigura moderan i financijski održiv zdravstveni sustav, te jednako dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u svim dijelovima Hrvatske. To će se, prije svega, postići definiranjem tzv. »zdravstvene košarice«, odnosno paketa osnovne zdravstvene zaštite na koju ima pravo svaki osiguranik. Zdravstvena košarica put je prema uvođenju nadstandarda, odnosno usluga izvan osnovne košarice, koje neće pokrivati osnovno zdravstveno osiguranje. Najavljuje se i ukidanje lista čekanja za žurne preglede, uvođenje maksimalnog roka za pregled od šest mjeseci za pacijente koji nisu hitni, izgradnja nove dječje bolnice i osnivanje Instituta za djecu, uvođenje boljih radnih i financijskih uvjeta za liječnike i druge zdravstvene djelatnike, da bi se spriječio odlazak iz Hrvatske.

 

 

NOVI MINISTAR ZDRAVSTVA
Kujundžić: Protiv sam abortusa, ali i protiv zabrane. Molitvena okupljanja ispred bolnica su malo nespretna
 

Hrvatska izdvaja visokih 14 posto iz plaća za zdravstvo, ali gledajući u apsolutnim brojevima izdvaja se malo. Dok Njemačka, Nizozemska i Danska godišnje u prosjeku troše oko 5.000 eura po glavi stanovnika, a Slovenija 2.500 eura, mi izdvajamo oko 1.400, naglasio je Kujundžić napomenuvši da dopunsko zdravstveno osiguranje neće poskupjeti

Novi ministar zdravstva Milan Kujundžić preuzeo je u četvrtak prijepodne funkciju ministra od svog prethodnika Darija Nakića te najavio kako će nastaviti raditi kako je zamišljeno te mijenjati na bolje ono što može.

"Osoba sam dijaloga, kontinuiteta i sve što je dobro pokušati ću nastavit raditi u pravcu kao što je zamišljeno. Ono što može bolje, to ćemo pokušati modificirati, a otvoriti ono što se nije stiglo otvoriti od problema", izjavio je Kujundžić.

Zahvalio je dosadašnjem ministru na svemu što je učinio ili započeo u proteklih devet mjeseci te izvijestio da su se prilikom primopredaje dotaknuli brojnih problema - od Imunološkog zavoda, onkologije do Pravilnika o specijalizacijama.

Ustvrdio je kako je sustav zdravstva nešto najbolje što u Hrvatskoj imamo i po čemu smo najbliži Europi, ali i da postoje brojni problemi, od ljudskih resursa, gdje mladi kvalitetni ljudi odlaze iz Hrvatske do problema s opremom, bolnicama, sa hitnom što će trebati "strpljivo, bez velikih riječi, popravljati".

Kujundžić je najavio nastavak reforme hitne medicinske službe. "Moram to još malo proučiti, ali u osnovi je na tragu onoga što se trebati napraviti. Mora se sačuvati sustav, a da bi ga sačuvali, ponekad se morate 'nekome malo zamjeriti' i tražiti veću participaciju u tome, ali uvijek nastaviti pravedno raspodijeliti teret", kazao je.

Odlazak mladih, kvalitetnih liječnika i sestara 

 

Što se tiče reforme zdravstvenog osiguranja rekao je kako zasad o tome ne razmišlja jer u trenutku u kojem je većina nacije u siromaštvu to ne bi bilo dobro, ali s druge strane će, kaže, trebati tražiti rješenja s obzirom na nedostatak novca u sustavu.  

"Najveći problem koji se ne vidi, a kojeg se jako bojim je odlazak mladih, kvalitetnih liječnika i sestara iz sustava zdravstva u inozemstvo. Iz sustava EU u idućih sedam godina u mirovinu će otići 11 milijuna ljudi. Od kuda će oni uzeti te ljude? Naravno da će dio njih pokušati uzeti iz Hrvatske koja ima kvalitetne liječnike i medicinske sestre".

Kujundžić je rekao kako će, uz ministarsku dužnost, nastojati, ako za to bude zakonske mogućnosti, nastaviti 'za nula kuna' sa svojim radom u KB Dubrava gdje je i dosad svakodnevno operirao.

Ministar u odlasku Dario Nakić rekao je kako u postojećoj situaciji ne zavidi osobi koja će voditi sustav opterećen problemima.

"Profesor Kujundžić je iskusni stručnjak koji se dokazao u vođenju bolnice i siguran sam da će sva svoja znanja i iskustvo prenijeti na vođenje zdravstvenog sustava. Od srca mu želim uspjeh i sreću na dobrobit svih nas", rekao je Nakić.

Dodao je kako je ponosan što su u kratkom vremenu njegova mandata uspjeli pokrenuti - od nabavke opreme, otvaranja natječaja za nabavku opreme iz fondova EU, reforme hitne, ali i izrazio žaljenje što nisu uspjeli započeti reformu bolničkog sustava.

Ocijenio je kako je upravo reforma bolničkog sustava nešto što će biti bolno i izazvati jako puno reakcija jer ljudi nisu skloni promjenama. Ali, dodaje, ta reforma nužna je zbog stabilizacije sustava.

Za WC papir i sapun u bolnicama mora biti novca 

 

Milan Kujundžić, u svom nastupnom intervjuu, rekao da je protiv abortusa, ali i protiv zabrane jer ne donosi rješenje, a osvrnuo se i na molitvena okupljanja ispred bolnica ocijenivši ih "malo nespretnima".  

"Molitvene zajednice apsolutno podržavam, ali okupljanje pred bolnicama je malo nespretno", odgovorio je Kujundžić na pitanje u emisiji "Novi dan" N1 televizije kakvo je njegovo stajalište prema molitvenim okupljanjima poput "40 dana za život" ispred bolnica.

Dodao je da je moguće moliti na različitim javnim mjestima i da to nikome ne treba zabranjivati te spomenuo da bolnica u kojoj radi ima kapelu. 

"Osobno sam protiv abortusa, ali i protiv zabrane, jer ne donose rješenje, već samo više izgubljenih života, kako djece tako i majke. Potrebno je educirati djevojke, kao i psihološka i materijalna potpora države - da se ni jedna majka ne boji začeti dijete", rekao je.

Komentirao je i prigovore na račun zdravstvenog sustava pa tako i podatak da u bolnicama nema osnovnih potrepština poput sapuna i WC papira.

"Parcijalno znam da stanje nije dramatično, ali nužno je popraviti neke stvari. Ako nemamo novca za biološke lijekove - za WC papir i sapun moramo imati", rekao je te ocijenio da "stanje zasigurno nije takvo da se za mjesec dana baš mora kupiti rentgen". "Neke bolnice imaju dobru, neke lošu opremu i treba raditi na izjednačenosti - nije dobro da netko da ima tri nova magneta, a druga bolnica samo stari CT", dodao je.

Na pitanje kako će 'izgladiti' sukob s Hrvatskom liječničkom komorom koja ga tuži zbog izjave da su liječnici lijeni, odgovorio je da to učiniti dijalogom te najavio da će već sljedeći tjedan razgovarati i s predstavnicima liječnika i s predstavnicima medicinskih sestara. 

"Žao mi je ako sam koga povrijedio, ali rekao sam istinu ne samo o medicini, već i drugim granama. Sustav dopušta da neki rade malo ili ne rade", kaže.

Dopunsko neće poskupjeti 

 

Najavio je da će od ravnatelja bolnica tražiti izvješća o radu, a oni pak od šefova klinika i zavoda. "Moje mjere i koraci će biti takvi da ću tražiti od ravnatelja bolju organizaciju te način kako nagraditi one što rade više i potaknuti one koji rade manje", kazao je.

"Oni ljudi koji vrijede i zasluže, mogu raditi i izvan radnog vremena", rekao je komentirajući rad liječnika iz  javnog sustava u privatnim klinikama te upozorio da liječnici "u naponu snage" odlaze u inozemstvo zbog bolje plaće.

"Kod nas je ista je plaća za sve - ja mogu čitati novine ili biti na operaciji cijeli dan. To moramo mijenjati. U ovom trenu plaća liječnika iznosi oko 9.000 kuna, a s dežurstvima može narasti na 12 do 13 tisuća. Moramo tražiti način kako nagraditi posao", dodao je te naveo da bi plaće u zdravstvu mogle rasti bude li rastao i BDP. 

Na pitanje smatra li da onaj tko ima više treba platiti više u zdravstvu, odgovorio je da treba sačuvati dostupnost, ali i uvesti pravednost jer se "mnogi predstavljaju kao socijalna kategorija, a voze skupe automobile". 

Ustvrdio je i da, gledajući u postotcima, Hrvatska izdvaja visokih 14 posto iz plaća za zdravstvo, ali gledajući u apsolutnim brojevima izdvaja se malo. Dok Njemačka, Nizozemska i Danska godišnje u prosjeku troše oko 5.000 eura po glavi stanovnika, a Slovenija 2.500 eura, mi izdvajamo oko 1.400, no naglasio je da dopunsko zdravstveno osiguranje neće poskupjeti.

"Ni slučajno nemamo takvih primisli", dodao je.

Nisam revolucionar

 

Na pitanje što će napraviti po pitanju gubitaka u sustavu, rekao je da su tu brojke kontradiktorne. "Svake godine manjkaju milijarde, i stvara se novi manjak - trošimo više nego imamo. Istina je u sredini. Treba trošiti manje i to se može postići organizacijom i kontrolom, objedinjenom javnom nabavom za lijekove ili aparate. A moramo i uštedjeti i unutar sustava", smatra Kujundžić.

Na pitanje što je sa spajanjem bolnica odgovorio je: "Nisam revolucionar, treba ući ili popravljati. Naslušali smo se o reformama, a trebamo se prilagoditi velikim sustavima". 

Kad je pak riječ o mogućim smjenama ravnatelja bolnica, Kujundžić kaže da tu "treba vidjeti tko su i kakvi su im rezultati". "Negdje su se zaigrali, troši se, primaju se novi ljudi", dodaje.

Na pitanje je li nabava najveći problem, rekao je da tu treba okupiti ljude svih struka i vidjeti što bi bila najbolja rješenja pa objaviti tendere za sve bolnice.

"Tu postoji i formalno-pravni problem, može se utjecati na nabavu u državnim bolnicama, a tu ne spadaju županijske. Možemo ukazati da se, umjesto nečega što košta 1.000 eura, može nabaviti za 700, a da 300 ostane za šprice, pacemakere, proteze", kaže Kujundžić.

Prgomet bi bio izvrstan ministar 

 

Komentirao je i zbivanja u HDZ-u uoči izbora ministara, a na pitanje je li, zajedno s Mirom Kovačem, bio protiv zamjene Zlatka Hasanbegovića na dužnosti ministra kulture odgovorio je kako ga uvijek čudi što mediji zlonamjerno rade.

"Nisam član Predsjedništva HDZ-a niti sam bio ondje. Vašoj struci više vjerodostojnosti i istine ne bi falilo", dodao je te naglasio da nije sudjelovao u razgovorima oko smjene Hasanbegovića.

"Smjena se dogodila. Hasanbegović je apsolutno kompetentna osoba, ali odluka je mandatara u kojim se nijansama odlučio za nekog", rekao je.

Na pitanje kako je prošao njegov izbor za ministra zdravstva te koja mu je prednost u odnosu na ostale kandidate, odgovorio je kako su su svi visoko kvalitetni ljudi te da bi izbor bio dobar koga god bi Plenković izabrao. 

"Ne znam što je bilo presudno, ali mislim da se vodio kriterijima kompeticije i izbornog rezultata", naveo je te dodao kako bi i Drago Prgomet bio izvrstan ministar.

 

 


MILAN KUJUNDŽIĆ

Vratio se u HDZ i odmah zasjeo u fotelju: Tko je novi ministar zdravstva?

 

·  Autor: tportal.hr/Hina

·19.10.2016

Ministar zdravstva Milan Kujundžić rođen je 1957. godine u selu Ivanbegovina nedaleko Imotskog u kojem je završio srednju školu. Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1982. godine.

 

Sedam godina kasnije Kujundžić je stekao titulu magistra znanosti, a 1992. godine obranio je doktorsku disertaciju. Od proljeća 1993. do proljeća 1994. bio je na postdoktorskoj stipendiji u Oklahoma Transplantation Institute u SAD-u.

Po zanimanju je liječnik, specijalist interne medicine i subspecijalist gastroenterologije. Od 1996. godine pročelnik je Zavoda za gastroenterologiju u Kliničkoj bolnici Dubrava u kojoj je od 2004. do 2012. godine obnašao i dužnost ravnatelja. U razdoblju od 1990. do 2004. godine bio je glavni tajnik Hrvatskog liječničkog sindikata, a tijekom 2004. četiri je mjeseca bio pomoćnik tadašnjem ministru zdravstva Andriji Hebrangu.

 


Objavio je više od 150 radova u kojima je naveden kao autor ili koautor, a urednik je i koautor nekoliko knjiga. Među ostalim, izvanredni je profesor na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Mostaru. Profesor je i na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Kujundžić je od 1992. do 2013. godine bilo član HDZ-a, nakon izlaska iz HDZ-a osnovao je Hrvatsku zoru - stranku naroda, a ove godine vratio se u HDZ i ušao u Hrvatski sabor sa zadnjeg mjesta u 10. izbornoj jedinici.

 


JE LI MUKAMA DOŠAO KRAJ?

'Mi smo jedva dočekali ovakvo nešto'

 

Zagreb, 01.09.2016., 07:34

Autor:A.P.

Bez gužvi i dugih čekanja u čekaonicama i bez učestalih zvanja svog obiteljskog liječnika. Od četvrtka će to biti realnost, jer kreće portal za pacijente.

 

Ako ste korisnik sustava e-građani, već danas moći ćete pristupiti portalu za pacijente. Primjerice, svome liječniku napišete poruku kako Vam treba recept za određeni lijek.

 

Liječnik dobije poruku i odmah pošalje recept u ljekarnu. U samo nekoliko trenutaka zatraženi recept možete podignuti u ljekarni.

 

"Mi smo jedva dočekali ovakvo nešto. Nadamo se da će nam ovo doista pomoći jer je otvoren jedan novi kanal komunikacije koji je tako moderan i tako jednostavan za većinu naših pacijenata", ističe Hrvoje Tiljak, obiteljski liječnik.

 

"Mislim da je to jako dobra ideja i da je to jako praktično. Uštedi se puno vremena", kaže pacijentica Vesna.

 

"Mislim da je to dosta elegantno i za zdravstveno osoblje i za pacijente. Jer u trenutku iz svog doma rješavate recepte, naručivanja", dodaje Hrvoje, također pacijent.

Na ovaj se način želi rasteretiti silne administracije liječnike primarne zdravstvene zaštite i omogućiti bolju komunikaciju s pacijentima.

 

"To će osloboditi prostor za pacijente u potrebi koji moraju dolaziti na preglede i kojima moramo posvetiti više vremena", smatra doktor Tiljak.

 

Za 10 dana portal će dobiti i svoju mobilnu aplikaciju. Koju, će u prvoj fazi koristiti oko milijun i pol pacijenata i 1.000 ordinacija iz cijele Hrvatske.

 


ŠKARIČIĆ O DEFEKTIMA ZDRAVSTVA

Liječnici traže disciplinske mjere za pacijente?! Pa to je nakaradno

 

-          Autor: Ivica Kruhoberec

-          3.9.2016.

 

Svi se klone konkretnih izjava o zdravstvu prije izbora, a poslije idu uvijek istim smjerom - uvođenjem dodatnih taksacija. Dosadašnja je praksa pokazala kako vladajući sa zdravstvom mogu učiniti što ih je volja, jer nitko neće ni trepnuti, upozorava Nataša Škaričić, najpoznatija istraživačka novinarka hrvatskog zdravstva koja dijagnosticira uzroke njegove bolesti koja se očituje u kroničnom nedostatku novca, čekanju na zdravstvene usluge, nezadovoljstvu liječnika, diskriminaciji pacijenata...

 

Smatrate li prosvjed / akciju liječnika obiteljske medicine 20 minuta opravdanom odnosno nužnom? Nisu zadovoljni ni bolnički liječnici. Zadnji je prijepor oko troškova specijalizacije. Tko je tu u pravu: ministar koji je donio novi pravilnik o troškovima specijalizacije ili njegovi protivnici?

Načelno, jedan od moralnih defekata našeg zdravstva jest taj što liječnici neprekidno i organizirano inzistiraju na discipliniranju oboljelih osoba. To je tim zanimljivije znamo li da je naš zdravstveni sustav izrazito paternalistički i autoritaran, pa je apsurdno pretpostaviti da su za stanje u zdravstvu odgovorni oni koji su u tom sektoru de facto bez prava glasa. Vrhunac je tog apsurda zadnji pokušaj reforme hitne pomoći HDZ-ovog ministra Nakića, kada se bivši ministar vulgarno obrušio na oboljele tvrdeći da opterećuju hitne bolničke službe i bolničke proračune. Konkretan slučaj inicijative obiteljskih liječnika je smiješan, neka mi oproste. Oni se nikada nisu pobunili na krajnje destruktivan odnos s HZZO-om koji ih plaća prema broju kartona, što znači da ih nimalo ne smeta kad se prekobrojnost pacijenata reflektira na njihova primanja, ali ih smeta to što bi onda sve te ljude trebali pregledati na način koji ne narušava ničije zdravlje i dostojanstvo. Sa specijalizacijama su stvari vrlo jednostavne: ako bolnica plaća liječniku specijalizaciju, ona ima pravo tražiti neku vrst obaveze koja prelazi iznos cijene edukacije, ali to ne bi smjela biti obaveza potpunog i doživotnog posjedovanja nečije radne snage. 


Ukazuje se i na odlazak liječnika u inozemstvo zbog sadašnjih plaća. Ima li prostora za povećanje plaća liječnicima u bolnicama?

Prvo treba naći prostora za kvalitetniju i pravednije raspoređenu zdravstvenu zaštitu, odnosno više sredstava za oboljele i unapređenje zdravlja populacije. Neke bolnice tradicionalno troše i 70 posto svojih limita na plaće, a SDP je u prošlom mandatu mnoge lokalne bolnice ostavio bez lipe za zdravstvenu zaštitu. Prema tome, sramotno je da je liječnici stavljaju u središte problema. 


Što se želi proglašenjem liječnika strukom od posebnog nacionalnog interesa? Je li to opravdano i nužno?

To su elitističke budalaštine. 


Saniraju se bolnice, ali one uglavnom posluju s manjkom što se objašnjava većim brojem pruženih usluga. Kako osigurati novac koji kronično nedostaje hrvatskom zdravstvu? Može li spajanje bolnica i odjela dovesti do potrebnih ušteda?

Razlog koji navodite je već zbog svoje univerzalnosti netočan. Mnogo je faktora koji čine da bolnice posluju s manjkom, a većina ih se krije, kao i podaci o poslovanju ustanova. Načelno, problem financijskog poslovanja bolnica je u tzv. povijesnim limitima koje HZZO dodjeljuje neovisno o tome što i kako one stvarno rade. Nijedan ugovor nikada nije revidiran, a bolnica reformirana, jer je utvrđeno da ona u cijelosti ne ispunjava svoju svrhu, ni obrnuto, zato što je preopterećena. Problem plaća sam već spomenula. I danas su mnoge bolnice u istoj situaciji, jer nikada nije ispoštovan  Zakon o sanaciji javnih ustanova. Brojnost naših bolnica također je apsurdno velika, odnos zdravstvenog i nezdravstvenog kadra je van svih standarda, preorganiziranost je na razini jedan šef na tri zaposlenika, liječnicima se protuzakonito isplaćuju kumulative i pripravnosti, radni normativi su kaotični ili nepostojeći, ukratko, to je sustav koji previše služi samome sebi. S druge strane, objektivna je i otežavajuća okolnost to što Bismarckov sustav financiranja iz doprinosa za zaposlene nije ni pravedan i svrsishodan u uvjetima niske zaposlenosti. Spajanje bolnica već se pokazalo kontraproduktivnim, jer spojene bolnice i dalje hrane gomilu šefova i time se apsolutno ništa ne racionalizira. Korupcija je golem problem koji nitko ne spominje, a znamo da na korupciju u zdravstvu odlazi od pet do 17 posto proračuna.


Tko u svojim izbornim programima nudi najzanimljivije stvari u vezi zdravstva i koje su to? Što pacijenti mogu očekivati nakon izbora? Bolje ili lošije zdravstvo? Duže ili kraće liste čekanja? Kako je ono zapravo u Hrvatskoj i kamo ide?

Moram reći da se u ovoj kampanji prvi put spominje zdravstvo kao važna tema i da u tome vidim neki pomak. No i dalje su takozvani programi koje su plasirali HDZ i SDP na zastrašujuće jadnoj razini stručnosti. Interesantno je to što SDP čvrsto obećava da će ostaviti isti opseg prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, pa čak i smanjiti participacije, ali bez jasnog analitičkog i programskog okvira, dok HDZ to ne obećava, već samo tvrdi da će cijena dopunskog osiguranja ostati ista. Dakle, SDP se izravno obratio biračima s važnom porukom i to bi svakako trebalo zapamtiti. Međutim, taj isti SDP je u prošlom mandatu htio reorganizirati sustav po mjeri tvrtaka za zdravstveni turizam u vlasništvu pomoćnika ministra i dijelom komercijalizirati rad zdravstvenih ustanova, a danas optužuje HDZ da je izmjenama zakona htio ići na ruku privatnim osiguravateljima. Obje su stranke na koruptivan način mijenjale zdravstvene zakone i stoga treba biti jako oprezan. 

Najviše me plaši to što javnost uopće nije senzibilizirana za taj problem. Dok je HDZ-ova i Mostova Vlada na silu gurala protuzakonite i protuustavne zdravstvene zakone u Sabor, javnost se našla na ulicama zbog kurikuluma. To govori da vladajući sa zdravstvom mogu učiniti što ih je volja, jer nitko neće ni trepnuti. 


Inovativne farmaceutske kompanije ove godine prvi su put objavile imena liječnika - koji u to željeli – koji su plaćali putovanja na seminare i slično. Je li to korak u pravom smjeru?

Ne, pravi je korak da se svaka lipa potrošena na liječnika zna i da se ograniče oblici suradnje industrije i liječnika. 


Smiju li i trebaju li privatne kompanije izravno plaćati liječnike te zdravstvene i zašto te na koji to način da ne bi bilo sporno? Naime, procjenjuje se da u hrvatsko zdravstvo privatne kompanije daju godišnje i do pola milijarde kuna - odakle toliki novac za upoznavanje s novim lijekovima i drugim novotarijama?

Po meni, plaćena suradnja nije sporna samo ako je riječ o znanstvenoj suradnji. Šetanje po sponzoriranim kongresima, skijanja u Aspenu, pisanje reklamnih brošura i mišljenja itd. treba prekinuti, to je čista korupcija. Novac koji spominjete samo je kap u moru, jer industrija danas više daje na oglašavanje nego na istraživanja, a riječ je o jednoj od tri najjače industrije u svijetu. 


Posebno sporne bile su isplate liječnicima za propisane lijekove. Tko je time oštećen ako su se propisivali lijekovi koji su često bili jeftiniji ili barem u istoj razini s drugima? Uostalom, takvo što nije kazneno djelo u Njemačkoj, sukladno presudi njihova Vrhovnog suda.

Njemački Vrhovni sud se u Hrvatskoj spominje potpuno bez konteksta, a kontekst je taj da je njemački zdravstveni sustav pluralistički i da je problem financijskih veza između liječnika i industrije svjetski, a ne lokalni problem. Dakle, ako je njemačko pravosuđe nešto odlučilo, to ne znači da je njihovo mišljenje sveto pismo. Međutim, njihov je Vrhovni sud presudio u odnosu na privatne liječnike, a ne u odnosu na zaposlenike javnog sustava koji su kod nas uhvaćeni u primanju mita i kažnjeni sukladno Kaznenom zakonu. Ovo je bitno imati na umu: generičko tržište je tržište istih lijekova, pa da biste se na takvom tržištu takmičili, morate osvojiti simpatije onih koji ih propisuju. To rade svi, jer drugačije ne funkcionira. Kada to rade svi, onda na mikro planu dobijete opću uvećanu potrošnju lijekova, jer su liječnici plaćeni ovisno o količini lijeka koji propišu za određenu tvrtku. Onaj koga je plaćao npr. Farmal, primao je novac ili druge benefite i od neke druge tvrtke. Netko drugi od treće, četvrte, itd. I svi su oni plaćeni da ne rade po pravilima struke nego da povećavaju potrošnju. Da ne spominjem elementarnu činjenicu da je davanje mita kazneno djelo. 

 

Zašto se kazneno goni samo jedno poduzeće i njegovi zaposlenici, a objavljeno je da je HZZO 2011. prijavio njih nekoliko? Zašto je istraga bila protiv 500 liječnika, a nakon istupa ministra da su putovanja prihvatljiva samo 350 optuženo? Je li u slučaju Farmal zapravo došlo do zlouporabe organa gonjenja u interesu konkurencije ili je to poduzeće uistinu radilo nešto što nisu radili baš nitko drugi i što je to bilo zapravo? Tko je odlučio da se krene u akciju?

Osobno sam pokrenula aferu Farmal pa točno znam sve elemente tog slučaja. Korupcijom u zdravstvu se bavim jako dugo, gotovo da nema farmaceutske tvrtke koju nisam dotaknula, a Farmal je pao jer su postojali čvrsti pravni razlozi da se pokrenu najopsežnije mjere praćenja tvrtke i liječnika na svjetskoj razini. Međutim, pišući i javno govoreći o tom slučaju, nikada nisam propustila reći da je Farmal samo jedan među istima i da je smisao te akcije bio u tome da Ministarstvo zdravlja shvati i prizna sistemski problem i da ga počne rješavati u okviru svojih nadležnosti. To što se to nije dogodilo, ovaj put nema veze s DORH-om nego s upornim zataškavanjem činjenice da je korupcija sistemska pojava. DORH je podbacivao kada sam pisala o korupciji farmaceutske industrije, specijalista i zdravstvene administracije u slučaju Pfizer, Novartis, itd., jer se netko pobrinuo da zaštiti liječničke elite. Kako bilo, 2015. je potrošnja farmaceutske industrije na liječničke honorare mnogo veća nego 2012. kada se dogodila priča o Farmalu. Usput, HZZO nikoga nikada nije prijavio, osim dva banalna slučaja primanja Nutelle i kućnih ogrtača za protuuslugu propisivanja lijekova. To su jednostavno izmislili. 


Zašto se u nas ne donese propis po kojem liječnici ne bi na recepte pisali imena lijekova već samo njihov glavni sastojak i time riješi trajno favoriziranje proizvođača određenog lijeka?

Bilo je inicijativa te vrste. SDP-ov Rajko Ostojić inicirao je da liječnici propisuju najjeftiniji generik, što je bila prihvatljiva varijanta, ali nije zaživjela jer se netko potrudio da uvjeri javnost da ćemo tako dobivati samo škart od lijekova. Tu, naime, nema rješenja osim čvrste regulacije odnosa HZZO-a, liječnika i farmaceutske industrije. Ako samo liječniku oduzmete autonomiju, industrija će se obratiti ljekarnicima. Drugo, nisu generici jedini problem. Imate cijelu industriju me-too lijekova koji su de facto isti, ali nemjerljivo skuplji, a lobisti uvjere administraciju i liječnike da taj lijek čini suštinu razliku. Borba protiv farmaceutske industrije i njezina upliva na proračune je složena i ja nisam optimistkinja, ali ona treba početi od prekida pupčane vrpce s liječnicima koji nemaju znanstvenu suradnju s industrijom. To je jednostavno, provedivo, a rezultati će biti trenutni.

 

 


BIROKRATSKI LABIRINTI

Što se točno događa s našim stvarima na hitnoj pomoći?                                     

   Autor: Helena Puljiz

·           30.8.2016.

 

U Hrvatskoj ne postoji ni zakonima ni pravilnicima propisana procedura o postupanju s osobnim predmetima pacijenata. Od zdravstvenih djelatnika očekuje se da se pažljivo odnose s osobnom imovinom osoba kojima pružaju pomoć, ali na to ih ništa ne obvezuje. Brzina i stres karakteristični za pružanje hitne pomoći, ponekad i nemar, rezultiraju i gubicima osobnih predmeta i medicinskih pomagala pacijenata, a kako nema propisanih procedura, za gubitke nitko ne odgovara niti se pacijentima nadoknađuje vrijednost izgubljenog. Nadoknada se, doduše, može zatražiti sudskim putem, ali to je u Hrvatskoj skup, dugotrajan i krajnje neizvjestan pothvat.

 

U većini slučajeva, zaokupljeni prvenstveno spašavanjem života, djelatnici hitne pomoći vode računa i o osobnim predmetima pacijenata, ali to nije uvijek slučaj. U to se uvjerila i čitateljica tportala (podaci poznati redakciji), umirovljenica iz Zagreba koja je nakon intervencije hitne ostala bez djelomične zubne proteze i bluze. Tim za hitne intervencije spasio joj je život i na tome im je neizmjerno zahvalna, ali kao umirovljenici s uobičajeno niskim primanjima, donio joj je i nove zdravstvene i financijske brige. Jer, za izradu djelomične zubne proteze HZZO samo djelomično pokriva troškove, a ona je protezu, koju su djelatnici hitne nakon intervencije bacili, prije godinu i pol platila 12.000 kuna. Bila je to za 70-godišnju penzionerku životna investicija i nije očekivala da će uskoro, zbog nemara zdravstvenih djelatnika, ta investicija završiti na otpadu, a njoj donijeti neočekivane zdravstvene probleme i pad kvalitete života. 



U Udruzi pacijenata, kaže predsjednik Mario Drlje, zabilježili su slične slučajeve gubitka zubnih proteza nakon intervencija hitne pomoći, a savjetuju da se ljudi jave Hrvatskoj komori dentalne medicine i od njih zatraže pomoć kako bi pri HZZO-u osigurali potpuno pokriće troškova za izradu nove kompletne ili djelomične zubne proteze, ali je procedura skupa, dugotrajna i s neizvjesnim ishodom. Naravno, mogu se javiti i HZZO-u. 

 

Moguća je nadoknada troškova, ali...



Kontaktirali smo HZZO i upoznali ih sa slučajem, a oni su predložili pacijentici da se javi svojem izabranom doktoru dentalne medicine (stomatologu) te da se nakon obavljenih radova obrati područnom uredu HZZO-a sa zahtjevom za povrat troškova nastalih nabavom dentalnog pomagala. Na našu napomenu da nema garancije da će joj trošak biti nadoknađen, iako je bez proteze ostala u zdravstvenom sustavu, u HZZO-u su odgovorili da će provesti upravni postupak i provjeriti sve relevantne činjenice te riješiti zahtjev. 

Ističu kako je na teret obveznog zdravstvenog osiguranja moguće ostvariti pravo na djelomičnu protezu (akrilatnu ili metalno lijevanu) i na dvije krunice po čeljusti na koje se veže ista proteza ili na totalnu zubnu protezu (akrilatnu ili metalno lijevanu) – ovisno o indikaciji, odnosno stanju u ustima.



'Ako osigurana osoba ima dopunsko zdravstveno osiguranje ne plaća sudjelovanje, ali bez obzira na isto, uvijek plaća cijenu metala utrošenog za krunice i metalno lijevanu protezu (cca 300,00 do 500,00 kuna – ovisno o utrošenom metalu). U konkretnom slučaju, ako gospođa nije u proteklih 5 godina izrađivala proteze na teret sredstava HZZO-a, ima pravo na djelomičnu ili totalnu akrilatnu protezu na teret obveznog zdravstvenog osiguranja', odgovorila nam je Sanja Baković iz HZZO-ove Službe za odnose s javnošću. 
Zavod za hitnu medicinu: Propisa nema, ali...



Kroz ovaj slučaj spoznali smo da Hrvatska uopće nema propisanu proceduru postupanja djelatnika hitne pomoći prema osobnoj imovini pacijenata. Potvrdili su nam to i u Zavodu za hitnu medicinu. 'Postupanje po tom pitanju nije definirano nekim zakonskim propisom ili procedurom. Profesionalni i moralni pristup radu nalaže djelatnicima svake pa tako i hitne medicinske službe da poštuju osobnu imovinu pacijenata. Posebna pažnja vodi se o predmetima koji omogućavaju normalan život pacijenata, kao što je to slučaj sa zubnim protezama', kažu u Zavodu. 


Priznaju da se može dogoditi da se prilikom predaje pacijenata u bolnicu osobni predmeti pacijenata zagube, ali uvjereni su kako se 'ti predmeti u pravilu ipak pronađu'. 



'Prilikom predaje pacijenta u bolnicu djelatnici hitne medicinske službe sve osobne predmete pacijenta predaju u bolnicu zajedno s pacijentom. U takvim slučajevima ponekad postoji mogućnost da se osobni predmeti zametnu, ali u pravilu se ipak nađu u bolnici.'

Zubna proteza (ni bluza) gospođe koja nam se obratila za pomoć, a čiju su zubnu protezu 'zametnuli' djelatnici hitne, nije pronađena.

 

Evo kako to pametno rade u Čakovcu



Predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak ima iskustvo rada na hitnoj u bolnici u Čakovcu i kaže kako je u njihovoj zdravstvenoj ustanovi dana usmena uputa o postupanju s osobnom imovinom pacijenata, a on zagovara pisanu proceduru kako bi se zaštitili i djelatnici hitne, koji rade pod iznimnim stresom, i prava pacijenata. 

'Istina je da nema nikakvih pisanih propisa o postupanju prema osobnoj imovini pacijenata i to nije dobro. Bilo bi i za zdravstvene djelatnike i za pacijente najbolje da se točno zna koja je procedura i tko za što odgovara. Ne znam kakva je situacija u drugim bolnicama, ali u bolnici u Čakovcu u kojoj sam radio imamo dobru praksu i na snazi je usmena uputa prema kojoj se radi zapisnik osobnih predmeta pacijenta i to u nazočnosti još jedne osobe te se taj zapisnik zajedno s imovinom pacijenta predaje bolnici. Tako osiguravamo da se ne gubi privatna imovina pacijenata prilikom prijema u bolnicu, ali opet sve ovisi o osobi koja vodi bolnicu umjesto da je sustavno problem riješen', ističe Topolnjak i dodaje kako oni, pri hitnoj intervenciji, u pravilu skidaju proteze kako bi se isključila mogućnost gubitka medicinskih pomagala

 


'Usmene upute su dobre, ali neke ih bolnice daju, a neke ne jer ih ne moraju dati. Usmene upute ne rješavaju problem sustavno i bilo bi najbolje da se zakonom ili pravilnicima jasno propišu procedure postupanja prema privatnoj imovini i medicinskim pomagalima pacijenata unutar zdravstvenog sustava', naglasio je Topolnjak.

 

 


ROPSKI UGOVORI

Samo u Hrvatskoj: Od liječnica traže milijunske odštete jer su prešle u drugu bolnicu

·     

Autor: Hina/L.F.

28.8.2016

 

Nakon što je Neuropsihijatrijska bolnica u Popovači podnijela tužbu protiv svojih bivših specijalizantica, tražeći milijunske odštete zbog prijevremeno raskinutih ugovora o specijalizaciji, tužene liječnice upozoravaju na kaos u regulaciji i poštivanju radnih prava liječnika što je, ističu, pravi razlog egzodusa tog kadra iz Hrvatske

 

Bivše specijalizantice kažu da bolnica od njih sudski potražuje povrat iznosa bruto plaća zarađenih tijekom četverogodišnje specijalizacije, zajedno s isplaćenim jubilarnim nagradama, darovima za djecu i drugim pravima iz Kolektivnog ugovora. Sve je to, kažu, uvećano za višegodišnje kamate i u konačnici suprotno odluci Vrhovnog suda iz listopada 2013. po kojoj 'iznos plaće isplaćen za obavljeni rad ne može ulaziti u trošak specijalizacije'.

Bolnica tužila bivše zaposlenice

Bolnica u Popovači je 2013. podnijela tužbu protiv pet bivših zaposlenica zbog prijevremenog raskida ugovora s bolnicom jer su umjesto ugovorenih osam odradile četiri godine nakon završene specijalizacije i nastavile raditi u drugoj javnozdravstvenoj ustanovi u Hrvatskoj.

U razgovoru za Hinu ističu da su ugovore raskinule u vrijeme tzv. 'Milinovićeva pravilnika', koji je takvu mogućnost dopuštao i po kojemu je značajan broj zdravstvenih ustanova postupio te liječnicima ponudio izmjenu ugovora. 'Bolnica u Popovači to je odbila učiniti 2011. godine, čime je dovela u neravnopravan položaj pred zakonom nas kao hrvatske građanke, zbog čega je postupak na Ustavnom sudu i čeka se njegova odluka', ističe tužena Maja Živković.
Nakon tri godine 'šetanja' između Općinskog suda u Kutini i Županijskog suda u Sisku predmet sada rješava Županijski sud, čija će odluka biti pravomoćna i ovršna. 

Jedna od tuženih liječnica Tatjana Kandučar u razgovoru za Hinu upozorila je da ih je tužila bolnica koja ne poštuje odluku Vrhovnog suda (iz 2013.) ni izmjene pravilnika o specijalizacijama, donesene prošlog mjeseca, po kojima je bolnica bila dužna izmijeniti nepovoljne ugovore sa specijalistima.

Prijetnje ovrhama od milijun kuna

Posljedično, njoj, kao i drugim tuženim liječnicama, prijeti ovrha od milijun kuna na ime troškova bruto plaća i višegodišnjih kamata, te pokrivanja sudskih troškova. Bolnici u kojoj je ukupno odradila 17 i pol godina, uključujući čekanje specijalizacije, sada će možda trebati isplatiti kompletnu imovinu s naslijeđenim nekretninama, a bolnica od nje potražuje i darove za dijete koje je dobila na temelju kolektivnog ugovora.

Istovremeno se, kaže, u javnosti stvara percepcija da su bolnice i porezni obveznici kroz bruto plaće financirali školovanje liječnika tijekom specijalizacije. 'Bruto plaće specijalizanata isplaćene su na temelju Zakona o radu i ugovora o radu. To nisu stipendije, plaće smo odradili, nismo sjedili u klupama i za to dobivali plaću. Sve drugo bilo bi ropski odnos, suprotan Ustavu', kaže. 

U prijavi Inspektoratu rada, gdje detaljno opisuje kršenja radnih prava i diskriminaciju u Popovači, Kandučar navodi kako se ne nada nekoj pomoći od Ministarstva zdravlja 'pošto je sada sve orijentirano na izbornu kampanju'. Svjedoči i o drugim iskorištavanjima i diskriminaciji liječnika kojima je bolnička uprava nudila ugovore po principu 'uzmi ili ostavi' s obavezom osam i više godina odrade nakon završene specijalizacije.

Bolnica: Samo tražimo da se poštuju preuzete obveze

Odgovarajući na pritužbe svojih bivših zaposlenika, iz Neuropsihijatrijske bolnice u Popovači podsjećaju da su liječnici sklopili ugovore kojim obje ugovorne strane preuzimaju prava i obveze sukladno pozitivnim propisima, važećima u tom trenutku. Ugovorima je, kažu, jasno i nedvosmisleno utvrđeno koje su obveze specijalista koji nakon položenog specijalističkog ispita otkaže ugovor o radu prije isteka vremena na koje se obvezao ostati na radu u bolnici.

Što se tiče primjene Pravilnika o specijalističkom usavršavanju iz 2011., ističu da je sudski postupak koji je 19 liječnika pokrenulo protiv bolnice radi izmjene ugovora o specijalizaciji završen s pravomoćnom presudom da su ugovori o specijalizaciji pravno valjani i da se pravilnik iz 2011. na njih ne može retroaktivno primijeniti. Presude prvostupanjskog suda i Županijskog suda u Sisku potvrđene su i odlukom Vrhovnog suda, poručuje ravnateljica Marina Kovač.

Maja Živković pak upozorava da su na to rješenje uložili tužbu Ustavnom sudu te da cijeli postupak, za kojeg trenutno postoji pravomoćna presuda, ne mora značiti da će na kraju i ostati takav jer Ustavni sud još uvijek nije donio presudu. Poručuje da su, ako bude potrebno, spremne 'nastaviti pravni put prema Strasbourgu'.

Pravilnik obvezuje na izmjenu prethodno potpisanih ugovora

Upitan za tumačenje niza zakonskih propisa iz sfere radnog prava liječnika, odvjetnik Davor Lazićobjašnjava da su svi ravnatelji zdravstvenih ustanova bili dužni ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama specijalizantima u roku 30 dana od stupanja na snagu izmjena Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, dakle zaključno sa 16. kolovozom, po kojima bruto plaće isplaćene za rad ne ulaze u naknadu štete u slučaju neizvršenja ugovora do kraja.

'Ravnatelj zdravstvene ustanove odgovoran je ministarstvu za izvršenje obveze te je obvezan dostaviti obavijest ministarstvu o izmjeni ugovora o međusobnim pravima i obvezama u roku 15 dana od isteka roka za sklapanje izmijenjenog ugovora za specijalizante (31. kolovoz 2016.), odnosno u roku 15 dana od sklapanja izmijenjenog ugovora za specijaliste', tumači odvjetnik Lazić. 

Ističe kako je novi pravilnik Ministarstva zdravlja usklađen s Ustavom, koji jamči pravo na rad i slobodu rada, i Zakonom o radu, koji jamči plaću za obavljeni rad. Ta se plaća, kaže, po zakonu ne može prebijati ni sa kakvim drugim potraživanjima poslodavca, poput troškova specijalizacije. 

Vraćanje troškova specijalizacije - nepoznato u EU

Tužene psihijatrice iz Popovače Maja Živković i Iris Sarajlić Vuković napominju da su se od 2011. pravodobno obraćale svim instancama sustava, uključujući i pučkog pravobranitelja, no nitko nije reagirao pa su bile prisiljene potražiti pomoć pravosuđa.

S dolaskom SDP-ova Rajka Ostojića na čelo ministarstva Milinovićev pravilnik odmah je izmijenjen, a Sarajlić Vuković kaže da je osobno od Ostojića dobila 'prazno obećanje' da će njegova pravna služba to riješiti.

Upozoravaju da je Hrvatska potpisnica EU povelje koja ne pozna nikakvu 'odredbu o vraćanju troškova specijalizacije'. Mladi liječnici su, kažu, s tim upoznati tako da će odljev liječnika biti još veći ako ih se pokuša vezati takvom vrstom ugovora. 

Na kraju kažu i kako je 'pitanje svih pitanja' zbog čega ministar zdravlja Dario Nakić, kojemu su se više puta obratile, nije stao u zaštitu liječnika i u skladu sa svojim ovlastima omogućio punu provedbu pravilnika kojega je sam donio, nego je u roku mjesec dana, po svemu sudeći, podlegao utjecaju Udruge poslodavaca u zdravstvu i najavio izmjene, iako je objavom pravilnika otvorio mogućnost završetka te krajnje nepovoljne situacije za liječnike koja traje od 2011.

'Udruga poslodavaca u zdravstvu svojim djelovanjem putem medija i u praksi podržava opstruiranje, umjesto funkcioniranja pravne države, ne poštujući hrvatske zakone, tj. podzakonski akt - Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, kršeći na taj način ustavna prava onih na koje se pravilnik odnosi i posljedično tome dovodi ih u neravnopravan položaj, kako međusobno, tako i prema drugim hrvatskim građanima', rekla je Živković Hini.

HLK: Ugovori 'guraju' liječnike da odu iz zemlje

Povod njezine reakcije je objava Udruge poslodavaca u zdravstvu koja je priopćila da su s ministrom zdravlja dogovorili 'izmjene izmijenjenog Pravilnika' u cilju bolje zaštite zdravstvenih ustanova, koje će podrobnije biti poznate idućih dana.

Na 'slučaj Popovača' i enormne odštetne zahtjeve referirao se i dopredsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Krešimir Luetić

'Činjenica da liječnik radeći godinama bez dana prekida u hrvatskom javnom zdravstvenom sustavu može pravomoćno postati dužan milijunski novčani iznos, samo zato što je iz jedne ustanove prešao u drugu, dovoljno govori o nakaradnosti pravila koja reguliraju taj segment i nužnosti njihovih izmjena. Nijedna profesija u Hrvatskoj ne smije doći u takvu situaciju. Dok slušamo brojne apele o potrebi zadržavanja liječnika u Hrvatskoj, država im svojim propisima omogućuje poziciju svojevrsnog dužničkog ropstva. Neprimjereno, neshvatljivo, nepravedno i u konačnici neodrživo', ističe Luetić.

Takva regulacija sustava koja nameće liječnicima vrlo nepovoljne ugovore, u startu ih demotivira za ostanak u Hrvatskoj i na neki način 'gura' u inozemstvo, ističe dopredsjednik HLK-a.

Napominje da je HLK još početkom 2015. uputio Ustavnom sudu zahtjev za ispitivanjem ustavnosti tadašnjeg Pravilnika o specijalističkom usavršavanju, upravo zbog visokih odštetnih zahtjeva koji su uključivali bruto plaće. Do danas na Ustavnom sudu taj zahtjev nije riješen, kaže Luetić.

 



 

· Visitor 28.08.2016 / 15:55

 

Specijalističko usavršavanje košta i plaćaju ga bolnice koje upućuju svoje liječnike u ustanove za specijalizaciju. Odabir specijalizanata se vrši na temelju natječaja, a izabrani kandidati s bolnicom sklapaju ugovor o specijalizaciji u kojem jasno stoji da će u slučaju neispunjenja ugovorne obveze - ostanak u ustanovi najmanje koliko je trajala specijalizacija ili čak duplo - nadoknaditi troškove specijalizacije. Neke bolnice se nisu osvrtale na tu stavku ugovora i novopečeni specijalisti su mogli otići bez da ih itko traži da vrate uloženo u njihovo osposobljavanje, a neke inzistiraju. Razlog je jednostavan, bolnički su proračuni ograničeni i ako potroše novac na specijalizanta koji ih odmah napusti, isto je kao da su ga bacili u vjetar. U praksi to izgleda ovako - liječnici željni specijalizacije se javljaju u manje bolnice negdje u tzv. provinciji, tamo gdje nije probitačno raditi, ali se vrlo rado koriste sredstva tih bolnica namijenjena za specijalizacije - onda kao novopečeni specijalisti vrlo lako nalaze mjesta u većim bolnicama, u Zagrebu, a bolnica koja je platila njihovo usavršavanje ostane i bez kadra i bez novca - nepravedno je to i nepošteno prema bolnicama u manjim mjestima Zato se pod prijetnjom vraćanja troškova specijalizacije pokušava u manjim mjestima zadržati te specijaliste - pa tko hoće otići prije vremena, neka izvoli platiti Pacta sunt servanda - potpisano se treba poštovati!

 


ODOLIJEVAJU KRUTIM PRAVILIMA

'Niti jedan doktor u Republici Hrvatskoj nikada ne odbije liječiti pacijenta'

 

o                                Zagreb, 28.08.2016.

o                                Autor:M.G.

 

Iz mjeseca u mjesec bolnice imaju sve više posla i zbog toga su u velikim dugovima. Ukoliko prekorače limit, HZZO im za te izvršene usluge ne da novac. Jer je tako dogovoreno ugovorom. Dopredsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika, dr. Ivana Šmit u Dnevniku Nove TV govorila je o ovim problemima.

 

Ispada da je HZZO unaprijed odredio koliko će se ljudi razboljeti. Ovdje su Hipokrat i količina novca u teškom raskoraku, kako to riješiti?

 

Ispada tako. Činjenica je da je unaprijed određena količina novaca kojeg svaka bolnica dobije kao mjesečni limit koji može potrošiti za zbrinjavanje pacijenata. Naravno da su liječnici ograničeni i da na kraju mjeseca imate problem, jer potrošnja uvijek premaši ono što zapravo dobijete od HZZO-a i to vam se na kraju vraća u obliku računa koji se vrati bolnici na ispravke, odnosno ne budu nikada plaćeni.

 

Taj trenutak prekoračenja - liječnici u svakom trenutku mogu vidjeti koliko su u minusu i tada zapravo počinju svjesno kršiti zakon. Po pravilima HZZO-a oni bi trebali odbiti liječiti pacijenta?

 

Niti jedan doktor u Republici Hrvatskoj nikada ne odbije liječiti pacijenta. To se nikada nije dogodilo, niti će se dogoditi. Pacijenti su zbrinuti na najbolji mogući način i po pravilima struke. Međutim, ono što se događa u konačnici je gomilanje tih dugova i nemogućnost da se ti dugovi saniraju i riješe. Tako se nalazimo u jednom začaranom krugu koji se, nažalost iz godine u godinu samo produbljuje kao problem, a ne vidi se nekakvih konkretnih rješenja.

 

Koje bi to dijagnoze bile kod pacijenata?

 

Nema dijagnoza. Vraćaju se svi računi, svim odjelima. Od ortopedije, kirurgije, interne, znači paušalno se prečešljaju otpusna pisma, odnosno računi koji su temeljeni na otpusnim pismima i onda se vraćaju u bolnice kako bi ih se, uvjetno rečeno, korigiralo ili korigirane onda plate ponovno, a u nekim slučajevima čak ni ne plate.

 

Sanacija bolnica je prekinuta, dolaskom sad već tehničkog ministra Nakića. On je rekao kako se dugovi uopće nisu na taj način smanjili. Što bi po Vama trebalo urediti u bolničkom sustavu, jer ovakvo stanje nije održivo?

 

Sanacija je bila na pragu pokušaja rješavanja ovih nagomilanih problema. Međutim, završetkom sanacije sanirani su samo dugovi prema HZZO-u dok su bolnice, koje su potom vraćene županijama, vraćene sa svim dugovima prema dobavljačima. Ono što je interesantno za napomenuti je da u tom trenutku Udruga poslodavaca u zdravstvu nije bila zabrinuta ili istupila s tog stajališta za opstojnost malih bolnica koje su u ovom trenutku najvećim dijelom zakačene ovim problemom jer nemaju način na koji će vratiti te dugove, niti županije koje su mahom siromašne, nemaju novaca, ni načina da saniraju te dugove.

 

Političke stranke u predizbornoj kampanji predstavljaju programe zdravstva. Jeste li ih proučili i ima li u njima rješenja za ovu situaciju?

 

HUBOL je jedna strukovna organizacija koja se ne bavi politikom. Ovi svi programi su napisani kao niz paušalnih ciljeva, a kojima je glavni interes probuditi biračko tijelo i pokupiti što veći broj glasova na izborima. Prava rješenja će se pronaći kada se oformi nova zdravstvena administracija i imenuje novi ministar nadležan za zdravstvo. U tom trenutku treba zagrebati u sve ove probleme koji su se nagomilali i krenuti ih sustavno rješavati jedan po jedan.

 

Koje poteze očekujete od novog ministra zdravlja?

 

Od novog ministra zdravlja HUBOL očekuje nekoliko inicijalnih ciljeva i poteza. Znači, za početak donošenje strukovnog kolektivnog ugovora, izmjene kaznenog zakona kako bi se napadače na liječnike konačno počelo sankcionirati na pravi način, a postupanje se vršilo po službenoj dužnosti i donošenje i nalaženje mjera za zadržavanje liječnika u Hrvatskoj temeljenih na afirmativnim stavovima, a ne na dosadašnjim praksama koji su bili temeljeni na robovlasničkim ugovorima za koje se nadamo da se nikada više neće vratiti.
  

 


NAJAVLJENE PROMJENE

Nakić mijenja svoj pravilnik nakon samo 2 mj., bolnicama prijeti šteta od 2,1 milijardi kuna

-         AUTOR: Goranka Jureško

-         27.08.2016. 

 

Ministar Nakić nedavno je donio novi pravilnik o specijalizacijama. Nakon toga je uslijedio kaos koji će pokušati spasiti izmjenama.

 

Novi pravilnik o liječničkim specijalizacijama nije uspio izdržati ni dva mjeseca, a već se najavljuje njegova promjena.

 

Potvrđeno je to i na jučerašnjem ranojutarnjem sastanku u Ministarstvu zdravlja na kojem su uz ministra i sve pomoćnike te zamjenika bili i predstavnici Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) te Hrvatske liječničke komore (HLK) i Zbora liječnika (HLZ), KOHOM-a, HUBOL-a i Hrvatskog liječničkog sindikata.

 

“Nakon sastanka UPUZ je jučer poslao dopis svim ravnateljima da pričekaju s provedbom promjena, točnije da pričekaju završetak javne rasprave te da za potpis na anekse ugovora traže suglasnost osnivača ustanove”, kaže direktor UPUZ-a Dražen Jureković.

 

PRVE PROCJENE ŠTETE Naime, nedavno izmijenjeni pravilnik omogućio je liječnicima specijalizantima i specijalistima da mogu otići iz bolnice koja je financirala njihovu specijalizaciju u drugu bolnicu ili inozemstvo bez ikakve odštete, točnije platili bi tek desetak ili nešto više kuna na ime mentorstva umjesto ukupnu cijenu koštanja koja može biti i do milijun kuna. Ukupna šteta za zdravstveni sustav nakon primjene ovog pravilnika brojala bi se u milijardama, što je, dakako, izazvalo ogorčenje u bolnicama, a osobito u onim manjim koje bi bile kadrovski devastirane do te mjere da bi mogle staviti ključ u bravu. Prve procjene govore da bi na trenutni broj specijalista i specijalizanata na koje se odnose ti aneksi ugovora gubitak bolnica bio 2,1 milijardu kuna.

 

Sada se predlažu promjene po kojima bi liječnici ipak trebali vratiti ustanovi koja ih je poslala na specijalizaciju “iznos jedne proračunske osnovice za svaki neodrađeni mjesec nakon specijalizacije”. Za cjelokupno vrijeme edukacije to bi iznosilo oko 200.000 kuna umjesto kao što je bilo donedavno, a “izbrisano” je novim pravilnikom, tri puta više u prosjeku. Javna rasprava trebala bi pokazati kome je to prihvatljivo, a kome nije.

 

Valja podsjetiti da je u cijelu priču oko pravilnika duboko involviran HLK koji se postavio kao“vrhovni komandant” hrvatskog zdravstva te je čak zaprijetio ravnateljima koji ne promijene ugovore specijalistima i specijalizantima oduzimanjem liječničke licence, što je u javnosti ocijenjeno kao reketarenje ravnatelja.

 

U strahu neki su ravnatelji već potpisali anekse ugovora (rok je bio 15. kolovoza), ali kako za to nemaju zakonske ovlasti, mogli bi biti kažnjeni zbog “prekoračenja svojih ovlasti”.

 

BEZ OVLASTI S druge strane, dio ravnatelja još nije potpisao dopune ugovora jer je činjenica da zakonski na to nemaju pravo. Radi se, naime, o “potpisima” ugovora koji vrijede znatno više od 200.000 kuna, što je limit do kojeg može odlučivati ravnatelj.

 

Čak ni upravna vijeće bolnica ne mogu odlučivati o milijunskim poslovima, a o tome se upravo i radi u ovom slučaju. Zbog toga se čak i pod prijetnjom tužbi dio ravnatelja ne želi dovesti u situaciju da mora odgovarati sudski jer je nanio štetu ustanovi koju je vodio. Da se radi o velikim iznosima, potvrđuje analiza UPUZ-a. Naime, udruga je tražila od 162 zdravstvene ustanove, a to uključuje i bolnice i domove zdravlja, ali i razne zavode, da im dostave podatke o broju specijalista i specijalizanata na koje se odnosi ovaj novi pravilnik o nevraćanju uloženog u edukaciju. U samo dva dana odgovori su stigli iz njih 44, a podaci su više nego alarmantni. Ukupno bi za 705 specijalista i 629 specijalizanta izgubile gotovo 700 milijuna kuna.

 

S obzirom na to da podaci još nisu stigli iz najvećih hrvatskih bolnica, odnosno KBC-ova te većeg dijela domova zdravlja, jasno je da gubitak može doći i do više od 2 milijarde kuna u slučaju da liječnici ne žele odraditi svoju već ranije prihvaćenu obvezu rada u određenoj bolnici. Primjerice, OB Karlovac njihovi specijalisti i specijalizanti koji su još u obvezi prema bolnici koštaju čak 96 milijuna kuna.

 

PRIJETNJA TUŽBAMA U pulskoj bolnici i onoj u Rovinju aneksi još nisu potpisani, ali su zato stigla odvjetnička pisma u kojima se upozorava “upravna vijeća da su zabranom potpisivanja prekoračili svoje ovlasti”.

 

Ravnatelj rovinjske ortopedske bolnice dr. Marinko Rade kaže nam da su oni odgovorili na taj dopis jer po Zakonu o ustanovama ni on niti upravno vijeće bolnice ne može potpisati ugovore vrjednije od 200.000, odnosno 700.000 kuna. “O tome mora odlučiti Županija kao naš osnivač”, jasan je dr. Rade.

 

U svakom slučaju, način na koji se donosio ovaj pravilnik pokazao se kao loš put u pokušaju “pomaganja” liječnicima da ostanu u hrvatskim bolnicama. Odgovornost za očiti nered leži na Ministarstvu zdravlja koje se o tom problemu konzultiralo isključivo s HLK-om i HUBOL-om, a ne i, primjerice, s bolnicama i pacijentima koji sve to plaćaju.

 

 

 


PRIJEVREMENI RASKIDI

Bolnica u Popovači traži milijunske odštete zbog raskida specijalističkih ugovora

 

-         AUTOR: Hina

-         28.08.2016.

 

Nakon što je Neuropsihijatrijska bolnica u Popovači podnijela tužbu protiv svojih bivših specijalizantica, tražeći milijunske odštete zbog prijevremeno raskinutih ugovora o specijalizaciji, tužene liječnice upozoravaju na kaos u regulaciji i poštivanju radnih prava liječnika što je, ističu, pravi razlog egzodusa tog kadra iz Hrvatske. Bivše specijalizantice kažu da bolnica od njih sudski potražuje povrat iznosa bruto plaća zarađenih tijekom četverogodišnje specijalizacije, zajedno s isplaćenim jubilarnim nagradama, darovima za djecu i drugim pravima iz Kolektivnog ugovora. Sve je to, kažu, uvećano za višegodišnje kamate i u konačnici suprotno odluci Vrhovnog suda iz listopada 2013. po kojoj "iznos plaće isplaćen za obavljeni rad ne može ulaziti u trošak specijalizacije".

 

Bolnica tužila bivše zaposlenice

 

Bolnica u Popovači je 2013. podnijela tužbu protiv pet bivših zaposlenica zbog prijevremenog raskida ugovora s bolnicom jer su umjesto ugovorenih osam odradile četiri godine nakon završene specijalizacije i nastavile raditi u drugoj javnozdravstvenoj ustanovi u Hrvatskoj. U razgovoru za Hinu ističu da su ugovore raskinule u vrijeme tzv. "Milinovićeva pravilnika", koji je takvu mogućnost dopuštao i po kojemu je značajan broj zdravstvenih ustanova postupio te liječnicima ponudio izmjenu ugovora.

"Bolnica u Popovači to je odbila učiniti 2011. godine, čime je dovela u neravnopravan položaj pred zakonom nas kao hrvatske građanke, zbog čega je postupak na Ustavnom sudu i čeka se njegova odluka", ističe tužena Maja Živković.

Nakon tri godine "šetanja" između Općinskog suda u Kutini i Županijskog suda u Sisku predmet sada rješava Županijski sud, čija će odluka biti pravomoćna i ovršna. Jedna od tuženih liječnica Tatjana Kandučar u razgovoru za Hinu upozorila je da ih je tužila bolnica koja ne poštuje odluku Vrhovnog suda (iz 2013.) ni izmjene pravilnika o specijalizacijama, donesene prošlog mjeseca, po kojima je bolnica bila dužna izmijeniti nepovoljne ugovore sa specijalistima.

 

Prijetnje ovrhama od milijun kuna

 

Posljedično, njoj, kao i drugim tuženim liječnicama, prijeti ovrha od milijun kuna na ime troškova bruto plaća i višegodišnjih kamata, te pokrivanja sudskih troškova. Bolnici u kojoj je ukupno odradila 17 i pol godina, uključujući čekanje specijalizacije, sada će možda trebati isplatiti kompletnu imovinu s naslijeđenim nekretninama, a bolnica od nje potražuje i darove za dijete koje je dobila na temelju kolektivnog ugovora.

Istovremeno se, kaže, u javnosti stvara percepcija da su bolnice i porezni obveznici kroz bruto plaće financirali školovanje liječnika tijekom specijalizacije. "Bruto plaće specijalizanata isplaćene su na temelju Zakona o radu i ugovora o radu. To nisu stipendije, plaće smo odradili, nismo sjedili u klupama i za to dobivali plaću. Sve drugo bilo bi ropski odnos, suprotan Ustavu", kaže. 

U prijavi Inspektoratu rada, gdje detaljno opisuje kršenja radnih prava i diskriminaciju u Popovači, Kandučar navodi kako se ne nada nekoj pomoći od Ministarstva zdravlja "pošto je sada sve orijentirano na izbornu kampanju". Svjedoči i o drugim iskorištavanjima i diskriminaciji liječnika kojima je bolnička uprava nudila ugovore po principu "uzmi ili ostavi" s obavezom osam i više godina odrade nakon završene specijalizacije.

 

Bolnica: Samo tražimo da se poštuju preuzete obveze

 

Odgovarajući na pritužbe svojih bivših zaposlenika, iz Neuropsihijatrijske bolnice u Popovači podsjećaju da su liječnici sklopili ugovore kojim obje ugovorne strane preuzimaju prava i obveze sukladno pozitivnim propisima, važećima u tom trenutku. Ugovorima je, kažu, jasno i nedvosmisleno utvrđeno koje su obveze specijalista koji nakon položenog specijalističkog ispita otkaže ugovor o radu prije isteka vremena na koje se obvezao ostati na radu u bolnici.

Što se tiče primjene Pravilnika o specijalističkom usavršavanju iz 2011., ističu da je sudski postupak koji je 19 liječnika pokrenulo protiv bolnice radi izmjene ugovora o specijalizaciji završen s pravomoćnom presudom da su ugovori o specijalizaciji pravno valjani i da se pravilnik iz 2011. na njih ne može retroaktivno primijeniti. Presude prvostupanjskog suda i Županijskog suda u Sisku potvrđene su i odlukom Vrhovnog suda, poručuje ravnateljica Marina Kovač.

Maja Živković pak upozorava da su na to rješenje uložili tužbu Ustavnom sudu te da cijeli postupak, za kojeg trenutno postoji pravomoćna presuda, ne mora značiti da će na kraju i ostati takav jer Ustavni sud još uvijek nije donio presudu. Poručuje da su, ako bude potrebno, spremne "nastaviti pravni put prema Strasbourgu".

 

Pravilnik obvezuje na izmjenu prethodno potpisanih ugovora

 

Upitan za tumačenje niza zakonskih propisa iz sfere radnog prava liječnika, odvjetnik Davor Lazić objašnjava da su svi ravnatelji zdravstvenih ustanova bili dužni ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama specijalizantima u roku 30 dana od stupanja na snagu izmjena Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, dakle zaključno sa 16. kolovozom, po kojima bruto plaće isplaćene za rad ne ulaze u naknadu štete u slučaju neizvršenja ugovora do kraja.

"Ravnatelj zdravstvene ustanove odgovoran je ministarstvu za izvršenje obveze te je obvezan dostaviti obavijest ministarstvu o izmjeni ugovora o međusobnim pravima i obvezama u roku 15 dana od isteka roka za sklapanje izmijenjenog ugovora za specijalizante (31. kolovoz 2016.), odnosno u roku 15 dana od sklapanja izmijenjenog ugovora za specijaliste", tumači odvjetnik Lazić. 

Ističe kako je novi pravilnik Ministarstva zdravlja usklađen s Ustavom, koji jamči pravo na rad i slobodu rada, i Zakonom o radu, koji jamči plaću za obavljeni rad. Ta se plaća, kaže, po zakonu ne može prebijati ni sa kakvim drugim potraživanjima poslodavca, poput troškova specijalizacije.

Vraćanje troškova specijalizacije - nepoznato u EU Tužene psihijatrice iz Popovače Maja Živković i Iris Sarajlić Vukovićnapominju da su se od 2011. pravodobno obraćale svim instancama sustava, uključujući i pučkog pravobranitelja, no nitko nije reagirao pa su bile prisiljene potražiti pomoć pravosuđa. S dolaskom SDP-ova Rajka Ostojića na čelo ministarstva Milinovićev pravilnik odmah je izmijenjen, a Sarajlić Vuković kaže da je osobno od Ostojića dobila "prazno obećanje" da će njegova pravna služba to riješiti. Upozoravaju da je Hrvatska potpisnica EU povelje koja ne pozna nikakvu "odredbu o vraćanju troškova specijalizacije". Mladi liječnici su, kažu, s tim upoznati tako da će odljev liječnika biti još veći ako ih se pokuša vezati takvom vrstom ugovora. Na kraju kažu i kako je "pitanje svih pitanja" zbog čega ministar zdravlja Dario Nakić, kojemu su se više puta obratile, nije stao u zaštitu liječnika i u skladu sa svojim ovlastima omogućio punu provedbu pravilnika kojega je sam donio, nego je u roku mjesec dana, po svemu sudeći, podlegao utjecaju Udruge poslodavaca u zdravstvu i najavio izmjene, iako je objavom pravilnika otvorio mogućnost završetka te krajnje nepovoljne situacije za liječnike koja traje od 2011. "Udruga poslodavaca u zdravstvu svojim djelovanjem putem medija i u praksi podržava opstruiranje, umjesto funkcioniranja pravne države, ne poštujući hrvatske zakone, tj. podzakonski akt - Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, kršeći na taj način ustavna prava onih na koje se pravilnik odnosi i posljedično tome dovodi ih u neravnopravan položaj, kako međusobno, tako i prema drugim hrvatskim građanima", rekla je Živković Hini.

 

HLK: Ugovori "guraju" liječnike da odu iz zemlje

 

Povod njezine reakcije je objava Udruge poslodavaca u zdravstvu koja je priopćila da su s ministrom zdravlja dogovorili "izmjene izmijenjenog Pravilnika" u cilju bolje zaštite zdravstvenih ustanova, koje će podrobnije biti poznate idućih dana.

Na "slučaj Popovača" i enormne odštetne zahtjeve referirao se i dopredsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Krešimir Luetić.  

"Činjenica da liječnik radeći godinama bez dana prekida u hrvatskom javnom zdravstvenom sustavu može pravomoćno postati dužan milijunski novčani iznos, samo zato što je iz jedne ustanove prešao u drugu, dovoljno govori o nakaradnosti pravila koja reguliraju taj segment i nužnosti njihovih izmjena. Nijedna profesija u Hrvatskoj ne smije doći u takvu situaciju. Dok slušamo brojne apele o potrebi zadržavanja liječnika u Hrvatskoj, država im svojim propisima omogućuje poziciju svojevrsnog dužničkog ropstva. Neprimjereno, neshvatljivo, nepravedno i u konačnici neodrživo", ističe Luetić.

Takva regulacija sustava koja nameće  liječnicima vrlo nepovoljne ugovore, u startu ih demotivira za ostanak u Hrvatskoj i na neki način "gura" u inozemstvo, ističe dopredsjednik HLK-a.

Napominje da je HLK još početkom 2015. uputio Ustavnom sudu zahtjev za ispitivanjem ustavnosti tadašnjeg Pravilnika o specijalističkom usavršavanju, upravo zbog visokih odštetnih zahtjeva koji su uključivali bruto plaće. Do danas na Ustavnom sudu taj zahtjev nije riješen, kaže Luetić.

 

 


NAKIĆ S KOHOM-OM

'Ne uvode se liste čekanja kod obiteljskog liječnika'

 

·     Autor: S. S.

18.8.2016.

 

Ministar zdravlja Dario Nakić sastao se u četvrtak s predstavnicima Koordinacije obiteljske medicine (KOHOM) koji su ga upozorili na prekobrojne administrativne obveze i veliki broj pacijenata po timovima ordinacija obiteljske medicine. Nakić je sugovornike, predvođene predsjednicom KOHOM-a Vikicom Krolo, izvijestio o 'planu kontinuiranog rada na povećanju timova obiteljske medicine te dodatnih ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu', izvijestilo je Ministarstvo zdravlja

 

Ministarstvo je navelo da se planira postupno smanjivati broj pacijenata na maksimalno 1500 po obiteljskom liječniku

'Uz navedeno se razmatra i mogućnost uvođenja administratorskog osoblja koje bi pokrivalo više timova obiteljske medicine te tako dodatno rasteretilo medicinsko osoblje administracije koja je svakako sporedna djelatnost pored one ključne za zdravstvene djelatnike, a to je svakako kvalitetna zdravstvena skrb', konstatiralo je Ministarstvo.


Također, na sastanku se jasno istaknulo, piše Ministarstvo zdravlja, kako se ne uvode liste čekanja u obiteljsku medicinu, već se samo želi dodatno naglasiti kako je bitno uvesti red u primanje pacijenata te da će oni hitniji slučajevi svakako imati i dalje prednost dok će za druge pacijente vrijediti preporuka za ranijim naručivanjem kako se već sada radi u velikom broju ordinacija obiteljske medicine. 


'Dakle, radi se o aktivnostima koje se poduzimaju kako bi se maksimalno povećala kvaliteta obrade pojedinog pacijenta te da bi se na neki način osiguralo dostatno vrijeme za obradu pacijenta dok je u isto vrijeme jasno kako se određena minutaža (20 minuta) ne može jednoobrazno primjenjivati na svaki pojedini pregled. Pri tome je 20 minuta zapravo okvirno vrijeme pregleda koje bi se moglo primijeniti na većinu pregleda dok će se u isto vrijeme, dakako, voditi briga o specifičnosti problematike svakog pacijenta', navodi Ministarstvo.

Na sastanku je odlučeno kako će se zajedničkim radom i suradnjom raditi na postizanju veće kvalitete i efikasnosti, dostupnosti primarne zdravstvene zaštite na dobrobit svih naših pacijenata, zaključilo je Ministarstvo zdravlja.

 


17.08.2016.

DANAS U VEČERNJEM

Liste čekanja uvode i obiteljski liječnici

 

Odmah će vas primiti ako imate bol u prsima i krvarenje, a neće ako imate temperaturu nižu od 38,5 stupnjeva, proljev ili povraćate

 

AUTORI:
Ivana Rimac-Lesički
Romana Kovačević Barišić
Vecernji.hr

 

Bol u prsnom košu, krvarenje, otežano disanje – stanja su zbog kojih će vas vaš liječnik obiteljske medicine odmah primiti na pregled. Svi ostali dobit će termin kada da dođu, a pritom su definirana medicinska stanja kod kojih će pacijenti biti naručeni kasnije istog dana i oni kod kojih će biti naručeni dan ili više dana kasnije. 

 

Rezultat je to akcije “20 minuta” o kojoj je prvi pisao Večernji list najavivši plan liječnika obiteljske medicine da se gužve u čekaonicama riješe pridržavanjem standarda i svakom pacijentu posvete 20 minuta. Tada će moći biti primljeno maksimalno 40 pacijenata, a statistike kažu da je dnevno u prosjeku dvostruko više pacijenata.

 

Na tu najavu, podsjetimo, tehnički ministar zdravlja dr. Dario Nakić reagirao je kazavši da je to štrajk i da obiteljski liječnici ne mogu sami početi provoditi “20 minuta”. Ipak, akcija ide od rujna, i to u ordinacijama čiji se liječnici odluče na takav potez, znači nije obavezna, na razini je preporuke.


 

PROBLEMI U ZDRAVSTVU

Nakić: Nema promjena s izdavanjem C1 uputnica

 

Autor: tportal.hr/Hina

13.8.2016 

 

Ministar zdravlja Dario Nakić demantirao je u subotu medijske napise prema kojima je povukao naputak bolnicama o ograničavanju izdavanja C1 uputnica, koje su i dalje ograničene na preglede unutar iste specijalizacije

 

C1 uputnice izdaju liječnici primarne zdravstvene zaštite za pregled i cjelovitu obradu u specijalističkoj zdravstvenoj zaštiti, a ministar Nakić je u izjavi Hini istaknuo da su proteklih dana samo poslali pojašnjenje bolnicama koje interne uputnice za koje uputne dijagnoze mogu izdavatipacijentima s C1 uputnicom.

Ministar je demantirao Novi list koji je u subotu objavio informaciju kako se vraća 'stari sustav izdavanja C1 uputnica, nakon što je njihovo ukidanje prije mjesec i pol dana izazvalo golemo nezadovoljstvo pacijenata i liječnika obiteljske medicine'.

Riječ je, kaže, o pogrešnoj interpretaciji naputka poslanog ovih dana bolnicama, a kojim se samo pojašnjavaju nova pravila od lipnja ove godine, po kojima gastroenterolog ne može više slati pacijenta internom uputnicom psihijatru. 

'Ministarstvo je proteklih dana bolnicama poslalo samo pojašnjenje postupanja s C1 uputnicama za pojedine slučajeve. Nije riječ ni o kakvim novim uputama', ističe Nakić.

Iako je ministar više puta naglašavao da naputkom o C1 uputnicama želi vratiti značenje liječnicima obiteljske medicine, novi sustav izdavanja tih uputnica izazvao je veliko nezadovoljstvo među dijelom obiteljskih liječnika. 
KoHOM: Ministar bi se treba ispričati pacijentima 

Nezadovoljstvo tom odlukom ministra zdravlja Darija Nakića iskazali su predstavnici Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), Hrvatske udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite (HUKPZZ) i Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).

Udruge su upozorile na kaos u zdravstvenom sustavu, posebno u ordinacijama obiteljske medicine i kod pacijenata koji sada ponovno moraju dolaziti kod svog obiteljskog liječnika po uputnicu za svaku bolničku pretragu.

Članica Izvršnog odbora KoHOM-a Ines Balint rekla je Hini kako 'Smatra da bi se ministar trebao ispričati hrvatskim pacijentima i javnosti zbog kaosa koji je bio izazvan posljednjih mjesec dana s C1 uputnicama, bez da se o tome konzultirala struka'.

'Neslužbenog ministrovog naputka bolnice su se počele slijepo pridržavati i naprasno vraćati već naručene pacijente putem internih uputnica. To je izazvalo takav kaos da zahtijeva ispriku pacijentima. Naručeni pacijenti dolaze u zagrebačke bolnice iz udaljenih krajeva, a onda ih vraćaju na bolničkim šalterima i traže da im obiteljski doktor napiše novu uputnicu. Na Rebru su tražili od pacijenata da potpišu izjave i jamče da će donijeti drugu uputnicu od svog obiteljskog doktora. U suprotnom, bez obzira što imaju tzv. internu uputnicu, bit će im usluga naplaćena u punom cjenovnom iznosu. Naše javne bolnice dale su si za pravo da slijepo slušaju taj naputak koji nema pravne osnove, jer ga nije donijelo Upravno vijeće HZZO-a, niti je objavljen u Narodnim novinama', kaže Balint. 


Nakić: Nemam se zašto ispričavati

Ministar pak na to odgovara da se 'nikome neće ispričavati jer nema zašto', te ponovno ističe kako 'C1 uputnica nije ukinuta, kao ni interne uputnice. Samo je poslan naputak da se te uputnice ne zloupotrebljava'.

Netočno je, kaže, da se vraćalo pacijente jer nemaju ispravne uputnice, koje se 'mogu elektronički poslati'. 'Pacijent iz Dubrovnika ne dolazi u Zagreb da bi sa C1 uputnicom obavio sve pretrage od jednom. To nije uputnica za hitni bolnički prijem i s njome se može naručiti samo za daljnje preglede unutar iste specijalnosti'.

Ponavlja da je osnovni cilj uvođenje reda u zdravstveni sustav te omogućavanju liječniku obiteljske medicine da bude osnovni stup zdravstvene usluge.

'Ojačat ćemo ulogu obiteljskih liječnika kojima ćemo smanjiti broj pacijenata sa sadašnjih 2200 na 1500, da bi mogli pregledavali i voditi svoje bolesnike, a ne da to umjesto njih radi netko drugi', poručuje Nakić

 


Petak, 19.02.2016.

Reforma javne uprave - smanjuju se dodaci na plaće

 

Autor: Dijana Kovaček/HRT


(HRT) Reforma javne uprave jedna je od najvažnijih, ali i najtežih reformi koje čekaju Vladu. Prema najavama, promjene bi trebale zahvatiti i plaće zaposlenih u državnim i javnim službama. Na udaru bi se prvo mogli naći dodaci na plaću dogovoreni kolektivnim ugovorima.

Sindikate najviše zabrinjava najava ministrice rada i mirovinskog sustava Nade Šikićda će, umjesto kolektivnih ugovora, izmjene određivati zakon o plaćama. Sindikati to nazivaju 'sumrakom sindikalne scene'.

Medicinske sestre koje rade na najzahtjevnijim odjelima, u noćnim smjenama i vikendom, imaju i najveće dodatke na plaće. Stekle su ih kolektivnim pregovorima. Zakon o plaćama sve bi mogao izmijeniti. Primjerice, nekim sestrama neto plaća s dodacima može dosegnuti 6 i pol tisuća kuna, za razliku od drugih koje, bez dodataka, dobiju 4 tisuće kuna. Posebni uvjeti rada čest su slučaj i u drugim javnim i državnim službama.

 

Na udaru bi se mogli naći dodaci za smjenski i prekovremeni rad, rad noću, subotom, nedjeljom ili na blagdane te materijalna prava poput regresa ili pomoći u slučaju smrti. Osim zbog smanjenja dodataka sindikat je zabrinut i zbog najavljenog ocjenjivanja rada. Jedna od najavljenih mogućnosti je i jedinstveni kolektivni ugovor za sve zaposlene u državnim i javnim službama. Njihov se ukupan broj popeo na oko 228 tisuća.

Težak će posao biti i ukidanje nekih od 50 agencija kojima se posao, pa čak i naplata usluga, ponekad preklapa.

Prilog HRT


 
Nedjelja, 21.02.2016.

PROCJENE EKONOMISTA

Hrvatski BDP ponovno porastao više od 2 posto?

 

Zahvaljujući jačanju potrošnje, izvoza i investicija, makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo i u četvrtom lanjskom tromjesečju poraslo više od 2 posto, ali sporije nego u prethodnom kvartalu.

 

(JUTARNJI LIST, 21. veljače 2016.) Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom tromjesečju 2015., a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 1,8 do 2,6 posto.

 

Bilo bi to već peto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo skočilo 2,8 posto na godišnjoj razini, najviše od drugog tromjesečja predrecesijske 2008. godine.

 


ZAHTJEV VLASTI

Sindikat: Uskratom se neće uštedjeti 250 milijuna kuna

 

Autor: HINA
Objavljeno: 3. veljače 2016. u 10:49

 

U svjetlu tih činjenica, s rezervom treba uzeti u ocjeni stanja iznesen podatak o 250 milijuna kuna ušteda, jer dodaci od 4, 8 i 10 posto samo u državnoj službi zasigurno toliko ne iznose, upozorava sindikat.

 

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u srijedu od predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade da povuku prijedlog Zakona o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža iz saborske procedure zbog lažne ocjene stanja i posljedica koje će proisteći njegovim donošenjem, budući da se njime neće ostvariti ušteda od 250 milijuna kuna.

 

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, koje je izradilo nacrt Zakona, neistinito je i netočno navelo kako se Zakon o uskrati odnosi na područje državne i javnih službi, te kako se njime osiguravaju uštede od 250 milijuna kuna, jer granski kolektivni ugovori u javnim službama niti ne sadrže dodatke po osnovi ostvarenog staža.

 

Zakon o uskrati stoga ne pogađa zaposlene u školstvu, socijalnoj skrbi, kulturi, zdravstvu i zdravstvenom osiguranju, već isključivo zaposlene u državnoj službi, koji takav dodatak imaju ugovoren kolektivnim ugovorom, ističe sindikat u priopćenju.

 

U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja dodatkom kolektivnom ugovoru dodaci od 4, 8 i 10 posto zamijenjeni su dodacima na posebne uvjete rada, te odgovornost za život i zdravlje ljudi, koji za svih 73.000 zaposlenih znače dodatak od najmanje četiri posto i to od trenutka zapošljavanja, za razliku od dodataka na staž na koje državni službenici i namještenici pravo ostvaruju tek s navršenih 20, 30 i 35 godina staža.

 

Dodatak od četiri posto za zdravstvo – 190 milijuna kuna

 

Zakon o uskrati će za 73.000 zaposlenih u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju značiti nastavak konzumiranja legitimnih prava ugovorenih kolektivnim ugovorom, i to u iznosu od oko 190 milijuna kuna, što je više od ukupnog iznosa dodataka od 4, 8 i 10 posto na godine staža, koji je u zdravstvu godišnje iznosio 168 milijuna kuna.


Istodobno, za 63.000 zaposlenih u državnim tijelima koji imaju više od 20 godina staža, Zakon će donijeti uskratu ništa manje legitimnih stečevina kolektivnog pregovaranja.

 

U svjetlu tih činjenica, s rezervom treba uzeti u ocjeni stanja iznesen podatak o 250 milijuna kuna ušteda, jer dodaci od 4, 8 i 10 posto samo u državnoj službi zasigurno toliko ne iznose, upozorava sindikat.

 

Takvo obmanjivanje saborskih zastupnika i javnosti u jednom zakonskom prijedlogu nedopustivo je, a pored već poznatog stajališta Ustavnog suda kako će svako daljnje produljenje uskrate biti ustavnopravno neprihvatljivo s aspekta zaštite načela vladavine prava, predstavlja srozavanje kvalitete zakonodavne procedure do mjere koja izaziva šok i nevjericu, navodi se u priopćenju.

 


ANALIZA SUSTAVA ZDRAVSTVA

Uštede premale, HZZO će ostati izvan proračuna

 

Površna analiza pokazuje da je dug zdravstva i dalje visok – oko 2,5 milijarde kuna, ali u Ministarstvu nisu sigurni da su sve obveze uključene.

AUTORI:
Lidija Kiseljak
Marina Šunjerga

 

Unatoč sugestijama iz javnosti, neće biti pripajanja HZZO-a proračunu, rekli su nam u Ministarstvu zdravlja, u kojem ističu da je izdvajanje zdravstva iz riznice bio dobar potez. Još nisu poznati godišnji rezultati rada HZZO-a za 2015., ali prema preliminarnim podacima, bez dublje analize, kažu nam u Ministarstvu, dug zdravstvenog sustava iznosi 2,5 milijardi kuna, a troškovi su u nekim segmentima povećani do 15 posto.

 

Novi sustav ugovaranja

 

U Ministarstvu stoga najavljuju promjene modela ugovaranja jer je ovaj, kako nam kažu izvori dobro upoznati sa situacijom, poticao na stvaranje troškova. Uvest će se stoga model ugovaranja koji uzima u obzir učinjeni posao, ali i plaćanje po limitima.

 

S takvim se prijedlogom slažu i u HZZO-u te ističu kako je postojeći model ugovaranja neodrživ za trenutačnu financijsku poziciju. Kažu da je riječ o modelu koji bi mogao odgovarati Hrvatskoj 2019. ili kasnije ako se postigne rast od tri posto godišnje jer stvara troškove koje sustav ne može podmiriti. Dug zdravstva najveći je problem s kojim se sustav suočava dugi niz godina. Izdvajanje HZZO-a iz sustava trebalo je prekinuti spiralu kreiranja novih dugova, a financijski podaci sugeriraju da je postignuto smanjenje općeg duga, i to za 600 milijuna kuna. Nova garnitura u Ministarstvu zdravlja kaže da treba pričekati dublju analizu stanja kako bi se u javnost mogao iznijeti konačan iznos duga, ali vjeruju da nije bitno veći od onoga kojim sada barataju.


Odrediti granice troškova

 

U HZZO-u pak kažu da je nužno nastaviti raditi samostalno jer su se iz doprinosa za zdravstvo prije krpale rupe u proračunu, poput onih stvorenih u brodogradnji, zbog kojih je sustav plaćao s odgodom i imao smanjenu likvidnost.

 

I dalje se, kažu, vodi ista politika pa podsjećaju da je Vlada u 2015. trebala dostaviti 4,8 milijardi kuna iz proračuna HZZO-u, ali je isplatila samo 2,4 milijarde kuna. Boje se da bi se to moglo nastaviti i u budućnosti, što bi znatno umanjilo šanse za pravilno planiranje troškova i postizanje očekivanih ušteda. Zdravstveni sustav u godinu dana troši 23 milijarde kuna, pri čemu se kroz doprinose prikupi oko 18 milijardi kuna za obvezno osiguranje. Oko dvije milijarde kuna prikupi se za dopunsko osiguranje, koje ostvaruje blagi minus u poslovanju.

 

– Sad kad se izdvojio HZZO iz proračuna ne treba vraćati sustav na staro. No važno je pratiti troškove i odrediti granice potrošnje – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Ipak kaže da održivost zdravstvenog sustava ne ovisi o tome je li HZZO dio proračuna ili funkcionira kao samostalno tijelo, već o tome hoće li se racionalizirati bolnički sustav i postići uštede kroz izdvajanje pratećih službi iz sustava. Takvim reformama dobili bismo efikasan sustav, što je ključno.

 

 




REGRES za 2016. _mišljenja nadležnih institucija
REGRES za 2016. _mišljenja nadležnih institucija


Šveđani su odlučili: Radni dan će trajati šest sati

Nedavno istraživanje provedeno nad 600 000 ljudi
koji rade i po 55 sati tjedno pokazalo je da su više izloženi riziku
od srčanog udara nego ljudi koji rade između 35 i 40 sati tjedno.

Imajući ovo na umu, Švedska je poduzela korak prema uvođenju 6-satnog radnog dana, a kompanije diljem zemlje već su implemenirale ovu promjenu. Švedska je, naime, prije godinu dana započela s uvođenjem kraćeg radnog vremena u pojedinim poduzećima kako bi se analizirao učinak rada na poslovanje poduzeća i same zaposlenike, piše Science Alert

Rezultati nisu previše iznenađujući. Osmosatno radno vrijeme nije učinkovito onoliko koliko ljudi misle. "Veliki je izazov ostati fukusiran na važne zadatke osam sati dnevno. Radni dan obično 'razbijamo' aktivnostima i pauzama kako bismo ga učinili više podnošljivim. Istovremeno, to nam otežava organizaciju privatnog vremena", kaže Linus Feldt, CEO štokholmske kompanije Filimundus.

Prošle godine ova se tvrtka prebacila na 6-satno radno vrijeme i od tada, kaže Feldt, 'ne gledaju unatrag'. "Želimo provoditi više vremena s obiteljima, učiti nove stvari i više vježbati. Želio sam vidjeti je li to moguće ostvariti", kaže. 

Kako skraćeno radno vrijeme ne bi utjecalo na produktivnost, Feldt je zamolio zaposlenike da se suzdrže korištenja društvenih mreža i drugih 'ometala' na radnome mjestu, a sastanci su svedeni na minimum. "Sada, moj je dojam da se lakše fokusirati na posao, a svejedno vam još uvijek ostaje dovoljno energije za sve što planirate obavljati u svoje privatno vrijeme", ističe. 

Ova promjena temelji se na ideji da će zaposlenici biti motivirani odraditi više posla u kraćem vremenu. Feld potvrđuje da je razina produktivnosti ostala jednaka, ali su zaposlenici zato postali sretniji i više odmorni, a značajno su smanjeni i njihovi međusobni konflikti ili trzavice. 

Tvrtka Filimundus bez sumnje se ugledala na nekoliko Toyota servisnih centara u Gothenburgu, koji su se na 6-satno radno vrijeme prebacili prije čak 13 godina, otkada bilježe i bolje raspoloženje svojih zaposlenika te bolje poslovne rezultate. "Kraće putuju na posao, veća je iskoristivost strojeva a manji troškovi - svi su sretniji", kaže direktor Martin Banck i dodaje kako je profit porastao za 25 posto. 

U veljači ove godine Svartedalens umirovljenički dom u Gothenburgu također je uveo 6-satni radni dan za svoje medicinske sestre, bez smanjenja plaće. Planiraju eksperimentirati do kraja ove godine kako bi utvrdili je li zapošljavanje 14 novih ljudi, potrebnih da se pokriju smanjeni radni sati', poboljšalo uslugu skrbi i moral zaposlenika. 

Njihov eksperiment inspirirao i ostale: u lokalnoj bolnici ortopedska kirurgija već se prebacila na 6-satni radni dan, kao i liječnici i medicinske sestre u dva bolnička odjela na sjeveru. 

Iako sretniji zaposlenici puni energije ne spadaju u 'znanstveni dokaz' da je kraće radno vrijeme bolje, postoji niz znanstvenih dokaza koji potvrđuju da je 8-satno radno vrijeme neproduktivno, a i štetno za zdravlje. 

Studija objavljena u medicinskom časopisu Lancet analizirala je 25 studija koje su proučavale zdravlje 600 000 ispitanika iz Sjedinjenih Američkih Država, Europe i Australije u periodu od 8.5 godina. Rezulati su pokazali da ljudi koji rade 55 sati tjedno imaju 33 posto veći rizik od srčanog udara nego zaposlenici koji rade između 35 i 40 sati tjedno. Također, njih 13 posto izloženo je većem riziku od kardiovaskularnih bolesti, dok je druga zasebna studija potvrdila da 49 radnih sati tjedno dovodi do slabijeg psihičkog zdravlja, osobito kod žena. 

Ako tome dodamo analize studija koje potvrđuju da je radno vrijeme od 9 do 17 sati potpuno neprilagođeno našem prirodnom bioritmu, očito je da čvrsti argumenti za promjenu postojećih uvjeta itekako postoje!


Objavljeno: 28.07.2016.

 

Regresi državnim i javnim službenicima i namještenicima će se isplatiti

 

Regresi državnim i javnim službenicima i namještenicima će se isplatiti, a osobama koje imaju ovrhu na plaći, regresi se mogu isplatiti u gotovini

 

Kao što je bilo najavljeno, Vlada Republike Hrvatske kreće s isplatom regresa državnim i javnim službenicima i namještenicima. U razgovoru sa sindikalnim predstavnicima pokazalo se da velik broj državnih i javnih službenika te državnih i javnih namještenika ima ovrhu na plaći pa, sukladno svim pozitivnim zakonskim propisima, imaju mogućnost da se što prije jave poslodavcima i dogovore način isplate regresa.

Vlada Republike Hrvatske sa Sindikatom državnih službenika i namještenika Republike Hrvatske,  Sindikatom policije Hrvatske i Nezavisnim sindikatom djelatnika MUP-a dogovorila je za danas 28. srpnja 2016., potpisivanje dodatka Kolektivnog ugovora kojim se tekst postojećeg produžuje za godinu dana, budući da isti istječe 1. kolovoza, odnosno, ugovor će vrijediti do potpisivanja novog.

Vlada će nastaviti pregovore sa sindikatima te smatra, a s tom je namjerom i postignut dogovor oko isplate prava iz Kolektivnog ugovora, da ona ne smiju biti predmet politiziranja. 


 

'LISTA LIJEPIH ŽELJA'

Nakić: SDP-ov zdravstveni program nerealan i populistički

Autor: tportal.hr/Hina

  • 1.8.2016 15:44:38
  • 1.8.2016 15:41:39

Uoči predstavljanja izbornog programa Narodne koalicije (SDP, HNS, HSS, HSU), tehnički ministar zdravlja Dario Nakić (HDZ) komentirao je u ponedjeljak neke pojedinosti SDP-ova zdravstvenog programa koje su procurile u javnost, ocijenivši ih populističkom 'listom lijepih želja'

Po pisanju medija, SDP-ov program obećava zadržavanje dosadašnjeg opsega prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja i smanjivanje participacija. Nakić je na pitanje novinara rekao i da će HDZ inzistirati na racionalizacijama i uštedama, a ako se na taj način ne budu mogli pokriti gubici, ne isključuje povećanje cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja. 

Izborni program Narodne koalicije, vezan za zdravstvo, Nakić je komentirao nakon primopredaje uređaja umjetnih pužnica u Kliničkom bolničkom centru Sestara Milosrdnica te ponovio da je dosadašnjizdravstveni sustav neodrživ. Sadržaj reforme nije upitan ni sindikatima, no pitanje je kada poduzeti određene korake, rekao je te istaknuo pozitivne ocjene koje su predložene reformske mjere njegova ministarstva dobile od Europske komisije. 

Posebno se okomio na ponovno pokretanje sanacije bolnica, koje se navodno planira u redovima Narodne koalicije ako pobijede na rujanskim izborima. Prošlu sanaciju, pokrenutu u vrijeme SDP-ove vlade, ocijenio je jednom od najgorih stvari koje su nam se dogodile, s utrošenih 3,5 milijarde kuna iz državnog proračuna, uz istodobno generiranje više od 2,5 milijarde kuna novih gubitaka. 

'Ponovno se inzistira na jednom potpuno neuspješnom projektu, bez osiguranja jasne financijske stabilnosti i konsolidacije sustava. Bez odgovornosti u vođenju sustava, u ovakvo stanje su nas dovelirazličiti populizmi, pokušaj pričanja o nečemu što nema realne osnove', istaknuo je Nakić

No, na pitanje hoće li HDZ-ov i dalje inzistirati na povećanju cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja, nije izravno odgovorio. Ostavio je tu mogućnost ako se 'uštedama i racionalizacijama ne budu mogli pokriti gubitci'. Tada, rekao je, ne preostaje nikakav drugi način, nego da se sustav stabilizira po principu solidarnosti kako bi se svim građanima omogućila kvalitetna zdravstvena zaštita. 

Upitan pak za uvođenja plaćanje hitne pomoći, Nakić je ponovio da mu je cilj unutar službe hitne medicine omogućiti bolju dostupnost, da hitni pacijenti budu pregledani unutar jednog sata te da im se unutar četiri sata postavi dijagnoza. 

Oštro je odbacio špekulacije o uvođenju poreza na slatka pića i slatkiša, istaknuvši da o tome u Ministarstvu zdravlja nikada nisu razmišljali. U cilju borbe protiv porasta pretilosti u Hrvatskoj bit će pokrenuti programi koji će povećati tjelesnu aktivnost, osobito djece u osnovnim školama. 'Potaknut ćemo stvaranje drugačijih, zdravih stilova života, povećavajući svijest o potrebnoj fizičkoj aktivnosti i zdravim načinima prehrane bez uvođenja novih poreza', istaknuo je Nakić.

Podsjetio je i da je u njegovu mandatu nabavljeno 16 CT uređaja, a plan je bio i nabava linearnog akceleratora te šest uređaja za digitalnu mamografiju, i to iz fondova EU, bez zaduživanja i opterećivanja državnog proračuna.


21.07.2016.
NEMA VIŠE MILIJUNSKIH PENALA

Liječnici će sada lakše odlaziti iz bolnica

Plaća više ne ulazi u troškove specijalizacije, a ona je u 15 godina oko 400.000 eura.

Autor: Romana Kovačević Barišić

Liječnicima je odlazak iz bolnice ili doma zdravlja od ovog tjedna olakšan jer više neće morati za prijevremeni raskid ugovora plaćati milijunske penaleustanovi koju napuštaju.

 

Plaća je naknada za rad

Omogućuje im to novi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine prema kojem zdravstvene ustanove moraju do 16. kolovoza ponuditi specijalizantima sklapanje izmijenjenog ugovora. Specijalisti pak trebaju podnijeti zahtjev za izmjenu postojećeg ugovora, koji moraju dobiti u roku od 30 dana od zahtjeva.

Robovlasnički ugovori

Doktorima pravilnik ide na ruku, no pacijenti se neće veseliti olakšanim odlascima liječnika, pa je i ovaj potez ministra zdravlja motiviran strukovnim interesom, a ne brigom za sutav. Dr. Krešimir Luetić, prvi dopredsjednik HLK, podsjeća da velik broj liječnika napušta Hrvatsku odmah nakon diplome, a kao jedan od najvažnijih razloga navode tzv. robovlasničke ugovore za specijalizante.

– Liječnike ne treba zadržavati prisilom, nego pozitivnim mjerama. Neke od motivacijaza zadržavanje liječnika u manje atraktivnim sredinama mogu biti: porezne olakšice na bruto plaću, stambeno zbrinjavanje, komunalne olakšice, prednost kod stručnog usavršavanja i slično – kaže dr. Luetić. Pravilnik ne podržavaju ni poslodavci u zdravstvu.

– Katastrofa! Školovat ću doktore za Zagreb! Ovaj će pravilnik pogodovati devastiranju sustava, pet godina specijalizacije ustanovu košta oko 500.000 kuna. To je kao da se školuješ u Mercedesu pa odeš u Volkswagen! – govori dr. Ante Ivančić, ravnatelj Doma zdravlja Istre. Šef Udruge poslodavaca u zdravstvu dr. Dražen Jurković smatra kako je trebalo staviti obvezu vraćanja neto plaće jer, kaže, ovakvo rješenje na štetu je zdravstvenih ustanova. 

 

 
Srijeda, 06.07.2016.

Petrov: Vlada zna svoje obveze, isplatit ćemo regres javnim službama

'NE TREBAJU SE BOJATI'

Regres za javne službe za sada je isplaćen samo djelatnicima u zdravstvu i dijelu zaposlenih u socijalnoj skrbi

(VEČERNJI LIST) Potpredsjednik VladeBožo Petrov danas je u Banskim dvorima izjavio da se zaposleni u državnim i javnim službama ne trebaju bojati za svoja prava odnosno da će Vlada ispoštovati obvezu isplate regresa.

"Vlada zna svoje obveze tako da sigurno neće ostaviti bilo kakva dugovanja vezano uz obveze koje mora isplaćivati tijekom godine. Znam da se postavlja pitanje zbog čega nisu bile planirane u proračunu, a nisu zbog toga jer su se trebali nastaviti pregovori sa sindikatima", rekao je Petrov u kratkoj izjavi novinarima.

Kaže da će se razgovori s predstavnicima sindikata nastaviti "u užem timu", a razgovarat će se o regresu, božićnici i temeljnim kolektivnim ugovorima.

"Mislim da se ne trebaju ljudi koji su zaposleni u državnim i javnim službama bojati za svoja prava, Vlada će svoj dio ispoštivati", zaključio je Petrov.

Regres za javne službe za sada je isplaćen samo djelatnicima u zdravstvu i dijelu zaposlenih u socijalnoj skrbi.



USUSRET IZBORIMA

Petrov obećao regres javnim službama; Marić: Novac će se osigurati preraspodjelom
ususret izborima

(SLOBODNA DALMACIJA) Potpredsjednik Vlade Božo Petrov u srijedu je u Banskim dvorima izjavio da se zaposleni u državnim i javnim službama ne trebaju bojati za svoja prava odnosno da će Vlada ispoštovati obvezu isplate regresa, prenosi N1.

"Vlada zna svoje obveze tako da sigurno neće ostaviti bilo kakva dugovanja vezano uz obveze koje mora isplaćivati tijekom godine. Znam da se postavlja pitanje zbog čega nisu bile planirane u proračunu, a nisu zbog toga jer su se trebali nastaviti pregovori sa sindikatima", rekao je Petrov u kratkoj izjavi novinarima.

Kaže da će se razgovori s predstavnicima sindikata nastaviti "u užem timu", a razgovarat će se o regresu, božićnici i temeljnim kolektivnim ugovorima.

"Mislim da se ne trebaju ljudi koji su zaposleni u državnim i javnim službama bojati za svoja prava, Vlada će svoj dio ispoštivati", zaključio je Petrov.

Regres za javne službe za sada je isplaćen samo djelatnicima u zdravstvu i dijelu zaposlenih u socijalnoj skrbi.

Marić: Vlada je svjesna obveze isplate regresa

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu kako je Vlada svjesna obveze isplate regresa u javnim službama o čemu će razgovarati sa socijalnim partnerima, a kako u ovogodišnjem proračunu za tu svrhu sredstva nisu predviđena, kazao je da će novac, ako za to dođe potreba, biti osiguran preraspodjelom unutar pojedinih ministarstava.

Vladi nije namjera da se potežu bilo kakve tužbe, rekao je Marić novinarima ispred Banskih dvora upitan o regresu za javne službe koji je za sada isplaćen samo djelatnicima u zdravstvu i dijelu zaposlenih u socijalnoj skrbi.

"Sjest ćemo i razgovarati sa socijalnim partnerima i siguran sam da ćemo naći zadovoljavajuće rješenje. Svjesni smo svoje obveze", kazao je.

Kako novac za tu svrhu u ovogodišnjem proračunu nije predviđen, Marić je na pitanje novinara hoće li država imati novca za to, odgovorio: "S obzirom na okolnosti, svjesni smo da ćemo, ako dođe potreba za to, u okviru preraspodjela na razini proračuna pojedinih ministarstava osigurati sredstva".


Utorak, 31.05.2016.

BDP u prvom tromjesečju porastao 2,7 posto - više od očekivanja

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

 

(Poslovni.hr/Hina) Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je brži rast nego u prethodnom kvartalu i veći nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je bolji podatak nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,4 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 2 do 2,8 posto.

To je već šesto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 1,9 posto.

DZS je priopćio kako je najveći doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren rastom izvoza roba, 9,4 posto.

Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan (2,8 postotnih bodova). Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava.

Doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan.

Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 0,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 4,3 posto, a potrošnja kućanstava za 3,1 posto.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje skočio 2,3 posto.

 


Hoće li poput Mađara i zaposleni Hrvati dobivati 10.000 kuna za godišnji odmor?

Poslovni dnevnik  31.5.2016.

Ministrova ideja da se domaći turizam potakne olakšicama, kojima bi poslodavci zaposlenima davali vaučere za odmor zbog kojih bi im turističke i ugostiteljske usluge bile jeftinije i do 30 posto, zapravo je mađarski model koji se primjenjuje već nekoliko godina.

 

Hoće li takozvani vaučeri za turizam, kojima bi tvrtke radnicima davale određeni iznos novca za odmor, a što bi im onda država priznavala kao poreznu olakšicu, doista biti primjenjivi i u Hrvatskoj, čime bi se potaknuli domaći stanovnici na odmor u kontinentalnom dijelu zemlje i izvan glavne sezone na Jadranu, bit će jasnije nakon razgovora koje s mađarskim kolegama o toj temi vodi ministar turizma Anton Kliman.

Radi se zapravo o subvenciji za putovanja koju bi poslodavci isplaćivali preko vaučera kao nekadašnji regres. Zauzvrat bi dobili nižu stopu poreza na dohodak na uplaćene iznose radnicima. Takvi turistički vaučeri pojeftinili bi domaćim građanima ugostiteljske i smještajne usluge izvan glavne sezone od 10 do 30 posto, što sve tek treba usuglasiti s Ministarstvom financija, te predstavnicima poslodavaca i sindikata.

No, dok hrvatski turistički i porezni čelnici tek trebaju razriješiti dvojbe o modelima primjene te ideje, Mađari su njime broj domaćih turista u proteklih pet godina povećali za čak 30 posto, piše Slobodna Dalmacija.

Takozvana Szep kartica u Mađarskoj je svojevrsna stimulacija države jačanju domaćeg turizma, zbog čega je ukupni prihod mađarskog turizma od domaćih gostiju povećan za 64 posto. Do sada je 26.500 mađarskih tvrtki koristilo Szep karticu te je tako gotovo 1,3 milijuna građana dobilo mogućnost jeftinijeg odmora.

Samo prošle godine u Mađarskoj je od takvih vaučera ostvaren promet od 90 milijardi forinti, odnosno oko 290 milijuna eura, koliko su tvrtke uplatile zaposlenicima na ime Szep kartice. Taj su iznos građani uglavnom utrošili na turističke i ugostiteljske usluge, kaže za Slobodnu Dalmaciju Marin Skenderović, direktor HTZ-a u Budimpešti.

"Država je dala mogućnost tvrtkama da zaposlenike stimuliraju s oko 1500 eura za odmor. Svakoj tvrtki u Mađarskoj omogućeno je da zaposleniku, osim redovitih plaća, isplati i iznos od 450.000 forinti (1500 eura), s tim da se taj iznos oporezuje manjim postotkom nego osobni dohodak. Riječ je o kartici kojom se može plaćati isključivo u turističkim objektima (hoteli, restorani, bazeni, kupališta, wellness-centri ….) koji prihvaćaju plaćanje Szep karticom. Turističke tvrtke same pristupaju tom programu i potpisuju da prihvaćaju te kartice", objasnio je Skenderović.

Ipak, treba napomenuti da najveći dio hrvatskih zaposlenika, za razliku od onih u Mađarskoj, ne dobiva ni regres ni 13. plaću, pa ostaje vidjeti koliko će naših poslodavaca biti zainteresirano za takvo dobivanje porezne olakšice.

 


SVE OREŠKOVIĆEVE REFORME

Pogledajte cjeloviti dokument sa svim mjerama koje je pripremila hrvatska Vlada: 'Slomit ćemo javni dug'

 

 

Na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade na kojoj je prihvaćen taj dokument, Orešković je u prezentaciji koju je započeo rečenicom "Imamo problem!", naveo kako su ključna područja u kojima su predviđene reformske mjere javni dug, poslovna klima, uprava i pravosuđe te obrazovanje.

 

Reforme, istaknuo je Orešković, za cilj imaju stopu rasta BDP-a s lanjskih 1,6 posto povećati na 2,3 posto u 2018., uz istodobno smanjenje javnog duga s gotovo 87 posto na manje od 83 posto te pad stope nezaposlenosti s više od 16 na 13 posto.

 

Jedna od prvih mjera, za koju je Orešković kazao da realizaciju želi što prije, već u sljedećih mjesec dana, je smanjenje javnog duga za 100 do 200 milijuna eura, i to kroz privatizaciju javnih tvrtki u kojoj bi sudjelovali mirovinski fondovi. Kazao je da su fondovi, koji već imaju udjele u nekim državnim tvrtkama, iskazali interes za povećanje svojih udjela, ali nije želio otkriti u kojim državnim tvrtkama će udjeli prvi na prodaju.

Kada se to riješi, najavio je, s ministrom financija Zdravkom Marićem krenut će na road show na kojem će, prvo u Londonu, a bude li trebalo i SAD-u, investitorima predstaviti plan reformi, ali i, kako je kazao, pokazati da se ostvaruju rezultati.

Upitan ima li za taj plan dovoljnu potporu u Saboru, odnosno zamoljen za komentar stanja političke stabilnosti, Orešković je odgovorio da su to "svakakvi spinovi i baloni, a da Vlada ne funkcionira danas ne bi imala reformski paket".

Na smanjenje javnog duga, i to u ovoj godini na 85,9 posto BDP-a, a do 2019. na 80 posto BDP-a, trebale bi utjecati i reforme socijalnih davanja, kroz uvođenje imovinskog cenzusa, kao i mirovinskog sustava.

Učinci mirovinske reforme tek 2030.

 

 

No, pravi učinci mirovinske reforme, prema riječima ministrice rada i mirovinskog sustava Nade Šikić, očekuju se tek 2030. godine i to od 2,4 milijarde kuna, jer se promjene u penalizaciji prijevremenog umirovljenja planiraju tek 2025., a produljenje roka za odlazak u mirovinu 2028.

Do tada, posebno 2017. i 2018., kazala je Šikić, očekuje se suprotno - da će biti povećan trošak mirovinskog ustava, jer će doći do odljeva u mirovinu zbog straha građana od reforme.

Šikić je posebice naglasila kako nije istina da će svi morati u mirovinu sa 67 godina. Svi koji su ranije ušli na tržište rada, odnosno završili strukovno obrazovanje, srednju ili osnovnu školu, sa 61 godinom starosti odnosno 41 godinom radnog staža, mogu u redovnu mirovinu. Svi ostali, kazala je, mogu ostati i nakon 67.

Kazala je i da ne vidi zašto su najave mirovinske reforme izazvale strah u javnosti te istaknula da je nju više strah da će EK reći "da smo bili izrazito blagi", jer je npr. penalizacija ranijeg umirovljenja u ostalim europskim zemljama daleko veća, a mi smo odabrali najnižu. Osim toga, dodala je, zemlje u našem okruženju izdvajaju daleko veći dio u mirovinski sustav pa imamo mogućnost izdvajati više ili ostati duže na tržištu rada.

Reforma zdravstvenog sustava, pak, za cilj ima do kraja 2018. eliminirati dugove zdravstvenog sektora, koji gotovo svake godine iznose oko 2,5 milijarde kuna.

Manji neporezni nameti u roku tri mjeseca

 

Kako bi poboljšala poslovnu klimu Vlada planira sređivanje stanja u zemljišnim knjigama, reformu sustava javne nabave, značajnije ulaganje u istraživanje i razvoj, a Orešković je posebno izdvojio smanjivanje neporeznih nameta za 300-tinjak kuna u roku od tri mjeseca.

Na području uprave i pravosuđa Nacionalni program reformi predviđa reformu javne uprave i pravosuđa, informatizaciju te racionalizaciju broja agencija.

Govoreći o reformi javne uprave, premije je kazao kako će biti izrađena analiza sustava lokalne uprave i samouprave, koja bi primjerice trebala pokazati koji bi bio optimalan broj općina u Hrvatskoj.

Reforme na području obrazovanja, pak, obuhvaćaju kurikularnu reformu te jačanje sustava cjeloživotnog i strukovnog obrazovanja.

Odgovarajući na pitanja vezana uz moguće promjene u poreznom sustavu, Orešković je potvrdio da ih ove godine neće biti, a prije nego se dogode da će se provesti detaljna analiza, a kako bi, "kada se uvede, nova porezna politika bila stabilna, a ne da se mijenja za šest mjeseci".

Novinare je zanimalo i očekuju li u Vladi da bi u njezinom mandatu Hrvatska mogla uvesti euro, na što je ministar financija Zdravko Marić odgovorio da je Hrvatska samim ulaskom u EU preuzela obvezu uvođenja eura, a jedini kriterij koji za to sada nije ispunjen je javni dug.

No, istaknuo je, planirana putanja kretanja javnog duga, ako se ostvari, mogla bi ubrzati i taj proces, odnosno Hrvatska bi 2020. mogla ući u tzv. sustav tečajnog mehanizma, koji prethodi uvođenju eura.

"Forming-storming-normning-performing"

 

Na kraju prezentacije Nacionalnog programa reformi Orešković je prikazao graf kojim je želio medijima koji ga, kako je rekao, stalno pitaju o odnosima u timu kojem je na čelu, pokazati na koji način radi.

Funkcioniranje svoga tima opisao je riječima "forming, storming, norming i performing".

Svaki tim prolazi kroz te faze, prvo se formira, onda je faza "oluje", odnosno zdraverasprave i onda se kroz te oluje slažu norme, a slijedi provedba, objašnjava Orešković.

To je normalna faza za svaki tim, a bitan je rezultat, naglašava, te hvali cijeli tim da je naporno radio kako bi se pripremio Nacionalni program reformi.

Te su reforme, dodaje, dokument vlade. "Našli smo se svi, potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko i potpredsjednik Vlade Božo Petrov. Imali smo zdrave oluje, diskusije na temu reformi i zato sam uvjeren da su ove reforme koje smo, zajedno svi ministri, predložili, kvalitetan dokument", naglasio je.

A rasprava je zdrava, ponavlja, te priznaje da se kod nekih stvari možda činilo "da je oluja malo veća nego što jest". "Ali ja na kraju gledam rezultate", kazao je te naveo i da će članovi Vlade imati svojevrsni teambuilding i bolje se upoznati.

 

 


NAMJERA ILI NESPOSOBNOST

HZZO u nadzoru bolnica zbog sumnje u pogrešno fakturiranje

                         

Autor: tportal.hr/Hina

·        24.4.2016 10:23:11

 

Ako žele da im usluge budu plaćene, bolnice će ubuduće u roku pet dana nakon završetka pružanja zdravstvene zaštite morati ispostaviti račune Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) koji je od 20. travnja uveo pojačani nadzor zbog sumnje u pogrešno fakturiranje bolničkih usluga.

 

HZZO-u ističu da nije riječ ni o kakvim novim pravilima, već uvođenju reda u sustav i poštivanje ugovora koji su sklopljeni s bolnicama još prije tri godine, a po kojima je predviđen petodnevni rok za ispostavu računa.

To je, kažu, važno za pravovremeni izračun svih dijelova prihoda, uključujući ključne pokazatelje uspješnosti i kvalitete, i odnosi se na većinu bolnica. Ne odnosi se samo na bolnice koje nisu informatizirane i one su dobile iznimno mogućnost ispostave računa u roku od osam dana. 


'Kreativno fakturiranje' po bolnicama

"U posljednje vrijeme bolnice su 'vrlo kreativno' počele fakturirati svoje usluge, ispostavljaju nam račune za sve i svašta, uključujući prevelik broj slučajeva s komplikacijama", rekla je Hini ravnateljica HZZO-aTatjana Prenđa Trupec odgovarajući na nezadovoljstvo bolničkih ravnatelja koji su Zavodu već uputili prosvjed. 

HZZO ih pak proziva zbog fakturiranja daleko većeg broja komplikacija i komorbiditeta od europskog prosjeka. Naime, u europskim bolnicama udio takvih faktura je ispod 20 posto, dok je u Hrvatskoj 27,99 posto, u jednoj općoj bolnici čak 39 posto. Takve bolnice u drugim europskim zemljama ne bi mogle sklopiti ugovor ni s jednom osiguravajućom kućom.

„To pokazuje ili njihovu lošu kvalitetu ili lažno fakturiranje“, ističe Prenđa Trupec.

A kako to izgleda u Hrvatskoj pokazuje i primjer jedne od bolnica koja je za prošli mjesec prikazala "izvršenje od 183 posto", u kojemu je udio potrošenih lijekova i materijala svega devet posto, a 91 posto su "nabildani troškovi rada".

"To nije problem samo HZZO-a, već i pacijenta koji plaćaju participaciju. Oni su platili 20 posto cijene nepostojeće usluge", upozorava ravnateljica.



Za uklanjanje madeža - 50 tisuća kuna

U HZZO-u poručuju da ozbiljno namjeravaju stati na kraj dosadašnjoj praksi pa će već ovaj mjesec vraćati fakture s najkompliciranijim slučajevima. Bolnice će tako imati priliku još jednom ih pregledati i eventualno same korigirati. Nakon toga iz Zavoda će kontaktirati dio obrađenih pacijenata kod kojih su se liječile velike komplikacije i komorbiditeti tijekom bolničkog liječenja.

Osim toga, ravnateljica najavljuje i daljnju nadogradnju sustava plaćanja, kako se više ne bi događalo da skidanje madeža od nekoliko sati u dnevnoj bolnici zaračunava po 50-ak tisuća kuna jer je pacijent prije deset godina imao infarkt, što se dodatno "šifrira kao komplikacija". 

Računi koji im dolaze, kaže, pokazuju da većina bolnica danas tako fakturiraju. Poručuje i da to više neće biti moguće jer će sustav naplate mehanički sprječavati zlouporabe.



Od pogrešnog fakturiranja do listi čekanja

Tijekom 2015. godine HZZO je u suradnji s bolnicama podigao cijene usluga za prosječno 20 posto pa je uz "namjerno krivo šifriranje usluga" i to razlog što danas većina bolnice prekoračuju svoje mjesečne limite i do 80 posto.

"Same sebi nabijaju financijski iznos koji im preko limita ne možemo platiti. Istodobno odbijaju primati pacijente s obrazloženjem da im to ionako neće biti plaćeno. Posljedično, izravno se povećavaju liste čekanja i nezadovoljstvo pacijenata", kaže Prenđa Trupec koja ističe da je bolnicama ove godine na raspolaganju 8,2 milijarde kuna i da se taj iznos neće moći prekoračivati jer dodatnih novaca nema. Taj je limit, naglašava, isti kao i prošle godine, te 1,3 milijarde kuna veći od 2014. godine. Bolnice će se morati naći u zadanim okvirima unatoč tome što su samo u prva tri mjeseca isporučile 11 posto više faktura nego prošle godine.

HZZO: Uskoro „prava mjera za svaku bolnicu“

I dok ravnatelji kažu da će zbog ograničenog roka fakturiranja izgubiti stotine milijuna kuna što se će dodatno otežati rad bolnica s ionako „ograničenim, netransparentnim i proizvoljnim limitima“, HZZO naglašava kako su posljednje dvije godine limiti bolnica po prvi put rađeni transparentno i metodološki, dijelom i prema izvršenju u prethodnom razdoblju, te da se sve bolnice plaćaju po jednakim pravilima.

Pojašnjavaju i kako obrade različitih uzoraka osiguranih osoba u mikrobiološkom, patološkom, citološkom ili nekom drugom laboratoriju predstavljaju također pružanje zdravstvene zaštite te se datum završetka obrade smatra i datumom završetka pružanja takve vrste zdravstvene usluge, nakon kojeg se račun ispostavlja, pa nema straha da se obavljena usluga neće moći fakturirati. 

Iz HZZO-a navode i kako se nadaju skoroj konsolidaciji bolničkog sustava i uspostavi "prave mjera za svaku bolnicu".

 


 

26.04.2016. | 13:55

UPUZ: HZZO bi nakon kontrole faktura trebao bolnicama platiti odrađeno

Piše Hina

 

U Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) nemaju ništa protiv najavljene pojačane kontrole fakturiranja u bolnicama, ali ističu da bi nakon kontrole HZZO trebao platiti bolničke usluge odrađene iznad limita, jer se u suprotnom i dalje gomilaju bolnički dugovi.

 

Neispravne fakture, ako postoje, normalno je da se vrate, ne plate ili revidiraju, no normalno je i da ih se plati nakon korekcije, rekao je u utorak Hini predsjednik UPUZ-a Dražen Jurković koji napominje da je nadzor fakturiranja u bolnicama uobičajen svugdje u svijetu.

 

Uvođenje pojačanog nadzora fakturiranja bolničkih usluga u HZZO-u ovih su dana obrazložili time što im je ove godine na 5 posto povećanja izvršenih usluga ispostavljeno 23 posto više faktura, pri čemu je prosjek fakturiranih usluga koje uključuju teške komplikacije narastao na 28 posto, dok je u Sloveniji iznosio 18 posto, a u zemljama Europske unije prosječno ispod 20 posto.

 

Predsjednik UPUZ-a ističe i da bi ispravne fakture, izvršene iznad limita, trebalo platiti bolnicama, što danas u Hrvatskoj nije uvijek praksa.

 

S obzirom na ograničena sredstva i ugovorne odnose zdravstvenih ustanova i HZZO-a, smatram da bi bolničke uprave i HZZO trebali postići kompromis tako da se osiguravatelj obveže podmiriti barem materijalne troškove, odnosno troškove liječenja koji su u prosijeku 25 do 30 posto punog iznosa. U suprotnom, bolnice će samo gomilati nove dugove, poručuje Jurković.

 


HZZO ODGOVARA HUBOLU

'Kontrola fakuturiranja nije napad na bolničke liječnike'

 

·   Autor: tportal.hr/Hina

25.4.2016 16:56:12

 

Odgovarajući na prozivke Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) nakon uvođenja pojačanog nadzora fakturiranja bolničkih usluga, iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) pojasnili su u ponedjeljak kako ta mjera nije napad na bolničke liječnike već se radi o zamolbi upravama bolnica da ponovo prekontroliraju i korigiraju oko 10 posto faktura za koje u HZZO-u pretpostavljaju da bi mogle biti pogrešno fakturirane

 

'Svugdje u svijetu se oko 7-10 posto faktura pogrešno ispostavi osiguravateljima, a s obzirom kako se radi o otprilike 800 milijuna kuna, naš je posao stalno upozoravati, kontrolirati i ispravljati', odgovaraju iz HZZO-a.

HUBOL je u ponedjeljak prozvao HZZO za podcjenjivački odnos prema bolnicama i predložio strogi nadzor nad poslovanjem te ustanove, uz poziv DORH-u i Uskoku za nadzor poslovanja HZZO-a s obzirom na uvjetno mišljenje Državne revizije na ranije poslovanje.

Uvođenje pojačanog nadzora fakturiranja bolničkih usluga u HZZO-u obrazlažu time što je na 5 posto povećanja izvršenih usluga ispostavljeno 23 posto više faktura, pri čemu je prosjek fakturiranih usluga koje uključuju teške komplikacije narastao na 28 posto, dok je u Sloveniji primjerice 18 posto, a u zemljama Europske unije prosječno ispod 20 posto.

'Naša medicina bolja je od prosjeka EU pa je za pretpostaviti da ovakva situacija ima uporište u pogrešci, a ne u stvarnom stanju', poručili su iz HZZO-a uz napomenu da su izlaskom iz državne riznice bolnički limiti povećani za oko 20 posto.

'Pozdravljamo napore HUBOL-a da od Ministarstva financija pokuša dobiti dodatna sredstva za zdravstvo. Molimo uprave bolnica da nas svakodnevno ne napadaju u medijima kako im ne plaćamo usluge obavljene preko limita jer to nije naš izbor, hir ili bezobrazluk, već moraju shvatiti da je količina novca ograničena, a navedeno postupanje regulirano je ugovorom', kažu u HZZO-u.

Što se tiče prozivki zbog nalaza državne revizije, iz HZZO-a ističu da godišnje provode preko 100 nabava koje su predmet 'češljanja' DORH-a i USKOK-a, što je potpuno normalno i u redu s obzirom da HZZO upravlja s 22 milijarde kuna.

 

 


 

PROZIVKA

HUBOL poziva DORH i Uskok da preispitaju poslovanje HZZO-a

·                                         

  Autor: tportal.hr/Hina

25.4.2016 15:22:04

 

Nakon što je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Tatjana Prenđa Trupec prozvala ravnatelje bolnice za pogrešno fakturiranje, Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) u ponedjeljak je zatražila da HZZO za fakturiranje u bolnicama zaposli administratore, te pozvala DORH i Uskok da preispitaju poslovanje HZZO-a

 

HUBOL u priopćenju proziva HZZO za podcjenjivački odnos prema bolnicama i predlaže strogi nadzor nad poslovanjem te ustanove koja raspolaže s 23 milijarde kuna, te osobnu odgovornost ravnateljicePrenđe Trupec uz poziv DORH-u i Uskoku za nadzor poslovanja HZZO-a s obzirom na uvjetno mišljenje Državne revizije na ranije poslovanje.

Ravnateljica HZZO-a optužila je prethodno ravnatelje bolnica da ispostavljaju račune za sve i svašta, uključujući i prevelik broj slučajeva s komplikacijama. "To pokazuje ili njihovu lošu kvalitetu ili lažno fakturiranje“, rekla je Hini Prenđa Trupec.

Odgovarajući na te optužbe, bolnički liječnici traže strogu kontrolu poslovanja HZZO-a koje je opterećeno, kako navode, brojnim nenaplaćenim milijunima i milijunski plaćenom informatičkom opremom, a navode i slučaj kada je Zavod savjetodavne usluge, koje je mogao sam podmiriti, na jednom projektu plaćao 600 kuna po satu.

HUBOL proziva HZZO i za podcjenjivanje liječnika "čiji rad plaća 95,18 kuna", te jednostruko smanjenje cijena usluga što je, kažu, bio jedan od glavnih uzroka da su zdravstvene ustanove morale ići u sanaciju u kojoj je potrošeno oko 2,5 milijarde kuna, ali je generiran još gotovo toliki dodatni dug.


HZZO funkcionira po principu "mrkve i batine"

Također optužuje Prenđu Trupec da nije našla niti jednu zamjerku za poslovanje HZZO-a koji od 1. siječnja 2015. godine, otkad je izvan državne riznice, funkcionira po principu "mrkve i batine", ne uzimajući u obzir mišljenje nadležnih komora ni ministra zdravlja.

Zanimljivo im je također što ravnateljica, dok proziva bolnice za pogrešno fakturiranje, ne spominje da su bivši djelatnici HZZO-a održali plaćena predavanja bolnicama upravo u svrhu što učinkovitije naplate prema HZZO-u, koju ona danas tako strogo osuđuje.

Ako ne dođe do temeljitih provjera i promjena u radu HZZO-a, neće se osigurati financijska stabilnost hrvatskog zdravstvenog sustava, poručuju iz HUBOL-a te izražavaju "duboku zabrinutost za budućnost hrvatskog solidarnog javnog zdravstvenog sustava".

Državni ured za reviziju u nalazu za 2013. i 2014. navodi da je HZZO u rujnu 2013. nabavio informacijski sustav u vrijednosti 87.437 kuna, da bi za pet mjeseci prihvatio ponudu istog ponuditelja za nadogradnju tog sustava, toga puta u vrijednosti 200.000 kuna, tako da je sustav ukupno plaćen 287.437 kuna.

Revizija nabave informacijskog sustava

Ured za reviziju smatra da je HZZO podijelio nabavu u dva dijela kako bi izbjegao raspisivanje javnog natječaja i odredbe Zakona o javnoj nabavi. Sporna im je bila i opravdanost angažiranja vanjskih informatičara s obzirom da HZZO-ove informatičke službe imaju 127 zaposlenika.

Vezano uz nabavu informacijskog sustava, HZZO u svojem očitovanju na nalaz revizije navodi da su 2013. istražili tržište i utvrdili procijenjenu tržišnu vrijednost mogućih rješenja, te u skladu s tim proveli postupak bagatelne nabave. No, kada je nabavljeni informacijski sustav počeo funkcionirati, uočili su mogućnost da ga se nadogradi i poboljša pa su 2014. proveli pozivni natječaj, a najpovoljniju ponudu, među tri ponuđača, imao je upravo ponuditelj koji je nabavio informacijski sustav. 

"Nadogradnjom je vrijednost sustava višestruko porasla te je ugovoreno njegovo nužno održavanje u 2015.", odgovorio je HZZO. Angažman vanjskih informatički stručnjaka obrazlažu time da dvije trećine informatičara u Zavodu imaju znanja samo za osnovno održavanje sustava i informatičku podršku, ali ne i za implementaciju novoga sustava.

 


 

HUBOL-ova hobotnica

30.03.2016.

Da HDZ i nije morao u “izvanbračnu zajednicu” s Mostom, Ante Ćorušić ne bi imao nikakve šanse postati ministar zdravlja. Zašto? Premda je Ćorušić i sam dugogodišnji bolnički liječnik, pa čak i član HUBOL-a (udruga bolničkih liječnika) koja je u nešto više od dvije godine postojanja sa svojih oko 2000 članova preuzela sve važnije funkcije u hrvatskom zdravstvu (osim one predsjednika Zbora liječnika), ne uklapa se u “viziju vođe” jer se “ne slaže s načinom vođenja udruge”, a ima i “previše profesionalnih titula”.

 


Dapače, odmah nakon prošlih izbora kadroviranje u zdravstvu preuzela je mostovka Ines Strenja-Linić, perjanica riječkog HUBOL-a i donedavna predsjednica Skupštine Hrvatske liječničke komore. I premda je ministar zdravlja bio u HDZ-ovoj kvoti, Ćorušić nije prošao HUBOL-ovo sito. Tek je Nakić s obje tražene iskaznice, i to one “dokazanog” člana HUBOL-a i HDZ-a, ispunio uvjete. Članovi HUBOL-a u javnosti i u kuloarima izjašnjavali su se za ministarskog kandidata “običnog liječnika bez profesorskih titula i političkog iskustva ali koji dolazi iz baze i štiti interese liječnika”. Dakle, idealan kandidat morao je biti dokazani hubolovac jer upravo je to njihov prosječni profil. Čak kruži i priča da se tijekom pregovora o kandidatima za ministarsku fotelju između Mosta i HDZ-a Ines Strenja-Linić “obavezno konzultirala s vrhom HUBOL-a”, koji je navodno i dao zeleno svjetlo Nakiću. Nekoliko tjedana iz istih razloga trajale su i konzultacije za Mostova zamjenika ministra i opet je prevagnulo hubolovsko članstvo Ivana Bekavca.

Vrlo uspješno HUBOL-ovo kadroviranje zapravo se nastavlja po sistemu “tko nije s nama, taj je protiv nas”, pa u konačnici samo “poželjni” članovi mogu na visoke dužnosti bez obzira na njihove političke opcije. Predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) lani je postao Trpimir Goluža, a potom ministar zdravlja postaje Dario Nakić, Ivan Bekavac njegov zamjenik, a Ružica Palić Kramarić pomoćnica. Predsjednica Saborskog odbora za zdravstvo je Ines Strenja-Linić. Riječju, hrvatskim zdravstvom u ovom trenutku vladaju bez ostatka bolnički liječnici.

Naravno, to samo po sebi ne mora biti loše za hrvatsko zdravstvo, ali isključivost sigurno nije dobra jer sličnih kandidata bilo je i među liječnicima primarne zdravstvene zaštite koji se očito kroz svoju udrugu KoHOM, nastalu na sličnim krilima pobune protiv ministra Milinovića, nisu uspjeli nametnuti ni približno kao HUBOL. Dapače, danas ih nema čak ni u povjerenstvu za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatske liječničke komore. Istina, dio danka platili su i zbog afere Hipokrat, u kojoj je tristotinjak liječnika kažnjeno zbog primanja mita od farmaceutskih tvrtki. Dodatni animozitet proizlazi i iz činjenice da dio liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zarađuje više od bolničkih specijalista.

Lanjski izbori u Hrvatskoj liječničkoj komori pokazali su tko je “gazda”, tako da u srazu HUBOL-a i KoHOM-a pobjedu odnose bolnički liječnici. Predsjednik postaje Trpimir Goluža, a Ines Strenja-Linić predsjednica komorske skupštine.

Inače, početak HUBOL-ova puta bio je vrlo revolucionaran - borba protiv tada aktualnog ministra zdravlja Rajka Ostojića, koji sa svojim dojučerašnjim kolegama nikako nije mogao naći zajednički jezik. Uvođenje radne obveze, smjenskog rada, zakona o reprezentativnosti, po kojem liječnici nisu sudionici kolektivnog pregovaranja, samo su dio nezadovoljstava koji su “neke nove bolničke klince” potaknuli na akciju do tada nezabilježenu u hrvatskom zdravstvu.

U biti, idejni začetnik pobune bio je Hrvatski liječnički sindikat koji je u jesen 2013. pokrenuo najdugotrajniji štrajk liječnika, koji traje još i danas. Naime, štrajk je u mirovanju, ali ga nitko službeno nije ugasio. No, kako su se tada vladajući pobrinuli da diskreditiraju predsjednika Ivicu Babića i neke druge sindikalno osviještene liječnike, otvorena su vrata za “novo organiziranje”.

Javnosti nepoznati Pavo Kostopeč i Trpimir Goluža pokrenuli su prije dvije godine nešto za što je malo tko vjerovao da bi moglo opstati a kamoli postati relevantni faktor u hrvatskom zdravstvu bez kojeg se ne može. Malo pomalo s još nekim “pionirima” poput Ade Barić, Krešimira Luetića, Ivana Bekavca... postajali su sve glasniji, a njihove riječi koje su izgovarali u javnosti padale su na plodno tlo liječničkog nezadovoljstva poglavito Hrvatskom liječničkom komorom, kojom su, kako su tada govorili, “vladali penzioneri”. Tražili su da ih Komora zaštiti od ministra, ali očekivanih reakcija, primjerice namjenski rad, nije bilo pa je počelo “samoorganiziranje”.

“Naš je cilj od početka bio uključiti se u rad komore, a to smo jedino mogli izborima. Zbog toga smo krenuli s osnivanjem podružnica u svim bolnicama”, objašnjava Pavo Kostopeč, koji je inače u trenutku kad se uključio u HDZ-ovu predizbornu kampanju izašao iz vodstva HUBOL-a. Dodaje kako nije želio da udruga dobije stranački predznak jer je cilj bio iznadstranački - borba za boljitak svih liječnika.

Predano su hubolovci obilazili bolnice po cijeloj Hrvatskoj. Iz dana u dan imali su sve više sljedbenika i osnivali podružnice ne bi li do izbora u Hrvatskoj liječničkoj komori u proljeće prošle godine imali većinu delegata u izbornoj skupštini. U tome su u potpunosti uspjeli, pomeli su “penzionere” i danas je na čelu Komore hubolovac Trpimir Goluža.

No, nakon izvedenog “komorskog puča” danas su mnogi manje blagonakloni prema “liječničkoj mladosti” jer je percepcija kako se ipak ništa bitno nije promijenilo u bolničkom sustavu nakon što su hubolovci preuzeli vlast. Mnogi su uvjereni da sad kad su dobili “svoje ljude” u Ministarstvu zdravlja HUBOL može očekivati da mlin krene na njihovu stranu. Istina, prvi ljudi Ministarstva zdravlja tvrde da žele zadržati “neutralnost”.

“Zamrznuo sam članstvo u HUBOL-u jer, premda to nije klasični sukob interesa, ne bi bilo dobro da, primjerice, liječnici primarne zdravstvene zaštite ili pacijenti misle kako sam više na strani bolničkih liječnika kod donošenja odluka”, kaže ministar Nakić. I njegova pomoćnica Ružica Palić-Kramarić kaže kako je zamrznula članstvo u HUBOL-u, a isto je navodno učinio i Ivan Bekavac.

“Od HUBOL-a sam više očekivao poglavito kad su 'preuzeli' HLK. Mislio sam, oni su mladi, imaju snage za promjene koje su potrebne bolničkom sustavu koje svi očekujemo. No, moram reći da sam ipak malo razočaran jer se zapravo nije pomaknulo ništa bitno. Uglavnom slušamo razne kritike, ali novih ideja za promjene zasad nema”, kaže prof. dr. Darko Antičević, ugledni hrvatski ortoped.

Nisu zadovoljni ni liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. “Istina je da nas primaraca ima tri puta manje nego bolničkih liječnika, ali u ovom trenutku nismo zadovoljni svojim položajem u HLK, koju u potpunosti kontrolira HUBOL”, kaže Ines Balint, predsjednica KoHOM-a. Dodaje kako liječnici primarci nemaju dobar kontakt sa svojim komorskim predstavnicima i, dakako, onda se ne mogu ni riješiti problemi koji evidentno postoje. No, kaže kako ne vidi pomak niti u rješavanju problema bolničkih liječnika jer se ni u tom segmentu, odnosno u njihovim uvjetima rada, ništa nije promijenilo.

“Mi ipak imamo prvi kontakt s pacijentom i zapravo najbolje znamo kako funkcionira sustav, odnosno znamo što treba mijenjati, ali nitko nas ništa ne pita, pa izgleda kao da to nije i naša komora”, kaže Balint.

Očito, hubolovci su zasad pokazali da nedvojbeno znaju osvajati vlast, no čini se da je vrijeme da konačno s riječi prijeđu na djela žele li uvjeriti i pacijente i kolege da su mislili ozbiljno kad su govorili da ih politika ne zanima, nego poboljšanja u zdravstvu. Nova predsjednica HUBOL-a Ada Barić pak kaže kako su otvoreni za svaku kritiku svog rada, ali da su u ove dvije godine ipak učinili puno posla.

“Mi smo udruga građana, a ne politička organizacija i nastojimo biti vrlo konstruktivni pa svaki put kad kritiziramo, nudimo i rješenje problema, no za njih nema dovoljno sluha kod onih koji bi trebali realizirati te prijedloge”, kaže Barić. Dodaje kako su, primjerice, napravili prijedlog pravilnika za rad liječnika izvan radnog vremena, ali ostao je u ladici ministra baš kao i prijedlog mjera za ostanak liječnika u Hrvatskoj.

“Mladim liječnicima vrlo je važno rješavanje stambenog pitanja. Ne tražimo da nam država da stan, nego da dobijemo kredite po povoljnijim kamatama”, ističe Barić. Naglašava kako HUBOL mora u buduće više raditi na uspostavljanju kontakata s udrugama pacijenta.

Nema dvojbe da se HUBOL u hrvatskom zdravstvu u kratkom roku etablirao kao relevantan kreator kadrovske politike, a sad bi njihovi dužnosnici od komore do ministarstva trebali izvući “dobre ideje” iz ladica. Hrvatski građani nenaviknuti na javne kritičke istupe liječnika bili su iznenađeni kad je nekolicina četrdesetogodišnjaka prije dvije godine počela sa žestokim komentarima svakog poteza zdravstvene administracije.

U toj se kritici kao lider nametnuo Trpimir Goluža, inače ginekolog u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj. Do tada široj javnosti nepoznat liječnik gotovo svakodnevno komentirao je događaje u sustavu, pa su se mnogi pitali - tko je taj jurišnik i koja ga politička opcija gura u prvi plan?

No, Goluža je stalno govorio kako nije igrač politike, nego bolničkih liječnika, za koje se malo ili ništa ne čini. Iskustvo u liderstvu iz studentskih dana, kad je bio predsjednik Zbora studenata i studenata u Znanstveno-nastavnom vijeću, sigurno mu je pomoglo u afirmiranju HUBOL-a kao relevantnog liječničkog faktora.

Goluža je bio u stalnom sukobu s tadašnjim ministrom Rajkom Ostojićem, pa je i to pomoglo “da svaki dan bude u medijima”. Prozivao ga je, primjerice, za uvođenje smjenskog rada tvrdeći da se tako smanjuje broj operacija. Odgovor je Goluži stigao iz vlastite bolnice - ravnatelj mu je uručio opomenu pred otkaz zbog “odavanja bolničkih tajni”.

No, tadašnji predsjednik HUBOL-a nije se dao smesti, išao je korak dalje i optužio Ostojića da namješta natječaje za kupnju medicinskih uređaja, a na kraju i za prekomjernu kupovinu ECMO uređaja, odnosno umjetnih pluća. Goluža je završio na sudu s Ostojićem, koji je na kraju ipak povukao tužbu.

No, čini se da su “traume” ostale jer se Goluža i dalje “pomalo” bavi Ostojićem. Naime, u najnovijem broju Liječničkih novina liječnici mogu pročitati i “slučaj vesela vjeverica” garniran političkom karikaturom neprimjerenom za takve novine. Navodno “novo lice” tog lista Goluža je zaokružio dodatnim politiziranjem - odnosno “lijevom i desnom stranom” viđenja ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Liječnici koji su na svoje adrese dobili novo izdanje svojih novina nisu oduševljeni “politikom u vlastitoj butigi”, pa će se Goluža htio - ne htio morati kao predsjednik “svih doktora” vratiti tamo gdje HLK ima nadležnosti, a to je isključivo zdravstvo i zdravlje.

 


ŠOKANTNO

Doktori fušaju u Sloveniji, a u našim bolnicama otkazuju operacije

Objavljeno: 30.03.2016.

Po novom pravilniku, dodatno ne bi mogli raditi oni protiv kojih se vodi disciplinski, oni s prijavom pacijenta i ako ne ispunjavaju obveze

 

Za oko dva ili tri tjedna Hrvatska će dobiti i treći pravilnik u samo četiri godine s uvjetima za rad bolničkih liječnika kod privatnika, o kojem je javna rasprava u tijeku.

Ministar zdravstva, Dario Nakić, kaže da bi novi pravilnik trebao biti “liberalniji” od važećeg, što znači da “u fušu” ne bi mogli raditi, primjerice, liječnici koji ne ispunjavaju radne obveze u bolnici, ako protiv njih postoji prijava pacijenta, te ako se protiv njega vodidisciplinski postupak. Svi ostali mogli bi u slobodno vrijeme raditi dodatno.

No, dok ne zaživi novi pravilnik, liječnici su odlučili problem riješiti vikend-gastarbajterstvom.Naime, nakon što je riječki KBC nedavno omogućio svojim anesteziolozima da vikendom rade u mariborskoj bolnici, uslijedilo je još 40-ak zahtjeva ravnateljima njihovih kolega iz drugih bolnica za isti dodatni rad jer posao vikendom u susjednoj državi može donijeti i do 1000 eura na mjesec. Sve je legalno, liječnici imaju licencu, dozvolu ravnatelja, u EU smo... Nitko ih ne pita za hrvatski Zakon o radu ni za europske direktive o radnom vremenu, po kojima je zajamčen 48-satni radni tjedan.

 

Ad hoc rješenja

Riječju, liječnici su se dosjetili kako doskočiti pustim pravilnicima kojima se određuju uvjeti za davanje odobrenja liječnicima za rad kod privatnih poslodavaca koji mijenja svaki ministar u svom mandatu barem jedanput i odlučili biti vikend-gastarbajteri, a da im istodobno nitko ne može narediti da rade prekovremeno u svojoj bolnici ili ih uhvatiti u prekršaju jer rade kod privatnika u RH bez dozvole. Istina, po nekim informacijama, “pati” bolnički operacijski program petkom koji je naglo skraćen “zbog nedostatka potrebnih nalaza” anesteziologa.

Naime, više od godine vode se žestoke polemike između vodstava bolnica i Hrvatske udruge bolničkih liječnika upravo zbog toga mogu li i pod kojim uvjetima nakon radnog vremena liječnici raditi kod privatnika i njihova odbijanja da rade prekovremeno u matičnim bolnicama.

Jedan od najpoznatijih slučajeva bila su prošlogodišnja zbivanja u splitskom KBC-u, gdje su upravo anesteziolozi upozoravali da ih ima premalo, da rade prekovremeno, što nije u suglasju sa Zakonom o radu, tj. da ih nedostaje oko 30 posto. I zaista, liječnici se imaju pravo pozvati na vrijedeće zakone i odbiti raditi prekovremeno “jer tako ugrožavaju svoje zdravlje i zdravlje pacijenata”, no to povlači i pitanje kako to onda mogu raditi “prekovremeno” kad odu preko granice.

- Smatramo da će se na taj način ipak zadržati dio liječnika koji su namjeravali otići u inozemstvo - kaže tajnik HUBOL-a dr. Krešimir Luetić. U tom stajalištu HUBOL očito ima potporu nove zdravstvene administracije koja je redom regrutirana baš iz te udruge, uključujući ministra, njegova zamjenika i pomoćnice jer nema ni riječi zamjerke na mariborske vikende.

No, ova ad hoc rješenja sigurno neće donijeti ništa dobra. Naime, slovenskim vikendima pridružuje se i problem liječnika koji rade kod privatnika u nas bez dopusnica ravnatelja javnih bolnica u kojima su zaposleni.

Povezivanje bolnica

U posljednje četiri godine dvaput su se mijenjali pravilnici u kojima rigorozni uvjeti onemogućavaju takav rad većini bolničkih liječnika. Tako, među ostalim, trebaju za dopusnicu zaraditi mjesečno dvije svoje plaće, a ne smiju imati ni preduge liste čekanja. Kako u Hrvatskoj “patrolira” samo šest inspektora koji bi ih možda mogli uhvatiti “na djelu”, rizik rada na crno i nije prevelik za oko 1500, a možda i 2000 liječnika, koliko se procjenjuje da radi kod privatnika.

Zabrinjavajuće je što se istodobno ništa ne čini s tzv. funkcionalnom povezivanjem bolnica kojim bi liječnici mogli na “posudbu” u hrvatske bolnice, tj. odraditi posao za koji u nekoj od bolnica ne postoji stručnjak i tako također zaraditi. Nažalost, zbog dodatnog rada liječnika, po svemu sudeći, dugogodišnji se kaos nastavlja.

Bolnički liječnici i dodatni rad

- 1500 do 2000 liječnika radi kod privatnika bez valjanih dozvola

- 20 riječkih anesteziologa radi vikendom u mariborskoj bolnici uz dozvolu ravnatelja

- 40 zahtjeva anesteziologa iz drugih bolnica čeka na rješenje ravnatelja za rad u Mariboru

- 2 puta u četiri godine mijenjao je pravilnik o dopunskom radu liječnika kod privatnika

Novi pravilnik

- kod privatnika mogu raditi svi liječnici

- liječnik mora imati ugovor o dopunskom radu s privatnom ustanovom

- ravnatelj mora dati odobrenje liječniku za dopunski rad u roku od mjesec dana

- odobrenje se izdaje na godinu dana


PILOT-PROJEKT U KB DUBRAVA

 

Računalo će pacijentima odrediti mjesto na listi čekanja

Smanjiti nepotrebne radiološke pretrage na koje se najdulje čeka moguće je uvođenjem sustava koji se planira u KB-u Dubrava

Opis tegoba pacijenta, dijagnoza ili sumnja na neku konkretnu dijagnozu, koje su pretrage dotad napravljene i njihov rezultat upišu se u računalni program koji potom dodjeljuje određeni broj bodova na temelju kojih tog pacijenta rangira na listu čekanja. Program, dakle, određuje redni broj pacijenta, primjerice za pregled magnetskom rezonancijom, na temelju opisanih parametara. Takva bi praksa trebala zaživjeti kroz pilot-projekt u KB Dubrava koja je odabrana kao jedna od europskih lokacija za provjeru takvog sustava naručivanja, što je inicijativa Europskog društva radiologa.

– To je jedna od mjera racionalizacije sustava koju ja kao radiolog podržavam jer je potrebno smanjiti ogroman broj nepotrebnih pretraga. Najveći su problem pretrage magnetskom rezonancijom, CT-om pa i ultrazvukom, no činjenica je da njihov broj raste u cijelom svijetu jer je aparatura sve bolja i dijagnoze se na temelju tih nalaza mogu postaviti i isključiti – pojašnjava prof. dr. sc. Boris Brkljačić, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB Dubrava. Kao konkretan primjer za velik broj nepotrebnih pretraga prof. Brkljačić ističe color doppler pregled karotida za koji je utvrdio da je 90 posto nalaza bilo uredno. Nepotrebne radiološke pretrage, kaže, nije moguće izbjeći, no nužno ih je smanjiti. Racionalizacija je plan i svake zdravstvene administracije pa je i aktualna u startu najavila uvođenje nadstandarda, što će biti posebno osjetljivo kad je u pitanju radiologija. Kako definirati recimo broj MR pretraga koje pokriva osnovno osiguranje?, pitanje je na koje taj liječnik odgovara: – Postoje algoritmi prema bolestima kada se koja pretraga treba napraviti, a kroz Program plus neke smo pacijente bez ikakva medicinskog razloga pozivali ranije s liste čekanja.

 


HUBOL ZAVLADAO ZDRAVSTVENIM SUSTAVOM

29.03.2016.

Za pomoćnicu za primarnu zdravstvenu zaštitu ministar zdravlja dr. Dario Nakić odabrao je dr. Delfu Radić Krišto, liječnicu iz KB-a Merkur, čime je nakon dva mjeseca konačno popunjena i ova pozicija, često nazivana ključnom. Ključnom, ako ni zbog čega, onda jer se vlast konstantno poziva na nužnost reforme primarne zbog čega ministrov izborbolničke liječnice nije ostao bez reakcija. Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine dr. Ines Balint ovakav potez naziva žalosnim jer, kaže, pokazuje da nitko od obiteljskih liječnika, ginekologa i pedijatara nije dovoljno sposoban.

Čija šapa na 23 mlrd. kuna?

Ministar Nakić, formirajući svoj tim, i dosad je birao bolničke liječnike pa je tako dr. Ivan Bekavac zamjenik, a dr. Ružica Palić Kramarić pomoćnica, no u tim imenovanjima nije bila sporna titula, nego činjenica da je zaobišao HDZ-ove liječnike i u najuži tim postavio dopredsjednika i članicu Izvršnog odbora Hrvatske udruge bolničkih liječnika. Ministar je također član te udruge koja sada dominira na Ksaveru. Njezina predsjednicadr. Ada Barić ističe da je riječ o udruzi, a ne političkoj stranci te da su njezini članovi na funkcijama prvenstveno zbog stručnosti. Ipak, ta su imenovanja političko pitanje, što potvrđuje i ministar zdravlja.

– Vodili smo računa da bude zastupljena struka, ali i teritorijalna te politička pripadnost – kaže ministar Nakić dodajući da je za svaku poziciju razgovarao s više kandidata, među kojima je odabrao najstručnije za pojedina područja zdravstva. Tako stoji i iza posljednjeg imenovanja. No ministru zdravlja slijedi još delikatniji kadrovski potez – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Uz bolničke minuse, okrnjena prava pacijenata, najavu nastavka odlaska liječnika ova tema dominira. Jer upravo će taj “držati šapu” na blagajni s oko 23 milijarde kuna. Od imena kojima se barata otprilike ne cirkulira samo još Severina... Gotovo svi sugovornici, baš kao i u vrijeme izbora za ministra, uvjeravaju u sigurnost svojih informacija pa bi bilo čisto nagađanje objaviti ijedno od tih imena. Nitko, dakako, neće istupiti i označiti se prvim izborom ministra Nakića, a zapravo nije ni sigurno kako je u ovom izboru njegova zadnja. Jer je ova pozicija zapravo najvažnija u zdravstvenom sustavu, a može se čuti i da konsenzusa među vladajućima oko čelnog čovjeka Zavoda trenutačno – nema.

Prenđa Trupec stručna

Valja podsjetiti da Zavodom i dalje upravlja Tatjana Prenđa Trupec čiji mandat formalno traje do siječnja 2019. Na oba računa Zavoda manjka novca, no za ovo se mjesto vodi rovovska bitka u kojoj će ministar Nakić barem jednu utjecajnu skupinu učiniti “nesretnom”. I liječnici iz HDZ-a nedavno su ga, neslužbeno doznajemo, upitali tko će upravljati HZZO-om. Nisu dobili odgovor. Tim imenovanjem ministar će si, među ostalim, zacrtati položaj unutar Odbora i stranke. Ako se i u slučaju HZZO-a bude vodio onom “biramo stručnjake”, tada bi najlogičniji izbor bio ostanak Prenđe Trupec jer je riječ o nestranačkoj stručnoj osobi koja je pokrenula reforme, što su uvjeti na koje se vladajući pozivaju.

 

>> Nakić predlaže novi pravilnik o radu liječnika. Drlje: To je zadnji čavao zabijen u javno solidarno zdravstvo 

>> Liječnici će moći raditi u fušu uz dozvolu ravnatelja

 


STROGA PRAVILA

KAKO ĆE IZGLEDATI REFORMA: Trijažne sestre odlučivat će jeste li ili niste hitan slučaj

U sklopu reforme hitne medicinske pomoći, koja bi trebala biti provedena za najviše dva mjeseca, trijažne sestre na hitnim bolničkim prijemima procjenjivat će koji su pacijenti doista hitni, a koji mogu čekati te će oni biti vraćeni dežurnim liječnicima obiteljske medicine.

Reforma hitne službe prva je reforma u sustavu zdravstva koju je najavio novi ministarDario Nakić, s ciljem rasterećenja hitnih bolničkih prijema na kojima se danas čeka satima zbog pacijenata koji nisu hitni slučajevi, a kojih je, po procjenama Ministarstva, oko 60 posto.

ANALITIČARI KRITIZIRAJU PRORAČUN: ‘Pa u njemu nema ni traga reformama’

Razvrstavanje u kategorije

 

Naime, hitni bolnički prijemi ubuduće će primati samo pacijente koji su doista hitni, a ostale slučajevi bit će vraćeni dežurnom liječniku obiteljske medicine.

Odluku o tome koji pacijent treba hitnu pomoć, a koji može čekati, donosit će, na temelju simptoma,  trijažne sestre u bolnicama, koje će vraćati sve pacijente IV. i V. trijažne kategorije.

“Cilj nam je da pacijenti koji su doista ugroženi dobiju hitnu intervenciju i ne čekaju satima u sustavu koji je zagušen drugim pacijentima”, rekao je u četvrtak ministar Nakić u Dnevniku HTV-a.

MINISTAR ZDRAVLJA O RACIONALIZACIJI: ‘Ne mogu obećati da se neka bolnica neće zatvoriti’

Mali broj stvarno hitnih slučajeva

 

Po podacima Ministarstva zdravlja, više od 60 posto pacijenata koji dođe na hitni bolnički prijem uopće nije hitno. Ubuduće svi pacijenti koji nisu u prvim stupnjevima hitnosti, morat će prvo potražiti pomoć kod svog obiteljskog liječnika ili dežurnog u domovimazdravlja.

Pacijenti se obraćaju i izvanbolničkim zavodima za hitnu medicinu, koji na dan primaju i više od tisuću poziva te izlaze na više stotina intervencija, od kojih je samo njih 20-ak posto doista hitno.

 

PRVI POTEZI 
Zdravstvo dug vraća štednjom – hitna u reformu, a pacijenti će imati nadstandard
 

 

Pacijente će se destimulirati od odlaska u bolničke hitne, a dodatno će se uložiti u prevenciju bolesti kako bi se smanjili troškovi liječenja

 

Novac u zdravstvenom sustavu nekontrolirano curi i zato i idemo u reforme – komentirao je ministar zdravlja Dario Nakić zdravstveni proračun te dodao da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ostao na lanjskih 22,3 milijarde kuna.

Administracija na Ksaveru za svaku dodatnu kunu morat će se okrenuti prema fondovima EU, plan je to ministra zdravlja pred kojim je pak daleko veći problem – vraćanje duga zdravstva od 2,5 milijarde kuna uz isti proračun. Stoga je jasno: slijedi štednja, a to potvrđuje i ministar Nakić. – Obvezali smo se da ćemo dugove zdravstva vraćati iz ušteda. Ne smanjujemo proračun, ali ćemo smanjivati dugovanja jer u ovom trenutku imamo oko 2,5 milijarde kuna duga. Kada se krenulo u sanaciju 2013., dugovanja su iznosila oko 2,1 milijardu, a u međuvremenu su nastali novi dugovi od 1,8 milijardi kuna – rekao je ministar Nakić koji planira uštedjeti reformom hitne pomoći i uvođenjem zdravstvenog nadstandarda.

bolničku hitnu ići će samo životno ugroženi pacijenti, a svi ostali morat će prije do svojeg obiteljskog liječnika ili prve izvanbolničke hitne. I timovi 2, koji trenutačno služe kao transport, dobit će novu ulogu, pojačat će se i njihov broj u ruralnim područjima. Sumirano – u bolničku hitnu moći će isključivo pacijenti koje je prethodno pregledao i tamo uputio liječnik. Hoće li ostali koji tamo “zalutaju” plaćati preglede, nije definirano.

Nadstandard

Idući korak za uštedu jest najavljeni nadstandard. Stručna društva u procesu su definiranja što će činiti standard zdravstvenih usluga i što ćemo uz svoju zdravstvenu iskaznicu moći u konačnici obaviti bez nadoplate. Sve će se ostalo pak naplaćivati. Ono što je sigurno jest da će “količina” nekih pretraga i pregleda biti smanjena. Time će se uštedjeti za vraćanje duga, a istovremeno i povećati prihod od naplate svih nadstandardnih usluga.

– Uzmemo li u obzir da je prijetila opasnost od smanjenja proračuna i da su postojale tendencije iz Ministarstva financija za vraćanje HZZO-a u riznicu, možemo biti zadovoljni jer je izbjegnuto oboje. Ovako će se moći poslovati bez stvaranja novih dugova, ali stari dug neće se moći vraćati u ovim poslovnim okolnostima – komentiraDražen Jurković, direktor Hrvatske udruge poslodavca u zdravstvu.

Nadalje, HZJZ koji provodi preventivne programe dobio je dvostruko više novca nego lani čime se jasno naglašava prevencija bolesti, rano otkrivanje i time smanjenje troškova liječenja. – Imunološki zavod dobio je 32 milijuna kuna, 20 milijuna manje od planiranog – kazao je ministar Dario Nakić, a to objašnjava time kako od Imunološkog u idućih nekoliko mjeseci očekuje početak proizvodnje te slijedom toga i prihode. 


Četvrtak, 17.03.2016.

Vlada pokreće postupak pregovora o izmjenama i dopunama kolektivnih ugovora zaposlenih u državnim i javnim službama

 

Ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić kazala je na sjednici Vlade da su u Prijedlogu državnoga proračuna sredstva za materijalna prava u državnim i javnim službama planirana u manjem iznosu te je neophodno potrebno pokrenuti pregovore za izmjene i dopune navedenih prava

(vlada.hr, 16. ožujka 2016.) „Zbog utvrđenih makroekonomskih neravnoteža i potrebe njihovoga otklanjanja, u okviru obveza iz Europskog semestra, Procedure prekomjernoga deficita te Programa konvergencije o provedbi mjera ekonomske politike, potrebne su mjere korekcije prekomjernog proračunskog manjka u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju te su zbog toga u Prijedlogu državnoga proračuna za 2016. godinu i projekcijama smjernica za 2017. i 2018. godinu sredstva za materijalna prava u državnim i javnim službama planirana u manjem iznosu", kazala je ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić i dodala da je zbog nedostatka sredstava neophodno potrebno pokrenuti postupak pregovora, o sklapanju ili izmjena i dopuna izvora tih prava. Radi se o pravima temeljenim na Kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama , kojima je ugovoreno pravo na isplatu regresa za korištenje godišnjeg odmora i godišnje nagrade za Božićne blagdane, Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike kojima je ugovoreno postotno uvećanje koeficijenta plaće za 4,8 i 10 posto po osnovi ostvarenih godina radnog staža, Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama kojima je određeno da se osnovica za izračun plaće u javnim službama uveća za 6 posto godišnje, ako bi rast međugodišnjeg realnog tromjesečja BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u prosjeku iznosio 2 ili više posto, Sporazuma o osnovici plaće za državne službenike u kojem je navedeno da, kada službeni pokazatelji ukažu na rast realnog BDP-a na međugodišnjoj razini 2 i više posto za dva uzastopna tromjesečja, će se osnovica za izračun plaće za državne službenike i namještenike iz siječnja 2009. godine, odnosno u visini 5. 415,37 kuna bruto,primijeniti automatski od prvog siječnja iduće godine. „Slijedom navedenoga je neophodno pokrenuti postupak pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Sporazuma te, u tom cilju, imenovati pregovarački odbor Vlade Republike Hrvatske", kazala je ministrica.


U pregovarački odbor Vlade Republike Hrvatske za kolektivne pregovore o sklapanju izmjena i dopuna Kolektivnoga ugovora za službenike i namještenike u javnim službama imenuju se potpredsjednik Vlade Božo Petrov, ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić, ministar financija Zdravko Marić, ministar zdravlja Dario Nakić, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar, ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić i ministar kulture Zlatko Hasanbegović.


U pregovarački odbor Vlade Republike Hrvatske za kolektivne pregovore o sklapanju izmjena i dopuna Kolektivnoga ugovora za državne službenike i namještenike imenuju se potpredsjednik VladeBožo Petrov, ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić, ministar financija Zdravko Marić, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepićministar pravosuđa Ante Šprlje, ministar obrane Josip Buljević.

 


Srijeda, 16.03.2016.

HAJKA NA PACIJENTE KAO REFORMA: Zdravstvo će nam biti bolje bez vas groznih ljudi

NATAŠA ŠKARIČIĆ



(www.lupiga.com) Ministar zdravlja Dario Nakić ne odustaje odnajbizarnije reforme hitne pomoći za koju smo ikada čuli, vođene idejom da za takvu reformu treba promijeniti pacijente. Ovo je u razgovoru za HTV potvrdio i sam premijer Tihomir Orešković koji je, braneći održivost proračuna, među prvim mjerama spomenuo i promjene u organizaciji bolničke hitne pomoći.

Nakić se, podsjetimo, rukovodi i javno operira s podatkom da navodno 60 posto pacijenata koji dolaze na hitni bolnički prijem uopće nisu hitni slučajevi, već su agresivni lukavci koji zaobilaze ili preskaču stepenice javnog zdravstva - prvenstveno obiteljske liječnike - da bi bez čekanja i birokratskih procedura dobili liječničku pomoć i time bezobzirno opteretili bolničku potrošnju.

Tu se odmah vidi prva rupa u ministrovim kompetencijama, jer podatak od famoznih 60 posto bezobraznika, čak i ako je točan, ne govori ništa o uzrocima takve pojave, pa onda ni o mjerama koje treba poduzeti. U ministrovoj je retorici naprosto cijeli golemi intelektualni i moralni krater između polazne činjenice (60 posto ne-hitnih bolesnika na hitnoj), vrijednosnog suda (to su bezobraznici) i normativnog rješenja (pod a. treba ih destimulirati da prilaze hitnoj i pod b.to će smanjiti bolničku potrošnju), no kako taj krater svi zaobilaze, tako ministra ništa ne sprječava da ustrajava u promjenama koje bi mogle ozbiljno ugroziti i zdravstvene radnike i pacijente.

Naime, doslovno nitko u javnoj raspravi nije primijetio da eventualna pojava 60 posto „nerazumnog viška" u hitnim službama upućuje na neku devijaciju sistema, a ne na karakter oboljelih i da je ishitrena inverzija nestručna i maliciozna. Teško je reći što od to dvoje prednjači. Novinari to možda ne znaju, ali je nevjerojatno da nisu našli nekog tko će ih uputiti na takvu banalnost. No, želja za novinarskim servisiranjem nove vlasti ide tako daleko da samo prešućivanje nije dovoljno: HTV-ov je Dnevnik tako neki dan emitirao prilog uz razgovor s ministrom, koji bi od prve do zadnje sekunde mogao biti predmet nekog disciplinskog postupka, kada takvi postupci ne bi bili rezervirani za one koji ne zadovoljavaju stranačke apetite vladajućih.

Suočena s potrebom stvaranja pristanka na poteze Ministarstva zdravlja, novinarka je istražila sve bolničke hodnike da bi našla pacijente koji zadovoljavaju uvjet da budu besplatno propagandno sredstvo, a rezultat je bio začuđujuće kompatibilan s tezama ministra koji je sjedio u studiju. Na pitanje jesu li prije posjete hitnoj bili kod obiteljskog liječnika, svi su intervjuirani pacijenti odgovorili - ne! Nesigurna hoće li i to zadovoljiti apetite novog ministra, novinarka je jednu umirovljenicu pitala i zašto je u hitnoj, a kad joj je ova odgovorila da je bole noge, propagandni je mozak odmah ocijenio da je žena idealan predstavnik Nakićevih 60 posto, te joj odbrusila - „pa ste zbog toga na hitnoj?". Kako bi pojačala utisak o stvarnom liku egzemplarnog bolničkog parazita, novinarka je pitanje obogatila s barem tri zvučna upitnika, jer jedan nije dosta da nas uvjeri kako će zdravstvo biti bolje bez takvih groznih ljudi.

Izlaganje konkretne, posve nedužne pacijentice, javnoj osudi kojoj je Ministarstvo zdravlja prije izložilo tek neke apstraktne ljude, doista je potez bez presedana u svim hrvatskim televizijskim programima. Pitanje je gdje će biti novinari i urednici HTV-a kada se pokaže da su rješenja koje ministar predlaže opasna za zdravstvene radnike i pacijente te protuzakonita, a to je samo pitanje vremena.

Nakić je, naime, kao mogućnost najavio da će grozan posao „odvraćanja" pacijenata od traženja pomoći u bolnicama obavljati medicinske sestre, odnosno da će one „trijažirati" i procjenjivati hoće li se pacijent uopće uzeti u obradu hitne službe, što je bez sumnje u suprotnosti s nekoliko odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o liječništvu i Zakona o sestrinstvu.

 

Za početak, sukladno Zakonu o liječništvu pacijenta u bolnici samostalno ne smije pregledati ni liječiti ni specijalizant, a kamoli bolnička sestra. Zatim, članak 39. Zakona o zdravstvenoj zaštiti u kojem stoji da stanovništvu Republike Hrvatske uvijek treba biti osigurana i dostupna hitna pomoć, a ona je danas dostupna u bolnicama i u zavodima za hitnu medicinu. Članak 18. Zakona o liječništvu kaže „Liječnik je dužan provesti potrebne mjere prevencije, dijagnostike, liječenja, odnosno rehabilitacije svim osobama kojima je on izabrani liječnik ili koje su upućene od strane drugog liječnika radi pružanja zdravstvene zaštite ... U hitnim stanjima liječnik je dužan pružiti pomoć svakom bolesniku bez odlaganja, a ostale bolesnike dužan je primati prema stupnju medicinskog prioriteta, odnosno prema listi čekanja ... Hitnim stanjima iz stavka 2. ovoga članka smatraju se ona stanja kod kojih bi zbog nepružanja liječničke pomoći mogle nastati trajne štetne posljedice po zdravlje (invalidnost) ili po život bolesnika".

Funkcioniranje liječničke službe je, dakle, presudno za organizaciju hitne službe i odnosa prema hitnim pacijentima. No, ima toga još.Članak 3. Zakona o sestrinstvu kaže da djelatnost medicinskih sestara obuhvaća sve postupke, znanja i vještine zdravstvene njege. Podcrtano: njege, ne dijagnostike i liječenja. Nakić bi, dakle, za ovo što predlaže trebao prekršiti temeljne zdravstvene propise, ali i promijeniti samu narav sestrinskog i liječničkog poziva, na taj način da sestre kojima je posao njega bolesnika na sebe preuzmu ovlasti koje imaju liječnici temeljem kompetencija u dijagnostici i liječenju. Tu, nadajmo se, dolazimo na prvi sklizak teren za ministra i njegove planove - dug je put od novinarke propagandistice do medicinske sestre voljne da služi toj propagandi. Daleko manje uvažavane (nažalost) od svojih kolegica i kolega sa završenim medicinskim fakultetom, medicinske sestre dobro znaju o čemu se tu radi i cijela će se javnost iznenaditi ako one na sebe preuzmu teret reformskih poteza ministra opsjednutog nasilnim rješavanjem financijskih dubioza zdravstva. Jedno je želja da ne ideš u konflikt s vlašću, a drugo spremnost da zbog toga završiš na sudu jer si krivo procijenio nečije zdravstveno stanje.

U nekim se medijima pojavila i ideja da se ne-hitni pacijenti ipak propuste na kraju trijažnog postupka, ali da im se dijagnostika i liječenje naplate, što znači djelomičnu komercijalizaciju hitne službe i pretvaranje te vitalne službe u nešto potpuno izvitopereno. To je potpuno nevjerojatno i nezabilježeno u sistemima zdravstva država Europske unije, ali i neprovedivo na legalan i transparentan način. Na milijun medicinskih slučajeva, tko bi postavio detaljan algoritam što je za naplatu, a što ne? Bi li financijski bio kažnjen svaki bolesnik koji je precijenio vlastito stanje? Primjerice, treba li penalizirati osobu s paničnim napadom koja osjeća sve simptome infarkta? Pacijenta s atakom vrtoglavice koji nema moždani udar, već benigni pozicijski vertigo? Da ne govorimo da bi najvulgarniji praktični cilj, da se smanji opterećenje hitnih bolničkih službi s pacijentima koji tu ne spadaju, de facto bilo legalizirano, pri čemu bi služba s lošijim proračunom bila više motivirana da primi „komercijalne" pacijente od onih stvarno hitnih.

 

Proračun je valjda sastavljen u 24 sata ili noć prije predaje i onaj tko ga je pisao trebao bi promptno odgovarati .

Realno, jedino što Nakić s idejama koje su na samoj periferiji svih problema u zdravstvu može napraviti, a da pritom izbjegne da sve bude srušeno, bilo na Ustavnom sudu, bilo zbog reakcija stručnih tijela, jest da primijeni članak 163. Zakona o zdravstvenoj zaštitikoji kaže da se rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti organizira u dvije smjene, a pripravnost i dežurstvo prema potrebama stanovništva, pa dodatno aktivira domove zdravlja ili poboljša funkcionalnost zavoda za hitnu medicinu.

Jasno, u tom bi slučaju odmah otpalo puštanje magle da će eliminacija pacijenata na bolničkim hitnim prijemima donijeti značajne uštede u zdravstvu, ali i to je mnogo bolje nego da netko strada.

Ako govorimo o racionalizaciji poslovanja ustanova u zdravstvu, onda je mnogo korisnije pogledati cijeli proračun, koji otkriva svu bijedu ove administracije. On je valjda sastavljen u 24 sata ili noć prije predaje i onaj tko ga je pisao trebao bi promptno odgovarati. Prvo, netočno je da se vide bilo kakve naznake promjene koncepta raspodjele novaca: svim bolnicama u vlasništvu države proračuni su povećani, ali zato cijele ogromne stavke potpuno nedostaju. Ne postoje lokalne bolnice, ne postoji Agencija za akreditaciju i kvalitetu u zdravstvu, čitavi preventivni programi su nestali, uključivši program prevencije malignih bolesti, proračun HZZO-a je pun rupa, nedostaje čak i stavka dopunskog osiguranja, i tako dalje, i tako dalje ... Stoga je iz dokumenta nemoguće iščitati bilo kakvu buduću zdravstvenu politiku.

No, da se vratimo na Nakića i Oreškovića: iz svega je jasno da je ovo jedna bezglava vlada koja je sumanuto u krupni plan postavila agresiju na ideološke protivnike, pa u tom polju potiče najsnažniji odgovor javnosti. Iz ovoga što već sada možemo reći o zdravstvenoj politici vidi se, međutim, da iza toga stoje nestručni i destruktivni planovi s javnim politikama, koje treba pomaknuti s margina i problematizirati njihovu ireverzibilnu štetnost po čitavu zemlju. Smjer koji je trenutno zauzet može biti jedino resetiran, jer je zauzet bez ijednog relevantnog stručnog dokumenta, uključivši ovakvu šupljinu od proračuna.

Lupiga.Com

 


NAKON RADNOG SASTANKA

 

Ministrica rada: Našli smo platformu za suradnju sa sindikatima

 

  • 24.2.2016 21:50:51
  • 24.2.2016 19:43:00

Mjerodavni ministri održali su u srijedu u Banskim dvorima radni sastanak sa sindikalnim čelnicima javnih i državnih službi, a ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić izvijestila je da su im predstavili projekciju državnog proračuna za 2016., 2017. i 2018. godinu te plan reforme javne uprave i zakona o plaćama

'Našli smo zajedničku platformu za suradnju', izjavila je ministrica Šikićnovinarima nakon sastanka.

Potvrdila je da je na dnevnom redu bila tema povećanje osnovice plaća za šest posto te da slijede konzultacije s partnerima.

O reformi javne uprave rekla je da tu 'dolazi do fuzije poduzeća koja imaju zajedničku poslovnu platformu i redistribucije poduzeća koja je nemaju'. 'U svakom slučaju, reformu javne uprave radi ministricaDubravka Jurlina-Alibegović i njezino ministarstvo, a Ministarstvo rada bavit će se Zakonom o plaćama', istaknula je ministrica Šikić i dodala da smanjenje broja radnih mjesta 'nije planirano'.

Predsjednik Sindikata hrvatske policije Dubravko Jagić rekao je kako je to bio preliminarni sastanak na kojem su Vladinim predstavnicima jasno iznijeli svoja stajališta te se pokušali dogovoriti o rješenjima u korist zaposlenika i ispraviti pogreške prošle Vlade. 

'Očekujem od ove Vlade da bude bolja od prošle', rekao je, dodajući kako se nada da će ispuniti njihove zahtjeve. Također je rekao kako je vrijeme bilo prekratko da bi se za dva sata postigao dogovor. Na pitanje o rezovima, Jagić je odgovorio kako treba voditi računa o specifičnostima policije.

Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar upozorio je da su djelatnici tog ministarstva potplaćeni jer imaju plaću između tri i četiri tisuće kuna, bez dodatka na staž, i ne mogu dopustiti daljnja smanjenja. Tim ljudima se nema više što uzeti, poručio je Lončar.

Predsjednik Sindikata lokalnih državnika i namještenika Boris Pleša rekao je kako je bilo riječi i o sporazumu o dodatku na plaću od četiri, osam i deset posto za državne službenike te vraćanju osnovice za plaće iz 2009. godine. 

'S obzirom na to da projekcija proračuna ide na Vladu, to su stvari na kojima ćemo inzistirati i o tome ovisi u kojoj će mjeri sindikati, kao socijalni partneri, i dalje sudjelovati u kreiranju reformi', istaknuo je Pleša. 'Moramo imati jamstva da nećemo biti instrumentalizirani i da ćemo biti sigurni kako će ono što je dogovoreno s prethodnim vladama biti realizirano', dodao je. 

Na pitanje je li spreman na odgodu ispunjenja tih zahtjeva do donošenja novog proračuna, 10. ožujka, Pleša je odgovorio kako se oni vjerojatno dotad neće moći ispuniti, ali ostaju pregovori kako bi se utvrdilo što će biti s povećanjem osnovice od šest posto. Dodao je kako precizni rokovi nisu utvrđeni.

Mihalinec izrazio zadovoljstvo nakon sastanka s ministrima

Nakon sastanka sindikalnih čelnika javnih službi s ministrima u Banskim dvorima u srijedu predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec istaknuo je kako je ponovno uspostavljena praksa da ministar financija sindikatima predstavi okvire za donošenje državnog proračuna za 2016. i projekciju za 2017. i 2018. te je dodao da su zadovoljni što su uvaženi kao socijalni partneri.

Zadovoljni smo što smo kao socijalni partneri uvaženi i ponovno za stolom kad se govori o važnim pitanjima. Otvorili smo sva reformska pitanja koja će se rješavati za mandata ove Vlade, rekao je Mihalinec novinarima nakon sastanka. 

Istaknuo je da su spremni Vladi biti partneri i surađivati na svim pitanjima koja će poboljšati naš sustav te kako žele znati kamo reforma vodi i u čiju će se korist provoditi - građana korisnika, krupnog kapitala ili poboljšanja rada javnih i državnih službi. 

Mihalinec je rekao kako su imali priliku vidjeti smjernice proračuna i da im je ministar financija objasnio okvire koje zadaje Europska unija o tome koliki bi proračun smio biti ove godine. O tome kako će se proračun odraziti na pojedine javne službe, pregovarat ćemo bude li trebalo. Ministar nije najavio rezove, nego samo nominalni iznos koliki bi proračun trebao biti, a o rezovima ste trebali pitati njega, rekao je Mihalinec novinarima.

Odgovarajući na novinarski upit, Mihalinec je rekao da će o aktiviranju sporazuma o povećanju osnovice za plaće na temelju rasta BDP-a Vlada razgovarati sa svim potpisnicima sporazuma te je dodao kako to uskoro očekuju. 

Ako Vlada s time nema problema u provedbi, vjerujemo da će to učiniti prije donošenja proračuna, istaknuo je Mihalinec i dodao kako smatra da je Vlada imala dovoljno vremena da sa sindikatima zaključi razgovor o tome prije donošenja proračuna. Zasad o tome nismo razgovarali, rekao je. 

Mihalinec je rekao kako Vlada želi obnoviti socijalno partnerstvo koje je za vrijeme prošle Vlade bilo 'ubijeno'. 'Željeli smo čuti koje se reforme žele provesti i hoćemo li u njima sudjelovati kao predstavnici radnika u javnim i državnim službama. Najavljene su reforme politike plaća, mogućnosti nagrađivanja boljih i kvalitetnijih i stvaranje uvjeta za uvođenje sustava ocjenjivanja unutar javnih službi. To je posao koji se radi godinama, ali ako se stvarno to želi provesti, treba početi odmah', istaknuo je. 

Svjedoci smo da su protekle vlade imale reformske inicijative u zadnjoj godini mandata, ali nijedna nije uspjela, rekao je Mihalinec. Također je rekao kako se zakonom o plaćama ne mogu regulirati dodatci na plaću jer su specifični za svaku službu i o njima treba posebno pregovarati i dogovarati se.

Predstavnici Vlade na sastanku su bili ministar financija Zdravko Marić, ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, ministar zdravlja Dario Nakić, ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Stipe Mamić i pomoćnik ministrice rada i mirovinskoga sustava Mario Bebić.

U sindikalnom izaslanstvu su bili čelnici Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, Sindikata lokalnih i državnih službenika i namještenika Boris Pleša, Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec, Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić, Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić, Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi Ljubica Pilić i drugi.

 


 

JAVNE I DRŽAVNE SLUŽBE

Sporazum "težak" 2,2 milijarde kuna: Danas počinju pregovori Vlade i sindikata o povećanju plaća

 

Autor: Gabrijela Galić
Objavljeno: 24. veljače 2016. 

 

Nakon što je u drugom i trećem kvartalu prošle godine BDP rastao dva posto stvoreni su uvjeti za aktiviranje sporazuma i šestpostotni rast osnovice za izračun plaća za oko 250 tisuća zaposlenih u javnim i državnim službama.

 

Vlada danas otvara razgovore sa sindikatima javnih i državnih službi o politici plaća i rashodima proračuna u naredne tri godine. Najprije će startati javne službe s kojima je 2009. godine dogovoren Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama koji je naknadno proširen i na državne službe. Taj Sporazum redefiniran je 2011. godine, odnosno godinu dana kasnije.

Nakon što je u drugom i trećem kvartalu prošle godine BDP rastao dva posto stvoreni su uvjeti za aktiviranje sporazuma i šestpostotni rast osnovice za izračun plaća za oko 250 tisuća zaposlenih u javnim i državnim službama. Taj rast plaća državu bi mogao koštati oko 1,8 milijardi kuna. No, dodatna sredstva trebalo bi osigurati i za povratak pariteta plaća u javnom sektoru prema gospodarstvu.

Početno je polazište tog približavanja podatak da je za VSS početnička plaća u javnim službama u 2008. godini bila na razini 85,1 posto prosječne plaće u privredi, a taj odnos valja podići na razinu od 95:100. Proces približavanja plaće VSS početnika u javnim službama prosječnoj mjesečnoj plaći u privredi trebao bi biti dovršen do kraja ove godine. To bi državu moglo koštati dodatne dvije milijarde kuna.

Dakle, dio Sporazuma o osnovici zajednička je tema i javnih i državnih službi i taj dio težak je 1,8 milijardi kuna kojih u proračunu nema te će Vlada nastojati sa sindikatima dogovoriti odgodu te isplate. Sami sindikati najavili su spremost za dogovor, ali samo ako im Vlada predoči nepobitne argumete.

Javne službe imaju još jedno otvoreno pitanje, a to je regres i božićnica na koje oni imaju pravo u ovoj godini s obzirom da je zakon koji je regulirao uskratu tih prava istekao s krajem prošle godine. Ukupno je riječ o trošku od 350 milijuna kuna. Posebno pitanje državnih službi su dodaci na godine staža od 4,  8 i 10 posto koji su zaposlenima u vojsci, policiji, upravi isplaćeni za siječan, a  bit će isplaćeni i za veljaču.

Na godišnjoj razini riječ je o trošku od oko 50 milijuna kuna. Vlada je sa svoje prve sjednice u Sabor uputila Zakon o uskrati tog prava, pritom pogrešno navodeći da će se time na godišnjoj razini postići ušteda od 250 milijuna kuna. No, Vlada je zaboravila i na rješenje Ustavnog suda prema kojem takva uskrata više nije moguća, već trebaju postići dogovor sa sindikatima. Tako su ubrzo svoje rješenje o uskrati povukli i pred predstavljanje ekonomskih smjernica pozvali sindikate na razgovor.

Sve u svemu, bez povratka pariteta, iz proračuna bi trebalo u ovoj godini izdvojiti 2,2 milijarde kuna za javne i državne službe temeljem kolektivnih ugovora i sporazuma, osim ako Vlada sa sindikatima ne postigne dogovor oko svih otvorenih pitanja. 

 


Subota, 20.02.2016.

"NEPOTREBNI" KOLEKTIVNI UGOVORI

Opasna najava ministrice Šikić: Vlada najavljuje kršenje konvencija, Ustava i ukidanje sindikata?

noj upravi više neće biti potrebe za kolektivnim ugovorima što znači da će Hrvatska ignorirati kAutor: Gabrijela Galić

 

(Novilist.hr) ZAGREB Namjerava li Vlada ukinuti kolektivno pregovaranje u javnoj upravi te socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje zamijeniti zakonskim rješenjima, pitanje je koje se otvara nakon što je Nada Šikić, ministrica rada i mirovinskog sustava za javnu televiziju izjavila kako u slučaju zakonskog uređenja plaća u javnoj upravi više neće biti potrebe za kolektivnim ugovorima. 

 

Ta poruka ministrice rada i mirovinskog sustava opasna je i, ako nije riječ o početnom nesnalaženju i nepromišljenoj izjavi, ukazuje kako Hrvatska, iako ih je ratificirala, više neće primjenjivati konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR).

 

Vrag odnio šalu

Prije svega je riječ o Konvenciji broj 98 koja govori o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje, ali i Konvenciji broj 97 koja govori o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje. Pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje zajamčeno je i Ustavom koji kaže da se pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuje zakonom i kolektivnim ugovorom. Osim toga Ustav kaže da radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.

 

A, ako su kolektivni ugovori nepotrebni, onda je nepotrebno i kolektivno pregovaranje, pa su time nepotrebni i sindikati koji u socijalnom dijalogu predstavljaju radnike.


  Kad napadi na kolektivne ugovore kojima se reguliraju prava stotina tisuća zaposlenih sukladno Ustavu, Zakonu o radu, Zakonu o plaćama u javnim službama i Zakonu o državnim službenicima, dolaze od ministrice rada, koja bi ih trebala promovirati i osnaživati kolektivno pregovaranje, onda je vrag odnio šalu - poručuje Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika(SDLSN).


  Potpuno je nevjerojatno da takvo što izjavi ministrica rada. Mogla je izjaviti puno toga, ali ne nešto ovako - veli Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) dodajući kako bi ministrica rada trebala biti upoznata s konvencijama MOR-a, sustavom pregovaranja u Hrvatskoj te se zauzimati za kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog i ako netko drugi u Vladi izađe s idejom odustajanja od kolektivnog pregovaranja.

 
Novo i neprihvatljivo

Sever podsjeća da se ovih dana, kada je riječ o plaćama javne uprave, ponavljaju stvari koje se godinama najavljuju i pripremaju pa u tome na različite načine sudjeluju i sindikati. I dok tu nema ničeg novog, novost je poruka ministrice koja može biti i posljedica nerazumijevanja. »To je novo i neprihvatljivo jer nikada i nitko do sada razgovarajući o jedinstvenoj politici plaća nije razgovarao na način da bi se u tom slučaju prestalo kolektivno pregovarati i da bi se kršilo konvencije koje smo ratificirali«, veli Sever.

 

- Ministrica u čijem je području odgovornosti stvaranje poticajnog okruženja za slobodu organiziranja i kolektivnog pregovaranja, za razvoj industrijskih odnosa, za razvoj bipartitnog i tripartitnog socijalnog dijaloga, doista si ne smije dozvoliti ovakve izjave - ističe Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.


Da su kolektivni ugovori temelj Europske unije i socijalnih odnosa podsjeća Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata.


  Imenovali su ljude koji ne znaju ništa o mjestima na koja su imenovani. Opet su kadrovirali politički. Gdje su ti stručnjaci? I kako su ti ljudi pristali raditi posao koji ne znaju?- veli Ribić tražeći odgovor na svoje pitanje od Tomislava Karamarka, prvog potpredsjenika Vlade i Bože Petrova, potpredsjednika Vlade. Ne misli Ribić ni da je bivša Vlada imenovala ljude koji su znali resore, ali se nada da će sadašnji barem »shvatiti da ne znaju«, pa pritom »daje blagu sugestiju ministrici rada da se suzdrži od izjava barem tri-četiri mjeseca«.


Podučavanje ministrice

Službenički sindikat, resornu ministricu Nadu Šikić podučava i što je sadržaj kolektivnih ugovora. »Kolektivnim se ugovorima ne uređuju samo dodaci na plaću već i osnovica za obračun plaće, politika plaća, materijalna prava poput božićnice, regresa, jubilarnih nagrada, otpremnine, trajanje dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora«, ističe SDLSN pitajući ministricu misli li sva ta pitanja riješiti Zakonom o plaćama. 

 


Petak, 19.02.2016.

Reforma javne uprave - smanjuju se dodaci na plaće

 

 

Autor: Dijana Kovaček/HRT

 

(HRT, 19. veljače 2016.) Reforma javne uprave jedna je od najvažnijih, ali i najtežih reformi koje čekaju Vladu. Prema najavama, promjene bi trebale zahvatiti i plaće zaposlenih u državnim i javnim službama. Na udaru bi se prvo mogli naći dodaci na plaću dogovoreni kolektivnim ugovorima.

 

Sindikate najviše zabrinjava najava ministrice rada i mirovinskog sustava Nade Šikić da će, umjesto kolektivnih ugovora, izmjene određivati zakon o plaćama. Sindikati to nazivaju "sumrakom sindikalne scene".

 

Medicinske sestre koje rade na najzahtjevnijim odjelima, u noćnim smjenama i vikendom, imaju i najveće dodatke na plaće. Stekle su ih kolektivnim pregovorima. Zakon o plaćama sve bi mogao izmijeniti. Primjerice, nekim sestrama neto plaća s dodacima može dosegnuti 6 i pol tisuća kuna, za razliku od drugih koje, bez dodataka, dobiju 4 tisuće kuna. Posebni uvjeti rada čest su slučaj i u drugim javnim i državnim službama.

 

 

Na udaru bi se mogli naći dodaci za smjenski i prekovremeni rad, rad noću, subotom, nedjeljom ili na blagdane te materijalna prava poput regresa ili pomoći u slučaju smrti. Osim zbog smanjenja dodataka sindikat je zabrinut i zbog najavljenog ocjenjivanja rada. Jedna od najavljenih mogućnosti je i jedinstveni kolektivni ugovor za sve zaposlene u državnim i javnim službama. Njihov se ukupan broj popeo na oko 228 tisuća.

 

Težak će posao biti i ukidanje nekih od 50 agencija kojima se posao, pa čak i naplata usluga, ponekad preklapa.

 

 

 



Strukovni kolektivni ugovori_komentar Viktora Gotovca
Strukovni kolektivni ugovori_komentar Viktora Gotovca


SPOMENKA AVBERŠEK

bivša predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva gostovala je u emisiji Novi dan na televiziji N1, gdje se osvrnula na nekoliko novih najava minsitra zdravstva Darija Nakića.

Bolnice će liječnike  obvezati  da sat vremena dnevno odvoje za razgovor s pacijentima i obiteljima oboljelih. Neprihvatljivo je da obitelj »hvata« kirurga na hodniku bolnice između dvije operacije, kaže  Nakić

ZAGREB  Da bi riješio problem loše komunikacije liječnika s pacijentima, ministar zdravlja Dario Nakić upravama bolnica poslat će naputak da svoje liječnike obvežu da sat vremena dnevno odvoje za razgovor s pacijentima i obiteljima oboljelih. Potakla ga je na to, kaže, kampanja udruge Roda u kojoj su rodilje upozorile na ponižavajući odnos liječnika i drugog medicinskog osoblja prema ženama u vrijeme i nakon poroda, ali i praksa da su obitelji pacijenata sklone doktora vući za rukav u svako doba.    
 – Jedan od najvećih problema u našim bolnicama je komunikacija, vrlo često zato što liječnik nema vremena za pacijenta. Zato ću u skoro vrijeme donijeti odluku da u svakoj ustanovi zadnji sat radnog vremena bude vrijeme rezervirano za informacije, za razgovor s obitelji i pacijenata s liječnicima – najavljuje Nakić.


Neugodne situacije

Neprihvatljivo je, dodaje, ono što se često događa u bolnicama, da obitelj na hodniku »hvata« kirurga između dvije operacije i traži informacije o pacijentu, iako kirurg za to nema vremena jer ga čeka druga operacija.  

Nakon što liječnik obavi svoj dnevni posao, sat vremena posvećen razgovoru s obitelji, rođacima ili pacijentima o njihovom zdravstvenom stanju i liječenju riješit će, smatra ministar, mnoge neugodne situacije do kojih dolazi zbog toga što liječnici u radno vrijeme nemaju vremena za razgovor.  
 Ministrovu najavu pozdravljaju u Udruzi hrvatskih pacijenata (UHP), jer tako nešto, kažu, traže već godinama.

– To bi moglo biti odlično rješenje, uvjeren sam da bi se tako moglo za 30 posto smanjiti broj nesporazuma između liječnika i pacijenata – smatra Marijo Drlje, predsjednik UHP-a. Česta je praksa u bolnicama, kaže, da se liječnici pacijentu gotovo i ne obrate, a kad ti isti liječnici rade u privatnoj praksi spremni su govoriti o dijagnozi i liječenju do u detalje. Razlog tome, smatra Drlje, nije samo u količini pacijenata koji prođu kroz bolnicu, pa liječnici za njih nemaju vremena. 

– Kad bi postojalo posebno vrijeme za informacije, smanjio bi se stres oboljelih i njihovih obitelji koje često prilikom posjeta pacijentu od njega ne mogu ništa doznati, jer i pacijent o svom stanju zna vrlo malo. Ako liječnik bude imao na raspolaganju više od 30-ak sekundi za razgovor s obitelji, moći će ih izvijestiti o planu liječenja i očekivanjima – smatra Drlje.


Roda nezadovoljna

Što se stanja u rodilištima tiče, ministar Nakić ne misli da se radi o sustavnom problemu koji bi isto tako trebalo i rješavati. 

– Teško mogu iz ove perspektive vidjeti kolika je razina tog problema. Interni je nadzor pokazao udio epiziotomije i carskih rezova u rodilištima, a ne i tu dimenziju. Vjerujem u profesionalnost kolega, ali ne sumnjam da ima pojedinačnih ispada – ocjenjuje Nakić.

U Udruzi Roda, koja je i pokrenula kampanju za promjenu odnosa prema rodiljama u hrvatskim rodilištima, ne smatraju da bi sat vremena informacija rezerviranih za pacijente mogao riješiti probleme. 

– Ideja nije loša, ali je poanta komunikacije liječnika i rodilja u tome da se moraju poboljšati katastrofalne komunikacijske vještine djelatnika rodilišta. Možemo imati i dva sata informacija dnevno, ali se problem rodilja time ne rješava –  tvrdi Danijela Drandić, predsjednica udruge. Rješenje su, smatra, komunikacijski tečajevi za liječnike i zdravstveno osoblje što ih je obećala, ali nije i provela, bivša vlada.  

 




Povećanje plaća od 6 posto za javne i državne službe_08.12.2015.
Povećanje plaća od 6 posto za javne i državne službe_08.12.2015.


OPOMENE Rebro_17.11.2015.
OPOMENE Rebro_17.11.2015.


 
srijeda, 09.12.2015.

Otvoreno: 

Ne trebamo brinuti za plaće i mirovine do 31.3.2016.?

 

(HRT, 9. prosinca 2015.) Vladu, osim one tehničke, nemamo. Kako funkcioniraju državne financije bez Vlade? Može li se dovesti u pitanje isplata plaća i mirovina? Što će biti s proračunom za iduću godinu? U HRT-ovoj emisiji Otvoreno analizirali su Gordan Maras(ministar poduzetništva i obrta), Boris Pleša (predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika), Boris Cota(Ekonomski fakultet u Zagrebu), Guste Santini (makroekonomist) iSlavko Linić (bivši ministar financija).

 

„Prije svega moramo gledati da javna potrošnja ovisi o gospodarskom rastu i investicijama. Ne smijemo gledati da je državni proračuna samo potrošnja", rekao je Slavko Linić i dodao da je rok do kraja godine za sastavljanje vlade u redu. No zbog lošeg gospodarskog stanja, smatra da ipak ne treba čekati predugo. „Ne zaboravimo, od 1.1.2016. na snagu stupa Zakon o stečaju potrošača", dodao je Linić i rekao kako je optimist - predviđa da ćemo do kraja godine dobiti novu Vladu i Sabor koju će stvoriti Most s jednom od opcija te smatra da je Karamarko spremniji popustiti njihovim zahtjevima.

 

Gordan Maras ustvrdio da će situacija biti bolja i stabilnija ako se uskoro formira Vlada. „I da se dogodi da se prolongira uspostavljanje Vlade, Sabor ima mogućnosti da izmjeni Zakon o državnom proračunu", rekao je Maras i napomenuo da isplata plaća i mirovina sigurno neće doći u pitanje, kao i da će se izvršavati sve obveze države. Ekskluzivno je najavio da bi deficit po novim procjenama trebao pasti ispod deset milijardi kuna ove godine.

 

„Što se tiče javnog duga, za Hrvatsku optimizma nema", oštro je rekao Boris Cota i podsjetio kako Hrvatska plaća kamate na dug 4,3%. „Rast gospodarstva mora biti minimalno na toj razini. Javni dug raste zbog primarnog deficita i zbog te razlike u postotnom iznosu kamate i gospodarskog rasta", napomenuo je Cota i nazvao to efektom grude snijega koja se kotrlja i postaje sve veća.


Boris Pleša komentirao je sporazum o povećanju plaća javnom sektoru koji bi iznosio u ukupnom iznosu milijardu i osamsto milijuna kuna. „Čekali smo šest godina da BDP raste i da se stvore uvjeti iz tog sporazuma kojima bi se praktički vraćao novac koji je tada bio smanjen", rekao je Pleša napomenuvši da se zapravo teško može govoriti o rastu plaća. „Nas 2009. nitko nije pitao o broju decimala. Mi nismo rado potpisali taj sporazum", istaknuo je Pleša.

 

„Stanje u Hrvatskoj je ozbiljno. Ali su resursi dovoljno veliki. Znanja ima, ali nam treba i političke senzibilnosti za iskorak", rekao je Guste Santini. "Mi imamo sve kratkoročnije kreditne linije i država to mora sve otplatiti", upozorio je na dolazak 30 milijardi koje stižu na naplatu. Smatra kako su ovi izbori pokazali da nema stabilnog biračkog tijela i da će HDZ i SDP morati imati posve drugačiji pristup. Za Most je komentirao da je promijenio stanje na političkoj sceni, no smatra da time ne može dobiti ni pozitivnu ni negativnu ocjenu.

 

08.12.2015.

POVEĆANJE PLAĆA

 

Sindikati javnih službi odbili sastanak s tehničkom Vladom

Mihalinec: Sigurni smo da su se stekli uvjeti za izvršenje sporazuma o povećanju plaća u javnim službama u slučaju rasta BDP-a.

Čelnici sedam sindikata javnih službi izvijestili su danas da se neće odazvati na sastanak s tehničkom Vladom o sporazumu o povećanju osnovice za plaće u javnim i državnim službama, te su poručili da rast plaća od šest posto očekuju već na plaćama za prosinac, u suprotnom najavljuju sudske tužbe.

 

Sigurni smo da su se stekli uvjeti za izvršenje sporazuma o povećanju plaća u javnim službama u slučaju rasta BDP-a, no o njegovoj provedbi nećemo pregovarati s tehničkom Vladom, poručio je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec. Pritom je citirao izjavu premijera Zorana Milanovića u vrijeme štrajka prosvjetara kako u vrijeme tehničke Vlade nema nikoga tko bi mogao preuzeti ikakve obaveze.

Sporazum "težak" 1,8 milijardi kuna kojih nema u proračunu

Sindikati javnih i državnih službi potpisali su tijekom 2011. i 2012. godine s predstavnicima Vlade sporazume o osnovici za plaće u javnim i državnim službama, po kojima im osnovica treba rasti šest posto nakon što BDP raste dva i više posto na međugodišnjoj razini u dva uzastopna tromjesečja. To bi za proračun značilo trošak od oko 1,8 milijardi kuna.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić pozvao je sindikate javnih službi na sastanak o mogućoj aktivaciji sporazuma o povećanju osnovice za plaće danas u 13 sati, a sindikate državnih službi u 15 sati, doznaje se iz sindikalnih krugova.

Mrsić je u petak u priopćenju istaknuo kako je "sporazum na snazi i treba ga poštivati, no svjesni smo da će realizacija sporazuma dovesti do dodatnih pritisaka na rashodovnu stranu proračuna Republike Hrvatske, posebno zbog činjenice da je trenutno na snazi privremeno financiranje, do 31. ožujka 2016. godine". 

Ako poslodavac ne ispoštuje sporazum, iz sindikata poručuju da na raspolaganju imaju više instrumenata - od sudskih postupaka do pregovora o provedbi sporazuma, ali s relevantnim pregovaračima, kada nova Vlada bude formirana. 

Iz Državnog zavoda za statistiku (DZS) neslužbeno se doznaje da je prosjek rasta BDP-a u zadnja dva kvartala iznosio 1,99948 posto, što je ispod potrebnih dva posto za aktiviranje sporazuma Vlade i sindikata. Iz sporazuma nije jasno može li se prosjek od 1,99948 posto zaokružiti na dva posto, jer nije definirano na koliko decimala se računa prosjek, pa se pojavila špekulacija da će Vlada to iskoristiti kako ne bi morala povećati plaće.

Izračun BDP-a na pet decimala je smicalica 

Mihaljinec je rekao da izračune BDP-a na pet decimala, kako bi se osporila prava iz sporazuma, sindikati smatraju smicalicama i političkim igrama. "Prvi put od osamostaljenja Hrvatske objavljuju se podaci DZS-a na petu decimalu. Ne mislimo se s Vladom o tome sporiti, znamo da imamo pravo. Ako ga ne isplate, ostvarit ćemo ga sudskim putem", poručio je Mihaljinec.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić ustvrdio je kako je s dosadašnjom Vladom socijalni dijalog bio na najnižoj razini od osamostaljenja Hrvatske. "Ne znam što će poduzeti kao tehnička Vlada kada nisu ništa poduzimali kao aktualna Vlada. Mi jesmo za socijalni dijalog, ali s druge strane moramo imati relevantnog socijalnog partnera jer se radi o ozbiljnim ugovorima i potraživanjima i dosta velikoj težini financijskog ugovora, koji je u ovom trenutku na našoj strani", rekao je Babić te istaknuo da će se već u siječnju na isplatnim listama za prosinac vidjeti hoće li Vlada ispoštovati sporazum.

Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radikaupozorio je na moguće političke razloge za to što premijer, koji protekle četiri godine nije imao vremena za sindikate, u fazi kada je moguće očekivati ponavljanje parlamentarnih izbora nalazi vremena za sindikate. "To upućuje na moguće političke razloge, a ne one zbog kojih smo mi stalno otvoreni za suradnju i dogovor, ali s onima koji su vjerodostojni partneri i koji će rješavati to pitanje", poručio je Radika.

>> 'Sanaderovina' na naplati: povišice plaća (ne) donose gospodarski rast

>> Sindikati u sudaru sa stvarnošću: zašto im ne bi trebalo popustiti

 


SPOMENKA AVBERŠEK

Svi bi privatizirali zdravstvo - i SDP i HDZ, pa i Most

Dugogodišnja predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek odlučila je završiti svoju sindikalnu karijeru i otići u mirovinu. U razgovoru za Hinin portal Zdravlje govori o svom sindikalnom radu i borbi za očuvanje javnog zdravstvenog sustava, te o politici i ministrima zdravlja s kojima je surađivala.

Nakon 12 godina na čelu Samostalnog sindikata odlučili ste otići u mirovinu. Tijekom tih godina borili ste se za materijalna prava18.500 članova sindikata i očuvanje sustava javnog zdravstva. Jeste li bili uspješni?

Nikad nisam branila samo radnička prava, nego i pravo građana na javni zdravstveni sustav, koji je najveće dobro svakog građanina Hrvatske pa ga svakako treba sačuvati. Je li on narušen? Naravno, s time je prije 18 godina započeo prvi ministar zdravstva Andrija Hebrang kada je u primarnu zaštitu uveo zakup, a čije posljedice danas konzumiramo kroz tzv. sustav koncesija. Nakon toga nije bilo ni jedne Vlade koja nije namjeravala uvesti neki oblik privatizacije u javno zdravstvo. 

Moram reći da sam to najmanje očekivala od socijaldemokratske Vlade, čiji je ministar Siniša Varga kroz izmjene zakona pokušao uvesti totalnu privatizaciju primarne zaštite, ali i dijelova bolničkog sustava. Pod pritiskom medija i građana od toga je odustao, no mislim da smo to uspjeli samo odgoditi, ali ne i do kraja spriječiti. I glavna opozicijska stranka cijelo vrijeme ponavlja kako građani trebaju znati da će njihova zdravstvena usluga ovisiti o novcu koji uplate. Pojavio se i Most kao treća opcija, u čijem programu izrijekom stoji da su za privatizaciju javnog zdravstva. To me ne čudi kada gledam njihov sastav u kojemu je jako puno poduzetnika i privatnika, ali njihov interes sigurno nije i interes građana. Kad su shvatili da to dobro ne zvuči, počeli su govoriti da to nisu rekli, ali to je pisalo u njihovu programu. Tamo gdje dođe do sprege farmaceutskih tvrtki, osiguravajućih kuća i zdravstvenih lobija, tu nema mjesta za građane i njihov interes, tu onda igra samo profit.

Hoće li nakon vašeg odlaska sindikat i dalje biti tvrd i odlučan pregovarač u zaštiti svojeg članstva?

Uvijek sam u pregovorima s poslodavcem, a to je Vlada, bila uporna i nisam popuštala kad god sam za to imala argumente. Mislim da sam u tome bila uspješna, iako je s promjenama ekonomske situacije u zemlji to bilo sve teže i teže. Vlada je uvijek dolazila s prijedlozima smanjenja materijalnih prava zaposlenih u zdravstvu, no najveći problem zapravo sam uvijek imala s ravnateljima ustanova koji potpisane kolektivne ugovore (KU) nisu htjeli poštivati. KU za ravnatelje mora biti zakon, a bilo je neplaćanja prekovremenih sati, davali su se protuzakoniti otkazi itd. Bilo je i nekih kojima su se prava smanjivala, a drugima povećavala. 

Nikad se nisam ustručavala reći da u sustavu postoji privilegirana skupina ljudi, koji su u zdravstvo dolazili "po babi i stričevima", odnosno političkim vezama. Oni su dobivali veće koeficijente i veće iznose na uvjete rada, ali ne mogu reći da je to bio samo privilegij liječnika. Ipak, 90 posto sporova uspjeli smo riješiti razgovorom tako da smo u ovih 12 godina imali svega stotinjak sudskih tužbi, koje su sve riješene u našu korist. Izbjegavali smo tužbe gdje god se moglo jer se zdravstvo financira iz proračuna, pa sudske troškove takvih višegodišnjih sporova s visokim kamatama zapravo plaćaju građani, a ne ravnatelji koji su donijeli protuzakonite odluke. Uzalud sam kroz medije ukazivala na takve situacije i tražila da barem 50 posto štete plati ravnatelj, nijedna vlada to nije prihvatila i do danas se nije ništa promijenilo. Često su mi govorili – samo nas tuži, jer su znali da neće platiti iz svojeg džepa, a lako je svoje greške plaćati tuđim novcem.

Je li tome razlog preveliki upliv politike u sustav zdravstva?

Uvijek sam se grozila promjena Vlada jer se mijenjala i cijela rukovodeća struktura. Kadrovske promjene provodile su sve Vlade i mislim da za sustav to nije dobro. Politika mora van iz zdravstva. Ako je netko dobar ravnatelj ili predstojnik klinike nije bitno kojoj stranci pripada i tko ga je postavio. Takvim kadroviranjem smo izgubili puno kvalitetnih ljudi jer voditi veliki sustav poput KBC-a jest kao igrati rulet.

Novom ravnatelju i njegom timu treba godina i pol dana samo da bi se upoznao i uhodao u pogon tako velike bolnice, a kao i u Vladi, ono što si napravio u prve dvije godine to je to. U trećoj godini već počinju kalkulirati, a u četvrtoj samo brinu kako zadržati vlast iduće četiri godine. Slušam aktualnog ministra Vargu koji kaže kako treba promovirati kvalitetu, sposobnost, rad i odgovornost. Slažem se, ali to nije ništa novo. Mene kao sindikalca ne zanima ima li ravnatelj predznak SDP-a ili HDZ-a, već vodi li bolnicu dobro ili ne i jesu li radnici odgovarajuće plaćeni za svoj posao.

Zadnjih nekoliko godina bilo je izrazito turbulentno u zdravstvu. Imali smo štrajk liječnika kojem ste se protivili, potpisan je novi kolektivni ugovor bez Hrvatskog liječničkog sindikata, a vi ste optuženi da u dogovoru s Ministarstvom zdravlja radite na štetu liječnika. Činilo se da se protiv vas u jednom trenu okrenula cijela liječnička profesija.

Kad se čovjek bavi ovim poslom mora biti spreman i na ružne stvari. Bila sam najviše izložena napadima Hrvatske udruge bolničkih liječnika i Hrvatskog liječničkog sindikata, dok je Hrvatska liječnička komora tu bila fer. Uzalud sam dokazivala da se KU radi za svih 73.000 zaposlenih u sustavu, pa se radnike ne može dijeliti na jako važne i nevažne. Kada u pregovorima imate sindikat djelatnosti kao što je moj, koji mora štititi prava svih - od portira do ravnatelja, i dva sindikata (medicinskih sestara i liječnika) koji štite samo svoju struku, onda morate doći u konflikt. Nikada nisam rekla da liječnici nisu nositelji struke i da nemamo kvalitetne liječnike ali, budimo realni, nisu svi jednako kvalitetni i ne rade svi jednako dobro.

Kada netko u krizi i besparici, dok ljudi u realnom sektoru ostaju bez posla ili rade a ne dobivaju plaću, traži za sebe izdvojeni status i europske plaće, onda se tome moram usprotiviti. Ne možete raditi u javnom sektoru i tražiti strukovni KU koji po zakonu ne možete dobiti i jednostavno se morate uklopiti u postojeću situaciju i sustav koji vrijedi u ovoj zemlji. Tu je dolazilo do sukoba i teških riječi, ali ne s moje strane. Znala sam da ću zbog svega doći u tešku sitauciju i nije mi bilo lako. Dogodilo mi se i da mi se odbije pružiti zdravstvena zaštita, bilo je i telefonskih prijetnji, ali ih nisam željela prijaviti.

U proteklih 12 godina pregovarali ste sa svim ministrima zdravlja. Kako biste ih okarakterizirali?

Ministarstvo zdravlja poznato je po tome da ministri često traju samo dvije godine, pa sam tako više puta u mandatu jedne Vlade surađivala s dva ministra zdravlja. Samo dva ministra su mandate odradila do kraja - Andrija Hebrang svoj prvi mandat i Darko Milinović. Kada bih ih ocjenjivala kao pregovarače, mogu reći da svi djeluju po istom principu - pregovore počnemo vrlo transparentno i dobro, ali kada se moraju donositi odluke tada dolazimo do problema. O bilo kojem ministru da se radilo, nikada nisam željela pregovarati "ispod stola", već je sve trebalo biti "za stolom i na stolu". Zvali su i mene da kažem svoje "željoteke", ali kod mene nema "željoteka" već samo otvorenih razgovora. Mi smo jedini sindikat koji je zbog takvih stvari dva puta tužio Vladu i u oba slučaja dobio na sudu.

A sve zbog toga jer se nisu držali zakona i jer su, nažalost, s mojim kolegama "dilali" mimo svih pravila igre. Prvi puta sam podnijela tužbu protiv Vlade u mandatu Andrije Hebranga jer je potpisao strukovni KU za liječnike i tako nas prevario. Mislim da je rušenje strukovnog KU-a jedan od grijehova koji mi liječnici ne mogu oprostiti ali moraju znati – nisam ga srušila ja nego pravni sustav ove zemlje jer je bio protuzakonit. Drugi puta sam tužila ministra Milinovića jer je potpisao KU nakon individualnih razgovora s drugim sindikatima, a ne sa svima nama za istim stolom.

Skup leasing pisača brane s 1,9 mil. kuna troškova tonera

 

 

 

Usluge vanjskih odvjetnika Zavod nepotrebno koristi i kod rutinskih sporova veoma male vrijednosti.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) veliki je naručitelj robe i usluga iako nije zadužen za postupke javne nabave lijekova na recept. Lani je zaključio ugovora o nabavi robe, radova i usluga u vrijednosti 36,6 milijuna kuna.

No, ako je suditi prema nalazima državnih revizora, HZZO dobavljačima nije osobito atraktivan partner. U postupcima nabave robe, radova i usluga u većem broju slučajeva dostavljena je tek jedna ponuda, ističe se u njihovu izvješću. Revizori ističu i kako je u većem broju slučajeva planirana nabava iznosa 199.000 kuna, odnosno tik ispod granične vrijednosti za koju su obvezni postupci javne nabave. Usto, u više su slučajeva bagatelne nabave usluga vrijednosti veće od 100.000 kuna rješavane na temelju zahtjeva korisnika da se prihvati ponuda određenog ponuditelja, bez obrazloženja, iako su na tržištu bili prisutni i drugi ponuditelji.

HZZO je očito više iznimka nego pravilo kad su posrijedi nepravilnosti u poslovanju raznih državnih tijela i institucija. Iako u revizorskim nalazima Zavoda s proračunom većim od 23 milijarde kuna ima i niz primjedaba vezanih uz računovodstvene propise i izvješćivanje kojima se problematiziraju stavke vrijedne stotine milijuna kuna, javna nabava i u slučaju HZZO-a nudi niz zanimljivih priča manje pojedinačne vrijednosti. Revizori tako problematiziraju daleko veće iznose plaćenih usluga odvjetnika nego što imaju podlogu u ugovorenim iznoosima, pri čemu drže da HZZO na njih nepotrebno prenosi i sporove veoma male vrijednosti.

Sporni su im i troškovi vezani uz dvojezičnu monografiju koja do danas nije isporučena, kao i nabava "idejnog i izvedbenog rješenja, fotografija zaposlenika i pripreme Godišnjeg izvješća za 2013.". Slično je i s ugovorom o nabavi 135 pisača putem operativnog leasinga na koji je dostavljena jedna ponuda, a koji će u tri godine rezultirati troškovima od 3,7 milijuna (s PDV-om), od čega se na naknadu za leasing odnosi 1,4, a na održavanje 2,3 milijuna. Revizori drže da nije vidljivo na temelju čega je utvrđena cijena održavanja, a zaključuju da će Zavod za pisače za trajanja leasinga otplatiti 95 posto nabavne vrijednosti te ih vratiti davatelju leasinga. No, u HZZO-u drže da su tim aranžmanom dobro prošli jer je, prema procjenama iz 2011., Zavod na tonere potrošio gotovo 1,9 milijuna, a još oko 700.000 kuna na održavanje pisača i popravke. 

 


PODACI MINISTARSTVA UPRAVE


U državnoj upravi 709 novozaposlenih, nastavlja se praksa zaključivanja nezakonitih ugovora o djelu

 

Podaci Ministarstva uprave objašnjavaju razloge zbog kojih je gotovo sav teret proračunskih ušteda prebačen s područja racionalizacije organizacije rada državnih tijela na leđa samih zaposlenika i to kroz smanjenje njihovih materijalnih prava, što dugoročno upućuje na realnu opasnost da se i u doglednoj budućnosti račun za neracionalnosti u poslovanju ispostavi zaposlenicima

 

(SDLSN, 13. kolovoza 2012.) Budući da tijekom pregovora s Vladom Republike Hrvatske sindikatima državnih službi nisu bile prezentirane uštede koje je Vlada kao poslodavac ostvarila smanjenjem broja prekovremenih sati, ugovora na određeno vrijeme i ugovora o djelu, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika zatražio je od Ministarstva uprave podatke o aktualnom stanju glede broja zaposlenih u državnoj upravi, broju otpuštenih i novozaposlenih, onih koji rade na određeno vrijeme i temeljem ugovora o djelu.


No, dobiveni podaci, u usporedbi s onima koje je SDLSN na svoj zahtjev dobio 13. ožujka ove godine, ne pokazuju smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi, a trend sklapanja ugovora o djelu s vanjskim pružateljima usluga za poslove koje u državnim tijelima mogu obavljati samo državni službenici, nastavlja se.


Naime, Ministarstvo uprave Sindikatu je 13. ožujka 2012. godine dostavilo podatak o 63.129 državnih službenika i namještenika, koji je za 709 zaposlenih manji od 63.838 zaposlenih u državnoj upravi, na dan 27. srpnja, prema podacima istog državnog tijela.

 


Od 63.838 državnih službenika i namještenika zaposleno je u

 

  • tijelima državne uprave 49.701 državni službenik i 2.340 namještenika
  • pravosudnim tijelima 7.459 državnih službenika i 788 namještenika
  • kaznenim tijelima 2.604 državna službenika i 74 namještenika
  • Uredu Predsjednika Republike Hrvatske 49 službenika i 76 namještenika
  • stručnoj službi i uredima Vlade RH, stručnoj službi Ustavnog suda RH, stručnoj službi Pučkog pravobranitelja, stručnoj službi pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe 521 službenik i 226 namještenika.

 

Na određeno vrijeme zaposlen je 1.451 državni službenik i 67 namještenika, od čega je na zamjenama privremeno odsutnih službenika zaposleno 648 službenika i 49 namještenika, a zbog privremenog povećanja opsega posla 738 službenika i 18 namještenika.


Status državnih službenika temeljem premještaja iz lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno javne službe steklo je 69 osoba, a istovremeno je u obrnutom smjeru, tj. iz državne službe u lokalnu samoupravu i javnu službu premješteno 32 državna službenika.


Temeljem odredbe Zakona o državnim službenicima koja omogućava prijam službenika bez prethodne provedbe javnog natječaja na određeno vrijeme u kabinete ministara i drugih dužnosnika, zaposleno je 65 novih državnih službenika(glasnogovornici i savjetnici ministara).


Istovremeno, u 2012. godini prestalo je s radom, tako što im služba na određeno vrijeme (službenici), odnosno ugovor o radu (namještenici) nije produljen, 277 državnih službenika i 15 namještenika.


Tijekom ove godine 13 je službenika stavljeno na raspolaganje Vladi RH zbog nemogućnosti rasporeda na radna mjesta sukladno pravilnicima o unutarnjem redu, do je za 2 namještenika otkazan Ugovor o radu s otkaznim rokom.


Međutim, ovdje nije uračunato 160-180 službenika i namještenika Ministarstva obrane za koje u trenutku dostave podataka još uvijek nisu bila donijeta rješenja o stavljanju na raspolaganje zbog preustroja, odnosno smanjenja snaga u sustavu obrane.


Također, tijekom 2012. godine sklopljeno je 1.827 ugovora o djelu s vanjskim pružateljima usluga, a od tog broja 527 je sklopljeno radi obavljanja poslova iz članka 3. stavka 2. Zakona o državnim službenicima.


Ovaj stavak članka 3. Zakona o državnim službenicima državne službenike opisuje kao osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona, a članak 62. Zakona, koji regulira povjeravanje poslova koji se obavljaju u državnom tijelu vanjskim pružateljima usluga, izrijekom zabranjuje povjeravanje ovih poslova temeljem ugovora o djelu. 


To znači da državna tijela, usprkos nemogućnosti povjeravanja poslova državnih službenika iz članka 3. stavka 2. Zakona o državnim službenicima, nastavljaju s takvom nezakonitom praksom, bezobzirno kršeći temeljni propis kojim se reguliraju službenički odnosi.


Prema podacima Ministarstva uprave, brojem zaposlenih temeljem ugovora o djelu na poslovima koji se ne mogu povjeriti vanjskim pružateljima usluga, prednjači Državni zavod za statistiku, koji je zaključio 360 takvih ugovora, a slijede Ministarstvo poljoprivrede s 35 ugovora, Ministarstvo vanjskih poslova s 24, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta s 19 ugovora, Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade s 15, Ministarstvo turizma s 11, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture s 9, Uprava za zatvorski sustav sa 7, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo zdravlja i Državni zavod za mjeriteljstvo sa 6, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo socijalne politike i mladih i Ured Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga s po 5 ugovora, Državni ured za upravljanje državnom imovinom, Stručna služba Hrvatskog sabora s 3, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ured Predsjednika RH s po 2 ugovora, te Ustavni sud RH i Ured zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava s jednim ugovorom. 


Sindikat ima saznanja da velik broj ugovora o djelu zaključenim između državnih tijela i vanjskih pružatelja po svojoj naravi zapravo predstavlja radni odnos na određeno vrijeme, budući da tako angažirane osobe rade nesamostalno, po uputama poslodavca i u redovitom radnom vremenu redovite poslove državnih službenika i namještenika, od čega neki i više od pet godina, što predstavlja zlouporabu ovog specifičnog oblika zapošljavanja, koju, kad su u pitanju državna tijela, nema tko sankcionirati.


Navedene podatke moguće je različito interpretirati i opravdavati, bilo proklamiranom politikom smanjenja broja zaposlenih, koja brani ustrojavanje novih radnih mjesta čak i u onim državnim tijelima gdje je evidentna nestašica kadrova, sezonskim povećanjem opsega nekih poslova koja obavljaju državna tijela, bilo "potrebom" zapošljavanja određenog broja vlastitih kadrova od povjerenja u užim dužnosničkim i rukovodećim timovima, odnosno inercijom u pogledu nastavka nezakonite prakse zaključivanja ugovora o djelu za poslove koji uopće nemaju karakter „djela" već rada na određeno pa čak i neodređeno vrijeme te poslova za koje Zakon o državnim službenicima izrijekom zabranjuje angažiranje vanjskih pružatelja usluga temeljem takvih ugovora. 
Također, ovi podaci objašnjavaju razloge zbog kojih je gotovo sav teret proračunskih ušteda prebačen s područja racionalizacije organizacije rada državnih tijela na leđa samih zaposlenika i to kroz smanjenje njihovih materijalnih prava, što dugoročno upućuje na realnu opasnost da se i u doglednoj budućnosti račun za neracionalnosti u poslovanju ispostavi zaposlenicima. 

 

S. Kuhar  

 

Pročitajte još...

 

05.11.2015.

"Protiv mene su se namjerno plasirali negativističke članke"

Gost Pressinga Saše Cvetojevića bio je ministar zdravlja Siniša Varga.

Iz HDZ-a su vaš optužili da se ministarstvo zdravlja ponaša kao Leteći cirkus Montyja Pythona, kažu da ste potrošili 150 milijuna kuna na informatizaciju zdravstva, a nijedan od projekata nije završen, je li to stvarno tako?

"Naravno da nije. Objede HDZ-a su predizborni folklor. Sva informatizacija se itekako osjeti, pogotovo u podizanju transparentnosti. Skraćuju se liste čekanja također".

HDZ kaže da funkcionira jedino e-recepti, ali da je to projekt koji je završio njihov ministar Milinović. Koje usluge stvarno pacijentima stoje na raspolaganju?

"Opet demantiram te objede. Ja sam bio u Račanovoj vladi pomoćnik ministra. Mi smo 2003. napravili svu arhitekturu za e-recepte. HDZ je čekao punih osam godina prije nego što su ga stavili u funkciju. Onog trenutka kad je došlo do trećeg ministra zdravlja u HDZ-ovoj vladi tek su onda počeli s informatizacijom. Mi smo puno toga napravili u posljednje tri i pol godine. Vjerujemo da ćemo u 2016. godini imati 90 posto sustava zdravstva bez papira". 

Kada možemo očekivati bolničkih informatičkih sustava?

"2016 .godina je ključna zbog operacionalizacije svih EU fondova. Sve vezano uz informatizaciju dolazi na vidjelo u 2016. godini".

Kakav je vaš stav vezano uz broj bolnica? Što će biti s bolnicama ako vi ostanete ministar zdravlja?

"Mi ostajemo na istom broju bolnica. Svaka od općih bolnica mora imati izrazito jaku ginekologiju, pedijatriju, internu i kirurgiju".

"Nisam zadovoljan s funkcioniranjem državne uprave"

Premijer kaže da neće biti smanjenja broja državnih službenika, ali će biti povećanja njihove efikasnosti. Kako će to izgledati u vašem ministarstvu i kako ste zadovoljni u tom segmentu?

"Ja nisam zadovoljan s funkcioniranjem državne uprave. Potrebno je promijeniti i legislativu. Ministarstvo uprave ima velike projekte za bolje praćenje kvalitete rada radnika. Zasad se efikasnost mjeri po osobnom osjećaju njihovih nadređenih što nije dobro".

Mislite li da možete napraviti nešto u vašem ministarstvu?

"Apsolutno, pogotovo u objektivnom dijelu. Mi i u ministarstvu imamo sustav upravljanja kvalitetom. Mi tražimo ocjenu naših službenika od strane onih koji s njima komuniciraju". 

Imali ste nekoliko gafova kao ministar, dobili ste i nezahvalnu titulu za šovinističku izjavu godine. Kako biste ocijenili te vaše pogrešne poteze do sada?

"U početku madanta bio sam pod velikim povećalom. Odmah u startu sam krenuo zagristi u gorku jabuku koja se zove javna nabava naročito radiološke opreme. To je prošlo kroz jednu bolnu fazu namjerno plasiranih negativističkih članaka protiv mene no to je nešto što smo već prošli. Javnost sada percipira da ministarstvo zdravlja doista radi u korist građana".

Izjavili ste da su vam upućene i prijetnje zbog javne nabave, osjećate li i dalje taj pritisak?

"Više se ne osjeća taj pritisak. Zadovoljni su i dobavljači i bolnice koje dobivaju više opreme". 

Odustali ste od direktnog ugovaranja osiguranja. Koliko po vama taj cijeli proces otežava brži proces donošenja odluka? Smatrate li da je bila dobra ideja da se sve povjeri jednom osiguravatelju?

"Mi smo to prepustili bolnicama. U budućem razdoblju ćemo ponovno angažirati stručnjake koji će napraviti bolju tender dokumentaciju za koju vjerujemo da možemo polučiti kvalitetnije osiguravateljske proizvode".

Kako dalje ide javna nabava?

"Prvi i zadnji ugovor i izvršavanje se unosi u centralni sustav. Dosad je bilo dosta toga što je bilo na temelju subjektivnih procjena, a sada opet sve to stavljamo na razinu objektivnih pokazatelja". 

Hoće li to imati utjecaj i na smanjenje cijena?

"Uvijek. Nadamo se tome. Uvijek nastojimo smanjiti rizike na minimum i imati optimalne cijele za dulje razdoblje".

U zadnje vrijeme vidimo česta otvaranja novih dijelova bolnica, zašto baš sad prije izbora?

"Vrlo se dobro zna koliko traju ti procesi. Od početka do kraja izgradnje traje otprilike tri i pol godine. Sada planiramo završiti polikliniku u Zadru".

X RAY PITANJA

Koje je vaše najveće postignuće tijekom mandata?

"Kad ugledam sve vezano uz izlazak iz riznice, financijska konsolidacija i skraćivanje lista čekanja. Pri srcu mi je projekt izbavljanja dječje onkologije iz 53 kvadrata u Klaićevoj u 1200 kvadata. Na taj način smo djeci i njihovim roditeljima osigurali bolje uvjete".

Smatrate li da su kazne za sukob interesa političarima primjerene?

"Primjerene su ako nisu politikanske osnove".

Privatne bolnice – da ili ne?

"Privatne u zdravstvenom turizmu da, ali ne kanimo privatizirati javne bolnice kao što HDZ zagovara".

Jeste li za dalju legalizaciju marihuane?

"Ako to struka zagovara, onda ni ja nemam ništa protiv kao čovjek koji donosi zakone".

Treba li bolnice voditi manager ili liječnik?

"Manager, ali u svakom slučaju manager liječnik ili ekonomist educiran za zdravstveni managment".


Izvor: N1

 

"Nijedan liječnik iz Hrvatske nije otišao zbog plaće već radnih uvjeta"

Najvljivali ste da će se iz EU povući 300 milijuna kuna vezano uz opremu i izgradnju novih bolnica i jačanje statusa liječnika, što je s time?

"To su novci do kraja 2020. godine. Svi ti projekti već su dobili zeleno svijetlo u samoj EK. Rekli su da se ne vidimo prije 2017. godine. Sada trenutno imamo raspisan natječaj za opremanje primarne zdravstvene zaštite. Najbitnije je da imamo kvalitetnu zdravstvenu skrb". 

Dosta se priča da su liječnici u velikom broju otišli iz Hrvatske. Što ministarstvo čini da bi se u budućnosti povećao broj zdravstvenih radnika?

"Imamo značajne mjere na kojima radimo. Imamo situaciju da imamo potpunu slobodu kretanja ljudi i dobara i naravno da imamo problem što naši ljudi mogu tražiti posao i vani. trenutni broj je oko 140, sad je možda malo i više no liječnici se i vraćaju. Taj veliki val odlazaka je izostao u Hrvatskoj, ali i ako jedan liječnik ode to je previše jer je puno uloženo u njihovo obrazovanje i znanje. Kada sam intervjuirao prilikom njihovog odlaska nitko nije rekao da odlaze zbog plaće nego zbog uvjeta rada i međuljudskih odnosa". 

Hoće li se mijenjati kvote za upis na fakultete?

"Nije samo problem kvota nego i trajanje studija. Na razini Europe se razmišlja na skraćivanje studija na pet godina. To je nešto što je hvalevrijedno, no isto tako su specijalizacije bile dugo vremena izrazito oskudno propisane, otrilike 300 godišnje, a sada ih imamo 1200 godišnje. To će se itekako vidjeti u sustavu zdravstva u naredne tri godine". 

Gdje bi trebala preseliti dječja bolnica u Klaićevoj?

"Radi se o jako osjetljivoj temi. To mora biti na mjestu koja je lako dostupna. Govorilo se o Vinogradskoj, zgradi Medikola, ali postoje i dobri lokaliteti prema Novom Zagrebu. Gledamo što više prema jugu ili zapadu Zagreba".

Biste li bili spremni na legalizaciju i prodaju marihune pod strogim državnim nadzorom?

"Ja o marihuani nemam nikakav stav jer za to nisam stručnjak. Mi smo dosad isključivo govorili o medicinskom kanabisu zbog liječnja pacijenata. Naš sljedeći korak na kojem radimo je legalizacija uzgoja na teritoriju RH koji je opet stvar konotroliranih uvjeta od strane farmaceutskih kopmanija".

Ima li medicinski utemeljenih dokaza da kanabis koristi u liječnju?

"Znanost je dokazala da ima utjecaja na tijek liječenja određenih simptoma određenih bolesti". 

Imamo helikoptersku službu koja trenutno funkcionira, je li on efikasniji i je li stvarno skuplji od onog koji je pružao MORH?

"U prvih pet tjedana samog služenja ta dva helikoptera su napravila preko stotinu intervencija i prva do zadnje je bila unutar zlatnog sata. Prema tome, itekako je opravdala svoju svrhu. Relativno je je li jeftinije ili skuplje".

Kada ga se može očekivati na kopnu?

"Plan je imati pet lokaliteta u Hrvatskoj". 

Kako se zdravstvo nosi s brojem izbjeglica koji se razbole?

"Sad već možemo koristiti riječ poput heroja. Ti naši liječnici, medicinske sestre i timovi hitne pomoći su osigurali migrante. Imamo besprijekorno funkcioniranje zdravstva po pitanju migranata".

Što je s Imunološkim zavodom i malim dioničarima?

"Imali smo dva paralelna procesa. I dalje postoji dioničko društvo. Najvjerotnije će doći do likvidacije dioničkog društva. Bitno nam je da je u tijeku pronalaženje novog proizvodnog pogona. Imunološki zavod i dalje servisira svoje ugovore s inozemstvom. Sve su to privremena rješenja, trajno rješenje je kvalitetni proizvodni pogon. Kada se govori o samim proizvodima, oni su izuzetno vrijedni i valjani. To je nešto što mora biti od državnog interesa".

"Protiv cijepljenja samo je šačica aktivista, cijepljenje je civilizacijski doseg"

Najavljivali ste izmjenu osnovnih zakona i reforme, u jednom trenutku sve je stalo?

"Bila je velika buka o načinu obnašanja javne rasprave i brzine donošenja zakona. Slušao sam taj vapaj da se produlji ta rasprava. I sad smo u fazi te rasprave. Mislim da će taj zakon uskoro vidjeti svjetlo dana nakon uspostave nove vlade. Nastavit ćemo s reformama".

Veliki su pritisci na smanjenje programa obveznog cijepljenja, kako gledate na to?

"To je nekoliko aktivista koji su bili aktivni na internetu. To je globalni fenomen. Mi danas živimo u blagodatima cijepljenja koja se desetljećima provode. Neke bolesti godinama nemamo zbog cijepljenja. To je doseg civilizacije i cijepljenje treba širiti". 

Imamo turizam i imamo zdravstvo, a slabo imamo zdravstvenog turizma, što se radi na tome?

"U zadnjih godinu i pol dana smo uspjeli reorganizirati samo ministarstvo. Imamo jednu Upravu za zdravstvene usluge u turizmu. Donijeli smo akcijski plan za zdravstveni turizam i u tijeku je plan dovođenja pacijenata na liječnje u Hrvatsku". 

Kada bi neka javna ustanova mogla jači raditi na tome?

"Na regionalnoj razini imamo slučajeve. Naši transplantacijski centri imaju ugovore s drugim državama. Godinama dolaze pacijenti iz Srbije. Sada to proširujemo na cijelu Europu. Godišnje želimo imati 200 milijuna kuna prihoda".

"Žao mi je zbog izjave o pripijenim kutama"

Kakav je status medicinskih sestara u Hrvatskoj?

"Imamo raskorak između zakona o sestrinstvu i same direktive. Regulatorno tijelo za odlazak u inozemstvo je sestrinska komora. Problem je nastao kod jednog manjeg broja sestara. 900 sestara je dobilo dozvolu, no 20-ak sestara je tražilo potvrde koje nadilaze njihovu stručnu spremu". 

Sestre koje su završile višu spremu kažu da su tretirane kao da im ta sprema nije prihvaćena?

"Radi se o uredbi o koeficijentima. U tijeku je donošenje same uredbe". 

Kakav je vaš odnos s komorama u zdravstvu? Bunili su se da im oduzimate prava?

"Komore nisu ni udruge ni ustanove nego su zakonski formirane organizacije kao produžene ruke ministarstva. Međutim, ono što je zakonski moguće je upravni nadzor. Napravili smo kontrolu i uočili nepoštivanje određenih zakona. Tada smo vidjeli da ministarstvo nema mehanizme za utjerivanje provođenja zakonskih mehanizama i zato smo predložili izmjene i dopune zakona". 

Kako gledate na mogućnost rada liječnika u javnoj bolnici i privatnom sektoru? Je li to nešto što bi se gledalo kao nepoštena tržišna utakmica?

"Zakon o radu dopušta rad kod drugog poslodavca. Mi smo donijeli pravilnik po kojima reguliramo uvjete po kojima radnik može raditi kod drugog poslodavca. Svaki zaposlenik u zdravstvu mora prvo zadovoljiti svoje redovne obveze".

Kad možemo očekivati dovođenje bolnica u zakonske okvire po pitanju dugova?

"Mi sad trenutno servisiramo da imamo mehanizme po kojima smo doveli bolnice da do 31.12.2017. u rokove plaćanja od 60 dana.Tako će biti već ove godine za polovicu bolnica".

Kada će liječnici dobiti strukovni ugovor? Zašto se ne provodi odluka suda za ljudska prava?

"Nije mi poznata odluka. Strukovni ugovor na razini Vlade se govori o temeljnom kolektivnom ugovoru. Strukovni kolektivni ugovori nemamo ni za jednu struku u Hrvatskoj. MIlsim da toga nema nigdje u Europi osim u Sloveniji". 

Kada će rehabilitacija djece s teškoćama biti dostupna u svim sredinama? Novi terapeuti?

"Fizikalna terapija, logopedi i svi ostali suradnici su oskudni u svim sustavima zdravstva. Nadam se da ćemo moći dodatno zapošljavati. Nažalost ne možemo u jednom domu zdravlja imati zbog jednog pacijenta".

Zašto se u klinici za tumore UZV čeka do srpnja 2016., a bolnice pacijente s hitnom uputnicom tretiraju kao obične?

"Za takve slučaje ne znam. To smatram i nedopustivim. Smatram da svaki pacijent koji smatra da predugo čeka to treba prijaviti na Bijeli telefon 08007999 i na taj način odmah možemo intervenirati". 

Jel vam žao zbog izjave o pripijenim kutama?

"Više sam se puta ispričao. Ispričao sam se i samoj sestri. To nije bilo primjereno, ali smatram da život ide dalje i naša djela koja smo napravili u ministarstvu je puno važnije i bitnije pitanje nego jedna neprimjerena izjava", rekao je Varga.



Zdravstvo kao poprište klasne borbe

Ana Vračar
03.11.2015.

 

Odlasci liječnika i medicinskih sestara na rad u inozemstvo jedna su od probitačnijih tema u hrvatskim medijima posljednjih mjeseci i gotovo da su postali kriterij za procjenu ekonomske situacije u državi. Ono što u tim izvještajima redovito izmiče je perspektiva sindikalnog organiziranja u zdravstvu i status radnih prava.

 

Promišljanje zdravstvenog sustava danas se sve više izdvaja u uske krugove samoprozvanih stručnjaka, dok korisnici sustava i medicinski radnici ostaju isključeni iz njegovog oblikovanja. Na taj se način rasprava o zdravstvenom sustavu zadržava na suviše apstraktnoj razini čime se olakšava donošenje problematičnih politika i guranje privatizacijske agende, bez da ona naiđe na značajniji otpor. Zatvaranjem diskusije za sve, osim za nekoliko odabranih stručnjaka, ujedno dovodi do sve raširenijeg osjećaja kako rasprave o zdravstvu, ali i priklanjanje javnom ili privatnom modelu, ne dovode do opipljivih posljedica.

 

Ipak, u praksi postoji mnogo primjera koji pokazuju kako se razlike između privatiziranih i neprivatiziranih dijelova sustava već osjete. Osim na plaćanje za zdravstvene preglede kada se pokušava izbjeći liste čekanja, koje je imao prilike osjetiti veći dio pacijenata, privatizacija zdravstvenog sustava u Hrvatskoj odrazila se i na radne uvjete u sektoru. Ta tema rijetko se spominje osim kada se radi o napadima na (navodno) previsoke plaće medicinskih radnika ili njihovu (opet navodno) posebno zaštićenu poziciju unutar javnog sektora. Međutim, ako se nakratko odmaknemo od tog pristupa i promotrimo zdravstveni sustav iz perspektive radnih uvjeta i mogućnosti radničkog organiziranja, postaje jasno kako se na prvi pogled apstraktne razlike između privatnog i javnog zdravstva prelamaju, veoma konkretno, ne samo na leđima pacijenata, već i na onima zdravstvenih radnica i radnika.

 

Nedostaci kolektivnog ugovora u privatnom sektoru

 

Ove razlike dolaze do izražaja na više načina pa tako i kroz moguće oblike sindikalnog organiziranja i kolektivnog pregovaranja. Iako je poznato kako za radnike u javnom zdravstvu postoji granski kolektivni ugovor koji su Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara (HSSMS-MT) i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske (SSZSSH) potpisali s Vladom krajem 2013. godine, manje je poznato kako za privatno zdravstvo postojikolektivni ugovor koji vrijedi od početka 2015., a čiji su potpisnici Sindikat radnika na radu kod poslodavaca u privatnoj praksi Hrvatske (SRRPPH) i Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu Hrvatske. Ova dva kolektivna ugovora razlikuju se u nekim elementarnim odredbama, što se može uzeti kao dobar pokazatelj trendova zastupljenih u različitim sektorima.

 

Istovremeno, nastup sindikata u privatnom sektoru pokazuje kako je pod krinkom sindikalnog organiziranja prilično lako raditi na srozavanju radničkih prava i promicanju interesa poslodavca. Iz pregleda dostupnih informacija o SRRPPH-u čini se vjerojatnim kako je u pitanju tek “žuti” sindikat čija je glavna uloga periodično sklapanje kolektivnog ugovora u kojemu se veću važnost pridaje poslodavcu i njegovom profitu nego zaštiti osnovnih radničkih interesa, a zbog toga je i prozvan od strane HSSMS-MT-a i SSZSSH-a još 2003. godine. Unatoč tome što je takve tvrdnje nemoguće iznijeti s apsolutnom sigurnošću, u odredbama kolektivnog ugovora za privatno zdravstvo nalazi se više argumenata koji ih podržavaju.

 

Na primjer, krenemo li od usporedbe izračuna plaća u javnom i privatnom zdravstvu, odmah upada u oči kako on u privatnom zdravstvu podrazumijeva puno kompleksniju proceduru nego u slučaju javnog sustava. Iako su osnovica i koeficijenti složenosti poslova isti, plaću u privatnom zdravstvu ne čini samo umnožak osnovice i koeficijenta te eventualno dodaci na plaću, već je ona vezana prvenstveno uz poslovanje poslodavca na tržištu. To znači da, ovisno o prihodu kojeg ostvari, privatni poslodavac u zdravstvu može spustiti plaću radniku prilično neovisno o faktorima koji inače utječu na njenu visinu. Teoretski, ova mogućnost omogućava da se plaća radnika podigne ukoliko je poslovanje dobro, ali ta opcija se ne čini vjerojatnom ako se uzme u obzir visina drugih naknada iz kolektivnog ugovora: naknade za prekovremeni rad, rad noću, rad nedjeljom i dežurstva su do 35% niže u privatnom sektoru. Na sličnom tragu, u javnom se sektoru dežurstvo tretira i plaća kao prekovremeni rad, dok se u privatnom sektoru naknada za dežurstvo određuje u paušalnom iznosu, što opet otvara vrata manjim naknadama za oblik rada koji je u zdravstvu izuzetno zastupljen.

 

Antisindikalna klima

 

Kolektivni ugovor za privatno zdravstvo predviđa i niz zanimljivih odredbi o sindikalnom radu i drugim vrstama radničkog organiziranja. Na primjer, članak 159. kaže da: “Na teret plaće radnika poslodavac obustavlja iznos članarine samo u korist Sindikata radnika na radu kod poslodavaca u privatnoj praksi Hrvatske, ako je radnik član tog Sindikata (…) Poslodavac ne obavlja poslove obračuna, obustave i plaćanja članarine za radnika, ako je on član nekog drugog sindikata.” Osim što je takva odredba suprotna aktualnom Zakonu o radu, a za takvu praksu je predviđena novčana kazna, ona ujedno pokazuje koji je stav Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu spram sindikalnog organiziranja te ukazuje na stvarnu ulogu SRRPPH-a.

 

Iako se u javnom sektoru ne vrši isti pritisak na zdravstvene radnike kada je u pitanju njihovo sindikalno organiziranje, i tamo je njegova sloboda prilično ograničena. Odgovornost za prisutna ograničenja donekle se može pripisati Zakonu o reprezentativnosti iz 2014., kojim je Hrvatski liječnički sindikat (HLS) ostao isključen iz kolektivnog pregovaranja, ali većim dijelom je za njih odgovorna općenito antisindikalna klima u zdravstvu. Ona se manifestira pretežito kroz opetovane pozive ministra i drugih dužnosnika da zastupanje interesa zaposlenih u zdravstvu preuzmu strukovne udruge i komore. Na taj bi se način, prema zagovornicima metode, pokazalo kako zdravstveni radnici – a prije svega liječnici – čine zaseban stalež i nemaju ništa zajedničko s radničkom klasom u Hrvatskoj. Opravdanost postojanja sindikata u zdravstvu dovodi se u pitanje i time što se ograničavaju uobičajeni oblici sindikalnog djelovanja, a prije svega štrajk.

 

Štrajk u zdravstvu formalno je dopušten uz uobičajene sigurnosne ograde, ali od 1993. do danas ne pamti se industrijska akcija u zdravstvu koja nije bila popraćena blaćenjem te zgražanjem nad navodnim zanemarivanjem sigurnosti pacijenata od strane medicinskih radnika radi vlastitih materijalnih interesa. Doduše, za neuspjeh provedenih akcija zaslužni su i sami sindikati, koji nisu znali iznaći organizacijski model štrajka koji bi opovrgnuo pretpostavku da obustava rada u zdravstvu nužno vodi u kaos, a što je dovelo do situacije da se štrajk u zdravstvu provodi putem nošenja tematskih bedževa prilikom nesmetanog obavljanja svakodnevnih zadataka.

 

Sužavanje područja borbe

 

S druge strane, istovremeno su se uspjeli profilirati zdravstveni akteri kojima su u nešto drugačijem kontekstu klasične sindikalne akcije itekako pošle za rukom. Nedavni štrajk učenika Srednje medicinske škole u Slavonskom Brodu predstavlja upravo takav slučaj, jer su učenice tada pokazale da se, kada se ozbiljno pristupi organizaciji i komunikaciji unutar grupe, štrajk (budućih) medicinskih radnika može negativno odraziti na ugled onih koji im organiziraju radni proces bez da se dovede u pitanje sigurnost krajnjih korisnika istog procesa. Pritom je jasno kako se apsolutno isti model ne bi mogao implementirati u praksu sindikata u zdravstvu, ali je iskustvo učenica sestrinstva unatoč tome jedna od najsvjetlijih točaka kolektivne akcije u zdravstvu te će zasigurno biti korisna za razvijanje nekog oblika sindikalne strategije na ovom području u budućnosti.

 

Umjesto sličnim akcijama, postojeći sindikati u zdravstvu odlučili su se na manje invazivne metode rada, odnosno svoj su fokus u praksi prebacili isključivo na kolektivno pregovaranje. Međutim, upitno je koliko je ta odluka polučila uspjeha. U posljednjih se nekoliko godina tijekom kolektivnog pregovaranja u zdravstvu pristalo na jednako smanjivanje prava kao i u ostatku javnog sektora, a premaposljednjem dogovoru HSSMS-MT-a i SSZSSH-a s Ministarstvom zdravlja, iz KU-a za zdravstvo izbačena je odredba koja predviđa dodatke od 4, 8 i 10% na staž radnika. Iako je brisanje ovih dodataka u teoriji kompenzirano uvođenjem dodataka na uvjete rada i posebnu odgovornost, ono nipošto nije neproblematično. Kolektivni ugovor za zdravstvo bio je posljednji u javnim službama koji je zadržao ovu odredbu i time potencijalno predstavljao temelj za njihovo eventualno vraćanje u drugim javnim službama. Do vraćanja izgubljenih dodataka sada sasvim sigurno neće doći čak ni ako se ekonomska situacija naglo popravi, jer sindikalna praksa uči kako je teže vratiti prava koja su već postojala u kolektivnom ugovoru, a sindikati su ih se odrekli, nego što li je na početku ispregovarati njihovo uključivanje u ugovor.

 

Pomaci se ne vide ni u drugim poljima koji su bili predmetom kolektivnog pregovaranja, a posebno u slučaju koeficijenata. Koeficijenti medicinskih sestara su, na primjer, bili tema pregovaranja od prvih reformi sustava devedesetih, a spominje ih se kao katalizatore većine sindikalnih akcija među medicinskim sestrama i tehničarima. Ipak, oni su do danas ostali nedovoljno razrađeni i izuzetno niski, što dovodi do toga da medicinske sestre sa srednjom stručnom spremom (koje čine većinu u profesiji), zaposlene u domovima zdravlja, imaju plaću oko 4500 kuna – u najboljem slučaju. Pritom one nisu u najgoroj poziciji, jer postoje skupine zdravstvenih radnika poput vozača saniteta ili radnika iz zdravstvu srodnih zanimanja, koji uopće nisu prepoznati Uredbom o koeficijentima pa im plaće ovise o tumačenju i dobroj volji ravnatelja institucija u kojima su zaposleni.

 

Migracije u kontekstu

 

Kada se uzmu u obzir uvjeti u kojima djeluju sindikati u zdravstvu, ali i njihova današnja borbena spremnost, teško je povjerovati kako će zdravstveni radnici u budućnosti dočekati bolje radne uvjete. Upravo suprotno, ne iznađu li sindikati uskoro metode kojima će pružiti ozbiljniji otpor aktualnim trendovima, prije se može očekivati daljnja erozija prava po uzoru na kolektivni ugovor u privatnom zdravstvu. U kontekstu masovne emigracije mladih zdravstvenih kadrova, pogotovo medicinskih sestara i tehničara, dodatno smanjivanje prava moglo bi dovesti do rupa u sustavu koje više neće biti moguće zakrpati.

 

Ipak, primjeri iz šire regije pokazuju kako se čak i u ovoj situaciji može učiniti nešto kako bi se započeti trendovi ublažili, a s vremenom možda i preusmjerili. Od početka masovnog vala emigracije zdravstvenog kadra iz Rumunjske prema Zapadu, tamošnji su sindikati Sanitas i Sindikat liječnika zajedno sa strukovnim udrugama odigrali važnu ulogu u ublažavanju posljedica započetih reformi. U tom se trenutku Rumunjska nalazila u sličnoj situaciji kao i Hrvatska danas: zapošljavanja u zdravstvenom sektoru nije bilo, radno opterećenje bilo je ekstremno, forsirala se privatizacija, a plaće su bile niže čak i od onih u obrazovanju. Međutim, umjesto da pristane na dodatno rezanje prava pod izlikom mjera štednje, sindikati i udruge, okupljeni u zajedničku koaliciju, odigrali su kartu mobilizacije širokog dijapazona društvenih skupina i zaoštravanja retorike, što im je u relativno kratkom roku omogućilo da vladu natjeraju na određeno povećanje plaća, ali i otvaranje tisuću novih radnih mjesta u zdravstvu.

 

Takav zaokret u pristupu značio je izlazak iz uobičajene comfort zone sindikalnog djelovanja, ali je zato doveo do velikog pomaka unaprijed, kako za radnike u zdravstvenom sektoru, tako i za pacijente, koji su mogli računati na nešto dostupniju zaštitu. S obzirom da su se u Hrvatskoj počeli profilirati mlađi subjekti u zdravstvu koji pružaju otpor smanjivanju radničkih prava, a vrata suradnje s vanzdravstvenim društvenim organizacijama su nakon dugo vremena odškrinuta, ostaje nam se nadati da će iduću reformu zdravstva ili kolektivne pregovore dočekati široka fronta po uzoru na onu rumunjsku. Ukoliko do toga ne dođe, sljedeća opcija koja predloži daljnje korake u privatizaciji zdravstva neće naići na nikakav otpor, a posljedice njegovog izostanka neće osjetiti samo zdravstveni radnici.

 


MINI SUČELJAVANJE

Koja je HDZ-ova i SDP-ova vizija zdravstva u sljedeće 4 godine ?

 

Autor:Nel Pavletić

Nastavak dosadašnjih reformi uz naglasak na poticajne mjere za ostanak zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj i daljnja financijska konsolidacija sustava, ključne su izborne poruke zdravstvene politike SDP-ove koalicije uoči parlametnarnih izbora, dok HDZ najavljuje cjelovitu zakonodavnu reformu u prvoj godini mandata, koja je nužna za kvalitetno upravljanje i održavanje solidarnog javnog zdravstva

Govoreći o viziji zdravstva u iduće četiri godine na simpoziju Udruge poslodavaca u zdravstvu ministar zdravlja Siniša Varga najavio je nastavak provedbe niza započetih mjera.

Završetak sanacije zdravstvenih ustanova 2017. godine

To znači provedbu druge faze Nacionalnog plana bolnica, odnosno njihovu funkcionalnu integraciju, završetak sanacije zdravstvenih ustanova 2017. godine, kao i daljnje financijsko sređivanje sustava koji neće stvarati nove gubitke, a bolnice će na kraju 2017. svoje obveze dobavljačima plaćati u zakonskom roku od 60 dana.

'Dolaskom na vlast zatekli smo 7,5 milijardi kuna duga, a na kraju 2014. dug je smanjen na 2,8 milijarde kuna. Ovu ćemo godinu zavšiti s dugom od 2 milijarde kuna, a 2017. s nula kuna duga, uz plaćanje dobavljačima u roku 60 dana', obećao je Varga.

Najavio je daljnje jačanje javnog zdravstva bez uvođenja dodatnih nameta te uz širenje zdravstvenih prava osiguranika. Podsjeća pritom kako je proteklih godina na listu lijekova HZZO-a uvršteno 1639 novih lijekova, među kojima su dvije trećine uvrštene na osnovnu listu koja je besplatna za pacijente.

Za idući mandat planira se više ulaganja u edukaciju i standard zdravstvenih djelatnika. 'Trenutno je 1800 liječnika na specijalizaciji, što nije bilo nikada prije, a taj ćemo trend nastaviti i ubuduće', kažeVarga.

Najavio je i stimulativne stambene kredite za zdravstene djelatnike već u idućoj godini, a dodatni izvor prihoda trebao bi im omogućiti novi Pravilnik o dodatnom radu. 

'Politička alternativa nudi dolinu suza i sniženje plaća u javnom zdravstvu za 15 posto, kao i to da će bogatiji imati bolju zdrastvenu zaštitu. Zato nema alternative našim reformama', poručio je Varga.

Novi zdravstveni zakoni

Zdravstveni program HDZ-ove koalicije predstavio je član HDZ-ova Odbora za zdravstvo Pavo Kostopeč koji je već za prvu godinu mandata najavio donošenje novih zdravstvenih zakona s novim rješenjima za upravljanje i financiranje zdravstvenog sustava.

'Nema donošenja košarice usluga već novih zakona koje ćemo, za razliku od sadašnje vlasti, iskomunicirati sa svim ključnim dionicima u zdravstvu', kazao je Kostopeč kritizirajući dosadašnju vlast da u protekle četiri godine u zdravstvu nije učinila ništa.

'Dva ministra, a rezultat ništa', ustvrdio je i podsjetio kako se odustalo od nekih ključnih projekata, poput outsourcinga ili donošenja novih zdravstvenih zakona.

Kostopeč drži da je zdravstvena vlast suočena s velikim nezadovoljstvom zdravstvenih djelatnika i pacijenata, pa je nužno pokrenuti procese koji će omogućiti više novca u sustavu i zapošljavanje novih djelatnika.

Iako Minsitarstvo zdravlja tvrdi da je smanjilo liste čekanja, Kostopeč ih smatra gorućim problemom za čije je smanjenje potrebna transparena analiza i sustavna akcija.

Kostopeč priznaje kako bolnički sustav zbog promjene načina financiranja posluje uravnoteženije, ali postojeća kriza u zdravstvu po njemu je, prije svega, kriza upravljanja.

HDZ namjerava zadržati HZZO izvan riznice i smatra da državni zavod treba ostati jedini osiguravatelj zdravstvenih usluga dok ne dođe do povećanja BDP-a i rasta gospodarstva.

'Dok mali broj ljudi plaća zdravstveni doprinos nema mogućnosti za privatizaciju HZZO-a i određenih dijelova sustava', rekao je Kostopeč.

 


Subota, 24.10.2015.

TEMPIRANA BOMBA PRIJETI PRORAČUNU

Poraste li BDP 2,8 posto u trećem kvartalu, svima u javnim službama stiže povišica!

 

Autor: Kristina Turčin

 

(JUTARNJI LIST) Bude li BDP u ovom kvartalu rastao 2,8 posto ili više, kao što najavljuju najoptimističniji analitičari, s početkom 2016. godine nova će Vlada morati pronaći dodatnih 1,8 milijardi kuna za povećanje osnovice za plaće javnih i državnih službenika.

 

Naime, tada će se automatski aktivirati sporazumi koje su sindikati potpisali s Vladom tijekom 2009. i 2011. godine, a kojima se osnovica za plaće oko 240.000 zaposlenika povećava šest posto ako rast BDP-a za dva tromjesečja uzastopno raste prosječno dva ili više posto. Budući da je u drugom kvartalu ove godine BDP rastao 1,2 posto, naraste li u trećem kvartalu 2,8 posto, prosječni će rast iznositi potrebnih dva posto.

 

- Mi smo toga svjesni, ali mi taj novac nemamo. Dođe li do takvog raspleta događaja, mi jedino možemo apelirati na sindikate da pristanu na promjenu sporazuma ili će država ići u bankrot. Sporazum je neraskidiv, nema predviđene mehanizme raskida, i Vlada to mora platiti. Ako ne plati, krenut će tužbe koje Vlada sigurno gubi - kaže neslužbeno izvor iz Vlade.

 

Trošak 0,5 posto BDP-a

 

Rast od 2,8 posto u ovom tromjesečju iznenadio bi i velike optimiste, kaže dr.Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

 

- No, uz nešto bolje rezultate od očekivanja, posebice u turizmu i izvozu, on nije nemoguć. Ako se to ne dogodi sada, moguće je da će se prosječni rast veći od dva posto dogoditi u sljedećih tri ili šest mjeseci ako se gospodarstvo nastavi oporavljati nešto snažnijim tempom. U trenutku kad gospodarstvo tek treba uzeti zamah, a proračun se počinje oporavljati, doći će do dodatnog troška koji se može procijeniti na oko 1,8 milijardi kuna godišnje ili 0,5 posto BDP-a. Ali, to nije sve. Sporazum predviđa i dodatne mehanizme prilagodbe plaća kojima bi trebalo doći do daljnjeg rasta plaća u javnom sektoru - kaže dr. Nestić.

 

Radi se o sporazumu koji su sindikati javnih službi dan prije održavanja lokalnih izbora 2009. potpisali s tadašnjom potpredsjednicom Vlade Jadrankom Kosor te o izmjenama i dopunama koje su potpisali s potpredsjednikom Petrom Čobankovićem 26. listopada 2011., 40 dana prije izbora i dva dana prije nego što je vlast preuzela tehnička Vlada. U tom sporazumu stoji da će se osnovica za plaće javnih službenika - učitelja, liječnika, socijalnih radnika i drugih - povećati sa sadašnjih 5108,84 kune bruto na 5415,37 kuna ako službeni pokazatelji DZS-a budu pokazivali da je BDP u dva uzastopna kvartala rastao prosječno dva posto.

 

Lovrinčević upozoravao

 

- Kad su sindikati 2011. potpisivali taj ugovor, dr. Željko Lovrinčević, tadašnji savjetnik premijerke, upozorio je i Vladu i sindikaliste da je to ozbiljan dokument čija bi provedba mogla Hrvatsku koštati dodatnih 50.000 radnih mjesta. Kad sam to čula, ja sam odlučila da sporazum neću potpisati. Rekla sam im da zaposleni u zdravstvu imaju sigurne i dobre plaće, u odnosu na hrvatsku realnost, i da za šest posto nećemo riskirati radna mjesta - kaže Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva. Budući da bez njezina potpisa izmjene sporazuma ne bi bile valjane, objašnjava, sazvana je arbitraža na kojoj je Avberšek izgubila te je arbitražna odluka zapravo zamijenila njezin potpis i učinila sporazum valjanim. Na ljeto 2012.Sindikat državnih službenika potpisao je sličan sporazum - razlika je u tome što povećanje osnovice ne propisuje odmah nakon objave podataka o rastu BDP-a, nego s početkom sljedeće godine. Dogodi li se takav uzastopni rast sada, to će biti s početkom 2016. godine.

 

Ostaju samo pregovori

 

- Prema našim očekivanjima, službenu objavu o dva uzastopna rasta u tom postotku imat ćemo na proljeće druge godine. Očekujemo da će u trećem kvartalu rast biti oko dva posto, ali manji od 2,8 posto, te da će oko dva posto rasti i u četvrtom kvartalu. Objavu za četvrti kvartal očekujemo u ožujku sljedeće godine, a prve isplate morale bi ići u travnju. Koja god Vlada tada bila na vlasti, tog novca naprosto nema. Preostaju nam samo pregovori sa sindikatima - kaže naš izvor iz Vlade.

 

Dobre volje za razgovor, kaže Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti, na sindikalnoj strani uvijek ima ako s druge strane stola sjedi ekipa s poštenom ponudom.

 

- Međutim, sramotno je da je do ovoga uopće došlo. Isti sporazum propisuje da Vlada ima pravo tražiti reviziju sporazuma ako dva uzastopna kvartala BDP pada. Imali su 12 kvartala da zatraže reviziju i da od nas traže pristanak za smanjenje osnovice! I oni to nisu učinili. Dobar dio sindikata bio bi spreman pristati na smanjenje osnovice jednako padu BDP-a jer koji bi imali argument da ne pristanemo? Sad ćemo vidjeti što će nova garnitura moći ponuditi - kaže Ribić.

 


Varga spriječio Komoru da sudi liječnicima

Zbog odbijenice Ministarstva zdravlja na statutarne izmjene odgođen je proces protiv osuđenih u aferi Farmal

 

 

Riječ je, podsjetimo, o 364 obiteljska liječnika i ljekarnika koji su optuženi za primanje mita farmaceutske tvrtke Farmal čije su lijekove zauzvrat propisivali. Većina optuženih, njih 313, sudski se nagodila. Svi oni stoga imaju pravomoćnu sudsku presudu zbog čega im, izmjenama pravilnika Komore, slijedi i postupak pred komorskim Sudom zbog nedostojnosti obavljanja liječničkog poziva. Tim je izmjenama tako bez licencije i posla moglo ostati gotovo 300 obiteljskih liječnika, ali i stotine tisuća njihovih pacijenata bez odabranih liječnika.

Ministar Varga odbijenicom na izmjene spriječio je ili, bolje rečeno, odgodio takav scenarij. Situacija je to koja, nadalje, odražava odnos u samoj Hrvatskoj liječničkoj komori između njezina novog vodstva i liječnika primarne zdravstvene zaštite. Na toj su relaciji konstantna neslaganja pri donošenju komorskih odluka pa tako i u slučaju tih izmjena.

>> 'Farmalovi lijekovi su jeftiniji i zato smo ih propisivali'


Ostajemo bez liječnika, za 4.000 eura odlaze u Njemačku
04.10.2015.
Poslove na neodređeno vrijeme s plaćom od 4000 eura za liječnike, te 2700 eura za medicinske sestre u Njemačkoj ponudile su u nedjelju agencije, posrednice u zapošljavanju, na Sajmu karijera u zdravstvu koji je 13. put održan u Zagrebu

Liječnici i medicinske sestre najtraženiji su u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, no najatraktivnije ponude i ove su godine dolazile iz Švedske,Norveške i Danske. Sudeći po posjetiteljima sajma, najviše interesa za odlazak u inozemstvo imaju studenti medicine te medicinske sestre i tehničari.

Pokazuju to i iskustva agencije Permedex, jedne od 13 agencija koje su ove godine predstavile svoju ponudu u Zagrebu.

Najviše interesa je među tek završenim medicinarima, ali i studentima medicine koji prikupljaju podatke - koje uvjete i razinu poznavanja jezika moraju zadovoljiti, da bi mogli aplicirati za posao i specijalizaciju. Agencija nastoji izaći u susret njihovim željama - u vezi specijalizacije, mjesta gdje žele živjeti i raditi, kažu volonteri koji su na štandu predstavljali ponudu poslova u Njemačka, Austriji i Švicarskoj.

U Njemačkoj najviše nedostaje liječnika opće medicine

U Njemačkoj najviše nedostaje liječnika opće medicine, pogotovo u manjim mjestima, ali traže se ianesteziolozi i psihijatri. Plaća za završenog liječnika s diplomom je iznad 2200 eura, specijalista iznad 4000 eura, no šefovi bolničkih odjela imaju primanja i do 10.500 eura, doznaje se u Permedexu.

Agencija Step Job predstavila je ponudu poslova u Njemačkoj za 60 medicinskih sestara i tehničara. Uvjeti su B1 stupanj poznavanja jezika i potvrda strukovne komore o kvalifikacijama, a plaća je minimum 2700 eura, ovisno o dežurstvima i vikendima, kažu u Step Jobu te ističu velik interes za njihovu ponudu.

Stipe Matić 29-godišnji je liječnik iz Zagreba vodi agenciju CroDoc Medical Recruitment, specijaliziranu za zapošljavanje u Velikoj Britaniji, a novinarima je rekao da je danas već obavio razgovor s desetak kanddata.

Kao motiv za odlazak u inozemstvo navodi nemogućnost dobivanja u Hrvatskoj željene specijalizacije, ali želju za izazovom. U londonskim bolnicama radi se s fleksibilnim radnim vremenom, a početnička plaća specijalizanta s uključenim dežurstvima je oko 2500 funti mjesečno. S financijskog aspekta to je više nego dovoljno da pokrije sve troškove, ističe Matić.

Putujući medicinski sajam organizira tvrtka Karijere u bijelom (Careers in White International) koja godinama regrutira medicinsko osoblje za rad u zapadnoj Europi. I ove godine sajmove organiziraju u nizu europskih država - Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Hrvatskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj, a proteklih dana već su se predstavili u Rijeci i Splitu.

Organizatori ističu da ih se može kontaktirati i preko interneta i njihove web stranice, na kojoj je još veća ponuda poslova.

Do sada 736 sestara i 927 liječnika zatražilo potvrde za odlazak u inozemstvo

O velikom interesu zdravstvenih radnika za odlazak u inozemstvo svjedoče i podaci hrvatskih strukovnih komora koje navode da je do sada 736 sestara te 927 liječnika zatražilo potvrde za odlazak u inozemstvo.

U Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) navode da se uglavnom radi o bolničkim liječnicima, najviše je anesteziologa, potom radiologa, općih kirurga, urologa i ginekologa.

Prosječna dob podnositelja zahtjeva je 36 godina, a najčešće odlaze u Austriju, Njemačku, Irsku i Veliku Britaniju.

Aktualne pokazatelje prokomentirao je Hini predsjednik Komore Trpimir Goluža kojega zabrinjava spoznaja da većinom iz sustava odlaze mladi ljudi, s obzirom da je prosječna dob liječnika koji pokazuju ozbiljan interes za odlazak 20 godina manja no prosječna dob specijalista u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

'Stoga je za pretpostavit da će se posljedice aktualnih odlazaka najintenzivnije manifestirati za 10-ak godina kad će generacijski deficit onih koji bi trebali tada biti nositelji liječničke djelatnosti doći do punog izražaja', rekao je predsjednik Komore.

HLK: iznenađuje inertnost i zdravstva i državnog aparata zbog odlaska liječnika

Pritom ga, kaže, iznenađuje inertnost, ne samo zdravstvene administracije, već ukupnog državnog aparata, jer u praktičnom smislu nije donesena niti jedna bitnija odluka, niti poticajna mjera kojom bi se pokazala namjera rješavanja tog vrlo ozbiljnog problema koji će odrediti perspektivu zdravstvenog sustava i kvalitetu zdravstvene skrbi. Naime, prema podacima Eurostata iz 2014., Hrvatskoj nedostaje 2150 liječnika da bi dosegla europski prosjek broja liječnika prema broju stanovnika.

Objavljeno 05.10.2015. u 15:59
JAČE OD ANTIBIOTIKA
Pacijenti u strahu: hrvatskim bolnicama haraju superbakterije

Mnogi ljudi koji su ušli u bolnicu radi liječenja jedne bolesti nisu slutili da će postati žrtve opasnih bolničkih infekcija s kojima će se boriti godinama i možda postati teški invalidi. Statistike govore da one pogađaju između 5 do 10 posto svih hospitaliziranih bolesnika. To više nije tema o kojoj se šuti jer neke infekcije predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem kako u razvijenim tako i u nerazvijenim zemljama. 

Napredak u kontroli “superbakterija” koje haraju bolnicama vrlo je skroman, novih antibiotika nema na vidiku, a studije potvrđuju da bolničke infekcije uzrokuju i do 50-postotno povećanje smrtnosti hospitaliziranih bolesnika, troškovi liječenja ljudi s postoperativnom infekcijom su za 2,9-puta veći od standardnih, a boravak u bolnici 2,5 puta dulji, u usporedbi s bolesnicima koji su imali sreću pa nisu podlegli infekciji.

 

Alarmantni podaci

Zapanjujući je podatak da smrtni slučajevi povezani s bolničkim bakterijama čine četvrti vodeći uzrok smrtnosti među Amerikancima, iza teških srčanih oboljenja, raka i bolesti pluća. Prema podacima Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) svaki 25. bolesnik u tamošnjim bolnicama dobije bolničku infekciju, a to je oko 648.000 pacijenata godišnje od kojih 75.000 zbog njih umire.

Situacija nije mnogo bolja ni u Europi, gdje oko 3,2 milijuna ljudi godišnje dobije infekcije tijekom bolničkog liječenja a to je svaki 18. bolesnik, a umre ih oko 50.000, pokazuje izvještaj Europskog centra za sprječavanje i nadzor bolesti – ECDC, na temelju podataka iz 1000 bolnica u 30 europskih zemalja.

 

Pravilo asepse

“Kada bi svake godine toliko ljudi umiralo na cestama, politika bi odmah reagirala“, uvjerena je Maria Kletecka-Pulker s bečkog Instituta za pravo i etiku u medicini i upozorila da će se ubuduće sve više voditi računa o tome tko je odgovoran za bolničke infekcije i njihove posljedice uključujući i odgovor na pitanje tko će preuzeti nastale troškove.

“Postoje učinkovite metode kojima se infekcije mogu izbjeći i koje ne iziskuju dodatne troškove, ali se ne provode jer nema dovoljno dobrih sistema motivacije“, smatra prof. dr. Norbert Patelsky, ginekolog koji se bavi rizicima u medicini. Kao primjer istaknuo je projekt u okviru kojeg se učestalost postoperativnih infekcija smanjila za 70 posto. Podsjetio je da to nije postignuto prijetnjama ili kaznama, koje se pokušavaju primijeniti u mnogim bolnicama i ne daju rezultate. Da bi se kod svih zaposlenika u bolnici stvorila kultura higijene, treba najprije stvoriti odgovarajući pozitivan stav, o svemu ih detaljno informirati i dodatno školovati, te na problematiku infekcija neprestano upozoravati - istaknuo je dr. Patelsky. Poznato je da je jedna od glavnih stupova preventive i nadzora nad bolničkim infekcijama poštovanje pravila asepse i aseptičnih tehnika.

U Hrvatskoj od ukupno 765.000 hospitaliziranih bolesnika godišnje, njih 57.000 dobije bolničke infekcije, a umre oko 700. Najviše infekcija dobiju urološki bolesnici (40 posto), operirani na debelom crijevu (25 posto), te bolesnici koji se liječe u jedinicama intenzivnog liječenja (19,5 posto), te na ostalim odjelima (5,2 posto.)

 

Skučeni prostori

- Hrvatska je nedavno sudjelovala u studiji ECDC i pri tome se pokazalo da učestalost bolničkih infekcija u Hrvatskoj odgovara europskom prosjeku - kaže prof. dr. sc. Arjana Tambić-Andrašević, predsjednica Odbora za praćenje rezistencije na antibiotike Akademije medicinskih znanosti Hrvatske i voditeljica Zavoda za kliničku mikrobiologiju Klinike za infektivne bolesti. Kod nas nije problem u primjeni nesterilnih instrumenata, loših katetera i sl. I sredstava za dezinfekciju ima dovoljno. Glavni problem u većini naših bolnica je skučeni prostor, te malo osoblja po pacijentu. Od mjera kojih se trebaju pridržavati zdravstveni djelatnici najbitnija je higijena ruku. Svi to znaju i misle da dobro rade, ali tu uvijek ima puno prostora za unapređenje prakse. To se odnosi i na posjetitelje koji moraju poštovati protokole dezinfekcije ruku - ističe dr. Tambić-Andrašević.

 

Džabe vam tužba

A što je s mogućim odštetama zbog dobivenih bolničkih infekcija?

- Onima koji su mi se obraćali i tražili savjete oko mogućih tužbi zbog bolničkih infekcija savjetovala sam da se ne upuštaju u takve sporove, jer ih nikada neće dobiti. Ne mogu ih dobiti jer ne postoji nepristrana procedura dokazivanja da je medicinsko osoblje napravilo propust u provođenju zaštitnih mjera. Naime, propuste može utvrditi jedino zdravstvena inspekcija, koja nikada neće potvrditi da se propust dogodio - kaže dr. Đula Rušinović-Sunara, predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata. -Uostalom - kaže ona - u obrazloženju jedne presude Europskog suda ističe se da u Hrvatskoj nema neovisne procedure za utvrđivanje prava pacijenata.

Usput je dodala kako je i sama u nekoliko navrata razgovarala s medicinskim sestrama i upozoravala ih na kršenje protokola o mjerama zaštite, no one su se na njene primjedbe samo nasmijale. Istina je, naše sestre jako dobro znaju pravila asepse, ali ih često zbog manjka osoblja ne provode dosljedno - kaže dr. Rušinović-Sunara.

 

JAVORKA LUETIĆ

 

Najčešće i najopasnije

Vodeći uzročnici bolničkih infekcija su Escherichia coli (15,9 posto), Staphylococcus aureus (12,3 posto), Enterococcus species (9,6 posto), Pseudomonas aeruginosa (8,9 posto) Klebsiella species (8,7 posto), Coagulase-negative staphylococci (7,5 posto), Candida species (6,1 posto), Clostridium difficile (5,4 posto), Enterobacter species (4,2 posto), Proteus species (3,8 posto) i Acinetobacter species (3,6 posto).

Najčešće žrtve bolničkih infekcija su bolesnici u jedinicama intenzivnog liječenja - 19,5 posto,a najčešće su infekcije dišnog sustava (upala pluća, 19,4 posto); infekcija donjeg dišnog sustava (4,1 posto), kirurške infekcije (19,6 posto) i infekcije urinarnog sustava (19,0 posto).

 


Kobna nehigijena

- 400 000 bolesnika u europskim bolnicama dobivaju svaki dan najmanje jedan antimikrobni lijek;
- Tri četvrtine smrtonosnih infekcija rezultat su nehigijenskih uvjeta na bolničkim odjelima, nepropisno steriliziranih instrumenata, neopranih ruku, loše održavane ventilacije i drugih propusta;
- U 40 posto slučajeva uzročnici bolničkih infekcija prenose se preko ruku zdravstvenog osoblja;
- Oko 16 posto članova obitelji pacijenata nose u sebi bakterije prenesene s pacijenta;
- U 85 posto slučajeva bolničkih infekcija krivci su drugi uzročnici, a ostali su uzrokovani tvrdokornim bakterijama;
- Oko 30 posto bolničkih infekcija moglo se izbjeći provođenjem pravila zaštite.

 


Smrt djece

- 2004. godine 2610 smrti djece bilo je uzrokovano bolničkim infekcijama koje su se mogle spriječiti, jer su istrage otkrile stotine slučajeva nehigijenskih uvjeta i nesigurnog rada;

- U jednoj američkoj gradskoj bolnici infekcija je harala gotovo godinu dana, a pokazalo se da je bila povezana s bakterijom Pseudomonas aeruginosa nađenoj pod dugim ili umjetnim noktima dviju medicinskih sestara;
- Opasna bakterija je ubila 16 djece na jednom pedijatrijskom odjelu za intenzivnu skrb, a nakon temeljite akcije čišćenja, dezinfekcije i provođenja propisa o pranju ruku medicinskog osoblja, uklanjanja ukrasnih biljki i temeljitog čišćenja podova, infekcije su prestale.

Inspektori ušli u 9 bolnica: Liječnik u smjeni obradio 5 pacijenata
Inspektori predlažu da se pacijente prestane naručivati po odjelima.
Poboljšati učinkovitost rada – prva je i jedna od šest mjera koje je predložila inspekcija nakon nenajavljena obilaska devet hrvatskih bolnica. Ministarstvo zdravlja, naime, u kolovozu je poslalo četiri zdravstvena inspektora u različite bolnice – KBC Zagreb, KBC Split, KB Dubrava, KB Sveti Duh te opće bolnice u Šibeniku, Zadru, Varaždinu, Slavonskom Brodu i Zaboku. Inspektori Ministarstva u tim su bolnicama na neurologiji, kardiologiji i gastroenterologiji provjerili koliko je liječnika zaposleno, a koliko ih je na dan provjere radilo te koliko su posla napravili.

Varaždin više od 'norme'

Tako su u KB-u Dubrava zatekli na radu sedam od ukupno 20 zaposlenih neurologa i zabilježili da je svaki od njih u prosjeku obradio pet pacijenata. U istoj bolnici sve tri djelatnosti koje su bile "mete" inspekcije obradile su manje pacijenata nego što ih je bilo naručeno. U nekim drugim bolnicama, poput one u Varaždinu, kardiolozi su, primjerice, obradili 30 pacijenata, odnosno čak devet više od broja naručenih. Zanimljivost upravo te bolnice jest što u nalazu inspekcije piše da je sav taj posao, odnosno 30 pacijenata, odradio jedan liječnik kardiolog. Sanacijski upravitelj te bolniceMladen Smoljanec demantirao je taj podatak rekavši da su na dan nadzora radila dva kardiologa od šestero zaposlenih.

– Jedan od njih bio je na EKG-u, tako da je njih dvoje obavilo taj posao. No, zaista puno radimo. Naravno da pregled jednog pacijenta može trajati sat vremena, ali i deset minuta, no neke se stvari mogu objektivizirati i dobro je da se to napokon počelo i raditi – poručio je sanacijski upravitelj OB-a Varaždin.

Baš kako kaže upravitelj Smoljanec, uvijek će biti diskutabilno procijeniti rad nekog specijalista jer je svaki pacijent individua. No, broj obavljenih pretraga, kako govori, treba se početi mjeriti.

Minus ove inspekcije jest to što su inspektori obilazili bolnice za vrijeme godišnjih odmora, bez prethodne evidencije koliko je specijalista u tom trenutku na godišnjem. No, efekt iznenađenja bio je očito ključan. Iako Varga time nije detektirao one liječnike koji su na poslu samo "na papiru", ostaju brojke koje će pokazati da je u nekim bolnicama manjkava organizacija rada.

Termin, a ne liječnik

Svojom organizacijom zadovoljni su u zabočkoj bolnici u kojoj su na dan inspekcije bez pregleda ostala dva pacijenata od 53 naručena.

– Kad dobijemo nove uređaje, skratit ćemo liste – komentirao je Tihomir Vančina, sanacijski upravitelj OB-a Zabok.

Generalni zaključak inspekcije jest da u svim "nadziranim bolnicama postoji prostor da se naruči i obradi više pacijenata". Među mjerama koje su inspektori predložili je i ta da se pacijente mora naručivati na jednome mjestu i da se dokine njihovo naručivanje po odjelima. Da liste čekanja "pumpaju" i liječnici obiteljske medicine jasno je iz zaključka inspektora koji su Vargi poručili da dokine mogućnost primarcima da pacijente naručuju kod točno određenih liječnika. Jer upravo takav način rada jedan je od agregatora lista čekanja koje će neslužbeno mnogi nazvati listama želja.


22.09.2015., Autor: HINA
HDZ OPTUŽUJE
'Varga je zdravstveni sustav doveo u bezizlaznu situaciju' 

Predsjednik HDZ-ovog Nacionalnog odbora za zdravstvo Ante Ćorušić u utorak je u Osijeku optužio ministra zdravstva Sinišu Vargu da je 'svojim projektićima i programčićima' cijeli hrvatski zdravstveni sustav doveo u bezizlaznu situaciju, a što se, tvrdi, najbolje pokazuje u osječkom KBC-u.

Čorušić je na konferenciji za novinare upravo stanje u osječkoj bolnici označio kao ogledalo bezizlazne situacije hrvatskog zdravstva, prozivajući državne vlasti da su bolnicu dovele u materijalne i kadrovske probleme.

'U zadnje četiri godine kroz upravu KBC-a prošla su četiri sanacijska upravitelja, što nije normalno i tako što se nije dogodilo niti u jednoj državnoj bolnici u Hrvatskoj', istaknuo je.

Čorušić je kazao kako situaciju u osječkoj bolnici iz pozadine kontrolira zamjenik sanacijskog upravitelja KBC-a Vladimir Borzan, suprug članice Predsjedništva SDP-a Biljane Borzan, 'koji namješta i razmješta ljude ne po tome koliko su stručni i koliko znaju, nego kojoj partiji pripadaju i jesu li kome u vrhu SDP-a kumovi ili nisu'.

Vladajuće proziva i za neracionalno i nestručno spajanje klinika i kliničkih zavoda te novu sistematizaciju 'kako bi se pogodovalo da rukovodeća mjesta dobiju podobni'. 'Tako medicina ne može naprijed. Tako se ne može razvijati struka', upozorio je Ćorušić.

Sanacijskog upravitelja osječkog KBC-a Svena Kurbela, njegova zamjenika Borzana sa suprugom te ministra Vargu pozvao je da prestanu eksperimentirati s osječkom bolnicom, jer na ovaj način, upozorio je, može izgubiti sadašnji status i vratiti se u status kliničke bolnice.

To bi, smatra Ćorušić, bio veliki korak natrag za ovu najznačajniju zdravstvenu instituciju Slavoniji i Baranji, kojoj gravitira čak milijun ljudi.
Objavljeno 15.09.2015. u 15:50
Mijenjaju se kriteriji odabira na javnim natječajima u zdravstvu

Odbor za zdravstvo Američke gospodarske komore u Hrvatskoj u utorak je pozdravio namjeru zdravstvene administracije da se kriterij najpovoljnije cijene u javnoj nabavi zamijeni kriterijem odabira ekonomski najpovoljnije ponude,  što znači da za odabir ponuđača na javnim natječajima više ne bi bila presudna najniža cijena, već najbolji omjer cijene i kvalitete.   

 
Na javnim natječajima u Hrvatskoj još uvijek je dominantan kriterij najpovoljnije cijene, tako da je zastupljenost ekonomski najpovoljnije ponude niža od jedan posto, pogotovo u sustavu zdravstva, izjavila je izvršna direktorica Komore u Hrvatskoj Andrea Doko Jelušić nakon poslovnog sastanka koji je Komora organizirala na temu razvoja hrvatskog zdravstvenog sustava i zakonodavnog okvira.
 
U Američkoj gospodarskoj komori smatraju da to nije dobro jer bi ekonomski najpovoljnija ponuda trebala biti glavni kriterij. Doko Jelušić kaže da je Europska komisija velikim dijelom prepoznala važnost kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, pa se očekuju promjene i u Hrvatskoj koje će otvoriti prostor za primjenu tog kriterija u javnim nabavama.
 
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Tatjana Prenđa Trupec pozdravila je najavu promjene kriterija na javnim natječajima, ustvrdivši da odabir ekonomski najpovoljnije ponude u pravilu osiguravakvalitetu.
 
"Svakako smo za to da razvoj našeg sustava javne nabave ide u tom smjeru", rekla je Prenđa Trupec upitana za inicijativu da se na razini cijele EU poveća zastupljenost ekonomski najpovoljnije ponude u javnoj nabavi.
 
Dodala je da Vlada trenutno radi na izmjenama Zakona o javnoj nabavi, kako bi cijeli sustav javne nabave postao učinkovitiji i bolji. Novi zakon trebao bi imati jasno definiranu metodologiju kako se više ne bi događalo da se natječaji često ruše zbog žalbi.
 
"Rušenje natječaja kod nas je puno lakše nego u drugim europskim zemljama. Iskreno se nadam da će se to promijeniti jer nam usporava puno toga", rekla je ravnateljica HZZO-a.
 
Ministar zdravlja Siniša Varga također je pozdravio inicijativu izmjene kriterija odabira na javnim natječajima.
 
"To se sada gleda na razini cijele Europe - da se ne odabire isključivo najjeftiniji proizvod jer on nije i najbolji. Važan je ekonomski kriterij kvalitete samog proizvoda - to traže dobavljači i mi kao korisnici. Na razini EU će se donijeti nova uredba, odnosno direktiva, koja će taj dio također definirati", istaknuo je Varga.
 
Varga je na sastanku iznio viziju razvoja zdravstvenog sustava kojem bi stabilnost i jednakost trebali biti prioriteti. Ne smijemo raditi razliku između bogatih i siromašnih, mladih i starih, zdravih i bolesnih u dostupnosti zdravstvene zaštite, poručio je ministar.


DANI OTVORENIH VRATA, PREDIZBORNI TRIK MINISTRA VARGE
 
02.09.2015.
 

NOVINARKA Nataša Škaričić koja je godinama pratila zdravstvo tvrdi kako je akcija "Dani otvorenih vrata" u hrvatskim klinikama predizborni potez ministra Siniše Varge ili pak marketinška akcija.

"Ovo je problematična akcija koja je u stvari marketinška kampanja. To je mogao osmisliti samo netko tko ne razumije javno zdravstvo. Riječ je o histeričnom pripremanju za izbore. Ovo će biti kaos, pa po kojem redu se ti ljudi javljaju? Sve mi izgleda kao marketinška akcija neke privatne poliklinike koja promovira svoje usluge", rekla je Škaričić na televiziji N1.

Također tvrdi kako "program plus" nije smanjio liste čekanja.

"Nije točno, vjerojatno su i produžene. Dio specijalističkih pregleda može biti vrlo ograničen i ne može se smanjiti. Ja stalno čekiram internetsku stranicu HZZO-a i tamo vidite realno stanje", kaže novinarka.

O reformama ministra Varge nema baš dobro mišljenje, kao i o njegovom radu u tom području.

"Varga je u prvih par mjeseci nakon što je postao ministar odmah pokazao da na ružan način privatizira zdravstvo. Osim toga bio je i u nekoliko afera i mijenja osnovni koncept javnog zdravstva. Često se može čuti termin 'amerikanizacija' zdravstva, ali on nije točan. To što Varga radi je originalna verzija reforme zdravstva. Bilo bi dobro da svi shvate kako se radi o zakonima koji se ne bi smjeli usvojiti."

 


ZA BOLJE ZDRAVSTVO

Šef Udruge pacijenata traži osnivanje 'zdravstvenog USKOK-a'

Predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata (UHP) Marijo Drlje u ponedjeljak je otvorenim pismom zatražio osnivanje 'zdravstvenog Uskoka', čija bi zadaća bila sprečavanje sive ekonomije, mita i korupcije u solidarnom javnom zdravstvenom sustavu

Samostalni 'zdravstveni Uskok' imao bi široke ovlasti u kontroli potrošnje oko 22 milijarde kuna zdravstvenog novca i sprečavanju moguće tajkunizacije zdravstvenog sustava, ističe Drlje u pismu koje je uoči parlamentarnih izbora uputio predstavnicima zdravstvene administracije i oporbe.

'Zdravstveni Uskok' riješio bi sadašnju situaciju u javnom zdravstvu gdje su siva ekonomija, mito i korupcija vrlo prisutni i teško dokazivi jer se 'sve odvija u četiri oka', navodi predsjednik UHP-a te ističe da bi pitanje zdravlja građana i organizacije zdravstvenog sustava trebalo biti jedan od prioriteta vlasti u idućem mandatu.

Od zdravstvene administracije traži da spriječi miješanje javne i privatne prakse u zdravstvu, zakonom zabrani tajkunizaciju i amerikanizaciju javnog zdravstvenog sustava, te stvori preduvjete da se privatno zdravstvo razvija isključivo preko privatnog kapitala.

'Ima nade za opće dobro hrvatskog puka ako prvi korak u reformi bude stroga zabrana istodobnog rada u privatnom i javnom zdravstvu', ističe Drlje. Time bi se, kaže, onemogućilo da se liječnici tijekom redovnog radnog vremena u javnoj bolnici 'čuvaju' za rad kod privatnika nakon 16 sati.

Posebno apostrofira stomatološku praksu u kojoj, tvrdi, ugovorni stomatolog za vrijeme plaćenog radnog vremena radi i privatno, te 'jednu usluge naplaćuje dva puta'.

Hrvatska mora ostati socijalna država s osiguranim kvalitetnim zdravstvom za sve građane, kaže Drljei traži zakonsku zabranu bilo kakvih 'košarica' usluga koje podmiruje osnovno zdravstveno osiguranje, dok ostalo građani moraju plaćati iz vlastita džepa.

Za jačanje solidarnog javnog zdravstvenog sustava predlaže da se sve slobodne kapacitete stavi u punu funkciju i organizira rad u bolnicama u drugoj smjeni, te zakonom odredi da liste čekanja ne smiju biti duže od 30 dana.

Predlaže i postrožavanje kontrole radnog vremena u bolnicama kako iza 12 sati bolnički hodnici ne bi bili uglavnom prazni, a oni koji upravljaju javnim zdravstvom, od ministra na niže, za svoje loše odluke trebali bi odgovarati svojom privatnom imovinom.

 


Vlada definitivno odustala od reformi zdravstva i plaća

 

Autor: Suzana BarilarGoranka Jureško,Goran Penić

 

Objavljeno: 03.09.2015

 

Zbog odluke da se izbori za Sabor održe u studenome, vladajući su morali revidirati svoje zakonodavne planove.

 

Vladajuća stranka odlučila je uz dogovor sa svojim koalicijskim partnerima skratiti svoj mandat, Sabor raspustiti do 22. ili 25. rujna i predsjednici Republike ostaviti na raspolaganju nekoliko datuma za održavanje izbora, od kojih su najizvjesniji 15. ili 22. studenoga.

 

U razdoblju do raspuštanja hrvatskog parlamenta u SDP-u računaju kroz saborsku raspravu provući nekoliko zakona pred same izbore, za koje u stranci smatraju da im mogu donijeti glasove birača.Zato je Vlada u utorak uputila zahtjev Saboru da se 8. rujna održi izvanredna sjednica, a predsjednik Sabora Josip Leko prihvatio je to i sazvao sjednicu za 8. do 11. rujna. Na dnevnom redu te sjednice naći će se pet zakonskih prijedloga, od kojih su najvažnije izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi, ali i Zakon o stečaju potrošača.

 

Ugroženi i zahvalni

 

Nije teško zaključiti zašto su vladajućima ovi zakoni toliko važni da ih donose tik pred izbore. Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi, naime, idu na ruku socijalno najugroženijim građanima, koji su i više nego zahvalni birači. Vladajući planiraju tim izmjenama Zakona podijeliti vaučere za struju u iznosu od 200 kuna za čak 127.000 građani. Uz to, 23.600 osoba dobit će veću osobnu invalidninu, a za 103.800 građana povećava se i zajamčena minimalna naknada. Ukupno će ova Vladina darežljivost zahvatiti 254.400 ljudi.

 

Zakon o stečaju potrošača, odnosno osobni bankrot odnosit će se na oko 60.000 ljudi. Vlada ide i na ruku malim pivarima, koji će kroz izmjene Zakona o trošarinama imati manje namete.

 

No, na ovoj izvanrednoj sjednici neće se uspjeti donijeti svi zakoni. Zato će Sabor na svojoj redovnoj sjednici 16. rujna nastaviti zasjedanje. A tada dolazi najvažniji zakon, koji su vladajući tempirali pred izbore.

 

Mini rebalans

 

Riječ je, naime, o izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji će olakšati dužnički položaj oko 55.000 obitelji koje imaju kredite u švicarskim francima. To je ujedno bio i najvažniji cilj: jednom zauvijek riješiti taj problem, a dužnici će to sigurno znati honorirati na glasačkim mjestima. Na toj će se redovnoj sjednici naći još i Obiteljski zakon u drugom čitanju, koji je srušio Ustavni sud, a bit će tu i još nekih manjih zakonskih prijedloga, poput Zakona o poticanju malog gospodarstva, koji ide na ruku malim i srednjim poduzetnicima. Najveća novost tog zakona jest to da će se propisati da sva državna tijela putem javnog natječaja moraju do 25 posto robe dobavljati od malih poduzetnika. Na redovnoj sjednici donijet će se još i mini rebalans proračuna te odluka o privremenom financiranju.

 

Autoceste na čekanju

 

U ovoj šumi zakonskih prijedloga za privlačenje birača, međutim, nekako su se izgubile mjere koje je ova vlada najavljivala do kraja godine, a koje nisu baš toliko popularne. Tako će idućoj vladi u naslijeđe Kukuriku koalicija ostaviti nekoliko reformi i projekata koje su oni obećali napraviti.

 

Prije svega riječ je o planu privatizacije tvrtke HAC ONC kroz inicijalnu javnu ponudu dionica. To će očito raditi neka nova vlada, bila ona ponovno SDP-ova ili pak HDZ-ova.Moguće je da ova vlada neće ostvariti ni projekt istraživanja nafte i plina u Jadranu, a na vidiku nema ništa ni od gradnje Plomina C ni projekta Kupari. Izostale su i bolne reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava. Od novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti i izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u mandatu ove vlade neće biti ništa. Naime, još u proljeće krenula je javna rasprava o tada samo dopunama oba zdravstvena zakona, iz koje je bilo razvidno da suglasja sa socijalnim partnerima, ali i sa svekolikom javnošću neće biti.

 

No, ministar Siniša Varga ubrzo je povukao zakone iz procedure i najavio izradu potpuno novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti te novih izmjena Zakona o osnovnom zdravstvenom osiguranju koji su trebali u redovitu saborsku proceduru. U srpnju je imenovana i radna skupina, odnosno povjerenstvo za izradu zakona koje broji čak 54 člana. Ipak, onda su krenuli godišnji odbori, pa se ono nije ni sastalo, a kako su sad najavljeni izbori za jesen, teško da će zdravstveni zakoni zaživjeti u ovoj godini.

 

Naslijeđe sljedećoj Vladi

 

Iako je Vlada najavljivala da će se donijeti i Zakon o beneficiranom radnom stažu, i to ostaje u naslijeđe drugoj vladi, kao i Zakon o plaćama u javnom sektoru koji bi vjerojatno digao sindikate na noge. U javnoj su raspravi tek i izmjene Zakona o područjima županija, gradova i općina u kojima se u jednom članku omogućuje lokalnim jedinicima da se dobrovoljno spajaju.

 

Zbog ranijeg raspuštanja Sabora aktualna vlada neće uspjeti donijeti ni Zakon o civilnim žrtavama rata pa će prava ljudi koji su stradali kao civili ili, primjerice, roditelji poginule djece i dalje biti na čekanju.

 

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović suzdržana oko datuma izbora, traži konzultacije

 

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odluku o datumu raspisivanja parlamentarnih izbora donijet će nakon što Sabor bude raspušten. No, prije konačne objave datuma izbora, kako su nam jučer rekli u njezinu Uredu, predsjednica će obaviti razgovore s čelnicima parlamentarnih stranaka. Tek nakon toga objavit će datum. Zasad, međutim, još nije poznato kada će točno Sabor biti raspušten s obzirom na to da će nakon izvanredne sjednice Sabora, 15. rujna početi redovna sjednica.

 

- Ako bude trebalo, sve zakone možemo donijeti za manje od deset dana. Prema saborskom Poslovniku, sjednice mogu trajati do kasno u noć i tijekom vikenda i bude li nužno posao odraditi do 20. ili 21. rujna. Sjećam se da je 2012. godine saborska sjednica o reformi javne nabave trajala do pola dva ujutro. Tako će biti i sada ako bude potrebno - rekao je jučer jedan visoki dužnosnik vladajuće koalicije. Iako su se pojavile informacije kako bi se predsjednica mogla odlučiti za 22. studenoga, što je četiri dana nakon obljetnice pada Vukovara, jer bi taj datum više odgovarao HDZ-u, u krugovima bliskim predsjednici može se čuti da će ona zaobići taj datum kako bi izbjegla kritike da ide na ruku HDZ-u.

 

(R. Bajruši, R. Vuković)


 

Pet zakona koji se ubrazano donose

 

* Zakon o potrošačkom ktreditiranju za dužnike u francima

* Zakon o socijalnoj skrbi zbog vaučera za struju i dizanja naknada

* Zakon o stečaju potrošača

* Zakon o trošarinama za male pivare

* Zakon o poticanju malog gospodarstva

Pet reformi i mjera koje čekaju novu Vladu

* Privatizacija HAC-a kroz IPO

* Zdravstveni zakoni

* Projekti istraživanja Jadrana, Plomin C, Kupari

* Zakon o plaćama u javnoj upravi

* Zakon o beneficiranom radnom stažu

 


Utorak, 18.08.2015.

Platni razred - kaos

 

(Novilist.hr) Promptno nakon što su objavljeni detalji novog kolektivnog ugovora za zdravstvo, počele su pristizati reakcije iz obrazovanja koje je zatražilo da se na isti način »korigiraju« i njihova primanja

Ako meni crkne krava, susjedu trebaju dvije. Ako susjed kojim slučajem uz jednu-dvije kravice nabavi i treću, a možda i četvrtu, e onda ih moram imati i ja. Pače, ako je susjed nabavio kravu pride, ja bih dvije. Pa, nek se vidi tko je bolji gazda. To što novca za širenje gazdinstva nemam, nije važno. Najvažnije da susjedu rastu zazubice jer sam bolji od njega. Makar prividno.

Zdravstvo je, eto, uspjelo kroz kolektivno pregovaranje djelomično kompenzirati nekadašnje dodatke od 4, 8 i 10 posto za 20 i više godina radnog staža. Nekadašnje, jer su uredbama privremeno uskraćeni, a iz projekcija Vlade je jasno da tih dodataka neće biti niti u idućim godinama.

Promptno nakon što su objavljeni detalji novog kolektivnog ugovora za zdravstvo, počele su pristizati reakcije iz obrazovanja koje je zatražilo da se na isti način »korigiraju« i njihova primanja.

S malim odmakom, kako su se uredi nakon godišnjih odmora počeli puniti, najavljuju i kako će vlasti zagorčati početak školske godine, pa prijete mogućim štrajkom ne preslika li se slika iz zdravstva i na njih. Kako se bliže izbori, tako smatraju i da će njihov zahtjev pasti na plodno tlo.

U osnovi, sindikati ne rade ništa krivo. Oni postoje kako bi izborili što bolja prava za svoje članove i njihovo je pravo tražiti, tražiti, tražiti. No, način na koji nastupaju obrazovni sindikati zapravo je logika po kojoj se više od deseljeća vodi politika plaća u Hrvatskoj.

Konkretnije, politika plaća u državnim i javnim službama. Državni službenici pritom su oni susjedi koji najčešće lošije prolaze.

Zdravstvo, pa ni ostale djelatnosti u javnim službama, kao niti uprava, nisu lani tražili da se na njih preslika rast koeficijenata u obrazovanju kojima je djelomično kompenzirano ukidanje 4, 8 i 10 posto za nastavnike i profesore. Istina, niti obrazovanje, zdravstvo ni uprava nisu tražili da im se preslikaju kompenzacije koje su neki drugi iz sustava javnih službi kroz kolektivne ugovore proveli.

Doduše, obrazovni sindikati nisu tada baš hvalili potez vlade, jer izračunali su kako je unatoč uvećanju koeficijenata dio nastavnog kadra u minusu u odnosu na godinu-dvije ranije.

No, u minusu su vjerojatno i ostali u javnim i državnim službama jer svima se godinama reže što se rezati može. A obrazovanje bi valjda preslikom prava iz zdravstva svoj minus pokrilo.

Sporni dodaci od 4, 8, 10 posto djelo su rada obrazovnih sindikata. U prošlosti su se oni izborili za te dodatke, a postupno su ih preuzele sve djelatnosti. No, ne na isti način. Pa je nekima dodatak pribrajan osnovnoj plaći, nekima na koeficijent...

Onda su nestali svima, pa su gubici djelomično kompenzirani rastom koeficijenta, paušalnim dodatkom ili već nekim dodatkom. Logično bi bilo da su svima »ugrađivani« po istom principu.

Iako je jedinstvena politika plaća za javni sektor još na dugom štapu, ona je definitivno potrebna. Bez obzira tko je proveo. Jasno je to i iz ove priče o zdravstvu i obrazovanju. I iz mnogih drugih priča i nelogičnosti unutar službi koje se u osnovi financiraju iz istog izvora.

I koje u osnovi politiku plaća vode na način - ako je netko nešto izborio, to moram imati i ja, ali ako mi ne odgovara način na koji je to pravo ugrađeno, naći ću bolji model. Sutra će netko na taj moj model nadograditi nešto treće, pa ću tražiti da se to i meni prenese. I tako u krug, a da zapravo uopće nije jasno tko tu pije, a tko plaća. 

 


Zdravstvene reforme otkad je Hrvatske - tko će se liječiti?

Otprilike nekako kada smo dobili našu Hrvatsku, počeli smo govoriti i o reformama zdravstvenog sustava. Problemi su već toliko poznati da ih vjerojatno znaju i ptice na granama. Nema novca, nedostaje lijekova, u ljetno doba nema ni dovoljno zaliha krvi, liste su čekanja duge, a do usluga je u sustavu teško doći. Međutim, ne čini se da se sa svakim novim zakonom ili izmjenom zakona stvari poboljšavaju. Naprotiv, čini se da tonemo sve dublje i dublje.

Svaka nova vlada, novi ministar donosi novu viziju reforme zdravstva. No ništa se bitno ne mijenja, smatra primarijus Darko Richter, koji iza sebe ima dugogodišnju liječničku karijeru. 

Ponovno se nalazimo pred novom reformom. I mnogo je toga spornog u njoj, kaže primarijus Richter.Sporno je uvođenje trgovačkih društava i investicijskih fondova u prostor javnog novca i javnog zdravstva, dakle oni će se domoć tog novca i onda će s njime baratiti ići u rizične transakcije i poslovanja, to je jednostavno nespojivo s novcem koji se prikuplja od svakog od nas odnosno poslodavaca koji to u naše ime plaćaju, rekao je.

 

http://vijesti.hrt.hr/294822/zdravstvene-reforme-otkad-je-hrvatske-tko-ce-se-lijeciti

 

Video Player
 
 
 


Od travnja kada su prezentirani prijedlozi izmjena zakona o zdravstvenom osiguranju i zaštiti sindikati i udruge digli su se na noge i tvrde - liječit će se samo oni koji imaju novca. Cilj svih ovih zakona je zapravo omogućiti  jednoj maloj skupini bogatih ljudi da iscrpljivanjem i zarađivanjem na zdravstvu bude još bogatija, tvrde.

Što su o ovoj temi u emisiji HRT-a Hrvatska uživo rekle Nataša Škaričić, novinarka koja prati zdravstvo iSpomenka Abveršek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi:


Video Player
 
 
 


Još tada je ministar zdravlja Siniša Varga tvrdio da nisu u pravu i ustvrdio: Svi po jednakim pravima imaju solidarnu zdrastvenu zaštitu i na taj način ne radimo razliku između siromašnih i bogatih i želimo da svi imaju jednaki dostupnost bez ikakvih dodatnih nadoplata i dodatnih troškova.

No ipak, ministar Varga je početkom srpnja povukao predložene izmjene dvaju ključnih zdravstvenih zakona. Pokrenuli su novu proceduru donošenja novog zakona o zdravstvenoj zaštiti i izmjene o obveznom zdrastvenom osiguranju. Osnovana je radna skupina od čak 80-ak članova.

Kada će prijedlog Zakona u saborsku proceduru, ne zna se. Pomoćnik ministra Miljenko Bura, kaže - nema žurbe. Korak po korak prati se pravna procedura.

 

Video Player
 
 
 
 

 


Utorak, 04.08.2015.

Potpisan Dodatak I Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

U Zagrebu, 4. kolovoza 2015. godine


SINDIKALNIM POVJERENICIMA
ČLANOVIMA
- svima -

Poštovani,

 

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara kao reprezentativni sindikati i članovi pregovaračkog odbora sindikata u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja potpisali su s ministrom zdravlja prim. Sinišom Vargom, dr. dent. med, predstavnikom Vlade Republike Hrvatske i predsjednikom pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske za pregovore u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja Dodatak I Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

 

Kao što vam je poznato, a o čemu smo vas u nekoliko navrata do sada informirali, s pregovaračkim odborom Vlade Republike Hrvatske zadnjih godinu dana vodili smo pregovore o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Pregovore je inicirala Vlada Republike Hrvatske tražeći od sindikata da se odreknu prava na tzv "vjernost službi" odnosno dodatka na plaću s osnove radnog staža u javnoj službi u visini 4, 8 ili 10% ovisno o godinama staža u javnoj službi, s obzirom da pravo na uvećanje plaće s osnove radnog staža radnici u javnim službama ostvaruju kroz osnovnu plaću u visini 0,5% za svaku navršenu godinu staža.

 

Kako je bilo evidentno da se radi o ostvarivanju istog prava s dvije osnove nije bila upitna opravdanost ukidanja dodatka na vjernost službi već mogućnost da sredstva namijenjena za ostvarivanje tog prava ostanu u sustavu zdravstva i zdravstvenog osiguranja te da se distribuiraju svim radnicima u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja što je moguće ravnomjernije. Pregovori su bili teški i vrlo neizvjesni, tijekom kojih je bilo mnogo promjena u sustavu kako normativnih tako i financijskih (deficit državnog proračuna i izlazak HZZO-a iz Riznice), no sada su privedeni kraju i rezultat je potpisani Dodatak I Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

 

Dodatkom I KU radnici u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja izgubili su pravo na dodatak za vjernost službi, za koji moramo naglasiti ionako radnici već dvije godine ne ostvaruju jer je bio uskraćen zakonom, međutim ovim pregovorima uspjeli smo zadržati sredstva koja su bila namijenjena za njihovo ostvarivanje i ugovorili uvećanje plaće za sve radnike u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja (73 000 radnika) dijelom kroz institut odgovornosti za život i zdravlje ljudi, a dijelom kroz posebne uvjete rada.

 

Prava ugovorena Dodatkom I Kolektivnom ugovoru radnici ostvaruju od 1. listopada 2015. godine odnosno s isplatom plaće u studenom 2015. godine.

 

Zaključujući ove pregovore i potpisujući ovaj Dodatak KU prihvatili smo argumente Vlade Republike Hrvatske o izbjegavanju dvostrukog plaćanja prava radnicima s iste osnove i ostali principijelni u svojim stavovima, a uvažavajući nove okolnosti i financijske momente u sustavu zdravstva i zdravstvenog osiguranja za sve naše radnike izborili smo odnosno ugovorili pravo na uvećanje plaće s valjane pravne osnove, ne ugrožavajući pri tome ničiji interes.

 

Stoga Vam u privitku dostavljamo presliku potpisanog Dodatka I Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

 

S poštovanjem, 


Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske

Spomenka Avberšek

 


 




'Novo zdravstvo - smrt socijalne države'

Zašto se kaže  da su izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje predlaže ministar Siniša Varga, privatizacija zdravstvenog sustava? Zato što se sada prvi put mogu osnivati privatne bolnice. Toga do sada nije bilo, do sada su bile samo specijalne bolnice, a sada se mogu otvoriti i bolnice općeg tipa, objašnjava Dražen Gorjanski, analitičar zdravstvenog sustava.

Gostujući u emisiji Hrvatska uživo, Gorjanski je objasnio da sada privatne ustanove mogu imati mnogo širi opseg djelatnosti. Primarna zaštita će se u cijelosti privatizirati, tako da je očito riječ o novom valu privatizacije zdravstva, ocjenjuje.

Nataša Škaričić, novinarka koja je dugo godina pratila zdravstvo, slaže se da se ovo može nazvati smrću socijalne države, jer je zdravstvo svakako važna komponenta socijalne države. 



http://vijesti.hrt.hr/286161/nova-zdravstvo-smrt-socijalne-drzave

 

Video Player
 
 
 



Najava izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti na noge je podignula udruge za zaštitu pacijenata, neke od nevladinih organizacija, pa čak i neke od predstavnika sindikata. Poručuju da će nam ovakve izmjene donijeti urušavanje sustava, tajkunizaciju i amerikanizaciju zdravstvenog sustava. Ministar zdravlja Siniša Varga sve opovrgava.


"3 milijuna ljudi bi moglo ostati bez zdravstvene zaštite"


Sindikati i udruge smatraju da dva nova zakona, onaj o zdravstvenom osiguranju i zaštiti, idu na ruku bogatim građanima: liječit će se samo oni koji imaju novca, to su privatizacija i zdravstvo za bogate, kažu. 

To znači da bi svi blokirani, svi nezaposleni, svi koji imaju male mirovine od 1.000 ili 1.500 kuna, svi oni koji rade, a primaju do 3.000 tisuće kuna, ostali bez kvalitetne zdravstvene zaštite, tvrdi Mario Drlje, predsjednik Hrvatske udruge pacijenata.

Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi kaže da ćemo kao Amerikanci imati osnovnu zdravstvenu zaštitu, a za ostalo ćemo morati plaćati. Kad doživiš saobraćajku, zbrinut će te da profunkcioniraš. Ma imat ćemo mi i ono drugo, a da bi to drugo imali, oni siromašni građani morat će imati novac da bi im se to osiguralo, kaže ona.

Ministar Siniša Varga tvrdi da nisu u pravu oni koji kažu da je cilj svih ovih zakona zapravo omogućiti jednoj maloj skupini bogatih da zarade na zdravstvu, kao što to, primjerice, tvrdi liječnik Dražen Gorjanski.

Varga kaže da svi po jednakim pravima imaju solidarnu zdravstvenu zaštitu. I na taj način ne radimo razliku između siromašnih i bogatih, i želimo da svi imamo jednaku dostupnost zdravstvene zaštite bez ikakvih dodatnih nadoplata i dodatnih troškova, kaže.


Sindikati su sumnjičavi, a najviše ih zabrinjava Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju. Ustanove u zdravstvu vodit će direktori umjesto ravnatelja, a ti direktori neće odgovarati Vladi.

Ravnatelj je onaj koji pasivno raspoređuje novac, a direktor je onaj koji aktivno upravlja novcem. Prema tome, ne gradimo trgovačko društvo, radi se o javnoj ustanovi i dalje, međutim uloga direktora je znatno drugačija nego što je ravnatelj, objašnjava Varga.

Novinarka Nataša Škaričić kaže kako ne vidi druge logike da se mijenja taj institut s institutom direktora, "osim te logike da te ustanove i glavno osiguravateljsko društvo u Hrvatskoj postaje jednim dijelom komercijalna profitna kuća".

Promijenit će se i način financiranja bolnica, ali prije nego što zakoni odu u daljnju proceduru u Vladu i Sabor, javna rasprava i dalje traje. No vremena je sve manje. Građani se boje i nemaju povjerenja u političare koji tvrde da će njihova prava ostati jednaka.


'Zdravstvo sustav na kojem se parazitira za privatne interese'

 

Besplatno zdravstvo dostupno svima. Već odavno nije tako. A kako će tek biti provedu li se daljnji rezovi? Hoće li se po treći put odgoditi izdvajanje HZZO-a iz državne riznice? Treba li nam savjet ministra zdravlja? Mogu li zajedno uređenje prostora HZZO-a i rezanja prava građana od tog istog HZZO-a?

O stanju u zdravstvu u "Otvorenom" razgovarali su Domagoj Novokmet i njegovi gosti: Nataša Škaričić, novinarka "Slobodne Dalmacije", dr. Trpimir Goluža, predsjednik HUBOL-a, te mr. Vedrana Pribičević iz Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta.

Ministar zdravlja Siniša Varga pozvan je u Otvoreno, no predomislio se i zahvalio na sudjelovanju u emisiji. Ipak, bio je ujutro gost na Hrvatskom radiju u emisiji Izaberi zdravlje.

Sve priče iz priloga u emisiji i koje izlaze zadnjih mjeseci na vidjelo sam ja pisala. Voljela bih pronaći tog mahera da pronađe vezu između mene i interesnog lobija u medicini. Vrlo bizarno i vrlo hrabro je mene spojiti s nečim takvim, rekla je Nataša Škaričić.

Dodala je da smo ogrezli u korupciji i da smo netransparentni. Premijer Milanović mjesec dana ne očituje se u vezi s Vargom i njegovom aferom oko udruge CIMS. Varga je nagovorio Vladu da da strateški značaj i financira kongres. Tu je riječ o lažnoj suradnji s civilnim sektorom jer to nije civilni sektor. To je Varga podržava Vargu, tvrdi Škaričić.
Mora se pojaviti politički suvisla ideja kako sustav treba postaviti i funkcionirati. Ideja je da ljudi koji uđu u sustav ne crpe taj sustav za svoje privatne interese, smatra.

HUBOL, ali i Europska komisija, primijetili su da su javne nabave u zdravstvu  temelj korupcije u RH. Razmjeri su veliki, u četiri natječaja pogodovano je 100 milijuna. Kupuju se uređaji koji nisu potrebni, natječaji se formuliraju da pogoduju jednom ponuđaču, rekao je Trpimir Goluža.

Na čelu sustava zdravstva trebaju biti kompetentni ljudi, rad transparentan, a sve mora biti mjerljivo. Treba naći strateške smjernice kojima treba stremiti zdravstvena politika inače će se zdravstveni sustav urušiti. Moramo se suočiti s realnošću, kako u životu tako i u zdravstvu živimo iznad svojih mogućnosti, rekao je Goluža.

Postoji ogroman problem javnih nabava ne samo u zdravstvu. Postoji paraprivatni sektor jer većina prihoda dolazi iz javnih nabava pa im novac dolazi od države. Prihodi koji dolaze višestruko su veći od njihove imovine. Ljude treba poslati van da vide kako bolnice posluju jer mi tu imamo "vrlo loker" fiskalnu politiku. Godinu dvije, neka nauče, smatra Vedrana Pribičević.



Što su još rekli o našem zdravstvu, pogledajte u videoprilogu. 

http://hrtprikazuje.hrt.hr/258182/otvoreno-lijecenje-zdravstva

 

Video Player
 
 
 
KOMENTARI NA ČLANAK
dr.sc.Boris Sotošek8. listopada 2014.08:08

Doprinos za zdravstveno osiguranje plaćati na OIB osiguranika prema odabiru zdravstvenog osiguranja. Otvoriti tržište zdravstvenog osiguranja, da mogu doprinos plaćati umjesto u državni proračun na žiro račun odabranog osiguratelja. SLIČNO KAO I ZA OSOBNI AUTOMOBIL ILI OSIGURANJA KUĆE ILI APARTMANA. Ulazak stranih investitora u hrvatske bolnički sustav i plaćanje iz police osiguranja. Pacijentu nije važno tko je vlasnik bolnice. Važna mu je polica osiguranja. Cijene zdravstvenih usluga uskladiti s europskim mjerilima i standardima. Država može građanima uvesti vaučere za zdravstvene usluge, ako nemate policu zdravstvenog osiguranja. Država je jamac plaćanja zdravstvene usluge iz proračuna. Država bi također trebala biti jamac plaćanja računa u inozemstvu, ako su zdravstvene usluge potrebne i ne mogu se pružiti u Republici Hrvatskoj. Također i strancima bi bilo otvoreno tržište zdravstvenih usluga u Hrvatskoj kroz medicinski turizam. Zdravstvena usluga bi bila ključan izvozni proizvod Republike Hrvatske, jer zadovoljava cijenom i kvalitetom. Dokaz je ponuda našim liječnicima od 5000 eura mjesečno za njihove usluge u skandinavskim zemljama. Alternativa je 1600,00 kuna mjesečno u Hrvatskoj. Što će se dogoditi u bliskoj budućnosti, ZAKLJUČITE SAMI.

Igor7. listopada 2014.22:41

Zašto država ne subvencionira dio troškova građanima koji odluče određene zdravstvene usluge konzumirati u privatnim poliklinikama.

 




Primici radnika koji nisu zaštićeni od ovrhe_30.07.2015.
Primici radnika koji nisu zaštićeni od ovrhe_30.07.2015.



Zaposlenima u zdravstvu od 1. listopada dodaci za uvjete rada i odgovornost !

 

Autor: M. Berić/Hina

Petak, 31. Srpanj 2015.

 

Ako ga prihvati Vlada, dodatak KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja trebao bi biti potpisan idućeg tjedna.

 

Pregovarački odbori Vlade i sindikata u zdravstvu dogovorili su u petak dodatak Kolektivnog ugovora (KU) za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja kojim se ukida dodatak od 4, 8 i 10 posto na godine staža, a svih 73.000 zaposlenika u sustavu zdravstva od 1. listopada ove godine trebali bi dobiti dodatke na plaću za posebne uvjete rada i odgovornost za život i zdravlje ljudi.

 

Ako ga prihvati Vlada, dodatak KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja trebao bi biti potpisan idućeg tjedna.

 

Godinu dana trajalo je pregovaranje o ukidanju dodataka na staž od 4, 8 i 10 posto koji je ostao ugrađen u kolektivni ugovor za zdravstvo i zdravstveno osiguranje iako je na snazi uskrata tog prava do kraja ove godine.

 

Dva sindikata potpisnika kolektivnog ugovora – Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi i Strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara u petak su pristali da se iz kolektivnog ugovora briše ta odredba, a zauzvrat su dobili dodatke na uvjete rada i odgovornost zaposlenika. Dodatak KU nije parafirao Hrvatski liječnički sindikata, koji nije potpisnik Kolektivnog ugovora.

 

O kolikoj ukupnoj svoti je riječ i što će to značiti u pojedinačnim slučajevima neće biti poznato dok ispregovarani dodatak ne dobije zeleno svjetlo od Vlade.

 

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek istaknula je da se ispregovarani dodaci odnose na sve zdravstvene i nezdravstvene radnike u sustavu, te da su “iznos pravično podijelili”.

 

Po riječima Vlaste Vuković-Hoić, predsjednice strukovnog sindikata, sestre i tehničari ubuduće bi od početka radnoga vijeka trebali biti vrednovane za odgovornost za život i zdravlje ljudi.

 

Uspjeli smo postići suglasje kojim se “zadovoljava socijalna situacija svih zaposlenika u sustavu zdravstva, a zadržali smo se u zadanim financijskim okvirima”, rekao je ministar zdravlja Siniša Varga.

 

Primjenjivat će se od 1. listopada 2015., a vrijedit će do isteka KU 1. prosinca 2017.

 

 

 


Propali projekti medicinskog turizma od 500 milijuna eura

 

24.7.2015.

Marija Crnjak

 

Donedavno su u Varginu ministarstvu tvrdili da je europski novac siguran, no u Grčićevu kažu da se sve znalo 2013. godine.

 

Iako su godinama očekivali i planirali da će bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije (EU) financirati kapitalne investicije koje su trebale nositi razvoj medicinskog turizma, osnivači i uprave specijalnih bolnica neugodno su se iznenadili doznavši da na novac iz EU nemaju pravo jer su javne ustanove.

 

Umjesto toga, nude im se krediti Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), što se ne uklapa u studije isplativnosti većine projekata ukupne vrijednosti oko 500 milijuna eura, koji redom dolaze u pitanje. Županije i uprave bolnica upiru prstom na državu i kažu da ih je zaboravila u pregovorima o operativnim programima s EU. U Ministarstvu regionalnog razvoja tvrde pak da se drukčije nije moglo ispregovarati te su na to osnivače upozoravali još prije dvije godine. Iz Ministarstva zdravlja pak sad poručuju osnivačima da uđu u javno-privatna partnerstva kako bi se uklopili u programe, a u međuvremenu iz EU fondova mogu dobiti tek novac za energetsku učinkovitost. No, teško će im obnova fasade riješiti kroničan manjak kapaciteta, bez kojeg mogu zaboraviti na konkurentnost.

 

50 posto

investicije planirane na 80 milijuna kuna

Naftalan je planirao pokriti iz EU

 

Specijalna bolnica Naftalan, čiji je osnivač Zagrebačka županija, prva se požalila da je zbog novih okolnosti morala prepoloviti projekt dogradnje, prvotno planiran na 80 milijuna kuna "Planirali smo aplicirati za strukturne fondove iz kojih bi se financiralo 50% investicije koja bi uključivala gradnju 120 smještajnih kapaciteta uz dodatnu ponudu, bazene, teretane... U ovoj fazi, međutim, odustajemo od smještajnih kapaciteta koje ćemo možda realizirati vlastitim sredstvima, no tek u drugoj fazi i ako nam krene posao", kaže ravnatelj bolnice Goran Maričić. Marcel Medak, ravnatelj Daruvarskih toplica i predsjednik Zajednice zdravstvenog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, smatra da je napravljen golem propust u pregovaranju.

 

"Razočarani smo jer smo zaboravljeni u pregovorima iako smo na to upozoravali. Pitamo se kako su novac iz fondova EU mogle iskoristiti druge zemlje članice za svoje toplice, primjerice Slovenija. Naši projekti se ne mogu financirati kreditima, a bez njih Hrvatska može zaboraviti razvoj medicinskog turizma", kaže Marcel Medak. I Daruvarske toplice na popisu su projekata za dogradnju vrijednu oko 90 milijuna kuna, no projekt će morati izmijeniti.  U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU odbacuju optužbe da je hrvatska strana loše pregovarala. Ističu da su kriteriji za definiranje malih i srednjih poduzetnika unaprijed propisani, kao i regulativa EU za korištenja EU fondova koja je propisala da sredstva za jačanje poduzetništva mogu ići samo malim i srednjim poduzećima.

 

"Naftalan ne udovoljava tim kriterijima jer je u vlasništvu Županije. Nakon usvajanja konačne verzije regulative za korištenje EU fondova potkraj 2013. bilo je jasno da nema mogućnosti da se u novom programskom razdoblju otvori financiranje zdravstveno-turističkih projekata kakve su predlagale specijalne bolnice. Jedini prostor za financiranje iz fondova u sadašnjem vlasničkom obliku postoji kod projekata koji se mogu povezati sa znanstveno-istraživačkim aktivnostima te s projektima energetske učinkovitosti", ističu u Ministarstvu te tvrde da su na sve to na nizu sastanaka upozoravali osnivače i uprave specijalnih bolnica.

 

90 milijuna

kuna u planu se očekivalo za Varaždinske toplice

 

Da će se projekti specijalnih bolnica financirati iz EU fondova donedavno je tvrdio Miljenko Bura, šef Zavoda za zdravstvene usluge u turizmu Ministarstva zdravlja. U Akcijskom planu navode se projekti nadogradnje i rekonstrukcije specijalnih bolnica Biokovka, Kalos, Varaždinske Toplice (90 mil. kuna), Naftalan, Daruvarske Toplice, Lipik te Stubičke Toplice. Bura specijalnim bolnicama poručuje da značajan novac mogu dobiti za energetsku učinkovitost. "Pripremili smo analizu i projekt za većinu toplica u ukupnom iznosu od 60 mil. eura. Uvjeren sam da ćemo ta sredstva i dobiti. To bi bio prvi dio, vrlo važan, za obnovu sadašnjih derutnih toplica. No, županije u nastavku mogu potražiti partnere za razvoj tih toplica i u tom slučaju toplice se u drugoj vlasničkoj strukturi mogu javljati na druge natječaje", ističe Bura.

 

Konzultantica Ariana Vela iz tvrtke EU projekti smatra, međutim, da se rješenja za sufinanciranje iz EU fondova mogu pronaći čak i bez izmjene vlasničke strukture. "Generalno je problem u tome što nedostatke u osnovnoj infrastrukturi pokušavamo riješiti kroz EU fondove, a njihov smisao nije u krpanju rupa nego u dodanoj vrijednosti. No, čak i u okviru postojećih okvirnih programa vjerojatno se mogu pronaći načini da se dobije novac kroz različite programe, primjerice kroz znanstvena istraživanja, pa čak i obnovu kulturne baštine. Svaka bolnica pritom mora pronaći vlastite modalitete. Trebaju sjesti zajedno s Ministarstvom regionalnog razvoja ili konzultantima i pronaći način", poručuje Vela.

 

 


20. 07. 2015.

Smanjite nam radni tjedan, živnut će i gospodarstvo

 

DAJTE DA ODAHNEMO

(SLOBODNA DALMACIJA) Najtraženiji radnici u Njemačkoj i Austriji su hrvatski radnici. Kod nas radnici, koje se zna nazivati lijenima, nesposobnima i neobrazovanima, rade za plaću od 3000 do 4000 kuna, a kad odu u Ameriku, Njemačku i Australiju, s istim sposobnostima i obrazovanjem, nađu posao za četiri do 10 puta veću plaću, za dvije do tri tisuće eura. Nije naša produktivnost, koja je na razini 60 posto produktivnosti EU-a, krivnja radnika, nego se radi o organizaciji države i organizaciji sustava.


Ako su oni neorganizirani, ispada da je radnik neproduktivan, a nisu radnici takvi, nego je takav sustav. Sustav ne ovisi o radniku. Mi nemamo sreće s izgradnjom sustava ni s izborom politike.

 

Tako nam je prof. dr. Ljubo Jurčić komentirao vrlo često domaće prigovaranje na račun naših radnika i njihove produktivnosti, što nikako nismo mogli zaobići pitajući ga za komentar o idejama britanskog New Economics Foundation koji predlaže kresanje radnog tjedna na 20 sati i potkrepljuje to velikom neujednačenosti između ljudi koji imaju previše plaćenog posla i ljudi koji ga imaju premalo ili ga nemaju uopće. Prisnažuju također da ne postoje dokazi da kraći radni tjedan znači i manje uspješno gospodarstvo, te navode primjere Nizozemske i Njemačke koje imaju najkraće radne tjedne.

 

Radni tjedan, prema podacima Eurostata u 2013. godini u cijeloj uniji prosječno teži 37,2 sata, u Njemačkoj se prosječno radi 35,3 sata, a u Nizozemskoj 30 sati. Grci, na čiji se račun često upućuju optužbe slične onima kojima se zna častiti hrvatske radnike, da su lijeni i ne vole raditi, imaju radni tjedan od 42,1 sat, što je najdulji radni tjedan, a 11. mjesto drže Hrvati s 39,3 radna sata. Premda će neki reći da je kod nas polusatna stanka za ručak plaćena i ulazi u radno vrijeme jednako kao i u Sloveniji, dok drugdje to i nije slučaj, i da radimo manje od tih statistika, sindikati će dometnuti da kad bi se računali svi neplaćeni prekovremeni i oni odrađeni na crno, brojke bi bile značajno drugačije.

 

Ipak, i malom je djetetu jasno da i Grci i Hrvati mogu raditi kao konji po 24 sata dnevno, pa opet neće stići gospodarstvo i standard razvijenih zemalja, jer nije sve ni u satima rada. Nešto je i u onom kako radiš, što proizvodiš i zanima li ikog to što proizvodiš.

 

- Prepoloviti radno vrijeme na 20 sati tjedno po britanskom prijedlogu nije neizvedivo za razvijene zemlje visokog standarda kojima je radno vrijeme kraće od onog manje razvijenih zemalja - smatra prof. Ljubo Jurčić. Vjerovali ili ne, to bi im rezanje radnih sati čak moglo smanjiti ionako nisku zaposlenost i pojačati potrošnju - kaže nam taj ekonomist. Za Hrvatsku je to više zona znanstvene fantastike.

 

- Taj prijedlog o rezanju radnog tjedna je fina nijansa kojom se u ekonomiji može povećati proizvodnost i zaposlenost. To mogu učiniti samo visokorazvijene zemlje, s razvijenim društvom i visokim standardom, za čijim proizvodima postoji potražnja. Skraćenjem radnog vremena ljudi dobivaju više radnog vremena, a kako se radi u zemljama u kojima su dohoci visoki, onda oni to slobodno vrijeme troše za proizvode i usluge iz sfere društvenog života i svih vidova zabave, te se povećava potražnja na lokalnim razinama i u sportskom, kulturnom i ugostiteljskom sektoru u kojima se povećava zaposlenost i proizvodnja. Istovremeno, kako postoji potražnja za proizvodima tih gospodarstava, u tvrtkama se zapošljava zbog skraćenog radnog tjedna dodatna radna snaga.

 

No, o tome mogu razmišljati Njemačka, Nizozemska, Japan i Engleska, koje tako mogu prepoloviti nezaposlenost od 6 do 7 posto. Francuska je pokušala ići tim putem skraćivanja radnog tjedna, ali njezini kapaciteti proizvodnje nisu bili iskorišteni do kraja pa su odustali od tog koncepta jer nije bilo efekta - objašnjava nam prof. Jurčić.

 

Ističe da Hrvatska ima problem što imamo neiskorištene kapacitete, proizvodnja se ne isplati, a kad bi ljudi i imali viška slobodnog vremena, nemaju kuna za potrošnju. Ponavlja, problem je organizacije društva i organizacije sustava što smo tu gdje jesmo.

 

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske, kaže nam da ova ideja o 20-satnom radnom tjednu malo drastična. Smatra da bismo trebali težiti modelu u kojem će sustav biti uravnoteženiji, laganom smanjenju radnog vremena uz podizanje organizacije rada na višu razinu, gdje će odmoreniji radnik postizati više u manje vremena, a plaća mu neće padati, nego i rasti, čime će se utjecati na povećanje potrošnje i zaposlenost. Ukazuje da se najmanje nesreća na radu događa u prvim satima rada, kad je radnik odmoran, a najviše u smjenskom, noćnom i prekovremenom radu, bio on plaćen ili ne bio. Ljudski organizam ima granice izdržljivosti i opterećenja u duljem razdoblju rezultiraju povećanim bolovanjima i raznim bolestima.

 

- Postoje mnoga istraživanja koja pokazuju da se u manjem broju organiziranih sati rada može napraviti mnogo više nego u većem broju loše organiziranih radnih sati. Nas se često uspoređuje s Njemačkom, ali zanimljivo, ne uspoređujemo tehnologije, tehnološke i organizacijske procese. Njemački radnik na raspolaganju ima visokosofisticiranu i učinkovitu tehnologiju koja se ne kvari i omogućava radniku da postiže vrlo visoku dodanu vrijednost. To i jest pokazatelj proizvodnosti. Kod nas ljudi često rade na opremi niske kvalitete i brži su od strojeva na kojima rade. Nama se ljudi koji rade na unosima podatka, u financijskom, ali i drugim sektorima, žale da imaju računala koja su sporija od njih i da moraju stalno zastajati i čekati računala da bi mogli nastaviti unositi podatke. To vam je sve vezano s proizvodnošću - ističe Sever.

 

 

Nismo preplaćeni, već potplaćeni

 

Krešimir Sever veli da je kod nas bilo istraživanja koja su proizvodnost domaćih radnika i plaće uspoređivali s onom njemačkih, a koristili su se BDP-om po glavi stanovnika pa su dobivali rezultate da produktivnost njemačkog radnika za više od 200 posto premašuje produktivnost hrvatskog radnika, prema čemu su hrvatski radnici preplaćeni.

 

- Pravi je pokazatelj za proizvodnost, i prema preporuci Europske unije, bruto dodana vrijednost, a kada taj pokazatelj gledate po zaposlenom, tada ta razlika između njemačkog i hrvatskog radnika pada na manje od 200 posto i ispada da plaća hrvatskog radnika ne pokriva njegovu produktivnost, nego je manja od one koja bi trebala biti - kaže Sever.

 

 

Prosječna bruto satnica u 2014.

 

24,6

eura EU

40,3

eura Danska

31,4

eura Njemačka

9,4

eura Hrvatska

3,8

eura Bugarska

 

 

Prosječan radni tjedan

 

1. Grčka 42,1 sat

2. Poljska 40,7 sati

3. Slovačka 40,7

4. Bugarska 40,7 sati

5. Češka 40,6 sati

6. Rumunjska 40,1 sat

7. Cipar 39,8 sati

8. Mađarska 39,6 sati

9. Portugal 39,6 sati

10. Slovenija 39,4 sata

11. Hrvatska 39,3 sata

EU - 37,2 sata



Novi Zakon o plaćama za javne službe u pripremi_vijesti od 22.07.2015.
Novi Zakon o plaćama za javne službe u pripremi_vijesti od 22.07.2015.


NA SNAZI DVA KOLEKTIVNA UGOVORA

Medicinska sestra iz Splita tužila državu
zbog jubilarne nagrade i dobila spor
 
Autor: Gabrijela Galić
 
Objavljeno: 11. ožujka 2015. 
 

Ključan element presude je činjenica da je radnica, koja je pravo na jubilarnu nagradu za 35 godina službe stekla u travnju 2013. godine, članica sindikata koji nije stavio svoj potpis na TKU ugovoren u prosincu 2012. godine

U Hrvatskoj istovremeno mogu egizistirati dva kolektivna ugovora od kojih je jedan za radnika povoljniji, pa je za očekivati da će oni koji imaju mogućnost isplate povoljnijeg prava to i zatražiti od poslodavca, odnosno sudskim putem. To proizlazi iz pravomoćne presude kojom je medicinskoj sestri iz Splita, članici Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara, dosuđeno pravo na jubilarnu nagradu prema osnovici od 1.800 kuna.

To pravo ostvarila je sudskim putem prema odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (TKU) iz 2010. godine, a poslodavac koji joj je isplatio jubilarnu nagradu po osnovici od 500 kuna, prema odredbama TKU-a iz 2012. godine, odnosno dodatka tog ugovora, dužan joj je isplatiti razliku od 3,9 tisuća kuna uvećanih za kamate, kao i trošak sudskog postupka.

Ključan element presude je činjenica da je radnica, koja je pravo na jubilarnu nagradu za 35 godina službe stekla u travnju 2013. godine, članica sindikata koji nije stavio svoj potpis na TKU ugovoren u prosincu 2012. godine. 
 

»Ova presuda mogla bi imati dalekosežne posljedice i za područje državne službe, budući da je i tamo zaključen novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike u situaciji dok tada važeći KU još uvijek nije istekao, niti je otkazan. Ako se primijeni pravno stajalište o mogućem paralelnom egzistiranju dvaju kolektivnih ugovora od kojih je jedan za zaposlenika povoljniji, za očekivati je da će svi oni koji imaju mogućnost izbora isplate povoljnijeg prava to i zatražiti, najvjerojatnije sudskim putem«, upozorava Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika. 


Aktivisti i sindikalci uvjereni su da će, zbog reforme, 3 milijuna ljudi ostati bez zdravstvene zaštite

 

Smatraju da će Vargin zakon dovesti do urušavanja zdravstvenog sustava.

Kuća ljudskih prava pozvala je u ponedjeljak Vladu i Sabor da zaustave izmjene zakona o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju koje predlaže ministar zdravlja Siniša Varga, jer će one dovesti do urušavanja zdravstvenog sustava i negativno utjecati na pravo svih građanki i građana na zdravstvenu skrb.

Posebno opasnima smatra pojedine odredbe zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koje vode prema privatizaciji zdravstvenog sustava. Ministarstvo zdravlja predlaže da ključne zdravstvene ustanove (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, bolnice itd.) dijelom ili potpuno postanu trgovačka profitna društva te da njima rukovode direktori umjesto ravnatelja, kao i da se u mrežu javnog zdravstva unesu komercijalne djelatnosti poput zdravstvenog turizma.

Zdravstveni turizam kao rezultat sukoba interesa?

Komercijalnim djelatnostima nije mjesto u javnom zdravstvu, a zdravstveni turizam je rezultat sukoba interesa budući da pomoćnik ministra za zdravstveni turizam Miljenko Bura ima dvije privatne tvrtke koje se bave upravo tom djelatnošću, rečeno je na konferenciji.

NOVINARKA Nataša Škaričić ocijenila je da je već iz dva ponuđena zakonska rješenja – uvođenja trgovačkih društava umjesto ustanova te instituta direktora umjesto ravnatelja – vidljiva namjera privatizacije zdravstvenog sustava i poništavanja zdravstva kao javnog sektora. Tvrdi da Vlada ne zna drugačije rješavati deficit doli na ovaj način, komercijalizacijom dijela sadržaja. To će iscrpiti sustav i dovesti do smanjenja košarice besplatnih usluga u zdravstvu te prebacivanja pacijenata na privatno osiguravateljsko tržište.

Ako imaš novca, plati, ako nemaš – umri

 

I analitičar zdravstvenog sustava Dražen Gorjanski ocijenio je da će izmjene zakona dovesti do smanjenja razine zdravstvenih usluga na ugovorenu košaricu usluga koja će biti po sadašnjim cijenama, a sve izvan košarice građani će plaćati po punim cijenama, čime će dio usluga postati nedostupan za siromašnije građane.

Mario Drlje iz Udruge hrvatskih pacijenata optužuje da je reforma pripremljena u tajnosti i pita se zašto su autori tajna. “Ovo je tajkunizacija i amerikanizacija zdravstva! Liječnici će postati trgovci, a mi kupci. Ako imaš novca, plati, ako nemaš, umri.” Tri milijuna ljudi bi, kaže, ovakvim zakonima mogli ostati bez zdravstvene zaštite kad ih zadesi bolest, prenosi HRT.



Utorak, 14.07.2015.

JUBILARNE NAGRADE
Vlada dužna isplatiti razliku jubilarnih nagrada i za dio 2013. godine?

 
(SDLSN, 14. srpnja 2015.) Sporazum o primjeni osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike kojim je regulirana isplata razlike jubilarne nagrade do visine od 1.800 kuna u 2014. i 2015. te 2016. godini, tj. do kraja važenja Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, možda će ipak imati utjecaja i na isplatu jubilarne nagrade u 2013. godini, iako to, naizgled, nije pitanje koje se rješava ovim sporazumom.

 

Naime, Sporazumom je, kao sastavnim dijelom Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, ugovoreno brisanje članka 5. Dodatka II Kolektivnom ugovoru, kojim je od 10. prosinca 2013. godine ugovorena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada iz članka 62. stavka 2. Kolektivnog ugovora u iznosu od 500,00 kuna, a zamijenio je Dodatak I kojim je osnovica za jubilarne nagrade u 2013. godini ugovorena u iznosu od 500 kuna.

 

Brisanjem ove odredbe Dodatka II Kolektivnom ugovoru, od 10. prosinca 2013. godine na snazi je izvorna odredba članka 62. stavka 2. Kolektivnog ugovora koja glasi: 
„O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindikati državnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto“. 


Dakle, Sporazumom o primjeni osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike od 17. lipnja ove godine i brisanjem odredbe po kojoj je osnovica za jubilarne nagrade utvrđena u visini od 500 kuna Vlada nije riješila pitanje isplate jubilarne nagrade po osnovici od 1.800 kuna samo za 2014., 2015. i 2016. godinu, već i za razdoblje od 10. do 31. prosinca 2013. godine. 


SDLSN stoga od Vlade traži da isplati razliku jubilarne nagrade do 1.800 kuna i za razdoblje od 10. do 31. prosinca 2013. godine te preispita mogućnost isplate jubilarnih nagrada za cijelu 2013. godinu u visini od 1.800 kuna, budući da su na području državnih službi jubilarke do kolovoza 2013. godine isplaćivane po osnovici od 900 kuna službenicima i namještenicima s 10, 20, 30 i 40 godina staža, ali ne i onima s 5, 15, 25, 35 i 45 godina staža, od kolovoza po osnovici od 500 kuna za službenike s 5, 10, 15, 20, 25, 30, 35, 40 i 45 godina staža, a sada bi onima koji su nakon 10. prosinca 2013. godine imali pravo na jubilarnu nagradu ona trebala biti isplaćena po osnovici od 1.800 kuna.

 

To znači da su državni službenici  i namještenici u 2013. godini imali pravo na isplatu jubilarne nagrade u visini osnovice od nula, 500, 900 i 1.800 kuna, čime su zaposleni u državnim službama po pitanju istog prava bili u različitom i za određene skupine diskriminirajućem položaju. 

S. Kuhar 

 

VARGA SE POVUKAO
Preokret: Donosi se novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti
  • 2.7.2015 12:09:49
  • 2.7.2015 11:31:10

Ministarstvo zdravlja odlučilo se za donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, umjesto izmjena i dopuna postojećeg, priopćeno je iz tog ministarstva. 'Odluka je motivirana rezultatima rada HZZO-a i bolnica u prvih šest mjeseci, koji su iznad očekivanja, kao i smanjenjem dugova. Time je omogućeno produljenje vremena za donošenje zakona, bez istovremenog usporavanja provedbe reformskih mjera', objašnjavaju.

 

Nova javna rasprava započinje u drugoj polovici srpnja.

Donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti će se, zajedno s izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, realizirati po redovnoj, umjesto hitnoj proceduri.

'Razlog tomu su iznimni organizacijski i financijski rezultati HZZO-a i bolnica u proteklih šest mjeseci, ostvareni zahvaljujući uspješnoj primjeni reformskih mjera, što je omogućilo produljenje vremena za izmjene dvaju ključnih zakona u zdravstvu. Također, interes javnosti za izmjene zakona je bio velik, pa su tijekom javne rasprave pristigli brojni kvalitetni prijedlozi dodatnih izmjena postojećih zakona koji će onda moći biti prihvaćeni u novom zakonu. Sukladno tomu, u drugoj polovici srpnja planira se početak nove javne rasprave te se nadamo nastavku kvalitetne i transparentne diskusije sa svim dionicima zdravstvenog sustava kao i ostalom zainteresiranom javnošću', navodi se u priopćenju Ministarstva zdravlja.
    Zakonske izmjene preduvjet su za daljnju provedbu sveobuhvatne reforme zdravstva, koja će unaprijediti kvalitetu i dostupnost zdravstvene usluge bez povećanja participacijete osigurati dugoročnu održivost javnog zdravstva. Rezultati reformskih mjera nakon svega pola godine iznimno su ohrabrujući pa tako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na 30. lipnja bilježi smanjenje dospjelih obveza u odnosu na 31.12.2014. za više od 260 milijuna kuna, odnosno s 980 na 716 milijuna kuna.


Zakonskim izmjenama omogućit će se jačanje uloge domova zdravlja kao koordinatora zdravlja u zajednici, specijalisti se dovode bliže domovima pacijenata. Bolnicama se omogućuje bolja organizacija rada, povećavaju se i štite prava pacijenata, posebno u segmentu psihijatrijskog liječenja, pacijenata na hemodijalizi, prava na bolovanja, zaštite od povećanja cijena usluga, a uz to se ujednačava postupanje pri određivanju prava na putne naloge te omogućuje ugovaranje usluga prema stvarnim potrebama pacijenata uz suglasnost ministra zdravlja štiteći javni interes, stoji u priopćenju.


 

U bolnici u Petrovoj nema klime,a u sobama temperatura ide i do +40

 

Piše: J.C.
nedjelja, 19.7.2015.

 


PACIJENTI u Petrovoj bolnici u Zagrebu prisiljeni su ležati u sobama bez klime, javlja HRT, čiji su reporteri uz dozvolu Hrvoja Vrčića, sanacijskog upravitelja KBC-a Zagreb, ušli u bolnicu da snime ovu tešku situaciju za bolesnike. 



"Idemo van na prozor, neugodno nam je, idemo malo u hodnik, šećemo amo-tamo. Jako nam je vruće, oblijeva nas znoj", požalila se gospođa Slavica, jedna od pacijentica koja trpi neizdržive vrućine u bolnici u Petrovoj.

 

U sobama temperatura i do +40


Liječnici i sestre u Petrovoj bolnici daju sve od sebe, operira se svaki dan i radi neprekidno cijele godine. Klimu nema ni Zavod za onkološku kirurgiju u Petrovoj. Na dva kata zavoda za onkologiju je 14 soba i 46 kreveta, u kojima leže najteži pacijenti. 
 


"Ne mogu reći da imamo veću učestalost poslijeoperacijskih komplikacija, s obzirom na to što bi se dalo očekivati. Tu se operira 50 posto ginekoloških karcinoma u Hrvatskoj, to su najteže operacije i najteži pacijenti", kaže dr. Goran Vujić, voditelj Odjela za radikalnu kirurgiju ginekoloških karcinoma. 



Pacijenti u sobama u kojima temperatura doseže i 40 stupnjeva traže spas u ventilatorima. Tko je u mogućnosti  kupi ga ili donese od kuće, no svi ga si ne mogu priuštiti. Liječnici i medicinske sestre daju sve od sebe da im olakšaju što je više moguće. 


Dr. Vrčić traži pomoć dobročinitelja


"Vidimo da je jako vruće, imamo niz mjera koje smo pripremili, kratkoročne žurne mjere najma ili nabavka klimatizacijskih uređaja za Petrovu, gdje nam treba 25 uređaja. Poduzeli smo već neke mjere, radimo izmjenu kotlovnice u klinici. Isto tako smo dali srednjoročne mjere gdje smo za Jordanovac aplicirali na sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a u pripremi nam je i dokumentacija za Petrovu, jer to su zgrade izgrađene 1986. godine, gdje nije bila pravilna izolacija niti prozora, niti zidova, pa ćemo na taj način smanjiti trošak i zimi i ljeti", kaže dr. Vrčić, sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb.



Dodaje da su kontaktirali Ministarstvo zdravlja, koje je spremno pomoći. Tvrdi da bolnica nema dovoljno novca; već idući tjedan im za klima uređaje treba oko 75 tisuća kuna. 



"Vjerujemo da ćemo dio novca dobiti od Ministarstva zdravlja, a isto tako molimo HRT koji nam je uvijek pomagao, a isto tako i dobročinitelje koji bi svojim donacijama mogli pripomoći što žurnije u nabavci tih uređaja kako bi ih što prije instalirali", kaže Vrčić. 

 


20.07.2015.

ANTE ĆORUŠIĆ:

Gradit ćemo tri bolnice, a liječnici će istodobno raditi za više ustanova

 

Korupciju ćemo blokirati paketom mjera koji smo detaljno razradili. 

 

AUTOR:
Ivana Rimac Lesički

 

Bolnice u Hrvatskoj neće se ukidati, štoviše gradit će se nove, liječnici će postati mobilni i radit će za više bolnica istodobno, a pacijentima ne slijedi nikakav novi namet. Ugrubo, to je zaključak programa zdravstvene reforme koju je zacrtao HDZ dođe li na vlast. Prvi čovjek tih promjena jest prof. dr. Ante Ćorušić, predsjednik Odbora za zdravstvo te stranke kojeg se apostrofira kao budućeg ministra zdravlja.

 

Što je konkretno glavni sadržaj HDZ-ova gospodarskog programa koji se odnosi na javni zdravstveni sustav?

 

Kao stranka imamo jasne vrijednosti i ciljeve. Naš zdravstveni sustav mora biti solidaran, jednako dostupan i utemeljen na javnom zdravstvenom sustavu s jednim nacionalnim neprofitnim osiguravateljem. Posebna radna skupina u koordinaciji sa svim ostalim radnim skupinama izradila je i definirala program učinkovitog i financijski održiva zdravstva. Nama u zdravstvu ne treba svakodnevna drama i zbrka kojoj danas svjedočimo. Treba nam učinkovit sustav od kojeg točno znamo što dobivamo za uložen novac. Naš je program vrlo konkretan i za naše građane poruka je jasna: svake godine uložit ćemo više financijskih sredstava u neposrednu zdravstvenu zaštitu i od građana nećemo zahtijevati nikakva dodatna financiranja.

 

Svi znamo nedostatke, no kako ih vaš program rješava – planirate ukinuti neku bolnicu, graditi novu, kako ćete stimulirati liječnike, hoćete i kako nastaviti ocjenjivati njihov rad?

 

Ako je univerzalni ekonomski princip da u krizi i smanjivanju troškova treba smanjiti što je više moguće broj linija upravljanja, onda ne možemo uvoditi dvostruko upravljanje u bolnice kao što to predlaže novi zakon. Upravo je ovo jedan od brojnih primjera zašto smatramo da je krajnje vrijeme da preuzmemo vlast. Naši su izračuni jasni, nema potrebe da se ijedna bolnica u Hrvatskoj ukine. Naravno da nas očekuju investicije u infrastrukturu, ali i nove tehnologije što smo predvidjeli u izračunima rashoda zdravstvenog proračuna i ne vidimo nikakvih zapreka ovakvom investiranju. Kao što ste spomenuli, imamo planirane mjere i metode za poticanje natjecanja među liječnicima i nagrađivanje kvalitete. Nismo predvidjeli sankcioniranje pacijenata i ne vidim tko bi to i zbog čega kažnjavao bolesne ljude. Sankcionirat ćemo društvenu neodgovornost i bilo koji oblik zloporabe svih sudionika u zdravstvu. Osobito smo osjetljivi na korupciju bilo koje vrste, a blokirat ćemo je paketom mjera koje su dokazano učinkovite, primjerice javnom objavom honorara koje farmaceutska industrija isplaćuje liječnicima, i to poimenice. Međutim, ponavljam, to su samo tehničke mjere koje prate našu jasnu i do detalja razrađenu shemu zdravstvenog sustava.

 

Što biste istaknuli kao prvi potez koji javnost može očekivati od vas kao ministra zdravlja?

 

Kao što sam istaknuo, teško je prepričati naš program i nemojte od mene očekivati nikakve pojedinačne poteze u PR svrhe, kako to danas zabavlja javnost sadašnja zdravstvena administracija. Mi želimo odgovorno upravljati sustavom javnog zdravstva. Kako? Za to već imamo u detalje razrađen paket mjera koji su sastavni dio našeg programa. Od vas kao medija želim da budete "oko sokolovo", a našoj budućoj administraciji želim da bude što manje prisutna u javnosti jer će to značiti da imamo uspješne rezultate i zadovoljne pacijente. Sretni smo što je zdravstveni program dio našeg gospodarskog programa i da je stranka jedinstvena u odluci o tome kakav sustav želimo, kako ćemo ga ostvariti i financijski održati.

 

Jeste li odabrali tim s kojim biste provodili zdravstvenu reformu, dakako, pobijedite li na parlamentarnim izborima?

 

Uvjereni smo u pobjedu i spremni smo preuzeti odgovornost za uspješno upravljanje Ustavom. Kao što sam uvijek isticao, predsjednik stranke Tomislav Karamarko zadužio me za sektor zdravstva i samo sam jedan od članova našeg nacionalnog odbora. Ne bih građane zamarao imenima koja mogu očekivati u našoj zdravstvenoj administraciji, no čvrsto mogu obećati ekspertnost, a jasni motivi i rezultati te osobna odgovornost mogu dovesti do imenovanja u našu zdravstvenu administraciju. Već sam spomenuo da je droga uhljebljivanja jaka, a čini se najjače prijemčiva u SDP-u i Kukuriku koaliciji. Međutim, neka im Bog pomogne kad droga uskoro prestane djelovati i kad se suoče sa štetom koju su nanijeli zdravstvenom sustavu. Kako će to preživjeti, neka o tome razmišljaju.

 

Rade li liječnici u Hrvatskoj previše ili je takva ocjena paušalna, kako biste generalno opisali njihov društveni položaj?

 

Hrvatska se po broju liječnika na tisuću stanovnika nalazi na sredini ljestvice država članica EU. Društveni položaj liječnika promijenio je u posljednjih dvadesetak godina. Biti liječnik nije samo profesija – to je poziv. Upravo zbog te činjenice, relativnog manjka liječnika i tehnološkog zaostajanja možemo reći da znatan dio liječnika u Hrvatskoj radi više u odnosu na svoje kolege u razvijenijim zemljama EU. Moram naglasiti da zahvaljujući entuzijazmu liječnika i medicinskih sestara Hrvatska još uvijek dobro stoji u javnozdravstvenim pokazateljima u odnosu na druge tranzicijske države članice EU.

 

Koliki je utjecaj industrije i privatnog sektora na javno zdravstvo i koji način ističete kao učinkovit za borbu s takvim parcijalnim interesima?

 

Industriju smatramo vrijednim partnerom zdravstvenog sustava. Nikada ne treba zaboraviti da je upravo industrija često glavni pokretač i izvor najvećih otkrića koje donose dobrobiti za zdravlje. Naravno, ne treba zaboraviti ni da je industrija profitno orijentirana. Sve ove specifičnosti važno je dobro poznavati kako bi se uspostavio transparentan i produktivan odnos na dobrobit korisnika zdravstvenog sustava. Ponavljam, poznate su metode za uspostavu takvog odnosa, ali treba imati političke volje i odgovornosti da se te metode primijene. Mi u HDZ-u to možemo.

 

Glavne točke HDZ-ove reforme

 

Novi program

 

1. Uvođenje nad-standarda dodatnim osiguranjem

Doplata medicinskih usluga putem dodatnog zdravstvenog osiguranja koje će biti tržišno orijentirano

 

2.  Uvođenje instituta mobilnih liječnika 

Liječnici će osim u ustanovi u kojoj rade moći imati ugovor o radu s još dvije institucije i raditi u njima

 

3. Liječnici i sestre radit će u bolnicama za svoj račun

Liječnici i medicinske sestre moći će, nakon što odrade normu, za svoj račun raditi u ustanovi u kojoj rade

 

4. Za liječenje djece sve na jednom mjestu i bolnica za Novi Zagreb

Gradit će Nacionalnu dječju bolnicu u Zagrebu i dijagnostičko-poliklinički centar za Novi Zagreb i Veliku Goricu

 

5. Bolnica za Metković, Ploče, Vrgorac, Imotski i Makarsku

Gradnja bolnice oko Makarske ili Metkovića jer od Dubrovnika do Splita nema stacionarne zdravstvene ustanove

 

6. Uvođenje kontrole i blokirane korupcije u zdravstvu

Javna objava honorara koje farmaceutska industrija daje svakom liječniku pojedinačno

 


07. 07. 2015.

Uprava Hrvatskih šuma zabranila, pa zbog inspekcije ponovo dozvolila ljetne odmore

 

ZBOG MANJKA ZAPOSLENIH RADNICI RADE I PO 10 SATI DNEVNO

Autor: Gabrijela Galić

Odluke su neusklađene s odredbama Zakona o radu, stoga je sindikat prijavio Upravu šuma Podružnica Delnice, a sporne odluke su odmah povučene tako da će radnici na ljetne godišnje odmore po prethodno dogovorenom planu.


(Novilist.hr) ZAGREB Hrvatski sindikat šumarstva prijavio je Inspektoratu rada Hrvatske šume, odnosno Upravu šuma Podružnica Delnice (UŠP Delnice) zbog zabrane korištenja godišnjeg odmora proizvodnim radnicima tijekom ljetnih mjeseci te upitne zakonitosti odluke o preraspodjeli radnog vremena.

Naime, iako je već ranije bio odobren plan godišnjih odmora, o čemu je provedeno i savjetovanje s Radničkim vijećem te su dijelu radnika uručenja i rješenja, početkom lipnja delnička podužnica donijela je odluku o zabrani korištenja godišnjeg odmora tijekom lipnja, srpnja i kolovoza. Ta se odluka odnosi na nešto više od 200 radnika, praktično trećinu radne snage u upravi šuma Podružnica Delnice. Istovremeno, radnicima je uvedena preraspodjela radnog vremena te im radni dan traje 10 sati, od sedam ujutro do 17 sati.

 

Takva odluka o preraspodjeli donesena je i na području Ogulina, a problem je što su odluke u oba slučaja neusklađene s odredbama Zakona o radu i ne zna se kada će se preraspoređeno radno vrijeme radnicima obračunati kao redovan rad. No, u ponedjeljak poslijepodne nakon što smo priupitali za te sporne situacije, donesena je odluka o njihovom povlačenju.

 

Ukinuta je odluka o preraspodjeli radnog vremena i to nakon što smo jučer nazvali Voditelja UŠP Delnice i pitali ga za zabranu godišnjih odmora i odluku o preraspodjeli.

 

– Nije to odluka. To je bio interni dogovor, ali svi koji su zapisali more, idu na more. Nema nikavog problema s korištenjem godišnjih odmora. Evo imali smo radni sastanak 30. lipnja i dogovorili se da »zapnemo« tijekom sedmog mjeseca jer imamo oko 10 posto zaostatka u proizvodnji – veli nam Srećko Petranović, voditelj UŠP Delnice. Dodaje kako će svi radnici iskoristiti godišnji odmor prema odredbama kolektivnog ugovora. Ponavlja kako nikakve odluke o zabrani korištenja godišnjih odmora tijekom ljetnih mjeseci nema, iako posjedujemo dokument iz kojeg je evidentno da ga dio radnika ne može koristiti tijekom tri ljetna mjeseca i neki radnici ga nisu uspjeli iskoristiti. Što se tiče manjka radne snage, Petranović veli kako je u ponedjeljak dobio dopis prema kojem treba do danas u osam sati iskazati potrebu za minimalnim brojem sjekača i tražit će 10 radnika.

 

Pola sata nakon prvog razgovora ponovo smo se čuli s Petranovićem koji nas je sam nazvao.

 

– Upravo sam poslao mail i izvan snage stavio odluku o preraspodjeli – kazao nam je Petranović dodajući i kako su upravitelji i rukovoditelji obaviješteni i da se godišnji odmori koriste onako kako su zapisani. Navodi i kako se u međuvremenu čuo s predsjednikom Hrvatskog sindikata šumara od kojeg je zasigurno čuo da je sindikat poslao prijavu Inspektoratu zbog zabrane godišnjih odmora i upitne preraspodjele.

 

U Hrvatskom sindikatu šumarstva ističu kako su od UŠP Delnice ranije službeno zatražili da izmijeni odluku kojom će radnicima omogućiti korištenje godišnjih odmora prema u travnju donesenom planu godišnjih odmora. No, kako se ništa nije promijenilo, sindikat je jučer UŠP Delnice prijavio Inspektoratu rada.

 

 

Nema dodatnog zapošljavanja

 

 

S druge strane, iako su podružnice Hrvatskih šuma tražile da im se odobri zapošljavanje dodatnih radnika tijekom sezone, to im nije omogućeno. Štoviše, koncem lipnja nisu produženi ugovori za preko stotinu radnika koji su u Hrvatskim šumama radili na određeno.

 

– Radnici nisu krivi što proizvodnja kasni – veli Željko Kalauz, predsjednika Hrvatskog sindikata šumarstva, ističući kako je tijekom ljeta trebalo zaposliti dodatne radnike. Što se tiče radnog vremena, odnosno privremene preraspodjele, ističe kako takvu odluku »može donijeti samo netko tko nikada nije radio u proizvodnji« ističući kako bi u ovakvim vremenskim uvjetima radnici trebali raditi skraćeno.

 

Utorak, 16.06.2015.

Dubinska analiza šokirala Bruxelles: Vaši liječnici primaju duple naknade !

NAMA NIJE ŠOK


Osoblje koje radi u institucijama ima iste dodatke kao i osobe koje su direktno izložene otežanim uvjetima rada.

 

(SLOBODNA DALMACIJA) Dvostruki dodatak za magisterij i doktorat zaposlenicima u zdravstvenom sustavu, te dodaci za posebne uvjete rada na koje imaju pravo i nezdravstveni djelatnici, čiji posao ne podrazumijeva nikakve posebne uvjete - nelogične su stavke u plaćama u zdravstvu, čijim bi se izmjenama moglo uštedjeti više od sto milijuna kuna godišnje.

 

Pokazala je to dubinska analiza rashoda državnog proračuna za plaće koje je posebno povjerenstvo provelo na zahtjev Bruxellesa, a uz navedene stavke za koje je nužna promjena propisa koji ih reguliraju detektirano je kako novac u zdravstvu curi i zbog nedovoljne kontrole poštivanja važećih zakona i kolektivnih ugovora. Ukazano je, primjerice, kako liječnici u upravama nekih bolnica dobivaju dodatke na plaću koji im ne pripadaju, kako se dežurstva obračunavaju prema višem koeficijentu od onog za radno mjesto na kojem dežuraju, kako se manipulira čak i brojem odrađenih prekovremenih sati u zdravstvenim ustanovama, kao i adresom stanovanja kako bi se dobili veći putni troškovi.

 

Temeljem nalaza povjerenstva, krenulo se u "češljanje" poslovanja bolnica, kako bi se vidjelo gdje se točno krše propisi i gdje curi novac, kojeg u zdravstvu ionako nema dovoljno.

 

Da kod dodataka na plaće ima svega i svačega, potvrdio je i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, naglasivši kako je nedopustivo da se neki dodaci računaju dva puta ili da osoblje koje radi u institucijama ima iste dodatke kao i osobe koje su direktno izložene otežanim uvjetima rada, napomenuvši kako će se o tim stvarima pregovarati sa sindikatima.

 

Pregovarat će se, dakle, o izmjenama važećeg kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva koji je potpisan u prosincu 2013. u mandatu ove Vlade, koji je sa sindikatima ispregovarao bivši ministar zdravlja Rajko Ostojić i prema kojemu pravo na dodatak za posebne uvjete rada, uz djelatnike koji rade u operacijskim dvoranama, na otvorenim izvorima zračenja ili sa citostaticima, imaju i svi nezdravstveni djelatnici, pa tako, primjerice, i oni iz računovodstva. Njihov dodatak iznosi sedam posto i manji je od onog koji dobivaju zdravstveni radnici, ali stručno povjerenstvo se složilo kako nema logike da računovođa u domu zdravlja ima dodatak, koji nema osoba koji taj isti posao obavlja u osnovnoj školi.

 

Curi na sve strane

 

U sustavu radi oko 17 tisuća nezdravstvenih djelatnika i ako kao primjer izračuna uzmemo prosječnu bruto plaću od 6500 kuna, na koju sedam posto dodatka iznosi 455 kuna, dolazi se do brojke od 7,74 milijuna kuna mjesečno, odnosno čak 93 milijuna kuna godišnje, s koliko je bivši ministar Ostojić nagradio nezdravstvene radnike.

 

Novac, nadalje, curi na duplo nagrađivanje zdravstvenih djelatnika s poslijediplomskim obrazovanjem, za što je također zeleno svjetlo dala ova Vlada. Naime, prema temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama iz prosinca 2012. osnovna plaća magistra znanosti uvećava se za osam, a doktora za 15 posto. Nakon toga, u veljači 2013. donesena je uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova prema kojoj magistri i doktori znanosti imaju veće koeficijente, prema kojima im se obračunavaju plaće, od specijalista na istom položaju ili radnome mjestu bez znanstvenih titula. Doznajemo i kako bi se ovo trebalo riješiti izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje najavljuje ministar Siniša Varga.

 

Analiza je također ukazala i na nepravilnosti kod isplate dodataka na posebne uvjete rada, koje propisuje granski kolektivni ugovor, o čemu je "Slobodna" već pisala.

 

Bez kontrole

 

Podsjetimo, krajem prošle godine otkrili smo kako su neki sanacijski upravitelji sebi i svojim zamjenicima i pomoćnicima na plaću protupravno obračunavali dodatke kao da rade u operacijskoj dvorani, na odjelu ili u ambulanti, a među njima je bio i dr. Zlatko Giljević, upravitelj KBC-a Zagreb, koji je nakon našeg teksta "skinuo" dodatak koji mu pripada, da bi ga ubrzo nakon toga i ministar Varga smijenio s čela najveće državne bolnice. No, s obzirom na nedostatak kontrole po bolnicama, takvih primjera sigurno još uvijek ima.

DIVNA ZENIĆ RAK

 


PROMJENE

MIJENJA SE NAČIN PLAĆANJA U JAVNOM SEKTORU

 

Ukida se dodatak na staž od 0,5%, uvode se platni razredi, ali i stimulacije

 


Autor: Suzana Barilar



Vlada donosi jedan Zakon o plaćama u javnim službama s kojim bi zamjenila 15-ak zakona, propisa i kolektivnih ugovora.

 

(JUTARNJI LIST, 15. lipnja 2015.) Od iduće godine bi plaća svih koji rade u javnom sektoru, odnosno oko 270 tisuća ljudi, trebala biti određivana prema novom Zakonu o plaćama u javnim službama. 

 

Nacrt novog zakona bi, kako neslužbeno doznajemo, trebao na jesen biti prezentiran socijalnim partnerima. Prema informacijama do kojih smo došli, uvest će se platni razredi i nagrađivanje, a ukinuti 0,5 posto dodatka po godini staža.

 

Konačna odluka

 

- Traje međuresorno usuglašavanje oko novog Zakona o plaćama u javnim službama. U rujnu bismo o njemu trebali razgovarati sa sindikatima. Nakon što napravimo simulacije, moći ćemo donijeti konačnu odluku o 0,5 posto, ali vjerojatno nećemo moći imati i nagrađivanje i dodatak na staž - rekao nam je jedan član Vlade uključen u izradu novog zakona čije donošenje već nekoliko mjeseci najavljuju potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac.

 

Grčić je prije oko mjesec dana rekao da će novi zakon biti donesen do kraja godine.

 

Jedan ministar, pak, tvrdi kako je nemoguće da u slučaju uvođenja platnih razreda i nagrađivanja, odnosno stimulacije na plaću za one koji ostvare izvanredne rezultate, ostane i 0,5 posto.

 

- Sada isplata dodataka na staž stoji oko dvije milijarde kuna godišnje. Jer, prosjek staža zaposlenih u javnim službama je 20 godina, a kada se to pomnoži s 0,5 posto po godini staža, dolazimo do deset posto. A za plaće zaposlenih iz proračuna izdvajamo nešto više od 20 milijardi kuna - kaže naš sugovornik koji tvrdi kako je upravo nemogućnost dogovora o ukidanju 0,5 posto razlog što se novi zakon već nije donio, iako se o njemu govori još od 2010. godine.

 

I ova je Vlada, što nam je potvrđeno i u Sindikatu državnih i lokalnih službenika, još prije godinu i pol pokrenula proceduru izrade novog zakona. - No, imali smo samo jedan sastanak i nakon toga je sve stalo - kažu u Sindikatu u kojemu o novom zakonu nemaju nikakvih saznanja.

 

Nikad donesena uredba

 

Sustav platnih razreda je, podsjećaju, postojao do 2001. i ukinula ga je upravo tadašnja SDP-ova Vlada koja ga sada želi vratiti. Umjesto platnih razreda, uvedeni su koeficijenti. Iako je tim zakonom bilo propisano da se do 30. lipnja 2011. mora donijeti uredba o nagrađivanju, ona nikada nije donesena.

 

Sada plaće u javnom sektoru uređuje 15-ak različitih zakona, propisa, kolektivnih ugovora. Ukratko, vlada potpuni kaos u kojem su radnici, koji u državnim i javnim službama rade iste poslove s istom stručnom spremom, različito plaćeni. Primjerice, koeficijenti za obračun plaće u državnim agencijama viši su nego kod njihovih kolega koji rade u ministarstvima. Postojao je i velik broj različitih dodataka na plaće koji su postupno ukidani ili suspendirani uredbama Vlade zbog teške gospodarske situacije.

 

Sada se želi donijeti jedan Zakon o plaćama o javnim službama, a koeficijente pretočiti u platne razrede kojima bi se na jedinstveni način utvrdile osnove za izračun plaće.

 

Smjerovi napretka

 

- Kad uvedemo platne razrede, napredovanje će ići u dva smjera, horizontalno i vertikalno, odnosno prema ocjenama rada i prema stažu - objašnjava naš sugovornik iz Vlade.

 

Prema zakonu koji je