Master plan - reforma zdravstvenog sustava_VIJESTI

Privatizacija Domova zdravlja_listopad 2017.
Privatizacija Domova zdravlja_listopad 2017.


PRIJEDLOZI ZA OPORAVAK ZDRAVSTVA

Jurković: Treba uvesti porez na rizično ponašanje

 

Autor: Z. K./Hina

Zadnja izmjena 29.10.2017 

 

Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) Dražen Jurković u razgovoru za Hinu iznosi svoje prijedloge za financijski oporavak zdravstvenog sustava, koji trenutno opterećuje dug od 8,2 milijarde kuna, objašnjava zašto predlaže uvođenje poreza na rizično ponašanje, govori o delimitiranju participacija i povećanju cijene dopunskog osiguranja, te ocjenjuje prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti

 

Održiv sustav zdravstva – realnost ili utopija, bila je tema kongresa Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ). Je li sustav stvarno financijski održiv, kako to tvrdi ministar zdravstva Milan Kujundžić?

 

Ono što smo čuli na kongresu možemo nazvati umjerenim optimizmom. Ključna je financijska i fiskalna konsolidacija sustava. Ukazali smo na neke dodatne izvore prihoda za kojima će se sasvim sigurno morati posegnuti, a na tragu toga bio je i ministar. U okolnostima kada bolnice svakog mjeseca stvaraju nove dugove od 55-60 milijuna kuna, bez sanacije dospjelog duga koji je oko 4 milijarde kuna, a ukupni dug 8,2 milijarde kuna, sustav će vrlo brzo biti doveden u pitanje.

 

Koji su vaši prijedlozi, kako do novih prihoda?

UPUZ misli da se na međunarodnom tržištu moraju pronaći dodatne 3,5 milijarde kuna kako bi se rokovi plaćanja sveli na 60 dana. Treba pažljivo odabrati financijske institucije za to, jer je danas kapital na međunarodnom tržištu jeftin, te paralelno pregovarati s farmaceutskom industrijom kako bi se smanjenje rokova plaćanja odrazilo na cijene lijekova. Razlika u cijeni lijekova trebala bi kompenzirati kamate na zaduženje. Na lijekove trošimo 5 milijardi kuna godišnje, pa se uz 10-postotno smanjenje cijena može prihodovati 500 milijuna kuna. Hrvatskoj bi bilo jeftinije uzeti 3 milijarde kuna uz kamatu od 2-3 posto nego da plaćamo ove cijene lijekova.

 

Također predlažete uvođenje poreza na rizično ponašanje kao mogući izvor prihoda.

Uz zaduženje na međunarodnom tržištu, za stabilno poslovanje sustava treba osigurati još milijardu kuna iz dodatnih izvora. Mislimo da bi trebalo uvesti porez na rizično ponašanje, prije svega na cigarete, gdje bi tri kune po kutiji cigareta išle za zdravstvo. Mislimo da je javnost za to spremna, a ne vjerujemo da će se to moći dobiti iz dodatnog oporezivanja na mobilne telefone, alkohol itd.

 

Predlažete i delimitiranje participacija, čiji je limit sada 2000 kuna, povećanje cijene dopunskog osiguranja, kao i uvođenje nadstandarda i dodatnog zdravstvenog osiguranja.

Prethodna administracija, koja je predlagala poskupljenje police dopunskog zdravstvenog osiguranja za 19 kuna, pogriješila je jer je zaboravila na privatne osiguravatelje, koji posluju sa 40 posto profita i nemaju razloga povećavati cijene, pa HZZO s poskupljenjem dopunskog postaje nekonkurentan. Trebalo je prethodno delimitirati participaciju i uvesti sustav doplate u sve medicinske djelatnosti. Time se podižu prihodi zdravstvenih ustanova i smanjuju ekstraprofiti privatnim osiguravateljima i HZZO-u, ali privatnike tjerate da povećaju cijenu police, a to onda može i HZZO. To je napravila Slovenija ali tako da svi građani osjete da im se isplati biti dopunski osiguran i plaćati zdravstveni rizik kroz policu. Kod dodatnog osiguranja treba odrediti standard, koja je to razina do koje će država plaćati stentove, proteze itd, a što će se kroz dodatno osiguranje platiti više. Računamo da bi se tu moglo prihodovati 200 milijuna kuna, 350 milijuna promjenom sustava participacije i dopunskog osiguranja i 400 milijuna kroz porez na cigarete, što bi donijelo oko milijardu kuna dodatnih prihoda.

 

Član ste radne skupine za izradu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti.Što mislite o promjenama u primanoj zaštiti, ukidanju koncesija i uvođenju sustava ordinacija?

Mislim da se taj zakon ne može odvojiti od Zakona o zdravstvenom osiguranju, odluke o osnovama HZZO-a, pa čak i kolektivnog ugovora, da bi se vidjelo kako će biti ustrojena primarna zaštita. Imamo dilema i oko pitanja nasljeđivanja ordinacija, odgovornosti u popunjavanju mreže, načina plaćanja. Zasad postoji cijeli niz pitanja i cijeli nam je koncept upitan jer će dovesti do vrlo dubioznih rješenja.

 

Koja su to sporna rješenja?

Primjerice, imate ordinaciju u domu zdravlja u središtu Dubrovnika ili Splita, odlazite u mirovinu pa imate pravo prodati to, na neki način stanarsko pravo i ugovor s HZZO-om. Za to tražite 2 milijuna eura ali vam nitko to ne želi platiti pa ordinacija ostaje prazna. Koliko dugo i tko će za to biti odgovoran, a takvih mjesta može biti petstotinjak. S druge strane, liječnik u nekom malom mjestu u Slavoniji, Lici ili Zagori neće dobiti ni jednu kunu. To pak znači da će liječnici svim silama nastojati dobiti mjesta u urbanim sredinama. Ili, primjerice, raspisali ste natječaj za mjesto liječnika u Kosinju u Lici i nitko se ne javlja. Tko će biti odgovoran za popunjavanje mreže? Koncesije nisu bile najbolji model, iako ne mislim ni da su bile loše, ali problem je nastao jer su napravili razliku u plaćanju liječnika u domovima zdravlja i koncesionara.

 

Što podupirete u prijedlogu novog zakona?

Dobro je da poslodavac uvodi upravni nadzor nad tijelima koje imaju javne ovlasti, odnosno nad komorama. Rješenja koja je, primjerice, donosila jedna komora i selektivna primjena javnih ovlasti u protekle dvije godine, što je rezultiralo sudskim sporovima, potaknuli su poslodavca da donese tu mjeru, što je za mene najnormalnije.

Dobro je i što će Pravilnik o specijalizacijama, nakon odluke Ustavnog suda po našoj tužbi, biti pretočen u zakon, kao i uvođenje mogućnosti nagrađivanja prema radu, gdje menadžment zdravstvene ustanove dobiva dodatni alat da nagradi onoga koji više radi.

Međutim, žao mi je što se zakon nije pozabavio statusom menadžmenta, pa i dalje ostaje nedorečen status ravnatelja. Nekad je isplativije biti šef odjela nego ravnatelj bolnice jer kao ravnatelj odgovarate za golema sredstva. U zakonu se o tome ništa ne govori, a voljeli bi da se menadžment profesionalizira, depolitizira i da mu se odredi primjereni financijski i ugovorni status.

 

Razgovarala: Tamara Marinković

 


U Zagrebu, 26. listopada 2017.

 

OČITOVANJE  NA  NACRT  ZAKONA  O  ZDRAVSTVENOJ  ZAŠTITI

 

        Saveza samostalnih sindikata Hrvatske  (SSSH)

Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske  (SSZSSH)

 


Stav: SSSH ne podržava Nacrt prijedloga  Zakona o zdravstvenoj zaštiti


1)      Nacrtom prijedloga Zakona ne ispunjavaju se  ciljevi zbog kojih se krenulo u donošenje novog zakona 

2)      Nacrtom se  privatizira primarna zdravstvena zaštita koja  se financira javnim sredstvima

3)      Nacrtom Domovi zdravlja ostaju samo slovo na papiru

4)      Povećava se broj upravljačkih radnih mjesta u ustanovama

5)      Nacrtom se legalizira  financiranje sekundarne zdravstvene zaštite izvan mreže javnim sredstvima 

6)      Nacrt derogira odredbe općih propisa


 

Ono što ovaj Nacrt ne omogućava je:

 

1)      Jačanje primarne zdravstvene zaštite  - nema niti jednog instituta

2)      Racionalizacija troškova poslovanja ustanova -  niti jedna mjera

3)      Funkcionalna integracija-  jer svi mogu raditi sve

4)      Povezivanje primarne i sekundarne zdravstvene zaštite  - niti jedne odredbe

5)      Jasan položaj hitne medicine – niti jedne odredbe

 


Obrazloženje:

 

Način izrade prijedloga Zakona članovima radne skupine nije omogućio  utjecaj na izradu konačnog teksta  Nacrta pa je izgubljen svaki smisao rada radne skupine, s obzirom da će  konačni tekst biti poznat tek kada izađe na e-savjetovanje, a članovi radne skupine nisu sigurni koliko su njihove primjedbe uopće sagledane ili prihvaćene.

 

U izradu Nacrta krenulo se s jasno iskazanim ciljem da se ojača primarna zdravstvena zaštita,  uredi zdravstveni sustav koji će omogućiti održivo financijsko poslovanje,  zaustavi odljev zdravstvenih radnika te osigura učinkovita i dostupna zdravstvena zaštita stanovništva te rastereti bolnički sustav.

 

Ako sagledamo odredbe članaka 28. i 98. onda zaista možemo reći da su to definicije bez pokrića; jer sadržaj zakona ne podržava odredbu po kojoj se djelatnost zdravstva obavlja kao javna služba  niti su domovi zdravlja nositelji zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini. 

 

Ovaj Nacrt  (čl. 46.) omogućava svim zdravstvenim radnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (osim čl. 67. patronaže, epidemiologije, školske medicine, hitne medicine, javnog zdravstva ) da obavljaju svoju djelatnost kroz privatnu praksu u ordinacijama.

 

Zašto smatramo da nešto što se obavlja kao privatna praksa ne smatramo javnim zdravstvom?

 

Zato što svi nositelji zdravstvene djelatnosti privatnom praksom u ordinacijama  imaju ugovore i sa Zavodom i sa 10 drugih izvora prihoda, radno vrijeme mora im biti sukladno Zakonu, rade u mreži i izvan mreže za svoj račun,  svoje prihode ne vračaju u sustav  za jačanje djelatnosti nego se smatra njihovim.  Dakle ostvaruju profit na javnim sredstvima.

 

Javne službe  se ne organiziraju radi ostvarivanja profita nego kao službe građanima  jer ih građani plaćaju iz svojih doprinosa na načelima solidarnosti. Stoga ovaj sustav koji se predlaže  i model financiranja niti jača primarnu zdravstvenu zaštitu niti je čini dostupnijom.  Dapače  lokalna - regionalna  uprava mora, tamo gdje nitko ne želi imati privatnu praksu, putem Doma zdravlja osigurati zdravstvenu zaštitu stanovništvu i osigurati 21 predviđenu djelatnost. Po čemu će onda ovaj model doprinijeti jačanju PZZ .

 

Nacrt ponavlja floskulu kojom je dom zdravlja nositelj pružanja zdravstvene zaštite na primarnoj razini, u 21 djelatnosti . Međutim pitamo  predlagatelje zakona temeljem kojih odredbi će Dom zdravlja biti nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti tamo gdje svi  doktori medicine koji ju obavljaju odu u privatnu praksu.  Dom zdravlja u načelu nema koga koordinirati, osim na područjima koja nisu atraktivna za privatnu praksu ili se ne mogu privatizirati po zakonu, ali zato novim zakonom Dom zdravlja  ima ravnatelja, zamjenika i četiri  pomoćnika. Koja od tih odredbi doprinosi  efikasnosti ili učinkovitosti sustava?

 

U Nacrtu se terminološki na različite načine nazivaju ti nositelji primarne zdravstvene zaštite:    zdravstveni radnik privatne prakse u ordinaciji, privatni zdravstveni radnik, izabrani liječnik, zdravstveni radnik privatne prakse  i zdravstveni radnik u ordinaciji,  što treba doraditi. 

 

Ali bez obzira na naziv činjenica je da ti zdravstveni radnici kojima je odobrena privatna praksa u ordinacijama imaju mogućnost stjecanja prihoda iz  10 različitih izvora, a da sukladno istom tom zakonu mogu raditi samo 40 sati tjedno a uz prekovremeni rad do 48 sati tjedno  prosječno u četiri mjeseca. To znači da će HZZO plaćati rad zdravstvenog radnika za cijelo ugovoreno radno vrijeme a on će u isto vrijeme raditi i sve druge poslove temeljem ostalih ugovora  do ukupno 48 sati tjedno. I ostvarivati profit. I to sve do 70 godine ako želi.

 

Ono što smatramo osobito netransparentnim i protivnim svim načelima javnog zdravstva je prenošenje djelatnosti s jednog na drugog zdravstvenog djelatnika kao da se djelatnost- javna služba može  prenositi , a ordinacije nasljeđuju ili ne daj bože prodaju.

 

Istovremeno ukazujemo i na  pravno nedorečeno rješenje s aspekta  osiguravanja prostora i opreme s obzirom na dosadašnji model i potpisane koncesijske ugovore  u odnosu na samu odredbu o zakupu poslovnog prostora.

 

Ne slažemo se niti s brisanjem odredbi članak 31. kojim se zakonski definiraju timovi PZZ. 

 

Osim što ne vidimo da će se bilo kojim od predloženih rješenja ojačati primarna zdravstvena zaštita, učiniti dostupnim stanovništvu ona područja na kojima ni do sada nije bilo interesa  za zasnivanje radnog odnosa a kamoli za privatnu praksu, mišljenja smo da će se ovim modelom na teret javnih sredstava  jačati privatno poduzetništvo a  ne zdravstveni sustav. 

 

Također smo mišljenja da se otvaranjem mogućnosti uvođenja zdravstvenog turizma na sve razine zdravstvene zaštite  i u sve zdravstvene ustanove nanosi direktna šteta javnom zdravstvu i smanjuju kapaciteti zdravstvene zaštite stanovnicima RH i osiguranim osobama.

 

Mišljenja smo da je dobro uvesti zdravstveni turizam kao djelatnost u RH  ali ne na teret i u kapacitete javnog sustava zdravstva već privatnim kapitalom  i u privatnim ustanovama. Također smatramo da u tom smislu nije loše razmisliti o racionalizaciji neiskorištenih prostora pojedinih naših ustanova i davanja u zakup ustanovama koje se bave pružanjem usluga u turizmu.

 

No najave kako će se naše specijalne bolnici  staviti na tržište u svrhu pružanja usluga u turizmu znači da će se ionako duge liste čekanja za rehabilitaciju na teret HZZO-a učiniti gotovo  nedostupnim našim osiguranicima.

 

Ove odredbe nisu samo nedorečene u tekstu zakona nego su i protivne  samoj svrsi osnivanja javno zdravstvenih ustanova u pružanja zdravstvene zaštite.

 

Poglavlje o zdravstvenom turizmu je  nedorečeno u zakonu i upućuje na posebni propis koji se bavi uslugama u turizmu  i ne smatramo ga primjenjivim u sustavu zdravstva.

 

Parafraziramo, ali slikovito je da će temeljem tih odredbi svaka registrirana putnička agencija moći nuditi na tržištu usluge naših zdravstvenih ustanova zajedno s paketima za putovanja.

 

Poglavlja koja uređuju zdravstvene ustanove  i ustroj (čl. 68. i 79.) izjednačavaju opće i specijalne bolnice u mreži i izvan nje i u pogledu obavljanja djelatnosti (osim hitne medicine) i u pogledu sklapanja ugovora sa Zavodom što do sada  nije bilo zakonom dopustivo i jasno je bila povučena razlika između javnog i privatnog sektora u pogledu financiranja , a sada svi temeljem suglasnosti ministra mogu biti financirani javnim sredstvima.  Za Savez samostalnih sindikata Hrvatske to je neprihvatljivo.

 

Također smatramo da odredbe o radnom vremenu zdravstvenih ustanova treba doraditi. Potrebno je definirati dežurstvo jer se isto spominje kroz brojne članke a pojam nije definiran,  iako je specifičan za djelatnost zdravstva i kao takav bi trebao stajati u ovom zakonu.

 

Za Savez  je  neprihvatljiva  i odredba članka 198.  st. 4. kao pravilo ali i kao izuzetak od pravila jer ulazi u područje općeg propisa kojim se utvrđuje reprezentativnost sindikata i udruga poslodavaca.

 

Naime, iako su reprezentativni sindikati (utvrđeni Rješenjem Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti)  poduzeli sve raspoložive mjere da se Hrvatskom liječničkom sindikatu omogući utvrđivanje reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje na razini zdravstva,  Ministarstvo zdravstva nije na vrijeme reagiralo odnosno interveniralo u izmjene općeg propisa, već sada posebnim propisom djelatnosti zadire u područje općeg propisa što je nezakonito.

 

Naime ukoliko se općim propisom za utvrđivanje reprezentativnosti ne ostavlja mogućnost da se pojedine odredbe mogu mijenjati posebnim propisom tada se ovim odredbama  na nezakonit način derogiraju odredbe općeg propisa  i stoga ih treba brisati.

 

I na kraju  opaska , nismo se očitovali po člancima jer nisu dobro numerirani a  materijale nismo dobili kao cjelovit tekst  pa se u tom tekstu teško snalazi.



 

Predsjednik SSZSSH:Stjepan Topolnjak, v.r.                                                                 

Predsjednik SSSH: Mladen Novosel, v.r.

 


Dr. Dražen Jurković: Prijedlozi za financijski oporavak zdravstvenog sustava

 

DIREKTOR Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) Dražen Jurković u razgovoru za Hinin portal Zdravlje iznosi svoje prijedloge za financijski oporavak zdravstvenog sustava koji trenutno opterećuje dug od 8,2 milijarde kuna, objašnjava zašto predlaže uvođenje poreza na rizično ponašanje, govori o delimitiranju participacija i povećanju cijene dopunskog osiguranja te ocjenjuje prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti.


Održiv sustav zdravstva – realnost ili utopija, bila je tema kongresa Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ). Je li sustav stvarno financijski održiv, kako to tvrdi ministar zdravstva Milan Kujundžić?

Ono što smo čuli na kongresu možemo nazvati umjerenim optimizmom. Ključna je financijska i fiskalna konsolidacija sustava. Ukazali smo na neke dodatne izvore prihoda za kojima će se sasvim sigurno morati posegnuti, a na tragu toga bio je i ministar. U okolnostima kada bolnice svakog mjeseca stvaraju nove dugove od 55-60 milijuna kuna, bez sanacije dospjelog duga koji je oko 4 milijarde kuna, a ukupni dug 8,2 milijarde kuna, sustav će vrlo brzo biti doveden u pitanje.

Koji su vaši prijedlozi, kako do novih prihoda?

UPUZ misli da se na međunarodnom tržištu moraju pronaći dodatne 3,5 milijarde kuna kako bi se rokovi plaćanja sveli na 60 dana. Treba pažljivo odabrati financijske institucije za to, jer je danas kapital na međunarodnom tržištu jeftin te paralelno pregovarati s farmaceutskom industrijom kako bi se smanjenje rokova plaćanja odrazilo na cijene lijekova. Razlika u cijeni lijekova trebala bi kompenzirati kamate na zaduženje. Na lijekove trošimo 5 milijardi kuna godišnje, pa se uz 10-postotno smanjenje cijena može prihodovati 500 milijuna kuna. Hrvatskoj bi bilo jeftinije uzeti 3 milijarde kuna uz kamatu od 2-3 posto nego da plaćamo ove cijene lijekova.

Također predlažete uvođenje poreza na rizično ponašanje kao mogući izvor prihoda.

Uz zaduženje na međunarodnom tržištu, za stabilno poslovanje sustava treba osigurati još milijardu kuna iz dodatnih izvora. Mislimo da bi trebalo uvesti porez na rizično ponašanje, prije svega na cigarete, gdje bi tri kune po kutiji cigareta išle za zdravstvo. Mislimo da je javnost za to spremna, a ne vjerujemo da će se to moći dobiti iz dodatnog oporezivanja na mobilne telefone, alkohol itd.

Predlažete i delimitiranje participacija, čiji je limit sada 2000 kuna, povećanje cijene dopunskog osiguranja, kao i uvođenje nadstandarda i dodatnog zdravstvenog osiguranja.

Prethodna administracija koja je predlagala poskupljenje police dopunskog zdravstvenog osiguranja za 19 kuna, pogriješila je jer je zaboravila na privatne osiguravatelje koji posluju sa 40 posto profita i nemaju razloga povećavati cijene, pa HZZO s poskupljenjem dopunskog postaje nekonkurentan. Trebalo je prethodno delimitirati participaciju i uvesti sustav doplate u sve medicinske djelatnosti.

Time se podižu prihodi zdravstvenih ustanova i smanjuju ekstraprofiti privatnim osiguravateljima i HZZO-u, ali privatnike tjerate da povećaju cijenu police, a to onda može i HZZO. To je napravila Slovenija, ali tako da svi građani osjete da im se isplati biti dopunski osiguran i plaćati zdravstveni rizik kroz policu. Kod dodatnog osiguranja treba odrediti standard, koja je to razina do koje će država plaćati stentove, proteze itd, a što će se kroz dodatno osiguranje platiti više. Računamo da bi se tu moglo prihodovati 200 milijuna kuna, 350 milijuna promjenom sustava participacije i dopunskog osiguranja i 400 milijuna kroz porez na cigarete, što bi donijelo oko milijardu kuna dodatnih prihoda.

Član ste radne skupine za izradu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Što mislite o promjenama u primanoj zaštiti, ukidanju koncesija i uvođenju sustava ordinacija?

Mislim da se taj zakon ne može odvojiti od Zakona o zdravstvenom osiguranju, odluke o osnovama HZZO-a, pa čak i kolektivnog ugovora, da bi se vidjelo kako će biti ustrojena primarna zaštita. Imamo dilema i oko pitanja nasljeđivanja ordinacija, odgovornosti u popunjavanju mreže, načina plaćanja. Zasad postoji cijeli niz pitanja i cijeli nam je koncept upitan jer će dovesti do vrlo dubioznih rješenja.

Koja su to sporna rješenja?

Primjerice, imate ordinaciju u domu zdravlja u središtu Dubrovnika ili Splita, odlazite u mirovinu pa imate pravo prodati to, na neki način stanarsko pravo i ugovor s HZZO-om. Za to tražite 2 milijuna eura, ali vam nitko to ne želi platiti pa ordinacija ostaje prazna. Koliko dugo i tko će za to biti odgovoran, a takvih mjesta može biti petstotinjak. S druge strane, liječnik u nekom malom mjestu u Slavoniji, Lici ili Zagori neće dobiti ni jednu kunu. To pak znači da će liječnici svim silama nastojati dobiti mjesta u urbanim sredinama. Ili, primjerice, raspisali ste natječaj za mjesto liječnika u Kosinju u Lici i nitko se ne javlja. Tko će biti odgovoran za popunjavanje mreže? Koncesije nisu bile najbolji model, iako ne mislim ni da su bile loše, ali problem je nastao jer su napravili razliku u plaćanju liječnika u domovima zdravlja i koncesionara.

Što podupirete u prijedlogu novog zakona?

Dobro je da poslodavac uvodi upravni nadzor nad tijelima koje imaju javne ovlasti, odnosno nad komorama. Rješenja koja je, primjerice, donosila jedna komora i selektivna primjena javnih ovlasti u protekle dvije godine, što je rezultiralo sudskim sporovima, potaknuli su poslodavca da donese tu mjeru, što je za mene najnormalnije.

Dobro je i što će Pravilnik o specijalizacijama, nakon odluke Ustavnog suda po našoj tužbi, biti pretočen u zakon, kao i uvođenje mogućnosti nagrađivanja prema radu, gdje menadžment zdravstvene ustanove dobiva dodatni alat da nagradi onoga koji više radi.

Međutim, žao mi je što se zakon nije pozabavio statusom menadžmenta, pa i dalje ostaje nedorečen status ravnatelja. Nekad je isplativije biti šef odjela nego ravnatelj bolnice jer kao ravnatelj odgovarate za golema sredstva. U zakonu se o tome ništa ne govori, a voljeli bismo da se menadžment profesionalizira, depolitizira i da mu se odredi primjereni financijski i ugovorni status.

 


Održana tematska sjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, 05.10.2017.

 

Dana 05.10.2017. održana je tematska sjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku pod predsjedanjem dr.sc. Ines Strenja Linić, dr.med., u nazočnosti članova Odbora te stručnjaka iz područja javnog zdravstva. Na Sjednici se raspravljalo o aktualnom stanju, problemima i budućnosti javnoga zdravstva u kontekstu donošenja novoga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Sjednici Odbora prisustvovao je mr. Dražen Jurković, dr.med.spec. javnog zdravstva, kao predsjednik Stručnog društva za javno zdravstvo pri Hrvatskom liječničkom zboru i direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske.

U svom izlaganju dr. Dražen Jurković je istaknuo: „Predloženi Zakon o zdravstvenoj zaštiti nije uvažio stav struke, a Zakon o Zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti je Zakon koji je donijelo Ministarstvo financija i Ministarstvo gospodarstva. Još jednom naglašavam da nije uvažen stav struke, Ministarstva zdravstva i HZZO-a, te nam u narednom razdoblju predstoji smanjenje prihoda Zavoda za 65 milijuna kuna godišnje.“

Također je napomenuto: „Postignut je kompromis kako bi se Zavodi za javno zdravstvo financijski održali  te će se s primjenom zakona krenuti od 01.01.2019. god. Isto tako, HZZO  bi trebao u budućem razdoblju korigirati cijene timova u Zavodima sukladno njihovim realnim vrijednostima, obzirom da će se primjenom novog zakona prihodovna strana Zavoda bitno smanjiti!“

U djelu rasprave o liječničkim kadrovima i specijalizacijama iz područja javnog zdravstva, kao predsjednik Stručnog društva javnog zdravstva HLZ-a, dr. Dražen Jurković je kazao: „Javno-zdravstvene specijalizacije su neatraktivne i za njih se gubi interes, uz evidentan manjak liječnika u cijelom sustavu, nedostatak se posebice primjećuje u javno- zdravstvenom segmentu. Za promjenu navedene situacije, kao jednu od mjera predlažem izmjenu sustava školovanja, gdje bi specijalizacija trajala 5 godina; sustav specijalizacije bio bi objedinjen na način da prve dvije godine  budu temeljne sa zajedničkim programom, a naredne tri godine specijalizacije granale bi se u preventivu, epidemiologiju, ekologiju, zdravstveni menadžment, prevenciju ovisnosti i ostale koje bi odredila struka. Ovako predložena jedinstvena specijalizacija povećala bi atraktivnost specijalizacija u području javnog zdravstva.“

 



Stvara li se zakonski okvir za bogaćenje u javnom zdravstvu?

Osim dostupnosti, zakonski je nužno očuvati organizaciju hitne medicinske službe u obliku koji omogućuje pružanje jednake kvalitete i razine hitne medicinske skrbi na cijelom području RH

 

24. listopada 2017.                                                                    

Autor 
 

Okupilo je, naime, ranije imenovanu radnu skupinu i članovima dalo rok od 10 dana da donesu konačan prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Za stol su posjeli 49 ljudi; dva školska razreda otad svaki dan raspravljaju o sadržaju dokumenta koji će sutra utjecati na svakodnevicu svakog građanina ove zemlje. Administracija je oprala ruke jer se zahvaljujući tolikoj sviti izbila, računa se, svaka mogućnost da joj sutra netko prigovori da su ga izostavili, premda u radnoj skupini nema nikoga iz oporbe unatoč nizu javnih apela da je zdravstvu nužan nacionalni konsenzus. Oprali su ruke jer će svaka skupina za tim stolom zastupati svoje interese jer iza svakog člana te skupine stoji neka udruga, komora, formalna organizacija pa će administracija uvijek moći reći “nismo mi krivi, struka je tako odredila”. A kakva rješenja struka traži možemo svaki dan od tog 16. listopada slušati neslužbeno jer je pravilo da se ne istupa javno dok konačan nacrt zakona ne bude dovršen.

 

Upitali smo stoga predstavnike svih tih organizacija za stolom što očekuju od zakonskih izmjena i od koje tri ključne promjene za svoj resor ne odstupaju. Iz njihovih odgovora odmah je jasno da su neki zahtjevi nespojivi, neki otvoreno kritiziraju, a neki odgovaraju samo uopćenom porukom.

 

Ukidanje koncesija

Baš kako se i najavljivalo, primarna zdravstvena zaštita ide u privatizaciju i to je, čini se, ključna promjena, golema ne samo za liječnike, nego i za pacijente, no ostatak zdravstvenog sustava ostaje praktički netaknut! Toliko se lome koplja zbog primarne zdravstvene zaštite da se zanemaruje da za bolnice ova vlast nije ponudila nikakvo rješenje?! Privatizacija primarne zdravstvene zaštite pak ima svoje oponente i upitno je hoće li neko polovično zakonsko rješenje opstati. Njime si ministar zdravstva Milan Kujundžić “na vrat” stavlja lokalne jedinice, odnosno županije, prostore i funkciju domova zdravlja u cijeloj zemlji ostavlja nedorečenima, a i bolničke liječnike stavlja u diskriminatoran položaj, kako su mu već poručili za jednog od sastanaka radne skupine. Ali, rješenje je to koje zastupa Koordinacija hrvatske obiteljske medicine čija predsjednica dr. Vikica Krolo kaže:

 

– Ne odstupamo od ukidanja koncesija i vraćanja svim ordinacijama statusa privatnih ordinacija. Već sada imamo 70 posto ordinacija primarne zdravstvene zaštite (PZZ) u privatnoj praksi i pacijenti ni ne znaju je li njihov liječnik privatnik ili zaposlenik doma zdravlja s obzirom na to da u svim ordinacijama dobivaju istu uslugu besplatno na zdravstvenu iskaznicu. Drugi je važan zahtjev da se zadrži kontinuitet, odnosno da se takve privatne ordinacije nakon prestanka rada prethodnog liječnika mogu prenijeti na novog liječnika. Moramo imati mogućnost zapošljavanja drugog liječnika u privatnim ordinacijama PZZ-a, mi sada imamo prevelik broj pacijenata, previše administracije. Treba smanjiti broj pacijenata po timu sa sadašnjeg standarda od 1700 na 1400 pacijenata. Tako bi se rasteretile i bolnice. Sada imamo neprirodnu i skuplju situaciju da imamo 3,5 puta više bolničkih liječnika od nas u PZZ-u. Treba ojačati primarnu zdravstvenu zaštitu da ona može stvarno riješiti 80 posto svih zdravstvenih potreba stanovništva.

 

Hladan pogon HZZO-u?!

Ključno što dr. Krolo navodi piše i u nacrtu zakonskih izmjena na koje će, razvidno je iz odgovora koje smo dobili, reagirati dio radne skupine. Iz Hrvatske zajednice županija tako nam odgovaraju da će tražiti razradu pitanja PZZ-a i da je, prema riječima njihova predsjednika Gorana Pauka, pitanje uvođenja ordinacija u PZZ zajednici županija iznimno važno.

 

Iz Udruge poslodavaca u zdravstvu traže jasne uvjete privatizacije PZZ-a; da u tom slučaju primarci privatnici s HZZO-om sklope ugovor cijena puta usluga – dakle, ukidanje glavarina!

– Neka se naplati koliko se odradi prema realnim cijenama. A domovi zdravlja trebaju onda dobiti svu specijalistiku koja će imati mogućnost propisivanja recepata, bolovanja itd. Nismo protiv privatizacije, ali pod jasnim uvjetima. Ne može se ići u privatizaciju i nasljeđivanje, a očekivati da ti HZZO plaća hladni pogon, glavarinu, “klikanje”– govori dr. Dražen Jurković, direktor UPUZ-a dodajući da, prema njihovim izračunima, u idućih 10 godina proračunu slijedi 750 milijuna kuna manje od doprinosa ako svi PZZ liječnici odu u privatnike.

 

Tko će dežurati?

Promjena je to koja razjedinjuje radnu skupinu – Hrvatski je liječnički zbor podržava, sindikati (SSSH) poručuju: “Bit će žestoko protiv toga prijedloga jer inzistiramo na jačanju javnog, a ne privatnog zdravstva i ne pristajemo da zdravstveni doprinos, javni novac, odlazi u privatne džepove”. Iako je ta privatizacija jedina konkretna i velika promjena, i ostali imaju svoje zahtjeve vezane za ovaj zakon. Bolnički liječnici tako, među ostalim, traže da se program rada bolničkih ravnatelja objavljuje, da se oformi fond za specijalizacije i njihovo financiranje, da se outsourcaju nezdravstvene djelatnosti, ograniči mandat rukovoditeljima, ali i penalizira provođenje zdravstvene zaštite na neodgovarajućoj razini. Ovo potonje objašnjavaju: ne može tercijarna razina provoditi razinu primarne! Svoj dio u ovoj priči traže i primalje reguliranjem njihove djelatnosti, ljekarnici rješavanjem njihova položaja u zakupu, fizioterapeuti dostupnost fizikalne terapije na primarnoj razini itd. Predstavnici dviju udruga koje zastupaju pacijente i njihova prava koje ova rasprava praktički zaobilazi. Tako će dr. Dražen Gorjanski iz Udruge hrvatskih pacijenata reći da je novi nacrt lista želja male, ali probitačne skupine koja želi samo jedno: obogatiti se u javnom zdravstvu, ali na vrlo poseban način – biti plaćen kao javni djelatnik (imati stalne, sigurne i velike prihode od javnog novca i pri tome biti zaštićen od konkurencije i utjecaja tržišta), ali zarađivati i ponašati se kao privatnik. Pravnika, kao ni ranije spomenute oporbe, u radnoj skupini međutim – nema. Udruga pravnika u zdravstvu tražila je od Ministarstva da sudjeluju u izradi zakonskih izmjena, ali ništa od toga. Njihova predsjednica Snježana Cerjan kaže da ih se zaobišlo iako dolaze upravo iz prakse u smislu pravne strane zdravstva. A Cerjan poručuje da te izmjene trebaju utvrditi da se zdravstvene usluge plaćaju koliko ih se odradi.

 

– Kako glavarina u PZZ-u, tako i limiti u bolničkim zdravstvenim ustanovama. To je problem u PZZ-u gdje se zarada svodi po glavi pacijenta, a ne po broju usluga. Ponekad se stječe dojam da novac jednostavno curi. Slična je situacija i u bolnicama. Cijene dijagnostičkih pretraga u bolnicama su smiješne, a kad odete privatniku, ista pretraga na istoj medicinskoj opremi višestruko je skuplja. Znači da rad u bolničkim zdravstvenim ustanovama manje vrijedi.

 

Nadalje, treba uskladiti zakon s radnopravnim propisima i podrobnije regulirati dopunski rad liječnika i drugih zdravstvenih struka. To nitko ne kontrolira, u matičnoj ustanovi liječnik ima previše prekovremenog rada iako je na temelju Zakona o radu dopušteno do 180 sati godišnje. Kako tome stati na kraj? Ne bi se smio dopuštati dopunski rad ako u matičnoj ustanovi ne izvršava svoje redovne poslove pa se time povećavaju liste čekanja – nabraja Cerjan nužne promjene koje dostupan nacrt izmjena ne sadrži.

 

Najavljeno je da će otvorena pitanja poput onog “najjačeg” – tko će dežurati u PZZ-u, raditi vikendom ako svi odu u privatnike, biti riješena posebnim pravilnikom. A na to kako to onda izgleda upozorava pravnica Cerjan: – Imali smo slučajeva da je na podzakonski akt sa svega 10 članaka resorno Ministarstvo dalo autentično tumačenje na 10 stranica, što nam govori da je kvaliteta podzakonskih akata upitna.

 

Iako je samo publika u ovim izmjenama, i oporba ima svoje prijedloge. SDP-ov Odbor za zdravstvo izradio je strategiju, a njegov predsjednik prof. dr. sc. Danko Velimir Vrdoljak navodi prioritete: praćenje ishoda liječenja, brigu o zaposlenicima, a tek onda financije.

Kolaps zdravstva problem je nacionalne sigurnosti, poručuje predstojnik Klinike za tumore. Program SDP-a, među ostalim, navodi uvođenje međunarodnih akreditacija kako bi naše zdravstvene ustanove mogle izaći na europsko tržište, davanje domovima zdravlja dijela uloga bolnica, stvaranje centara izvrsnosti kako bi samo najbolji centri mogli provoditi određena liječenja, suradnju manjih bolnica, uvođenje hitne helikopterske službe.

– Većina bolnica iza 16 sati uglavnom radi samo za potrebe hitne službe. Otvaranjem i stvaranjem preduvjeta za rad u poslijepodnevnim satima unutar zdravstvenog sustava stvara se potencijal za dodatne prihode – govori prof. Vrdoljak. Iskoraka za hrvatsko zdravstvo pak neće biti dok se ne napravi sinergija javnog i privatnog sektora, rekao je i njemački senator Ulf Fink koji je jedan od autora tamošnjeg modernog zdravstvenog sustava, poručujeprof. dr. sc. Dragan Primorac napominjući da su nužni jasni kriteriji i mogućnost da se pacijenti liječe na uputnicu HZZO-a u akreditiranim zdravstvenim institucijama.

Prvi osobni interes

– Naše zdravstvo više neće moći služiti pacijentima. A takvo zdravstvo postaje nezanimljivo liječnicima i stranim investitorima, gubi se konkurentnost koja je pokretač svih pozitivnih procesa, a zdravstvo postaje svrhom samom sebi i pojedincima kojima je takvo stanje u interesu – detektira prof. Primorac rak-ranu zdravstva kojim i u ovim izmjenama dominiraju pojedinačni interesi. •

 

ČEKA NAS KAZNA?

Treći put poslali istu reformu zdravstva

 

AUTOR: Goranka Jureško

OBJAVLJENO: 04.05.2017.

 

Svi govore kako se rad bolnica treba mijenjati, a poenta je da sve bolnice ne trebaju raditi sve jer za tako široki obim rada nema ni pacijenata niti liječnika

Krajem travnja Hrvatska je Europskoj komisiji dostavila “paket reformi”, a među njima i one Ministarstva zdravstva za “smanjenje dugova u zdravstvu i održivosti zdravstvenog sustava”.

Sad se očekuju posljedice s obzirom na to da od 2014. godine u EK iz hrvatskog zdravstva stižu gotovo identični planovi za boljitak sustava, a mijenjaju se samo godine izvršenja!

 

Master plan

Tako se najavljuje čak treće prihvaćanje nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica za razdoblje 2017. do 2020. godine. Riječju, četiri ministra, tri nacionalna plana. Svi govore kako se rad bolnica treba mijenjati, a poanta je da sve bolnice ne trebaju raditi sve jer za tako široki obim rada nema ni pacijenata niti liječnika, što je istina, ali izvedbeni plan zasad nije ponuđen.

Prvi je s tzv. master planom bolnica krenuo Rajko Ostojić, no njegov nasljednik Siniša Varga ponovio je gradivo i poslao novi dokument u Sabor. Na opće čuđenje javnosti plan je tada dobio jednoglasnu podršku i tadašnje vlasti i oporbe, a u dvije godine odnosno do kraja prošle trebalo je smanjiti akutne krevete za 10 posto, popunjenost bolničkih ležajeva trebala se prosječno popeti na 85 posto, dužina liječenja morala se skratiti za najmanje od 10 do 40 posto, a također je trebalo biti završeno funkcionalno spajanje bolnica u četiri predviđene regije. Umjesto da EK ove godine dobije izvješće o završenom poslu master plana i dobije nove ideje novog ministra, stigla je reciklaža koja bi se objektivno mogla vratiti na “popravni”, kažu bolji poznavatelji funkcioniranja EK.

 

Istina, ministar Milan Kujundžić mora poslati master plan na ponovno odlučivanje jer je “rok trajanja” istekao krajem prošle godine, što je i očekivani rok za njegovu implementaciju jer njegov prethodnik nije “prstom mrdnuo” po tom pitanju.

 

Izgubljena godina

No, upitno je treba li raditi novi plan za što će se tek do polovice godine formirati novo povjerenstvo, a u trećem kvartalu očekuje se saborsko izglasavanje, barem po rokovniku poslanom u EK. Tek nakon toga trebao bi krenuti posao funkcionalnog spajanja bolnica, o čemu se dugo priča, a malo radi. Primjerice, cijela prošla godina tijekom mandata ministra Darija Nakića potpuno je izgubljena jer se nije ništa pomaknulo, a što potvrđuje i nova izrada master plana bolnica koja se EK prodaje kao “plan novih reformi” sustava, premda su po godinama odavno trebale “prohodati”. U zamjenu za “stvarnost” EK se nudi pilot-projekt funkcionalnog spajanja bolnice u Šibeniku s onom u Kninu te karlovačke s ogulinskom.

Kasni se i s realizacijom povlačenja europskih sredstava za nove dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije jer je prošli ministar zdravstva “srušio” raniju podjelu novca pa je natječaj morao krenuti otpočetka. Sredstva su dodijeljena tek nedavno, a bez novih kapaciteta dnevnih bolnica i jednodnevne kirurgije nema niti smanjenja broja akutnih kreveta u bolnicama za 10 posto, kako to predviđa ministar zdravstva.

 


 

Ponovno se vraća objedinjena javna nabava iako je propala?!

 

U planu se govori i o SMS porukama koje naručenim pacijentima odnedavno šalju neke bolnice i podsjećaju na termin dijagnostičke pretrage, a sve kako bi se smanjile liste čekanja za oko 20 posto. Međutim, smanjenje lista čekanja, “čišćenjem” onih koji se prijavljuju u dvije i više bolnica za istu pretragu može se očekivati tek kad se bolnice odnosno cijeli zdravstveni sustav informatički poveže.U planu poslanome u EK aktualizirano je pitanje smanjenja troškova nezdravstvenih usluga u bolnicama, ali za to je potrebno donijeti, kažu, Hrvatski nacionalni standard za pranje i održavanje rublja u bolnicama, ma što to značilo. Po tko zna koji put spominje se i objedinjena javna nabava koja je također krenula prije tri godine i već u prvoj uštedjela više od 50 milijuna kuna, no onda je polako zamrla ta aktivnost i većina se stvari vratila na razinu pojedinih bolnica.

 


17.04.2017.

KOLAPS ZDRAVSTVA

Dugovi se vraćaju novim zaduživanjem, to je put prema zdravstvenom Agrokoru

 

Na stolu su svi oblici povećanja prihoda – skuplje dopunsko osiguranje, jačanje dodatnog osiguranja te uvođenje košarice standardnih zdravstvenih usluga i prebacivanje velikog dijela usluga u nadstandardne, dakle one koje ćemo dodatno plaćati. I za to se traži politički konsenzus.

 

AUTORI:
Ivana Rimac Lesički
Romana Kovačević Barišić

 

Hrvatsko je zdravstvo na koljenima, a bude li se i dalje glavu zabijalo u pijesak i nastavilo sa selektivnim i vatrogasnim mjerama, umjesto da se prione ozbiljnoj reformi, dogodit će nam se zdravstveni Agrokor. Dođe li do sloma nekad u svijetu hvaljenog javnozdravstvenog sustava, moći ćemo to zahvaliti političarima koji svoje kratkoročne politikantske interese pretpostavljaju javnom interesu, a to je stabilno i održivo javno zdravstvo. Jer sustav nam je bolestan poput čovjeka koji danima dolazi na posao s visokom temperaturom i ignorira je, ne tražeći lijeka.

 

U Hrvatskoj danas jedan zaposleni uplaćuje u zdravstveni fond za tri čovjeka, naime, novac se izdvaja od plaća 1,350 milijuna građana ili od 33 posto ukupnog broja stanovnika. Za ostale bi trebala uplaćivati država, međutim ona se pokazala kao najneuredniji platiša jer iz godine u godinu oko dvije milijarde kuna na ime te obveze jednostavno ne plati, generirajući tako većinu godišnjeg gubitka u zdravstvu koji se popeo na oko tri milijarde kuna.

 

Nemali novac za zdravstveni budžet težak 23 milijarde kuna. Iako je manjak novca za zdravstvo univerzalni problem, u većini je zemalja taj omjer 50:50, odnosno svaki drugi građanin uplaćuje, što je daleko povoljnije. Smanjenje broja radnih mjesta bitno je pridonijelo tako lošem omjeru, a i plaće iz kojih se doprinosi izdvajaju rastu vrlo sporo. Daleko brže rastu cijene medicinske tehnologije i suvremenih lijekova, sve u svemu, zdravstveni sustavi godišnje poskupljuju oko osam posto. O kolikom je nesrazmjeru riječ, zorno prikazuje ilustracija koju nam je dao Andrija Hebrang.

 

– Odjel na kojem sam proveo 40 godina rada imao je početkom devedesetih opreme u vrijednosti od oko 200 tisuća maraka. Danas na odjelu imamo tri uređaja čija je pojedinačna vrijednost više od milijun eura te desetak uređaja koji vrijede po nekoliko desetaka do nekoliko stotina tisuća eura. BDP se od tada udvostručio, a vrijednost opreme više se nego udeseterostručila – kaže nekadašnji HDZ-ov ministar. Hrvatsku, nadalje, muči još jedan problem s kakvim se bore i najrazvijenije europske države, a to je starenje stanovništva, što podrazumijeva pojačane potrebe za zdravstvenim uslugama.

 

Gomilanje gubitaka

Na zdravstvenu skrb u Hrvatskoj godišnje trošimo oko 750 eura po stanovniku i taj se iznos ne mijenja desetak godina, dok Slovenija izdvaja 1500 eura, Češka 1125, Slovačka 970, a Estonija 930 eura. Manje od Hrvatske izdvajaju samo Bugarska, Poljska i Rumunjska. U razvijenim europskim zemljama kao što su Njemačka, Velika Britanija i skandinavske zemlje taj iznos je između 3500 i 6000 eura. Udio plaćanja iz privatnih izvora nam je najmanji u EU, a jedina smo država koja s porastom BDP-a ne povećava izdvajanja u zdravstvo. A novi lijekovi i medicinska oprema i materijali godišnje poskupljuju između 5 i 8%.

 

Iz svega toga vidi se da sustav nije održiv. Svi ti nesrazmjeri kumuliraju se godinama pa sada ukupni dug u zdravstvu premašuje osam milijardi kuna. Dug je još 2012. godine premašio 11 milijardi kuna, uslijedila je sanacija i upumpano je 6,5 milijardi, no, kao što vidimo, to nije spasilo sustav.

 

Do kraja mjeseca bit će predstavljene tzv. reformske zdravstvene mjere temeljene na racionalizaciji/kontrolingu, funkcijskom spajanju bolnica i objedinjenoj javnoj nabavi. Međutim, kad bi te mjere i polučile najviši mogući učinak, one nisu dovoljne za pravu sanaciju sustava, priznaje i aktualni ministar.

 

– Donijele bi uštedu između 500 i 600 milijuna kuna godišnje, što nije ni izbliza dovoljno. Da bi se sanirala otvorena pitanja, problem treba komunicirati na nacionalnoj razini bez predrasuda i neovisno o stranačkim pripadnostima. Jasno treba reći što mi kao narod želimo, hoćemo li zadržati dostupnost i visoku kvalitetu zdravstva koja onda traži i povećanje prihoda – otvoreno će Kujundžić.

 

A pritom svi oblici povećanja prihoda dolaze u obzir pa tako i skuplje dopunsko osiguranje, jačanje dodatnog osiguranja te uvođenje košarice standardnih zdravstvenih usluga i prebacivanje velikog dijela usluga u nadstandardne, odnosno one koje valja dodatno platiti. Neke kategorije koje su sada zaštićene i ne plaćaju zdravstveno osiguranje na tom bi valu ostale bez te povlastice. Takav paket mjera ne isključuje ni privatiziranje dijela osiguranja.

 

– Onaj tko bude prvi otvorio to pitanje, bit će prvi napadnut, zato je potreban konsenzus o budućnosti hrvatskog zdravstva – kaže ministar, izbjegavajući mogućnost da to bude baš on. – To nije stvar pojedinca.

 

Trebat će nam konsenzus na razini nacije, bez skupljanja političkih bodova kroz saborske istupe i veliku zabrinutost za naciju i siromaštvo naroda. Analizirat će se prednosti i mane svakog od modela, a treba vidjeti i koje su posljedice i štete ako ne učinimo ništa i ostanemo na ovakvom modelu gomilanja gubitaka. Onda ćemo ugroziti sustav, a slomi li se, i dovesti do toga da naša djeca sutra neće imati nikakav sustav – ustvrdio je ministar, ističući kako je nužan oprez da nam se ne bi dogodilo kao nekim zemljama koje su prvo privatizirale bolnice, a sada ih otkupljuju nazad.

 

I Hebrang smatra da je za rješavanje krize u zdravstvu potrebno suglasje politike i javnosti. – Odluka je na svima nama. Hoćemo li čekati na MR mozga 11 mjeseci i obaviti ga na uređaju starom devet godina, uz liječnika koji prebire po ponudama za odlazak u inozemstvo, ili se odreći malo alkohola, malo cigareta, malo cestarina, malo mobitela, malo kozmetike... i imati bolju sigurnost za naše zdravlje? Ili ćemo i dalje gurati glavu u pijesak, a inozemnim bankama plaćati debele kamate za sanaciju dugova u zdravstvu.

 

Nakon obrane od srpske agresije devedesetih, ovo je najveća odluka naše generacije – uvjeren je Hebrang. Njegov je pokušaj izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti 2004. godine propao, a njime je namjeravao uvesti obavezno dopunsko osiguranje i 15% tržišnog udjela u plaćanju usluga i lijekova (s mogućnošću izmjene tog omjera ovisno o gospodarskim učincima), izuzevši đake, studente, nezaposlene i umirovljenike s mirovinama do 3500 kuna za koje bi dopunsko plaćala država.

 

– Dug zdravstva od tada do danas iznosio je ukupno 25 milijardi kuna, saniranih od državnog proračuna, za što se država zadužila s kamatama za više od 30 milijardi kuna. Sve je to platio narod koji je istodobno imao sve nižu razinu zdravstvene usluge. Tipična politička odluka neupućenih, ja ih zovem politikantima. Važno je da je sačuvan privid besplatnog zdravstva – zaključuje prof. dr. sc. Hebrang.

 

–        Imamo švedska prava, a albanske cijene, političari lažu da je to moguće, a dugove rješavaju dugom, kao Agrokor – bez dlake na jeziku kaže Nikica Gabrić. – Na klađenje, lutriju i telefon trošimo 16 milijardi kuna godišnje, za automobile plaćamo kasko osiguranje, a nemamo kasko zdravlje?!

–        Rješenja postoje, privatizacija u zdravstvu je nužna, ali nema političke volje da se provede prava reforma. Da, dopunsko treba povisiti 10% prve godine pa 10% sljedeće. Osim toga, zašto bi liječnici radili popodne kod privatnika, zašto ne unajme prostore bolnice pa da one od toga imaju koristi? Kad bismo se prestali igrati populizma, riješili bismo i stanje u zdravstvu – uvjeren je.

 

Zastarjela oprema

Bivši SDP-ov ministar Siniša Varga upućuje na to da za spas zdravstva valja prvenstveno provoditi ono što je objavljeno u službenim dokumentima, pozivajući se na Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva 2012. – 2020. sa sedam prioriteta: razvoj informatizacije i eZdravstva, jačanje i bolje korištenje ljudskih resursa u zdravstvu, jačanje upravljačkih kapaciteta u zdravstvu, reorganizacija ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova,poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti, jačanje preventivnih aktivnosti te očuvanje financijske stabilnosti zdravstva. Podržava ideju konsenzusa.

 

– Za sustav i pacijente pozitivne mjere podržat ću, pa bile one i gorke pilule. To je luksuz koji ja nisam imao kad je HDZ bio u oporbi – poručuje Varga.

Zanimljiv je prijedlog još jednog bivšeg ministra, Darka Milinovića. Nije stigao u svom mandatu uvesti tzv. zdravi fond, u koji bi se izdvajao dio novca od cijene cigareta. Prve godine tri kune po kutiji cigareta što je oko 1,2 milijarde kuna, pa svake godine po kunu više, što bi treću godinu primjene donijelo dvije milijarde kuna, čime bi se vratili i dugovi pa bi se naknadno moglo i smanjiti doprinose iz plaća.

 

Na taj su prijedlog nedavno podsjetili iz Udruge poslodavaca u zdravstvu čiji je direktor dr. Dražen Jurković bio desna ruka za Milinovićeve vladavine. Najveći problem zdravstva vidi u neuspješnom gospodarstvu i tvrdi kako u ovom trenutku Hrvatska ima 288 tisuća zaposlenih manje nego što bi morala imati za održivost sustava.

 

–        Ako to pretvorimo u financijske pokazatelje i pomnožimo s prosječnom plaćom, razvidno je da nam po toj osnovi nedostaje godišnje 3,5 milijarde kuna. Kad bismo imali taj novac, zdravstveni sustav ne bi imao financijskih problema niti bi stvarao dubioze. Štoviše, imali bismo i potrebnu akumulaciju novčanih sredstava za obnavljanje medicinske opreme koja je sad na razini 85% amortiziranosti.

–        Ne znam nijednu gospodarski zaostalu zemlju u svijetu koja ima dobar zdravstveni sustav osim Kube, ali Kuba je nešto sasvim drugo, čega smo se mi kao dio modernog svijeta, davno odrekli – govori Jurković i podvlači da bez gospodarskog rasta i povećanja BDP-a pacijentima slijedi scenarij prema kojem će sve više zdravstvenih usluga morati plaćati iz vlastitog džepa, što je izravna ugroza standarda svakog stanovnika.

 

Rasipanje novca

Mjere reforme, odnosno potezi za uštede, kako bi bilo točnije nazvati ono što najavljuje aktualni ministar zdravstva – neće spasiti sustav. Objedinjavanje pojedinih bolničkih odjela neće, smatra Jurković, dovesti do ušteda i, ako se ne pronađu dodatna sredstva financiranja, zdravstvu će se dogoditi sindrom “preopterećenog” motora, odnosno kolaps.

 

Za istinsku racionalizaciju zdravstva smatra nužnim bolju kontrolu, edukaciju zdravstvenog menadžmenta i smanjenje utjecaja politike, a novac se može namaknuti isključivo gospodarskim rastom.

Budući da zdravstvo jest politika, a ministar uvijek stranački izbor vladajućih, diskutabilno je gdje je granica između političkih i učinkovitih poteza kad je u pitanju taj resor. Ma koliko svi individualno pozivali na konsenzus, činjenica je da do toga još nije došlo kao i da se niz odluka u zdravstvenom sustavu donosi nakon što prođe “sito” političke popularnosti. Tako je i s posljednjim reformama koje ministar zdravstva dovršava, a kojima se razmatralo i ukidanje, odnosno smanjenje nekih prava pacijenata.

 

Svakoj je vlasti zajedničko da taj potez bude posljednja opcija, a bivši HDZ-ov ministar dr. Dario Nakić za kratkog je mandata iskusio što znači donijeti “nepopularnu” mjeru. Samo zbog labave vlasti ondašnje koalicije Nakić je preživio najavu reforme Hitne koja bi se, podsjetimo, u određenim slučajevima naplaćivala 150 kuna. Poskupljenje dopunskog osiguranja za 19 kuna sam je povukao iako je osobno uvjeravao kako je to nužnost jer novca – nema. Kako je tadašnja Vlada pala, Nakić nije došao do bolnica i njihove reforme, a dokument koji je pripremio stoji u ladici.

 

–        Jedna od najvažnijih reformi je reforma bolničkog sustava. Našim prijedlogom predviđeno je jasno definiranje djelatnosti za svaku ustanovu, da se zna tko što i gdje može i mora raditi. Time povećavate iskoristivost kapaciteta, podižete kvalitetu rada, a ne rasipate novac za golo održavanje pogona. Funkcionalno povezivanje ustanova prema razini, državna, viša i niža regionalna te županijska razina, služi da se, kad se ne može riješiti problem u jednoj ustanovi, pacijent upućuje u točno određenu bolnicu više razine, a ne da se, kao sada, ne zna tko i gdje će primiti pacijenta pa nerijetko bolesnici lutaju po sustavu umjesto da se zna red. Smanjio bi se broj bolničkih kreveta za četiri tisuće za nekoliko mjeseci, a zatim za još tisuću u sljedeće dvije godine. Povećao bi se broj kreveta u dnevnim bolnicama.

–        Npr. u KBC-u Zagreb broj kreveta smanjiti za 300, u Osijeku, Rijeci i Splitu po 200, ali i u općim bolnicama. Tada sam kontaktirao većinu ravnatelja koji su bili suglasni s tim smanjenjima. Mijenjala bi se djelatnost u nekim bolnicama pa bi neke bile samo za palijativnu skrb i fizikalnu terapiju umjesto sadašnjih svih odjela. Time bi se izbjeglo njihovo zatvaranje, a istodobno podignula kvaliteta palijativne skrbi u Hrvatskoj koja do sada nije dobro riješena – nabraja dr. Nakić naglaske “svoje reforme”. Još jednog dokumenta koji nije realiziran, ali koji, prema Nakićevoj računici, ne bi bio dovoljan za zaustavljanje gomilanja dugova u sustavu. Smatra potrebnim i uvođenje nadstandarda te promjene u osiguranju. Kad su u pitanju osiguranja i liberalizacija tržišta obveznog zdravstvenog, ekonomist Leo Šunjić, prvi čovjek dopunskog osiguranja HZZO-a, upućuje na oprez i govori o iskustvima drugih, sličnih zemalja.

 

Višak pretraga

– Pitate li takozvane obične ljude u Slovačkoj, zemlji po mnogo čemu sličnoj Hrvatskoj, reći će vam da nisu sretni zbog te promjene. Pitate li osiguravatelje, oni su jako zadovoljni. Moramo biti jako oprezni, a HZZO možda treba veću autonomiju, moderan menadžment koji razumije trendove i bolji nadzor – govori Šunjić koji ne garantira održavanje cijene dopunskog na sadašnjih 70 kuna. To je moguće, kaže, samo ako se poveća ukupna učinkovitost sustava, ali ako se “nastavi raditi po starom”, ta cijena neće biti moguća. Dodat će da dopunsko Zavoda ima izvrsnu naplatu, ali i da kada se govori o održivosti zdravstva, uvijek se govori samo o novcu kojeg pak, tvrdi, nikad neće biti dovoljno.

 

– Na zdravstveni sustav treba gledati iz perspektive učinkovitosti, djelotvornosti, kvalitete i, prije svega, “vrijednosti za novac“. Na održivost sustava ja bih gledao iz perspektive uzaludno bačenog novca za koji se nije dobila vrijednost, na bespotrebno učinjene medicinske postupke koje je optimiziranjem primarne službe bilo moguće izbjeći. Na višak novca potrošen na rehabilitaciju koji je bilo moguće utrošiti učinkovitije u prevenciji – nabraja Šunjić.

 

Upravo takozvani višak pretraga; upućivanje na skupu dijagnostiku bez smjernica često se ističe kao velik generator dubioze zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Pokušaji uvođenja učinkovitijeg sustava dijagnostike i liječenja završavali su dosad na prvom koraku. Sličan je bio scenarij i u španjolskom zdravstvu koje je krenulo u racionalizaciju 2006. godine, a čiji je dio bio i Javier Colás Fustero iz kompanije Medtronic koja je radila s tamošnjim bolnicama na postavljanju učinkovitijeg i efikasnijeg zdravstvenog sustava.

 

–        Naš zdravstveni sustav organiziran je u 17 različitih regija od kojih je svaka nastojala bili najjača u svim specijalnostima. To je značilo višak usluga, što je generiralo neučinkovitost. Da bi se generirala učinkovitost, bili su potrebni specijalizirani centri diljem regija. Krucijalni element je sposobnost da se usvoji inovacija, profesionalizacija menadžmenta u kliničkim odjelima i upotreba digitalnih alata koji su na raspolaganju da generiraju najbolje ishode u pacijenata uz dostupno financiranje. “Value-Based Healthcare” model je koji implicira potrebu da se u kliničkim jedinicama stvori vrijednost svih uključenih faktora, da se brani veza između rezultata u zdravlju pacijenta i troškova – odgovorio nam je Colás koji rješenje za hrvatsko zdravstvo vidi u takvom modelu. Kolike su šanse da se liječenje plaća prema vrijednosti, odnosno prema učinku, u nas će zasigurno ovisiti ponajprije o političkoj klimi, osim ako minus u blagajni ne nametne brža i efikasnija rješenja za smanjenje duga.

 

–        Još jedna grana u kojoj sigurno “leži” novac je zdravstveni turizam čiji globalni godišnji prihod iznosi 60 milijardi dolara. Podatak je to koji je nedavno ponovio prof.dr.sc. Dragan Primorac, znanstvenik i vlasnik privatne zdravstvene ustanove Sv. Katarina prilikom potpisivanja ugovora o liječenju pacijenata s britanskom grupacijom Operations Abroad Worldwide. Razvoj te grane zdravstva u nas je i dalje individualiziran, vlastitim operacijama pojedine klinike i ordinacije rade s pacijentima iz inozemstva, dok je u Ministarstvu osnovan poseban sektor, ali dosad otamo rezultati nisu izašli.    

 

>> Kliniku Jordanovac i Rebro spajat će podzemni tunel

>> Nedostaje liječnika, a država ih šalje u mirovinu nakon 65. godine života: 'Nemam srca ostaviti ovaj jad i čemer slavonski...'

 


NEUROKIRURG O ALARMANTNOM STANJU "Neke bolnice treba ukinuti, a novaca u zdravstvu ima"

 

Piše: Martina Pauček Šljivak

nedjelja, 16.4.2017. 18:36

LIJEČNICI sve više odlaze iz Hrvatske, baš kao i medicinske sestre. Hrvatske bolnice gomilaju dugove, a pacijenti sve duže čekaju na preglede. Nezadovoljni su svi, od liječnika do pacijenata, a nezadovoljno je i Ministarstvo zdravstva zbog bolničkih dugova.


Što Hrvatsku čeka, tko će u budućnosti liječiti pacijente ako već sad nedostaje oko 2000 liječnika. O svemu tome smo porazgovarali s prof. dr. sc. Krešimirom Rotimom, predstojnikom Klinike za neurokirurgiju u KBC Sestre milosrdnice.

Nedavno se vratio iz Opatije s Konferencije medicinskih sestara i Konferencije zdravstvenih profesija, koju je organiziralo Zdravstveno veleučilište Zagreb.



O čemu se govorilo na ovim konferencijama, jesu doneseni neki bitni zaključci o stanju u hrvatskom zdravstvu?

Doneseni su zaključci da iako je sestrinstvo uređena profesija, Hrvatska po tom pitanju dosta zaostaje za Europom. Medicinske sestre bi trebale imati fakultetsku naobrazbu, odnosno završen 3 godišnji stručni studij i tako postanu prvostupnice, no kod nas i dalje u sustavu prevladavaju medicinske sestre sa završenom srednjom stručnom spremom. To potkrjepljuju i mnogobrojna istraživanja koja su pokazala da pacijenti nakon operacije imaju daleko veću kvalitetu skrbi ako o njima brine sestra s visokom naobrazbom, od one koja ima završenu samo srednju školu.



Sestre u Hrvatskoj danas imaju mogućnost studirati i postati prvostupnice, a nastavkom školovanja mogu postati i diplomirane medicinske sestre ili magistre sestrinstva te doktorice znanosti.

No, kod nas od otprilike 37.000 medicinskih sestara, samo njih oko 10.000 ima visoku naobrazbu. Iz tog se razloga većina naših sestara koje odlaze raditi u Europu tamo mogu zaposliti samo kao njegovateljice, ili asistentice medicinskim sestrama.

 


Spomenuli ste odlazak medicinskih sestara, a liječnici odlaze u još većem broju. Zašto liječnici odlaze, je li razlog samo u manjim plaćama? Što se može napraviti da se zaustavi njihov odljev? Ministar Kujundžić spominje Zakon o zaštiti zdravstvenih radnika, koji bi trebao spriječiti odlazak liječnika, kako to komentirate?



Problem odljeva liječnika je dosta velik. Iz Hrvatske je od ulaska u EU otišlo 550 liječnika, a fali ih preko 2000. Riječ je o ozbiljnom problemu. Ministarstvo zdravstva treba osmisliti strategiju da oni ostanu ovdje. Bilo je govora o tome da bi lokalna samouprava trebala omogućiti obiteljima liječnika zaposlenje te im osigurati smještaj i mogućnost napredovanja.



Kod nas se banalizira razlog odlaska liječnika. Naravno da su plaće hrvatskih liječnika s obzirom na one liječnika u EU znatno manje. Imamo i previše prekovremenih, koji se premalo plaćaju s obzirom na vrijeme koje provedemo u bolnici, a trebali bi sa svojim obiteljima. Kolege iz Hrvatske liječničke komore jasno ukazuju na probleme i valja ih pomno slušati. Oni nude i rješenja koja velika većina liječnika potpuno podržava.



No, nije plaća jedino što tjera liječnike van, već cjelokupno pitanje statusa liječnika. Treba nam se omogućiti edukacija i rad po europskim standardima. U svijetu se postavljanje dijagnoza omogućuje i uporabom modernih tehnologija. Ako liječnici u bolnicama nemaju takvu opremu, onda će svaki ambiciozan liječnik pokušati otići van i tamo ostvariti želju da napreduje i radi s najsuvremenijom opremom.



Vaša Klinika za neurokirurgiju ima takvu suvremenu opremu, znači li to da zato ostajete u Hrvatskoj?

Da, mi na Klinici imamo takvu najsuvremeniju opremu. Punih 10 smo godina radili na opremanju Klinike i to je posljedica osobnog angažmana. No svijet ne čeka nas. Ako se tijekom idućih 5 godina ta ista oprema ne bude obnavljala, i ona će već zastarjeti.



Sve više liječnika odlazi iz zemlje pa se govori o tome da će nas dolaziti liječiti liječnici iz drugih zemalja poput Rumunjske, Bugarske, Makedonije, BiH, kako gledate na to?

Nije rješenje da će nam doći liječnici iz Makedonije i Bugarske, jer i oni također idu u zapadne zemlje EU. Treba se učiniti sve kako bi se naši liječnici zadržali u Hrvatskoj, da im se omogući rad u suvremenim uvjetima s najnovijom tehnologijom, da im se omogućava edukacija, te naravno bolji uvjeti i plaće.



Koja je najbolja zemlja za liječnike? Gdje najviše odlaze naši liječnici?

Po mom mišljenju, Njemačka i Austrija su bez konkurencije najbolje zemlje za život i rad liječnika. Imaju najbolje plaće i najbolje uvjete za rad, s vrhunskom opremom. No liječnici iz Hrvatske najviše idu u Veliku Britaniju i Irsku. Razlog je praktičan - zbog jezika. Danas svi pričaju engleski i zato im je tamo najlakše početi raditi.



No ne odlaze samo liječnici iz Hrvatske, danas liječnici u svim zemljama teže ići što zapadnije. Nijemci odlaze u Švicarsku, Šveđani u SAD. Cijelo vrijeme se odvija cirkuliranje radne snage. Nedavno sam bio u Rumunjskoj. Njima je od ulaska u EU zemlju napustilo 6000 liječnika.



Kako su oni nadoknadili taj gubitak?


Sad upisuju više studenata medicine, no i tu valja paziti da ne padne kvaliteta studija. No 70 posto studenata odmah po završetku studija želi odmah otići u inozemstvo. Svaka zemlja treba biti dužna braniti svoj interes.



Kako to mislite?

Pa svaka zemlja treba učiniti sve da osigura pacijentima najbolju liječničku skrb i da osigura dovoljan broj liječnika. To treba učiniti i Hrvatska. To je nacionalni interes i pitanje budućnosti naše države i nacije.



Na koji način? Vlasti uvijek ponavljaju da nemaju novaca za veća ulaganja u zdravstvo, da su bolnice u dugovima. Kako mislite da bi onda mogli ispuniti ove uvjete koje ste prethodno već naveli?

Ljudi kažu da u hrvatskom zdravstvu nema novaca. To nije istina. Političari ne vole reći da u Hrvatskoj postoji 60 bolnica, a ne treba ih toliko. Kad bi se ta sredstva koncentrirala u centre izvrsnosti tad bi glavne bolnice bile maksimalno opremljene.



Treba napraviti akreditaciju bolnica i da se jasno definira tko može raditi najzahtjevnije zahvate. Ne mogu se u 60 bolnica u Hrvatskoj obavljati svi zahvati. Moraju se definirati najzahtjevnija mjesta. U manjim bolnicama u Hrvatskoj se mogu raditi, što se kirurgije tiče, npr. operacije slijepog crijeva.



No kompliciraniji zahvati se trebaju obavljati samo u određenim bolnicama. Treba maksimalno opremiti 5 bolnica, to su KBC-ovi. KBC Zagreb, Sestre milosrdnice, Osijek, Rijeka i Split.



Naime, zdravstvo najskuplje koštaju komplikacije nakon operacijskih zahvata. A ako je bolnica opremljena najsuvremenijom tehnologijom, s liječnicima koji se stalno educiraju i uče, tada će i komplikacija biti znatno manje.



Rješenje su centri izvrsnosti, da se točno zna za što je neka Klinika ili odjel specijalizirana. Mi smo recimo referentni centar za minimalno invazivne operacije kralježnice, te operacije na krvnim žilama mozga. Ako netko treba transplantaciju jetre, zna da mora u KB Merkur. Zdravstvo se treba jasnije i bolje definirati i prema tome opremati. Nema potrebe za tolikim brojem bolnica, neke bi možda trebalo prenamijeniti u drugu zdravstvenu svrhu, gerijatrija, palijativa, itd.



Može li naš zdravstveni sustav kakvog imamo opstati? Tko je odgovoran što su bolnice u velikim dugovima?

Prema podacima iz medija izgleda da proračun ne ispunjava obaveze prema HZZO-u. Godišnje im uskrati oko 2 do 3 milijarde kuna jer nema novaca. Drugi dio odgovornosti je na menadžmentu i onima koji upravljaju zdravstvenim sustavima. Treći dio je neracionalnost u zdravstvenom sustavu. Hrvati nisu potpuno svjesni da imaju visok standard medicine, a koji je skup.

Zdravstvo košta. Netko ga treba platiti. Ili treba uložiti više novaca u zdravstveni sustav ili smanjiti razinu zdravstvene skrbi kako bi stabilizirali sustav, što je vrlo nepopularno. Trebamo više uključiti privatne zdravstvene ustanove u sustav.



Spomenuli ste da treba uložiti više novaca u zdravstveni sustav. Znači li to da građani trebaju više izdvajati za zdravstvo?

Nisam zato da se građanima poveća izdvajanje za zdravstvo. Ali danas imamo situaciju da pacijent sam traži da ide na magnetsku rezonancu, a tu bi trebala biti jasna uloga liječnika. Da on procijeni treba li ga slati na tu pretragu ili ne. Stalno se radi na usavršavanju algoritama za korištenje skupih lijekova što je veliki trošak za sustav.



Zatim postoji pitanje odgovornosti samih pacijenata. Npr. pacijent se istovremeno može naručiti na pregled u pet različitih bolnica. Zatim ne dođe na zakazani pregled, ili čak obavi dva ista pregleda u dvije različite bolnice, bespotrebno. To košta. Pacijent koji ne dođe na zakazani termin bi trebao snositi odgovornost jer troši vrijeme liječnika i medicinskog osoblja i zbog njega netko drugi tada ne može obaviti pregled.



Osim toga, naši građani se ne pridržavaju preventivnih zdravstvenih akcija. Na primjer kad neka pretila osoba koja ima problema s visokim tlakom, uporno odbija uzimati lijekove za tlak, ne pridržava se savjeta liječnika, dijete itd. Potom joj se dogodi neki incident, ili ima infarkt i onda to liječenje pokriva sustav. A ta ista osoba ne snosi nikakvu odgovornost jer je sama potencirala dovođenje sebe u opasnost.
 


Po ovome što ste naveli Hrvati baš ne drže do svog zdravlja.

Hrvati puno manje vode računa o svom zdravlju od primjerice Slovenaca ili Austrijanaca. Svijest o potrebi zdravog života je puno manja. Preventivne akcije Ministarstva zdravlja su jako važne u očuvanju zdravlja. One automatski znače i manje troškove liječenja i bolji uspjeh u liječenju

 


Građane treba više poticati na brigu o svom zdravlju, a i da participiraju u riziku od moguće bolesti ako sami utječu na nju. Švedska je odličan primjer. Npr. osobe koje uopće ne piju alkohol, plaćaju nižu cijenu osiguranja za auto. Postoji niz takvih mjere koje bi trebale dodatno poticati građane da više paze na svoje zdravlje.

 

 


13.04.2017.

ŽESTOKO UZVRATILI

Što Vargini utihnuli jaganjci kažu na njegovu prozivku?

 

Autor: Vlatka Polšak Palatinuš

 

'Svaki resor ima svoje jaganjce koji su utihnuli dolaskom HDZ-a i Mosta na vlast, pa tako i zdravstvo', objavio je u srijedu bivši ministar zdravstva Siniša Varga uz fotomontažu četiriju osoba koje bi, smatra, trebale kritizirati rad aktualnoga ministra, kao što su to nekoć činile njemu.

 

Da je Vargina kritika deplasirana, govori i podatak da je jedna od prozvanih, Spomenka Abveršek, već godinu i pol u mirovini te da s Vargom djeluje u SDP-ovu Savjetu za zdravstvo. Prozvani Mario Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata, za tportal kaže: Varga lupeta gluposti.

 

Zašto je Varga odapeo strelicu prema Abveršek, zna samo on, no činjenica je da jenekadašnja predsjednica Sindikata zdravstva i socijalne skrbi već godinu i pol u mirovini, da je nakon umirovljenja ušla u SDP te da joj je Varga kolega u Savjetu za zdravstvo u toj stranci.

 

'Nakon svoje burne sindikalne karijere i zaslužene mirovine, u kojoj sam godinu i pol, ne mogu reagirati pokraj novoga predsjednika sindikata i eksponirati se kao sindikalac. A Varga, koji je postao i moj kolega, jer sam ja ušla u SDP onog časa kada sam prestala obavljati funkciju, može govoriti za druge sindikaliste, ali ne može za mene', rekla je Abveršek za tportal.

 

Napominje da je uvijek imala korektne odnose sa svim ministrima, što ne znači da je izostala njezina kritika njihova rada. Nije, kaže, štedjela ni Vargu dok je stolovao u Ministarstvu zdravstva. 'Varga je sada moj politički suradnik. Nisam štedjela ni njega, ni Rajka Ostojića, iako su s lijevoga političkog bloka', napominje.

 

Slaže se s Vargom u jednom - unatoč lošoj situaciji u zdravstvu, sindikalisti šute. 'Ne mora meni Varga to nacrtati. Međutim ja ne mogu sugerirati svojem kolegi koji me naslijedio što da radi i ne želim biti predsjednik u sjeni. Jesu li sindikati zdravstva imali puno materijala za kritiku u ove dvije godine? Jesu', zaključuje.

 

Šef Udruge hrvatskih pacijenata Mario Drlje, koji se također našao na Varginoj montaži kao jedan od ušutjelih jaganjaca, ogorčen je ovim istupom bivšega ministra.

 

'Nismo utihnuli. On ne prati naš rad, a gotovo svakodnevno objavljujemo na našoj stranici na Facebooku i na webu... Radimo svaki dan, obrađujemo pritužbe pacijenata. Ako je i od Varge, previše je', žali se Drlje i dodaje da on 'lupeta gluposti'.

 

Prije otprilike tjedan dana, podsjeća Drlje, javnosti su uputili otvoreno pismo zbog drastičnoga povećanja lista čekanja na pojedine dijagnostičke postupke i zdravstvene usluge.

 

Drlje je odgovorio Vargi i preko Facebooka: 'Iz ove objave se vidi da taj tip uopće ne prati naš rad u Udruzi hrvatskih pacijenata. Taj tip paušalno iznosi neistinu... i manipulira... i možda kod onih koji ne razumiju što je loše Varga kao reformator SJZS-a (solidarnog javnog zdravstvenog sustava, op.a.) učinio osiromašenom hrvatskom puku dobije neki politički poen.'

 

 


UKINULI SANACIJE BOLNICA

 

Autor: Maja Šurina

Objavljeno 17.03.2017

 

U samo godinu dana dug u zdravstvu vratio se na razinu na kojoj je bio krajem 2011. kada je SDP od HDZ-a preuzeo vlast. Posljedica je, to, poručuju u SDP-u, ukidanja sanacija bolnica, ali i toga što se ministar zdravstva bavi drugim stvarima

 

SDP je od premijera Andreja Plenkovića i resornog ministra Milana Kujundžića zatražio da poduzme hitne mjere kako se dug u zdravstvu ne bi dalje povećavao. Zbog stanja u zdravstvu zatražit će, poručio je na press konferenciji u Saboru Peđa Grbin, i hitnu sjednicu Odbora za zdravstvo.

 

'Ovo je izuzetno opasna situacija. Ovdje dolazi u pitanje osiguranje dostupnih i cijenovno povoljnih zdravstvenih usluga. Ako se sada ne poduzmu mjere počet ćemo govoriti o katastrofi hrvatskog zdravstva', poručio je Grbin.

 

Naime, SDP-ovce su zabrinuli dugovi u zdravstvu, koji su u godinu dana porasli gotovo dvostruko. Kako je kazao bivši ministar zdravlja Siniša Varga, na kraju 2011. kada je SDP preuzeo vlast dugovi su bili 7,4 milijarde kuna, a od toga 5,4 milijardi kuna dospjelih obveza. Već krajem 2014., nastavlja Varga dospjele obveze smanjene su na 2,8 milijardi kuna, a krajem 2015. kada SDP napušta vlast iznosile su 2,5 milijardi kuna.

 

'Sa smanjenjem duga, smanjene su i liste čekanja, povećana je dostupnost zdravstvenih usluga, ali i smanjeni rokovi plaćanja prema dobavljačima', kazao je Varga.

 

 

MINISTAR MARIĆ  

 

Međutim, upozoravaju SDP-ovci, 2016. ukida se sanacija bolnica i pitanje duga opet se vraća na staro. Krajem 2016. dospjele obveze opet iznose oko 5 milijardi kuna, poručuju SDP-ovci.

 

'Dospjele obveze su eksplodirale. To je apsolutno neodrživo. Ono što se četiri godine smanjivalo u samo godinu dana se vratilo', kazao je Varga.

 

Podsjetio je kako su za vrijeme SDP-ovog mandata bolnice dobile novac za sanaciju te su morale napraviti reforme, no s ukidanjem sanacije, novac je potrošen na druge stvari. Rastao je, nastavlja Varga, broj zaspolenih i izdaci za plaće u bolnicama, no vidljiv je i podbačaj u aktivnom upravljanju ljudskim resursima.

 

'Na primjer, u KBC-u Zagreb 20 posto zaposlenih bilo je na kontinuiranom bolovanju, više od 45 dana. Prosjek svih zaposlenih u Hrvatskoj je 3,6 posto, a u zdravstvenim ustanovama 11 posto', kazao je Varga.

 

Resorni ministar, smatraju SDP-ovci mora hitno nešto poduzeti. 'No, on se bavi privatnim poslovima i prepucavanjima s ravnateljima bolnica gdje je tko bio '91.', kazao je Grbin.

 

Podsjetio je kako je Kujundžić od Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa tražio mišljenje može li uz posao ministra obavljati i posao na Medicinskom fakultetu, Farmaceutsko-biotehnološkom fakultetu i u KBC-u Dubrava. 'Međutim, ministar se uz to reklamira i kao liječnik u svojoj privatnoj obiteljskoj klinici. Kako ta osoba stigne uz sve ovo obavljati posao ministra', rekao je Grbin.

 

Varga o Agrokoru: Vlada ne može biti slučajni prolaznik

 

Varga je kao član Odbora za gospodarstvo podržao sazivanje sjednice tog radnog tijela na temu Agrokora.

 

'S obzirom na Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, puno odluka vezano uz garancije i broj ljudi koje ta tvrtka zapošljava, vlada ne može biti slučajni prolaznik. Ja jesam za sjednicu odbora, pa i ako treba da bude zatvorena, uz dobro obrazloženje zašto se zatvara za javnost', kazao je Varga na pitanje novinara.

 

Grbin je pak komentirao pregovore između SDP-a i HNS-a. 'Pregovori su u tijeku i ja se toplo nadam da će biti okončani u narednih nekoliko dana', kazao je Grbin, o u detalje pregovora nije ulazio.

 


Kujundžić: SDP obmanjuje javnost

17. 03. 2017. 

 

Ministar zdravstva Milan Kujundžić reagirao je na SDP-ovu konferenciju za novinare zbog, kako ističe, obmana izrečenih na njegov račun, a u vezi s dugovima u zdravstvu poručuje kako je spreman doći u Sabor te progovoriti o tome i o SDP-ovu doprinosu dugu.
Poradi obmana koje su danas na SDP-ovoj konferenciji za novinare izrečene na moj račun oko rada i dugova u zdravstvu, mogu reći sljedeće: ulaskom u Vladu RH potpisao sam ugovor s Medicinskim fakultetom i Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom u Zagrebu, gdje sam redoviti profesor, da ću održati minimalni broj predavanja za nula kuna, stoji u Kujundžićevu priopćenju.



Navodi da je potpisao i ugovor s Kliničkom bolnicom Dubravom da će za nula kuna po potrebi dolaziti napraviti ERCP kod najtežih bolesnika. Tako sam jučer išao raditi teškog bolesnika iz Osijeka, ističe Kujundžić i dodaje da u privatnoj poliklinici naravno ne radi.



Glede dugova u zdravstvu i velikih zasluga SDP-ova ministra dr. Varge, vrlo rado ću doći u Sabor i o tome progovoriti, poručuje ministar zdravstva Milan Kujundžić.
 


Na današnjoj konferenciji za novinare saborski zastupnici Siniša Varga i Peđa Grbin rekli su da je dug u hrvatskom zdravstvu dosegnuo nezabilježene razmjere. Ustvrdili su da ga je Vlada HDZ-a i Mosta u samo godinu dana udvostručila, tako da je dospjeli dug sada pet milijarda kuna, a ukupni dug više od rekordnih osam milijarda kuna.



Grbin je ocijenio da su neki problemi u funkcioniranju zdravstvenog sustava osobno vezani uz ministra Kujundžića jer se "bavi čitavim nizom drugih stvari zbog kojih se ne može posvetiti ministarskom poslu". Kujundžiću je, rekao je, dopušteno da uz ministarski posao obavlja i poslove na Medicinskom i Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu te poslove u Kliničkoj bolnici Dubravi. 


Istovremeno, na web stranici poliklinike u vlasništvu obitelji ministra, i danas se Kujundžić reklamira kao liječnik koji pruža ustanove u toj poliklinici, istaknuo je Grbin.

 


GUŠE SE U DUGOVIMA

 

Sedam državnih bolnica u minusu pola milijarde kuna

AUTOR:
Romana Kovačević Barišić

 

U plusu samo Rijeka, Lovran i Infektivna. Na Rebru čak 12 posto pacijenata iz drugih KBC-a. Stopa bolovanja zaposlenih u bolnicama i 11 posto, a u zemlji 3,06 posto.

 

Državnim bolnicama rastu rashodi, izdaci i obveze, vidljivo je iz prikaza analize poslovanja deset državnih bolnica. Ravnatelji svih pet kliničkih bolničkih centara (Zagreb, Sestre milosrdnice, Split, Rijeka, Osijek), kliničkih bolnica (Merkur i Dubrava) i klinika (Zarazna, Klaićeva i Lovran) nedavno su o svojim financijskim pokazateljima za 2016. godinu razgovarali s ministrom zdravstva pa se vidjelo da su u 2016. godini napravili između sedam i deset posto deficita. Iznimke su Rijeka, Lovran i Infektivna, koje su poslovale pozitivno.

 

‘Ovako nećemo nikada u plus’

 

Ukupni prihodi svih deset bili su 6,45 milijuna kuna, a rashodi 6,9 milijuna pa je rezultat poslovanja minus od 462,733.337 kuna. Međutim, taj se minus povećava zbog otplate opreme isporučene u prethodnim godinama za 39,929.676 kuna pa realni minus prelazi pola milijarde kuna.

 

Dok su ukupne obveze na 31. prosinca 2015. iznosile 2,689 milijardi, u godinu dana narasle su za 355 milijuna pa su premašile tri milijarde kuna. Više od 300 milijuna kuna bolnice su fakturirale uzalud, jer te im račune HZZO nije platio, što je posljedica vraćanja poslovanja na bolničke limite umjesto plaćanja prema izvršenju kakvo se počelo uvoditi 2015. godine s planom da bude postupno.

 

– Svi pokazatelji poslovanja pokazuju da su se bolnice vratile starim navikama generiranja gubitaka, neplaćanja dobavljača, neplanskog zapošljavanja te popuštanju u svim vidovima upravljačke discipline svojstvene politikama dobrog gospodara. KBC Zagreb po svim bi pokazateljima trebao imati stečajnog upravitelja, njihov je udio u ukupnim dubiozama 40 posto – komentira bivši ministar Siniša Varga upozoravajući na ono što se iz tablica ove analize ne vidi, a to je eksponencijalni rast lista čekanja.

 

Ravnatelj KBC-a Zagreb prof. Ante Ćorušić podsjeća pak da su oni KBC s najviše pacijenata na posebno skupim lijekovima, da na Rebro dolazi 12 posto pacijenata koji “pripadaju” drugim KBC-ima u zemlji te da uz postojeću razinu poštivanja prava pacijenata i zadane okvire poslovanja nikada neće poslovati pozitivno. U 2016. su operirali 2600 pacijenata više nego 2015..

 

– Lani smo tražili limit u iznosu od 106,5 milijuna kuna, međutim, odobreno nam je samo 90 milijuna kuna – navodi Ćorušić i ističe da bi, kao jedina bolnica nulte kategorije, trebali imati skuplji DTS (dijagnostičko-terapijski postupci) od drugih, primjerice, kao što je to slučaj u Sloveniji u kojoj je DTS za njihovu “nultu” bolnicu 15% viši.

 

U analizi poslovanja vidljiv je i rast izdataka u sedam ustanova po svim kategorijama: za zaposlene, za potrošni materijal, za lijekove općenito i za posebno skupe lijekove. U KBC-u Zagreb lani je potrošnja lijekova povećana za trećinu u odnosu na 2015., a i za posebno skupe lijekove izdaci su bili 24% veći. Broj zaposlenih narastao je za 818 – na kraju lanjske godine u tim je bolnicama radilo 23.670 ljudi, a da se ugovorni limiti nisu povećali. Zanimljivo je vidjeti podatke o stopi bolovanja; dok u Hrvatskoj prosječna stopa bolovanja iznosi 3,06%, a svjedočimo kontrolama i pritiscima HZZO-a i na obiteljske liječnike i na pacijente da se stopa bolovanja smanji, ova analiza govori da je bolovanje znatno raširenije kod zaposlenih u zdravstvenim ustanovama, negdje i do 11 posto.

 

Tolika je, naime, stopa u KBC-u Split, u kojem je od 3482 zaposlena njih 293 na bolovanju duljem od 42 dana, a slijedi KB Dubrava i KBC Zagreb. – Imamo 2500 medicinskih sestara od kojih su mnoge, hvala Bogu, rodile i na rodiljskom su dopustu. Dio je “izraubanih” ljudi pred mirovinom. No dio vjerojatno zlorabi poziciju pa sam zatražio kontrolu bolovanja po svim klinikama i zavodima – kaže Ćorušić.

 

Mjesečno izvještavanje

 

Ministar Milan Kujundžić uveo je mjeru mjesečnog izvještavanja bolničkih ravnatelja kojima će izvještaje podnositi šefovi klinika. Svi se nadaju da će ta mjera polučiti neku racionalizaciju, a da je moguća, svjedoči primjer uspješne trojke – Lovrana, Infektivne i Rijeke. – To smo spontano uveli davno, svaki šef klinike mora biti fiskalno odgovoran i raditi s novcem koji ima, rasporediti ga da nikome ne uskrati – kaže prof. Branko Šestan, ravnatelj lovranske Klinike za ortopediju.

 


 

SDP: U samo godinu dana vlasti HDZ-a i Mosta dugovi bolnica narasli su s 2,5 na 5 milijardi kuna

 

- Postavlja se pitanje kako Kujundžić uz tri dopuštena posla i jedan koji se reklamira, a ne znamo radi li ga, stigne obavljati posao ministra. Neki dan nije znao da bolnice imaju veće dugove jer se bavi privatnim poslovima i prepucavanjem s ravnateljem bolnica o tome gdje je tko bio 1991. godine – naglašava Grbin.

AUTOR:
Tea Romić

 

Tražimo od Vlade da poduzme hitne mjere kojima će se zaustaviti stalni rast dugova bolnica diljem Hrvatske te da se sljedeći tjedan sazove sjednica Odbora za zdravstvo na kojoj će ministar zdravljaMilan Kujundžić prezentirati mjere kojima taj rast planira zaustaviti, poručili su danas saborski zastupnici SDP-a na konferenciji za novinare u Saboru. Podsjetili su kako su dospjele obveze bolnica 2011. godine, kada je SDP preuzimao vlast od HDZ-a, iznosili5,4 milijarde kuna, da bi zahvaljujući sanaciji bolnica na kraju vladavine SDP-ove Vlade 2015 godine ti dugovi iznosili 2,5 milijardi kuna.

 

- Međutim, HDZ-ova i Mostova vlada lani je donijela zakon kojim se sanacija prekida, pa su u samo godinu dana dospjele obveze ponovno narasle do 5 milijardi kuna. Dakle, ono se u četiri godine smanjivalo, vratilo se nakon godine dana vlasti HDZ-a i Mosta. Ovo je vrlo opasna situacija, a suzdržat ću se od ocijene da je katastrofalna, no brzo bi mogla postati takva – ocijenio je SDP-ov Peđa Grbin. Podsjeća da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ministru Kujundžiću odobrilo da uz posao ministra radi još tri posla, a, dodaje, na internetskim stranicama obiteljske klinike ministra stoji da i tamo radi.

 

- Postavlja se pitanje kako Kujundžić uz tri dopuštena posla i jedan koji se reklamira, a ne znamo radi li ga, stigne obavljati posao ministra. Neki dan nije znao da bolnice imaju veće dugove jer se bavi privatnim poslovima i prepucavanjem s ravnateljem bolnica o tome gdje je tko bio 1991godine – naglašava Grbin.

 

Njegov stranački kolega i bivši ministar zdravlja Siniša Varga kaže da ovako brzorastući dugovi bolnica zahtijevaju alarmantniju reakciju premijera Andreja Plenkovića od one koju je imao u slučaju Ine ili Agrokora.

 

- Premijer Plenković je ovih dana rekao da je za stanje u Agrokoru odgovornost na upravi te tvrtke, pa tom analogijom možemo reći da je za ovaj rast dugova bolnica odgovornost na njemu i ministru Kujundžiću jer je država vlasnik bolnica – komentira Varga. Podsjeća da su u njegovom mandatu prepolovljene liste čekanja, povećana je dostupnost zdravstvene zaštite te smanjeni rokovi plaćanja dobavljačima, da bi tijekom prošle godine sve to palo u vodu jer rokovi plaćanja dobavljačima kasne, liste čekanja su s 340 tisuća skočile na 800 tisuća pacijenata koji čekaju.

 

- Sanacija koja je zaustavljena pokazivala je rezultate, a problem je i što je sanacija predviđala da bolnice nakon što prime potrebni novac provedu reforme. Bolnice su primile novac, ali reformu koja je obuhvaćala 60 mjera nisu provele. Negativni trend iz prošle godine i iz mandata bivšeg ministra Daria Nakića nastavio se i sada u mandatu ministra Kujundžića. Vrijeme je da uzme uzde u ruke i stavi pod kontrolu galopirajućirast dugova – poručio je Varga. Osim rasta dugova, ali i listi čekanja, Varga upozorava i na potpuni podbačaj u upravljanju ljudskim resursima.

 

- Primjerice, u KBC-u Zagreb gotovo 20 posto zaposlenih je lani na bolovanju bilo duže od 42 dana. Prosjek države u bolovanjima je 3,6 posto, a prosjek hrvatskih bolnica je 11 posto. Ovako više ne ide, ako se brzo nešto ne poduzme, uništit će se zdravstveni sustav – zaključio je Varga.

 

>> U doba izbora Kujundžić ne želi udarati po džepu pacijenta

>> Donosimo ključne mjere reforme zdravstva! Evo što će se sve kontrolirati


 

Hoće li svaki ravnatelj trčati k Plenkoviću?

 

To što netko ima status branitelja nije argument da je ujedno i dobar ravnatelj bolnice.

Hoće li se ministar Kujundžić usuditi više ikoga smijeniti?

16.03.2017.

AUTOR:

Iva Puljić-Šego

 

U liječničkim krugovima, pa i onima bliskim HDZ-u, nakon smjene ravnatelja KB-a Dubrava, koja se prometnula u osobni obračun smijenjenog ravnatelja Tonija Kolaka i ministra zdravstvaMilana Kujundžića, formirao se specifičan pogled na nastalu situaciju. Liječnici se pitaju zašto se premijer Andrej Plenković upleo u obračune Kujundžića i Kolaka, kada ih je primio obojicu na razgovor. Iako to Kolaka nije spasilo i ipak je smijenjen, u liječničkim HDZ-ovim krugovima smatraju da ga je premijer primio jer je član HDZ-a i hrvatski branitelj. To smatraju krivom porukom jer to što neki ravnatelj ima status branitelja, premda je to časna pozicija vrijedna poštovanja, nije argument zašto bi netko trebao biti ravnatelj bolnice, ako pritom ima loše rezultate poslovanja.

 

Financijski rezultati KB-a Dubrava pokazuju da je ta bolnica dolaskom Kolaka imala lošije poslovanje nego prije, ali po negativnom poslovanju ne odskače bitno od ostalih bolnica. Liječnici se pitaju što će biti dalje nakon slučaja KB Dubrava. Pitaju se hoće li svi ravnatelji bolnica koje grcaju u dugovima, kada ih ministar Kujundžić prozove zbog lošeg poslovanja, trčati premijeru Andreju Plenkoviću po zaštitu. Uostalom, vidjeli su da je to učinio Kolak pozivajući se na svoju stranačku pripadnost i braniteljski status. Postavlja se i pitanje hoće li se ministar Kujundžić uopće više usuditi smijeniti nekog ravnatelja ili će automatski biti prozvan da je ratni dezerter? Smjena ravnatelja pretvorila se u priču o “dezerteru” i branitelju, što nema veze s poslovanjem bolnice, a to bi trebao biti fokus cijele priče.

 

– Ako pogledamo slijed nedavnih događaja, ovaj način provedbe plana racionalizacije troškova i saniranja dugova u zdravstvu na kraju ćemo platiti svi mi, a neuspješni ravnatelji će i dalje generirati dugove jer su rezultati i financijsko stanje kao i poštivanje zakona ipak sekundarni i pretpostavljeni “drugim kvalitetama“ – komentar je koji se čuje u liječničkim krugovima. Hoće li ministar Kujundžić nakon svakog svog “nepopularnog” poteza biti prozivan da je izbjegao liječničku radnu obavezu u ratu? Sad se postavlja pitanje je li važno to što radi kao ministar ili što (ni)je radio u ratu?

 


17.03.2017.

Donosimo ključne mjere reforme zdravstva! Evo što će se sve kontrolirati

Isti lijek jedna bolnica plaća 50, a druga 140 kuna ili pak kvadrat čišćenja u jednoj bolnici stoji 30, u drugoj 150 kuna, upozorava ministar

 

AUTOR:

Ivana Rimac Lesički

 

Povećati broj osiguranika dopunskoga zdravstvenog osiguranja, reorganizirati mreže bolnica i racionalizirati njihove nezdravstvene usluge, smanjiti upućivanje u bolnice, kontrolirati potrošnju lijekova – neke su od mjera koje čine program reformi zdravstva zacrtanih za provedbu u ovoj godini. Smanjiti dug zdravstva bez sumnje je prioritet, stoga se govori i o mjerama kontrole dežurstava liječnika, naplate potraživanja od pacijenata bez dopunskog osiguranja te kontrole nabave i potrošnje lijekova.

 

Zajednička nabava lijekova

 

Iako je provedba programa u tekućoj godini zacrtana, što je jasno iz dokumenta koji je u posjedu Večernjeg lista, činjenica je da konačan plan još nije stigao na Vladu. Stoga valja ostaviti prostora za eventualne izmjene ovih mjera, iako je nakon upozorenja i roka Europske komisije, vremena sve manje. Reforma u zdravstvu pod povećalom je Europske komisije, u kojoj ključnom mjerom, kako nam je potvrdio ministar zdravstvaprof. dr. sc. Milan Kujundžić, smatraju – kontrolu.

 

– Moramo kontrolirati potrošnju, opseg i kvalitetu obavljena posla i to da se nitko ne može skrivati iza velikih riječi. Svaku bolnicu, svako rodilište, svakog doktora i svaku potrošenu špricu i tabletu treba kontrolirati jer tu postoji prostor za uštedu i u Europskoj komisiji drže da je upravo to jedno od ključnih mjesta za postizanje uštede – opisao je ministar Kujundžić.

 

Uz detaljnu kontrolu ministar zdravstva navodi još dvije mjere od kojih se očekuje najviše uštede; deset posto prema stručnim procjenama na zajedničkoj nabavi lijekova, potrošnoga medicinskog materijala i opreme te funkcionalnoj integraciji bolnica.

 

Ovo potonje znači otvaranje dnevnih bolnica u ZagvozduMetkoviću ili Pločama te na sjeveru Istre.

– Pojedine odjele u kojima se malo radi treba zatvoriti, ostaviti dnevnu bolnicu i primaknuti usluge pacijentima te uštedjeti jer tu nema dodatnog troška. Samo iz područja Imotskog i Makarske rivijere za odlazak u Klinički bolnički centar Split godišnje se troši 15 milijuna kuna na putne naloge, a za taj novac može se kupiti potrebna oprema i platiti rad doktora u Zagvozdu te pacijentima približiti i olakšati da dobiju zdravstvenu skrb. Osigurali smo nepovratna sredstva za opremanje tih dnevnih bolnica i novac im je odobren – govori ministar zdravstva dodajući da se po pitanju Istre trenutačno dogovara optimalna lokacija.

 

Manje posjeta specijalistima

 

Prostor u kojem se još može „uštipnuti“ jest nabava lijekova, materijala i opreme, navodi ministar zdravstva, jer se mora dokinuti trenutačna praksa da, kako kaže, isti lijek jedna bolnica plaća 50, a druga 140 kuna ili pak da kvadrat čišćenja u jednoj bolnici stoji 30, u drugoj 150 kuna. U programu reformi uostalom i piše da je izrađena analiza nezdravstvenih troškova po bolnicama te da je zatražena pomoć vanjskih stručnjaka kroz program EK za potporu provedbi strukturnih reformi.

 

Svakako još treba istaknuti i da je posebna priča palijativna skrb te da se formira konkretan način brige za terminalne bolesnike izvan bolnice što je i zacrtano u reformskom planu.

 

Po pitanju primarne zdravstvene zaštite namjerava se europskim novcem financirati specijalizacije i edukaciju liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ulaganjem u primarnu zaštitu istovremeno se namjerava smanjiti upućivanje u bolnice na pretrage i specijalističke preglede za oko 15 posto jer će se na primarnoj razini omogućiti da liječnici mogu raditi više dijagnostičkih i terapijskih postupaka.

 

Izuzev kontrole propisivanja i nabave lijekova planira se jednom godišnje raditi izračun cijene lijekova i izmjene aktualnog Pravilnika prema kojem se utvrđuju referentne zemlje za određivanje cijene lijekova. Definiran je i nastavak informatizacije u zdravstvenom sustavu pa se izrijekom navodi razvoj niza e-usluga.

 

U tijeku su, da tako kažemo, završni radovi na navedenim točkama plana za hrvatsko zdravstvo, a nijedna od njih neće, istaknuo je ministar Kujundžić, u praksi značiti ukidanje ili smanjenje ijednog prava pacijentima.

 


Ključne mjere reforme zdravstva

 

VIŠE OSIGURANIKA DOPUNSKOG

Povećati broj ugovorenih polica dopunskog zdravstvenog osiguranja

 

RACIONALNIJE BOLNICE
Donijeti plan racionalizacije poslovanja bolnica i utvrditi dinamiku podmirivanja obveza

 

NACIONALNI PLAN RAZVOJA BOLNICA 
Povećati kapacitete dnevnih bolnica, neke odjele ukinuti odnosno spojiti...

 

OPREMANJE DNEVNIH BOLNICA
Raspoloživo je 725,5 mil. kuna iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014–2020

 

NEZDRAVSTVENE USLUGE
Plan za implementaciju nezdravstvenih djelatnosti (zaštitari, pranje rublja, čišćenje...)

 

RAZVOJ PALIJATIVNE SKRBI
Donosi se strategija razvoja palijativne skrbi od 2017. do 2020. godine

 

USAVRŠAVANJE LIJEČNIKA 
Financiranje usavršavanja doktora primarne zdravstvene zaštite iz fondova EU, i smanjenje upućivanja pacijenata u bolnice

 

OKVIR ZA CIJENE LIJEKOVA
Izrada propisa za uređenje utvrđivanja referentnih zemalja za određivanje cijene lijekova

 

BOLJA NABAVA SKUPIH LIJEKOVA 
Akcijski plan poboljšanja nabave inovativnih i skupih lijekova; revizija smjernica na listama HZZO-a

 

KONTROLA POTROŠNJE LIJEKOVA
Stroža kontrola propisivanja lijekova i kontrola potrošnje, posebno skupih lijekova

 

INFORMATIZACIJA SUSTAVA
Razvoj e-usluga u zdravstvu u sklopu EU projekta (uvođenje i nadogradnja sustava za plaćanje i mjerenje učinkovitosti)

 


KREĆE SPAJANJE HRVATSKIH BOLNICA, PRVO U OVIH DESET GRADOVA

Otkrivamo plan po kojem bi država trebala uštedjeti i do 30 milijuna kuna mjesečno.

 

AUTOR: Ivana Krnić

OBJAVLJENO: 11.01.2017.

Uštede, naravno, ovise od odjela do odjela, ali to je mjera koja se mora provesti ne samo zbog novca, nego i radi sigurnosti pacijenata i kvalitete usluge jer se tako stvaraju bolnički centri izvrsnosti

Opća bolnica Šibensko-kninske županije i Opća i veteranska bolnica “Hrvatski ponos” Knin, Županijska bolnica Čakovec i Opća bolnica Varaždin, Opća županijska bolnica Vukovar i Opća županijska bolnica Vinkovci, Opća bolnica “Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod i Opća bolnica Nova Gradiška te Opća županijska bolnica Požega i Gradska bolnica Pakrac bolnice su čiji bi se pojedini odjeli trebali spojiti.

Iako svi detalji još nisu poznati, odluke su predviđene za 4. kvartal godine. Ministar zdravstva Milan Kujundžić ranije je rekao da bi racionalno spajanje značilo uštede na mjesečnoj razini i do 30 milijuna kuna, no novac nije jedina, čak ni prva, smjernica zbog koje bi se provelo spajanje.

Naime, na ovaj način pokušat će se stvoriti centri izvrsnosti, što bi trebalo biti pozitivno za pacijenta, ali i za liječnike.

Preseljenje zahvata

Dakle, kažu nam sugovornici, ako se u jednoj bolnici rade mjesečno tri ugradnje stenta, a u onoj 20-ak kilometara dalje sto, logično je da se takav zahvat kompletno preseli. Tako će pacijenti ići kod liječnika s više prakse, a liječnici će također imati više operacija i usavršavati se. “Nepotreban” odjel više neće odnositi novac, a i liste čekanja će biti kraće.

Kako neslužbeno doznajemo, mislilo se na to da su bolnice blizu jedna drugoj i da udaljenost ne bude problematična.

Primjerice, udaljenost između Čakovca i Varaždina je oko 15 kilometara, što je otprilike slično kao kada pacijent iz zapadnog dijela Zagreba odlazi u Klinički bolnički centar Dubrava.

Inače, pravo na naknadu za troškove prijevoza zdravstveno osigurana osoba ostvaruje ako je radi korištenja zdravstvene zaštite upućena u ugovornu zdravstvenu ustanovu u mjesto koje je udaljeno 50 i više kilometara od mjesta njezina prebivališta.

Bivši ministar zdravstva Siniša Varga kaže da je Masterplan u Hrvatskom saboru prihvaćen bez glasa protiv, dakle postoji nacionalni konsenzus da ga je potrebno provesti, a njegova glavna sastavnica je funkcionalno spajanje bolnica.

- Prva mjera racionalizacije zdravstva je infrastruktura (zgrade), druga je oprema, a treća su ljudski potencijali. Masterplan kroz funkcionalno spajanje zdravstvenih ustanova obuhvaća sve tri navedene mjere, a provedba ovog plana osigurava da ne dođe do povećanje participacije, cijene dopunskog osiguranja ili naplate nadstandarda građanima - kaže Siniša Varga.

Napominje da je teško reći kolike bi financijske uštede nastale spajanjem jer to ovisi o broju provedenih funkcionalnih spajanja.

Centri izvrsnosti

- Primjerice, spajanje urologija općih bolnica Varaždin i Čakovec uštedjelo bi 800 tisuća kuna. Ušteda, naravno, ovisi od odjela do odjela, ali to je mjera koja se mora provesti ne samo radi uštede, nego i radi sigurnosti pacijenata i kvalitete usluga jer se funkcionalnim spajanjem stvaraju centri izvrsnosti - kaže Varga.

Jedna od mogućih prepreka spajanja mogla bi se dogoditi ako osnivači i vlasnici općih i županijskih bolnica, a to su gradovi i županije, ne budu skloni tome da se iz njihove bolnice preseli neki odjel u drugu bolnicu.

Naime, 2013. godine, kada se krenulo u sanaciju bolnica, gradovi i županije prepustili su državi svoje ustanove na upravljanje (dok traje sanacija), a zauzvrat je država trebala preuzeti bolničke dugove. No, 2015. godine tadašnji ministarDario Nakić ukinuo je sanaciju pa su opće, odnosno županijske bolnice tako vraćene osnivačima. Dakle, u ovoj varijanti Ministarstvo treba dobiti “dozvolu” od vlasnika bolnica.

“Tražit ćemo podatke”

Goran Pauk, župan Šibensko-kninske županije u kojoj su dvije bolnice, šibenska i kninska, čiji bi pojedini odjeli trebali biti spojeni, kaže da zna za takve planove.

- Nemam nikakve konkretne podatke. Načelno nisam ni za niti protiv, ali smatram da nema nekih bitnih pomaka nabolje s takvim rješenjima. Ono što ćemo sigurno tražiti su svi parametri, od financija, kako to utječe na pacijente, ali i na liječnike - kaže Pauk i dodaje da se jasno treba znati tko upravlja bolnicama.

Jer, ako je, kaže Pauk, lokalna samouprava vlasnik, onda ne bi trebali za svaku iglu ili zaposlenje pitati državu.

- Treba se jasno postaviti kako sustav funkcionira jer jedino tako se može nešto dobro dogoditi, a što se spajanja tiče, o tome će se itekako trebati raspravljati - ističe Goran Pauk.

 


INTERVJU

Kujundžić imavelike planove za zdravstvo, otkrio i što će se sve mijenjati za pacijente

Piše: Hina
nedjelja, 15.1.2017.

 

MINISTAR zdravlja Milan Kujundžić u razgovoru za Hinu pojašnjava najavu da se kreće u funkcionalno spajanje bolnica i bolničkih odjela, kolike će to donijeti uštede i kako će se odraziti na pacijente, govori o naraslom deficitu i mogućnosti nove sanacije zdravstvenog sustava, te najavljuje skoru objavu Pravilnika o specijalizacijama i poteze za poboljšanje stanja u obiteljskoj medicini.



Ovih se dana u javnosti pojavila najava da krećete s funkcionalnim spajanjem bolnica i bolničkih odjela, u kojoj je fazi ta namjera?

To je ideja koja se provlači već desetak godina. Bolničku mrežu treba prilagoditi sadašnjem vremenu i došlo je vrijeme da se to provede, ali se pritom ni jedna bolnica neće zatvoriti. Radimo analize i dosad sam obavio puno razgovora, a u ponedjeljak imam razgovor sa županima, među ostalim, i na tu temu. Uistinu je nepotrebno da na 15 do 20 kilometara udaljenosti imamo brojne odjele koji se dupliraju, a koji nemaju dovoljan broj postupaka i pacijenata. Radna verzija jest da se neće spajati uprave bolnica već odjeli. U svim bolnicama ostat će četiri osnovna odjela - interna, kirurgija, ginekologija i pedijatrija, kao i dnevne bolnice prema postojećoj shemi. To znači da pacijent s, primjerice, neurološkim ili oftalmološkim tegobama neće trebati ići u bolnicu, gdje će biti ležeći bolesnici, nego će pregled obaviti u svom gradu. Podaci nam govore da se kroz dnevnu bolnicu i bolničke ambulante odradi više od 95 posto pacijenata, te da samo njih pet posto ima potrebu za hospitalizacijom, pa se nameće pitanje ima li zbog tih pet posto pacijenata logike držati krevete i organizirati dežurstva na dva mjesta.



Nacionalni plan bolnica, tzv. Masterplan, vašeg prethodnika Siniše Varge istekao je prije Nove godine. Mislite li donositi novi dokument o tome i koliko su vam prihvatljiva rješenja iz Masterplana?

Više puta sam rekao da ne treba "otkrivati toplu vodu" niti bacati blato na prethodnike. Ne vidim razloga zašto na tragu tog Masterplana ne bi nastavili. Kako zemljopisne udaljenosti nameću rješenja, zna se koje su to bolnice. Primjerice, blizu su Našice i Osijek, Vukovar i Vinkovci, Slavonski brod i Nova Gradiška, Pakrac i Požega, Koprivnica i Virovitica, Varaždin i Čakovec, Knin i Šibenik itd. Spajanjem bolničkih odjela postići će se bolja kvaliteta jer će liječnici imati priliku obavljati više postupaka, a ostvarit će se i uštede koje bi, prema preliminarnim procjenama, u prvoj godini iznosile 30-ak milijuna kuna. Pritom treba naglasiti da ni jedan pacijent na području s kojeg će biti premješten odjel s ležećim krevetima neće biti ugrožen u dostupnosti zdravstvene zaštite jer će većinu pregleda moći obaviti u dnevnoj bolnici, kao i dosad. Novi model će nam, s druge strane, otvoriti prostor za smanjenje nepotrebnog broja akutnih kreveta i za povećanje kreveta za produženo liječenje, odnosno palijativnu skrb, kojih nam nedostaje, bez ulaganja dodatnog novca. Dokument bi trebao biti pripremljen za realizaciju do kraja godine. Vidjet ćemo hoćemo li s primjenom krenuti još u ovoj godini, ali stvari ne treba lomiti preko koljena, kako se sve to ne bi doživjelo kao neko nasilje, već kao čin u kojem će većina, a prvenstveno pacijenti, prepoznati da je to za njihovu dobrobit.



S obzirom da kao ministar nemate ingerenciju nad županijskim bolnicama, za takva spajanja morat ćete dobiti suglasnosti županijskih skupština, pa je za očekivati da će biti otpora.

Otpor uvijek postoji prema svemu novome, međutim, na više mjesta sam razgovarao o tome i kad se izlože argumenti većina se slaže da je to opravdano. Naravno da će se uvijek postavljati pitanja - zašto ne ostaviti neurologiju ili oftalmologiju u mom gradu, no u sadržajnom smislu većina se slaže da nemamo dovoljno resursa za održanje ovakvog sustava. Nemamo dovoljan broj liječnika i medicinskog osoblja s obzirom na broj pacijenata i izvršenost usluga. A zna se da kada ne izvodite dovoljan broj operacija, tada pada i kvaliteta usluge.

 

S obzirom da je zdravstveni sustav ove godine dobio gotovo jednako novaca kao i lani, a da su dugovi narasli na oko 4 milijarde kuna, kako ćete rješiti taj deficit?

Dugovi su oko 4 milijarde kuna, a dospjelih je oko 1,5 milijarde kuna. Većina rokova plaćanja vrti se oko godinu dana, a raspon ide od 5-6 mjeseci do dvije godine. Bolnice prosječno mjesečno imaju manjak prihoda od 5 do 8 posto. Taj bi novac trebalo podmiriti izvan sustava, a ne iz mjesečnih limita. Zdravstveni sustav nema unutar sebe prostora da riješi postojeći deficit, odnosno nećemo moći toliko uštedjeti da bi mogli podmiriti dugove. Ova Vlada je taj problem naslijedila i morat će naći načina da to riješi - hoće li to biti neki oblici sanacije, kao dosad, ili neke druge forme, u ovom trenutku ne znam, ali novac će se morati pronaći jer ga u sustavu nema. U ovom trenutku na razini Vlade ne baratamo nikakvim konkretnim programima vezanim uz povećanje prihoda, iako smo svi svjesni da će se morati posezati za mjerama za kakvima su posezale i druge zemlje.



Ne isključujete mogućnost nove financijske sanacije sustava?

Zovimo to kako god hoćemo, ali deficit uvijek netko mora platiti. U zdravstvu je sada osnovno kako s ovom količinom novca u proračunu uspjeti zadržati zdravstvenu zaštitu na istoj razini i planirati tako da deficit bude što manji. S 22 milijarde kuna ne može se naći čarobno rješenje preko noći, no imamo nekih desetak mjesta gdje ćemo pokušati ponešto uštedjeti, a da pritom ne bude umanjena kvaliteta. Jedno od rješenja vidimo u objedinjenoj nabavi svih lijekova, generika i skupih i svih drugih lijekova, kako bi smo postigli nižu cijenu i određenu uštedu. Dosad su tako nabavljani samo generički lijekovi, a ostalo je svaka ustanova nabavljala za sebe pa imamo značajne razlike u cijenama. Zatim radimo na tome da se određivanje referentne cijene lijekova premjesti iz HZZO-a u Agenciju za lijekove (HALMED), čime bi se HZZO-u otvorio prostor da s dobavljačima može pregovarati o dodatnom smanjenju cijena. To je, primjerice, napravila Slovenija i postigla određene uštede. Također planiramo ići s objedinjenom nabavkom opreme, te pojačati kontrole izvršenosti rada. Veliki problem su nam bolovanja na koja odlazi puno novaca, a valjat će pojačati i kontrole upućivanja u bolnice iz obiteljske medicine.



Novi Pravilnik o specijalizacijama je prošao javnu raspravu, no još ga niste objavili. Jeste li, kako ste najavili, postigli konsenzus oko njega i je li točno da mu se protive župani koji ne pristaju na nižu naknadu u slučaju ranijeg odlaska liječnika?

Konsenzus je postignut s većinom dionika. Mislim da smo sada negdje "u sagorijevanju" jedne i druge strane u pozitivnom smislu. Uviđa se lagano da ako svatko brani svoje maksimalne interese, ide na štetu drugoga. Vjerujem da ćemo novi pravilnik, takav kakav jest, brzo pustiti. Kako su županijske skupštine bile protiv manjih odšteta za odlazak liječnika ponovno smo otvorili dijalog. Novi Pravilnik je pravičan, iako ne i idealan. On ne sputava mlade ljude u razvoju karijere, pa i u odlasku, a s druge strane daje određenu sigurnost županijama da će kroz odštetu, koja maksimalno iznosi 30-ak tisuća eura, moći pokriti nastali financijski i ljudski deficit.



Koordinacija hrvatske obiteljske medicine prigovara Vam da dajete nerealna obećanja o zapošljavanju 200 novih liječnika u primarnoj zaštiti. Što im možete odgovoriti?

Ne znam na temelju čega to misle. Svake godine medicinu u Hrvatskoj završi 500 do 600 ljudi i oni su na tržištu za specijalizacije. Iako je realno više njih zainteresirano za rad u bolnici i kliničkim granama nego u primarnoj zaštiti, mislim da ih se uz stimulativne mjere može zainteresirati za rad u obiteljskoj medicini. Nažalost, utvrdili smo da je lani raspisano svega 9 specijalizacija iz obiteljske medicine, tako da je novi Pravilnik o specijalizacijama važno što prije pustiti i zbog raspisivanja novih specijalizacija iz obiteljske medicine, hitne, pedijatrije, ginekologije i radiologije. U ovom trenutku smo spremni već u veljači objaviti natječaj za 180 specijalizacija iz primarne zaštite za koje imamo osiguran novac iz EU-a, prvenstveno za županije i mjesta koja su siromašnija i gdje je, uvjetno rečeno, manje atraktivno ići raditi, a uz to ćemo raspisati dodatnih 100 specijalizacija u primanoj zaštiti.

 


 

 

 

 



DUG U ZDRAVSTVU_2017.
DUG U ZDRAVSTVU_2017.





Plan spajanja bolnica 2017.
Plan spajanja bolnica 2017.


master plan na terenu
master plan na terenu


 

Ministar zdravlja Dario Nakić je na sjednici Vlade govorio o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te naglasio da se plaćanjem naknade za pregled u hitnom bolničkom prijamu želi pružiti medicinska pomoć doista hitnim slučajevima i spriječiti zloupotreba sustava.

 
„Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti uređuje se obveza koncesionara da sudjeluju u dežurstvu i pripravnosti“, kazao je ministar zdravlja Dario Nakić na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske. Istaknuo je da je zbog potrebe provedbe cjelovite reforme djelatnosti hitne medicine, sukladno Nacionalnom programu reformi, a u cilju osiguranja načela zdravstvene zaštite, osobito dostupnosti te jačanja uloge primarne zdravstvene zaštite, nužno i proširiti obvezni sadržaj ugovora o koncesiji. Također, rok kada prestaje rad u privatnoj praksi zakupom potrebno je produljiti do 31. prosinca 2017. godine, a djelatnosti za koje je potrebno produljiti rok prestanka rada u zakupu su ljekarnička djelatnost, djelatnost dentalnog laboratorija i pojedine specijalističke djelatnosti. Predlaže se da se Zakon donese po hitnom postupku.
 
Ministar zdravlja govorio je i o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Njima se predlaže povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite sa 60,13% proračunske osnovice na 90,20% proračunske osnovice, odnosno povećanje maksimalnog iznosa participacije s dvije na tri tisuće kuna. Također, propisuje se obveza osiguranim osoba na plaćanje naknade za pregled u hitnom bolničkom prijamu koji je obavljen na zahtjev osigurane osobe, i to u slučaju kada se pregledom ne ustanovi indikacija za hitnu medicinsku pomoć, a koja podrazumijeva pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji su nužni u otklanjanju neposredne opasnosti za život i zdravlje. Iznos naknade utvrđuje općim aktom Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravlje. „Naš cilj nije ubiranje dodatnih prihoda od naših osiguranika, već je cilj da oni koji su doista hitni, ugroženi, imaju pravo na vrijeme dobiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, a ne da se zloupotrebljava mogućnost sustava na ovakav način“, kazao je ministar. Dodao je, što se tiče reforme hitne pomoći, da će se povećati broj liječničkih timova hitne medicinske službe za 19 i to u slabo razvijenim, devastiranim područjima Hrvatske, koje karakterizira depopulacija i iseljavanje. „Povećanjem broja liječničkih timova u tim mjestima podižemo kvalitetu življenja“, istaknuo je ministar.
 
Isto tako, propisuje se da osigurane osobe oboljele od akutne psihijatrijske bolesti zdravstvenu zaštitu u cijelosti ostvaruju iz sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja, uređuje se pitanje donošenja mjera zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, proširuje se krug osiguranika kojima će se osigurati pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom koje je došlo do prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom bez primjene uvjeta od osam dana prethodno utvrđene privremene nesposobnosti; usklađuje se važeći Zakon s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola te Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu.

MINISTAR NAKIĆ O REFORMI ZDRAVSTVA

Tko može, neka plati bolji kuk

 

  • AUTOR: Goranka Jureško
  • OBJAVLJENO: 25.05.2016.

 

'Novac od dopunskog osiguranja morat ćemo preliti u obavezno i zato ćemo ići u izmjene zakona'

Zbog najavljene reforme zdravstvenog sustava koju će najviše osjetiti pacijenti, ministar zdravlja Dario Nakić od početka je mandata u središtu interesa javnosti.

Povećanje cijene police dopunskog osiguranja, uvođenje dodatnog osiguranja, promjene u hitnoj medicini, reorganizacija bolnica, povlačenje sredstava iz EU fondova samo su neke vruće teme. Za dio promjena koje bi trebale donijeti uštede u sustavu ministar je najavio da će se dogoditi već u prvoj polovici ove godine, no po njegovim riječima rokovi su ipak pomaknuti za većinu barem do jeseni. Ministar kaže da će se konkretni financijski rezlutati najavljenih reformi vidjeti ipak tek u 2017. godini.

Upravo je završena javna rasprava o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti. Najviše zamjerki odnosi se na novu organizaciju hitnih bolničkih prijema pa tako pučka pravobraniteljica traži da liječnik potpiše da pacijentu nije potrebna hitnoća, a ne trijažna medicinska sestra. Koji je stav Ministarstva?

- Trijažni list i otpusnica nisu isto. Otpisnicu uvijek potpisuje liječnik, trijažni list medicinska sestra. Već sada u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima (OHBP) imamo trijažnu sestru koja određuje stupanj hitnoće, a ovakvom reorganizacijom će trijažna sestra, uz određivanje stupnja hitnoće i ako nema potrebe za hitnim pregledom, uputiti pacijenta liječniku obiteljske medicine ili u izvanbolnički hitni prijem. Ako nije sigurna kako odlučiti, savjetovat će se s liječnikom koji će procijeniti ima li potrebe da pacijent ostane u bolnici na pregledu. Intencija je da se pacijent nikad ne vraća kući nego se nakon trijaže upućuje ili svom liječniku obiteljske medicine ili u izvanbolničku hitnu službu.

 

Ali papir na kojem piše da mora na drugo mjesto potpisuje medicinska sestra!

- Da. S tim da, ako postoji potreba za dodatnom medicinskom napomenom, to će dopuniti liječnik.

 

Riječju, ona je odgovorna ako je krivo istrijažirala i pacijent bude morao ponovno dolaziti u bolnicu ili, ne daj Bože, umre!

- Odgovornost u zdravstu leži na svim zdravstvenim djelatnicima koji su adekvatno osposobljeni za obavljanje svoje djelatnosti. U ovom slučaju, medicinska sestra nikada ne vraća pacijenta kući nego ga upućuje na daljnji pregled liječniku. Dosadašnjim načinom rada sestra i liječnici imali su veću odgovornost i opterećenje ostavljajući pacijente na dugotrajnom čekanju prije pregleda bez pravog uvida u hitnoću njihova stanja.

 

Nije li to opet jednako trošenje novca jer ako se ne pregleda u hitnoj, obavit će to negdje drugdje, a to opet treba platiti. Osim toga, bit će veća gužva u izvanbolničkim hitnim prijemima!

- Ne, neće. Naime, sad se nerijetko zaobilazi liječnik obiteljske medicine, odnosno redoslijed u sustavu i odmah se ide u bolnicu. Liječnici obiteljske medicine dežurat će u izvanbolničkim hitnim prijemima od 8 do 20 sati i tako će akutni, ali ne hitni pacijenti imati gdje dobiti pomoć.

Ušteda je u tome da će se u OHBP-ima smanjiti broj pretraga i liječnici će se više moći posvetiti hitnim pacijentima. Trijažu će pak raditi medicinska sestra s godinom dana staža u hitnoj službi ako je prvostupnica, odnosno tri godine ako ima SSS. Obavezan je i položeni ispit iz trijaže. Kad postoji dvojba, konzultira se liječnik. Riječju, oni sa šumom u uhu, koji žele previjanje ili ih boli grlo neće biti zbrinuti u bolnici. Realno će se događati da pacijenti koji su, primjerice, četvrte kategorije hitnosti budu prebačeni iz opreza u treću, ali objektivno ipak bi morao biti manji pritisak na hitne prijeme. Nije nam cilj naplatiti 150 kuna nego osloboditi dovoljno vremena liječnicima za hitne pacijente.

 

Vjerojatno ste svjesni opasnosti da ćete biti glavni krivac kad se prvi put bude pogrešno istrijažirao pacijent!

- Treba li svaki pacijent imati liječnika uz sebe? To je nemoguće. Događa li se da ljudi umru u bolnici premda su oko njih liječnici? Da, budući da je nemoguće predvidjeti sve komplikacije u pojedinim slučajevima. No, uvjeren sam da će biti manje propusta u liječenju koji su inače bili posljedica preopterećenosti.

 

Koji je realni datum za početak primjene novog sustava hitne pomoći?

- Ne mogu reći kada će to biti, ali nastojat ćemo da to bude tijekom srpnja zbog potrebne saborske procedure.

 

Kakva je financijska korist ove promjene?

- Očekujemo prije svega racionalizaciju u potrošnji laboratorijskih i dijagnostičkih pretraga. Na godišnjoj razini računamo da bi ušteda reorganizacije hitne mogla biti oko 50 milijuna kuna.

 

To je daleko od 500 milijuna kuna, koliko kažete da bi godišnje trebali vratiti za stare dugove. Osim toga, pokazalo se da sustav ne može funkcionirati bez otprilike 23 milijarde kuna.

- Mi to moramo uštedjeti na puno segmenata u cijelom sustavu. Primjerice, osim ovih 50 milijuna, oko 100 milijuna ušteda može se postići na lijekovima, odnosno kontrolom potrošnje. Veća će biti kontrola potrošnje skupih lijekova, za što je lani potrošeno oko 850 milijuna ili oko 150 milijuna kuna više nego godinu prije.

 

Znači li to da ćete smanjiti dostupnost skupih lijekova ili ćete zaustaviti stavljanje na listu novih lijekova?

- Ne, ali stručnjaci moraju prije svega reći jesu li indikacije za davanje nekih skupih lijekova opravdane. Formirat ćemo i povjerenstvo u HZZO-u samo za skupe lijekove. Sada imamo povjerenstva u bolnicma koja će predlagati liječenje, ali za dio lijekova zeleno će svjetlo morati dati i povjerenstvo HZZO-a u kojem će biti stručnjaci. Kad je riječ o skupim lijekovima, u kontaktu smo s britanskim NICE-om (tijelo koje određuje isplativost stavljanja lijeka na listu) oko implementacije njihovih smjernica. Moramo vidjeti postoji li mogućnost smanjenja troškova kroz zajedničku nabavu posebno skupih lijekova.

 

Neće li još jedno povjerenstvo produljiti čekanje pacijenta na liječenje?

- Ne bi trebalo.

 

Trebaju vam 23 milijarde kuna, kako ćete to ostvariti ako iz toga morate vratiti i dio dugova?

- Iz cjelokupne reforme i reorganizacije sustava treba doći do 500 milijuna kuna, a oko 400 milijuna od povećanja prihoda.

 

Drugim riječima, povećat ćete cijenu police dopunskog!

- To je nepopularna, ali nužna mjera.

 

No to je novac koji se ne može prelijevati u obvezno osiguranje!

- Mi ćemo to morati učiniti. To znači da ćemo ići u zakonsku izmjenu koja će omogućiti da se iz dopunskog osiguranja pokrivaju i troškovi obveznog.

 

Drugim riječima, dio građana će obvezno zdravstveno osiguranje plaćati dvostruko kroz doprinose i kroz dopunsko!

- Neće. Cijena police dopunskog u odnosu na druge zemlje u Hrvatskoj je bitno manja.

 

Što ćete učiniti s privatnim osiguravateljima. I oni imaju police dopunskog. Kako ćete im ‘oteti’ novac za obvezno, to je ipak njihova zarada?

- To ćemo učiniti ili pravilom o niveliranju prema kojem bi i oni morali snositi dio troškova obveznog osiguranja, osobito ako u njihovu portfelju budu mlađi osiguranici, ili će se privatni osiguravatelji izjednačiti cijenom police za sve osiguranike bez obzira na godine s HZZO-ovom policom.

 

Mislite da će to proći u EK?

- Uvjeren sam da hoće. Ići ćemo u izmjene Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.

 

Imamo nekoliko bolnica na čekanju za financiranje rekonstrukcije ili izgradnje nekih odjela poput Siska ili Bjelovara. Što s njima?

- Činjenica je da ni jednoj nisu bila osigurana sredstva iz fondova EU-a, odnosno nema suglasnosti za financiranje. Što dovoljno govori o ozbiljnosti namjere da se ti projekti i realiziraju.

 

I što sad?

- Najlakše je bilo nositi vreću punu obećanja. Sva su ta obećanja prebacivana na one koji dolaze. Za bjelovarsku bolnicu izdana je suglasnost na projekt 21. siječnja, kad je imenovana Vlada, s tim da je rečeno da će se morati financirati iz ‘alternativnih izvora’. Mi sada tražimo način kako možemo provesti izgradnju ili rekonstrukciju u realnim okvirima. Ne bi li nam trebala biti opomena ruševno stanje bolnice u zagrebačkom Blatu i brojnih drugih ne završenih projekata.

 

Što je s dječjom bolnicom Srebrnjak?

- Moramo dati suglasnost oko opravdanosti medicinskih sadržaja i procijeniti održivost projekta.

 

Situacija s opremom u bolnicama je alarmantna. Ima li pomaka?

- Konačno smo dobili odobrenje za nabavu tri 128-slojna CT-a za KBC-e Split, Osijek i Sestre milosrdnice koji bi trebali doći u rujnu. Potom bi se do kraja godine trebalo instalirati još devet 128-slojnih i još četiri 64-slojna uređaja, čime bi se situacija ipak popravila.

 

Najavili ste police dodatnog osiguranja nakon što stručna društva HLZ-a naprave smjernice za ‘standardno’ liječenje pojedinih zdravstvenih problema. Prema informacijama iz HLZ-a, tek će nekoliko smjernica možda biti gotovo do jeseni. Koja korist od toga i što to znači za primjenu dodatnog osiguranja?

- Do jeseni ćemo imati smjernice naših stručnih društava za liječenje dijabetesa, visokog krvnog tlaka, štitnjače te KOPB-a, odnosno astme. Slijedit će one za kontrole onkoloških bolesnika i za predoperativnu obradu te bol u leđima. To ćemo koristiti u određivanju nadstandarda i standarda.

 

Tako ćete imati dvije kategorije osiguranika, i to na temelju materijalnih mogućnosti. Zbog te je neravnopravnosti bugarski ustavni sud srušio nadstandard.

- Mislim da je dobro da građani koji si to mogu priuštiti plate svoju protezu kuka ili koljena po većoj cijeni, dobiju traženu uslugu, a i bolnice bi pri tome mogle nešto zaraditi. Konačna korist bila bi za sve, podizanjem kvalitete redovne usluge.

 

Kako kad je cijena rada ista i za lošiju i za kvalitetniju protezu?

- Pa na ugradbenom materijalu. Uvjeren sam da bi to bilo dobro za sustav.

 


‘Dugove ipak nećemo vratiti do 2018., kako smo obećali’

 

Čini se da će vam za sve te promjene trebati više vremena nego što ste planirali?

- Istina. Sad je već prošlo gotovo pola godine i pravi će se efekti zapravo vidjeti tek 2017. godine. Cilj nam je da postojeća dugovanja zdravstva vratimo do kraja mandata premda smo mislili da je to moguće do kraja 2018.

 

Krećete navodno u reformu bolnica od jeseni. Ne bi li se već sada trebao znati barem status svake bolnice. Što znači regionalna bolnica više razine, što niže razine, što županijske, što gradske, a što subregionalne? Izazvali ste negodovanja u bolnicama, primjerice, u Splitu i Šibeniku premda su kriteriji rangiranja još nepoznanica!

- Nismo imali namjeru izlazi u javnost s detaljima dok posao ne bude završen. Samo smo najavili da ćemo vidjeti kako bi se bolnice funkcionalno povezivale ne bismo li uveli više reda u bolnički sustav. Nikad nismo rekli što će u nazivu konkretno značiti regionalno više, odnosno niže razine. Sve reakcije došle su a da se ne zna o čemu se govori. Želimo definirati čime će se koja bolnica baviti. Ovo nije podjela po regijama jer ih i nemamo. Zato ne želim govoriti o tome dok sve ne definiramo. Kad budemo spremni, onda ćemo s tim izaći u javnost. Cilj nam je da pacijent ne luta u sustavu.

 

Znači li to da pacijent više neće moći odabrati u koju će bolnicu otići?

- Zapravo ne, ali želimo da jedan pacijent bude prijavljen, za pretragu ili zahvat samo na jednom mjestu, a ne kao dosad na pet.

 

Kako ćete to kontrolirati kad bolnice i ambulante nisu informatički umrežene?

- Istina je da se moramo informatizirati. Pokušat ćemo dobiti sredstva EU. Tako ćemo imati bolju kontrolu sustava. No, nemamo izbora i moramo smanjiti godišnji gubitak bolnica od 1,2 milijarde kuna. Da imamo veći BDP da pokrijemo ta dugovanja, ne bi bilo problema.

 


Utorak, 03.05.2016.

Sindikat zdravstva protiv izdvajanja nezdravstvenih djelatnosti iz sustava

 

‘PETICIJA SPRIJEČILA OUTSOURCING'

 

(Narod.hr) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi poručio je u utorak da Vladin plan reformi u zdravstvu predstavlja udar na djelatnost zdravstva i na građane, a posebno se protive ponovnoj nakani uvođenja outsourcinga, odnosno izdvajanja nezdravstvenih djelatnosti iz sustava, jer to smatraju načinom da se javni novac prebaci u privatne džepove.

 

Peticija spriječila outsourcing

 

"Sindikat će se tome usprotiviti i nećemo dozvoliti da nam se ljudi na taj način otpuštaju, a novac koji uplaćuju građani prebacuje u privatne džepove", rekao je predsjednik sindikata Stjepan Topolnjak na konferenciji za novinare.


Pritom je optužio ministra zdravljaDaria Nakića da ne želi razgovarati sa sindikatima. "Bili smo na razgovoru s ministrom samo jednom, i to na upoznavanju, a iako smo četiri puta tražili da pozove sindikate i upozna nas s reformama prije nego budu donesene, ministar je to odbio", kaže Topolnjak.

Podsjetio je kako je i prethodna Vlada namjeravala uvesti outsourcing u javne službe, što je spriječeno peticijom koju je potpisalo 740.000 građana. Tada su, kaže, napravljene studije koje su pokazale da bi se sa izdvajanjem popratnih službi troškovi poslovanja povećali za 30 posto.

Po podacima sindikata, trenutno je od 73.000 zaposlenih u zdravstvenom sustavu 16.000 nezdravstvenih radnika, odnosno 23 posto.

 

Troškovi zdravstva nisu nastali na "krpi i metli"

 

"Nisu troškovi zdravstvenog sustava nastali na ‘krpi i metli'. Ti ljudi koji održavaju sustav, prehranu i higijenu imaju najmanje plaće u zdravstvu, jer se radi o najnižoj kategoriji koeficijanata složenosti poslova", kazala je tajnica sindikata Tajana Drakulić.

Odlazak nezdravstenih djelatnika iz sustava, upozorava sindikat, mogao bi se negativno odraziti na građane i pacijente jer u bolnicama postoje standardi čišćenja kojih se treba pridržavati kako bi se od bolničkih infekcija zaštitile osjetljive skupine pacijenata poput kirurških pacijenta, kroničnih bolesnika ili novorođenčadi.

Budući da je bolnička prehrana 30 posto terapije, sindikalci pitaju koja je izvanbolnička kuhinja u stanju ispoštovati 50 dijetnih menija koji se spremanju u bolničkih kuhinjama.

"Stalno govorimo o nedostatku liječnika i medicinskih sestara, ali u bolnicama nedostaje i kadar koji obavlja poslove čišćenja, prehrane i tehničkih poslova, a bez kojih sustav također ne može", kazala je zamjenica predsjednika sindikata Anita Križan.

Navela je primjer pulske Opće bolnice gdje su angažirane tri agencije za čišćenje, ali se unatoč tome stalno zaposlene čistačice uključuje u poslove čišćenja tamo gdje ih ne obave agencije.

U zadarskoj bolnici, iz koje dolazi ministar Nakić, u bolničkoj kuhinji, koja mora raditi u skladu sa standardima sigurnosti hrane, zapošljavaju se studenti, a vanjske agencije za čišćenje angažiraju se da bi stalno zaposlene čistačice mogle iskoristiti godišnji odmor.

 

Sindikalci neće dozvoliti da se ljude šalje kući

 

U Samostalnom sindikatu smatraju da zakonski prijedlozi koje je ministar Nakić dosad poslao u javnu raspravu, suprotno njegovim tvrdnjama, ne jačaju socijalnu državu već sav teret prebacuju na zdravstvene djelatnike i građane.

Protive se ministrovom prijedlogu da medicinske sestre obavljaju trijažu pacijenta u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima (OHBP) i kažu kako neće dozvoliti da se ljude šalje kući, jer to nije humano i etično i suprotno je Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

"Kao netko tko je 35 godina radio u hitnoj medicinskoj službi, a devet godina u OHBP-u, mogu reći da nikada ni jednog pacijenta nisam poslao kući, a da ga nije pregledao liječnik, ili da je liječnik otpustio pacijenta, a da ga nije pregledao. To što se predlaže nije reforma", rekao je Topolnjak.

Sindikalci se protive i predloženom povećanju godina mirovinskog staža i pitaju kako će netko u zdravstvu sa 65 godina pružati njegu teškim bolesnicima.

 


 
Subota, 30.04.2016.

PROMJENE U ZDRAVSTVU

Vraća se outsourcing pratećih službi u bolnicama

 

Reforma primarne zdravstvene zaštite predviđa ograničenje broja pacijenata na 500 do 1500 po liječniku te jačanje patronažne službe

AUTOR: Romana Kovačević Barišić

(VEČERNJI LIST) Izdvajanje pomoćnih poslova u zdravstvu koje se planira u Planu reformi upućuje na to da outsourcing u zdravstvu ponovno postaje aktualan. Prethodna je Vlada odustala od outsourcinga u javnim službama nakon što su se sindikati digli na noge, a osobito je u zdravstvu izdvajanje pratećih službi bilo kritizirano zbog specifičnosti sustava. Sada se predviđa izdvajanje poslova kao što je pranje rublja, čišćenje nemedicinskih površina, tehničke službe održavanja i dr., što upućuje na djelomično "outsourcanje" - govori se o čišćenju nemedicinskih površina, što znači da tu ne bi spadale operacijske dvorane.

Reforma primarne zdravstvene zaštite predviđa ograničenje broja pacijenata na 500 do 1500 i po liječniku te jačanje patronažne službe. - Pozdravljamo, to je maksimum da bismo se kvalitetno posvetili pacijentima u optimalnih 25 pregleda dnevno. Očekujemo širenje mreže i zapošljavanje medicinskog kadra - kaže Ines Balint, predsjednica KoHom-a, napominjući da liječnici u ruralnim područjima imaju i po 2000 pacijenata.

O ključnim mjerama kao što su skuplje dopunsko zdravstveno osiguranje uz skuplju participaciju i uvođenje nadstandarda, reformi hitne medicine, proteklih se tjedana već puno govorilo u javnosti.

Također se u Planu navodi i daljnje objedinjavanje javne nabave i strože kontrole propisivanja lijekova, informatizacija sustava, reorganizacija mreže bolnica te racionalizacija i reorganizacija nezdravstvenih usluga u bolnicama. Strože kontrole propisivanja lijekova također ne zvuči ohrabrujuće za pacijente, a reorganizacija mreže bolnica upućuje na to da se iznova ide u izradu masterplana. - Zanimljivo je kako se pozivajući na postignuto spominje i Program plus i njegov učinak skraćenja listi čekanja, a ministar Nakić ga je ukinuo. Tko je onda pisao dokument?! - pita se Siniša Varga.

 


29. 04. 2016.

Sindikati: Ne možemo prihvatiti reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava

 

(SLOBODNA DALMACIJA) Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Nezavisnih hrvatskih sindikata Mladen Novosel i Krešimir Sever poručili su u petakda nikako ne mogu prihvatiti program reformi koji je Vlada jučer usvojila na sjednici, akoji će do kraja mjeseca uputiti Europskoj komisiji - jer to nisu reforme o kojima su slušali u kampanji prije, za vrijeme i nakon izbora.

"Naslušali smo sejednu riječ u svim tim kampanjama i razgovorima, a to je - reforme. Sto dana od formiranja Vlade usvojen jepaket reformi koje bi trebali poslati Europskoj komisiji. Radi se o paketu reformi koje nisu oneo kojima smo slušali u predizbornoj kampanji i poslije izbora", rekao je predsjednik SSSH Mladen Novoselna događaju "Praznik rada u Tvornici" koji je taj sindikat organiziraou sklopu obilježavanja Međunarodnog praznika rada, 1. maja.

 

Nismo bili uključeni u izradi reformi; svi naši prijedlozi i primjedbe odbijeni su

 

O mjerama su, kaže Novosel, čuli z medija, a iako je, dodao je,premijer Tihomir Oreškovićnapominjao da će sa socijalnim partnerima imati kvalitetan socijalni dijalog, socijalni partneri su imali mogućnost samo jedan mali dio tih reformi dobiti, ne na uvid,već kroz informaciju kroz pet sastanaka s Vladom.

"Izašao je dokument na 127 stranica koji ne samo da nisu vidjeli socijalni partneri, već ni pojedini ministri, a pogotovo članovi vladajuće koalicije. I onda se očekuje od socijalnih partnera da podržimo paket. Pa ne možemo ga podržati", poručio je čelnik SSSH-a.

Kaže kako nisu bili uključeni u izradu,a čak i onaj dio u koji su bili uključeni, ništa od niza prijedloga i primjedbi koje su iznijeli nije bilo prihvaćeno.

"Kako prihvatiti mjere gdje se krozzdravstveni sustav ima za ciljzavući ruke u džepove hrvatskih građana, pogotovo onih siromašnijih. Preostat će da će oni koji mogu platiti svoje liječenje imati šanse biti zdravi,a oni koji neće moći platiti morat će se pomiriti s time da im jedino Bog može pomoći. To nije i ne može biti cilj zdravstvene reforme", ustvrdio je.

Pozvao je i one koji rade na reformama daobiđu gradilišta i tvornice i pokušaju pronaći radnika sa 65 godina. "Neće ih naći jer su ili prethodno dobili otkaz ili sumorali otići u invalidsku mirovinu", dodao je Novosel.

"Doista bih volio da ova Vlada nakon početnih koraka shvati da ne može ići u pravcu ka kapitalu, profitu i doista bismo željeli kroz socijalnih dijalog izraditi zakone po mjeri čovjeka", naglasio je, najavivšida ćeu suprotnome sindikati poduzimati daljnje akcije.

 

Sever: Čini mi se da će rezultat ovih reformi biti lomljenje hrvatskih građana

 

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever također je kritizirao Vladine reforme,posebno mirovinsku i zdravstvenu reformu.

"Čini mi se da će rezultat ovih reformi biti lomljenje hrvatskih građana. To što se trenutno najavljuje, u jednom dijelu ima pozitivnih dijelova, no ono što ne možemo podržati su reforme vezane uz izmjenu mirovinskog i zdravstvenog sustava", naglasio je.

Upozorio je da je uvremenu u kojem je nezaposlenost mladih dvostruko veća od nezaposlenostiu EU, u uvjetima u kojima mladi masovno napuštaju Hrvatsku, gdje ih se 71 posto anketiranih izjasnilo da poslije završenog obrazovanja namjeravaju napustiti Hrvatsku- produživati rok za odlazak u mirovinu i skraćivati prijelazno razdoblje predstavlja dodatni udar na generacije koje bi trebale raditi.

"Nikako ne možemo podržati ove promjene vezane uz skraćivanje prijelaznog razdoblja, ponajprije kod izjednačavanja žena i muškaraca na 65 godina starosti i ubrzavanje produljenja starosne mirovine do 67 godina starosti", poručio je Sever.

Vezano za reformu zdravstvenog sustava, kazao je da u uvjetima u kojima netko poskupljuje participaciju i to za 50 posto, izravno prisiljava sve veći broj ljudi da se upisuju u dopunsko zdravstveno osiguranje koje će pri tome poskupjeti za19 kuna.

"Imat ćemo situaciju da će dio mlade populacije bježati prema privatnim osiguravateljima koji nude povoljnije police dok ih za starije ne nude ili su skuplje. U tim uvjetima će se seliti sustav na način da će se stariji osiguravati više-manje u državnom sustavu i bit će prisiljeni plaćati skuplje police, a mladi će bježati prema jeftinijem, što će povratno biti udar na taj isti sustav koji će u nastavku morati dalje poskupljivati. Država će se na kraju i izmaknuti iz dopunskog osiguranja i sve će ostati na privatnicima", kazao je čelnik NHS-a.

Komentirao je i dvije povorke za Međunarodnik praznik rada 1. svibnja - ona koju organizirajuSavez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) podgeslom"Ljude ispred profita", i ona u organizacijisindikata Tehnos i još nekoliko sindikata i udrugapod nazivom "Kapital napada, radnice i radnici vrijeme je za otpor", rekavši da se ne radi o svađi.

"Ne radi se o svađi već o tome da će se s dvije strane krenuti, a poruka jeista - nezadovoljni smo sustavom", kazao je.

Na događaju u Tvornici jedodijeljena i nagrada SSSH „Srce sindikalne solidarnosti“ istaknutim borcima za radnička prava, te nagrade autorima najuspjelijih idejnih rješenja dospjelih na natječaj SSSH i Sekcije mladih SSSH za izradu prvomajskog plakata.

Ujutro suu spomen na poginule hrvatske branitelje, predsjednici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Nezavisnih hrvatskih sindikata Novosel i Sever položilivijenac i zapalili svijeću kod središnjeg križa u Aleji hrvatskih branitelja na zagrebačkom groblju Mirogoj.

 


 

 

NAKON LJETA VELIKE PROMJENE U BOLNICAMA

'Bit će ukidanja i premještanja odjela'

o                               

ZaZZagreb, 01.05.2016.

Autor:D.D.N.

               U prva tri mjeseca ove godine bolnice su napravile novih 160 milijuna kuna duga, pa ministar zdravlja Dario Nakić najavljuje reorganizaciju bolničkog sustava koju trebaju provesti nove bolničke uprave, na čija čela, nakon prekida sanacije i imenovanja novih upravnih vijeća, idućega tjedna trebaju biti izabrani novi vršitelji dužnosti ravnatelja.

 

 

 

"U samo prva tri mjeseca ove godine bolnice su napravile 160 milijuna kuna novog duga i nama je nužna reorganizacija bolničkog sustava i njegova racionalizacija jer na ovaj način ne možemo osigurati pružanjekvalitetne zdravstvene zaštite", rekao je Nakić Hini.

 

"Gdje su rupe iz kojih curi novac"

Zadaća novih bolničkih uprava bit će da zajedno s Ministarstvom zdravlja i HZZO-om, koji će pojačati kontrolu poslovanja bolnica, snažnije angažiraju svoje odjele za kvalitetu i vide "gdje su rupe iz kojih curi novac u velikim količinama".

Dosadašnji sustav plaćanja bolnicama za obavljenu uslugu, kaže Nakić, stimulirao je potrošnju kako bi se prikazali bolji rezultati poslovanja. Bolnice su bile stimulirane da fakturiraju više usluga jer su mogle dobiti dio novca od onih bolnica koje su fakturirale manje, pa je tako većina njih počela iskazivati veći opseg obavljenog posla, ali ne zbog stvarnog posla već zbog načina fakturiranja i snalaženja uprava, o čemu svjedoči i podatak o neuobičajeno velikom broju komplikacija u liječenju.

Stoga Dario Nakić poručuje da bolnicama koje su fakturirale iznad ugovorenog limita taj višak neće biti plaćen, jer takva obveza ne stoji u ugovorima koje su potpisale s HZZO-om.

 

Bolnice se snalazile

"To je bilo snalaženje ustanova, koje im ja nimalo ne zamjeram. One su iskoristile dane mogućnosti, ali sada se moramo svesti u realnost", kaže ministar i upozorava da su bolnice novi dug stvorile iako su dobile iste iznose bolničkih proračuna kao i lani.

Osim financijske racionalizacije Nakić najavljuje novu strukturu bolničkog sustava, koja predviđa jednu bolničku ustanovu nacionalne razine, osam regionalnih bolnica, dvije subregionalne i ostale, lokalne bolnice.

Bolnice će biti funkcionalno povezane, pa će tako svaka od lokalnih bolnica biti usmjerena prema jednoj regionalnoj ustanovi, u kojoj će se pacijentima pružati usluge koje im neće moći pružiti njihova lokalna bolnica.

"U nekim bolnicama morat ćemo reorganizirati njihove djelatnosti kako bi mogli poticati kvalitetu. Bit će i ukidanja ili premještanja odjela, no cilj nam je da se bolničke ustanove ne zatvaraju, već da ih kroz racionalizaciju zadržimo, jer često su ustanove u malim sredinama važne za održanje života na tim područjima", kaže Nakić.

 

Stroža kontrola potrošnje lijekova

Reorganizacija bolničkog sustava, koja kreće poslije ljeta, nakon promjena u hitnoj bolničkoj službi, podrazumijeva strožu kontrolu financijskog poslovanja i potrošnje lijekova, a naročito antibiotika i posebno skupih lijekova, zbog čega će pri HZZO-u biti osnovano Povjerenstvo za posebno skupe lijekove.

Ministar najavljuje kako će sve bolnice dobiti odluke kada i koliko ljudi može ići na godišnji odmor istodobno, te da će se strože kontrolirati radno vrijeme.

Posebnu pozornost ravnatelji će morati posvetiti indiciranostidijagnostičkih pretraga i listama čekanja, koje su veliki problem.

"Napokon treba reći što je prihvatljiva lista čekanja na neku pretragu, pa će pacijent, ako je ne obavi u tom roku, moći otići u drugu ustanovu, kojoj će onda ta usluga biti plaćena. Stimulirat ćemo ustanove da same vode računa o tome jer ne možemo dozvoliti da dijagnostički uređaj radi samo ujutro, a ne i poslijepodne", kaže.

Krajnji je cilj promjena u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima da hitni pacijenti na pregled ne čekaju više od sat vremena, a da se do dijagnoze dođe u roku četiri sata, napominje Nakić. (Hina)


Američke studije protiv naplate hitne pomoći: Pacijenti oštećeni, 93 posto »nehitnih« trebalo pomoć

Autor: Ljerka Bratonja Martinović

Objavljeno: 13. travnja 2016. 

 

Među pacijentima koji su imali takve teško razlučive simptome, njih 11 posto trebalo je trenutačnu hitnu pomoć, a 80 posto imalo je barem jedan abnormalni vitalni znak, najčešće problem s disanjem ili krvnim tlakom

Reducirati broj nehitnih pacijenata na hitnim bolničkim prijemima pomoću naplate »neopravdanog« pregleda u zapadnim su državama pokušali odavno, ali se pokazalo da takav model nije optimalno rješenje. Studije provedene u SAD-u pokazale su da je značajan udio pacijenata na hitnom prijemu procijenjen kao »nehitni«, i otpušten s dijagnozom koja se može riješiti kod obiteljskog liječnika, iako im je zapravo trebala trenutna medicinska pomoć ili čak hospitalizacija.

Simptomi gotovo identični

Simptomi s kojima su »nehitni« pacijenti došli na hitnu, s druge strane, bili su gotovo identični simptomima čak 88,7 posto svih pacijenata na hitnoj, pa su autori studije zaključili da trijažna dijagnoza nema mnogo veze sa simptomima koji čovjeka natjeraju da ode na hitnu pomoć. Tri najčešće dijagnoze bile su bol u abdomenu, akutna respiratorna infekcija ili nespecificirana bol u prsima.

Na temelju tog saznanja, stručnjaci su procijenili da se procjena stanja pacijenta ne bi trebala donositi u hitnoj službi samo na temelju postojećih simptoma, bez uvida u prethodno zdravstveno stanje pacijenta.  


Pogođeno stanje

U SAD-u su, naime, zbog rastućeg pritiska pacijenata na hitnu službu još prije desetak godina odlučili financijski destimulirati dolazak na hitni prijem, tako da se pacijentima koji ne dobiju hitnu dijagnozu naplati dio pregleda. Iako se ovo pravilo pokazalo financijski djelotvornim jer su troškovi hitne skrbi smanjeni, istraživanja govore da to za pacijente može biti iznimno štetno. U studiji objavljenoj 2013. godine u vodećem medicinskom časopisu JAMA, istraživači sa Sveučilišta California u San Franciscu na uzorku od 34.942 pacijenta ispitivali su usklađenost simptoma i otpusnih dijagnoza nehitnih pacijenata. Pokazalo se da je kod samo 6,3 posto pacijenata kojima su u hitnoj službi procijenili da im hitna pomoć ne treba, stanje potpuno »pogođeno«.

Među pacijentima koji su imali takve teško razlučive simptome, njih 11 posto trebalo je trenutačnu hitnu pomoć, a 80 posto imalo je barem jedan abnormalni vitalni znak, najčešće problem s disanjem ili krvnim tlakom. Među pacijentima koji su prema simptomima svrstani među nehitne, njih 12,5 posto trebalo je hospitalizaciju, svaki deseti među hospitaliziranima završio je na intenzivnoj njezi, a 3,5 posto na operaciji.


Preispitivanje odluke

Na temelju studije, autori su zaključili da bi i do 93 posto pacijenata koje trijažna sestra procijeni kao nehitne mogli imati dijagnoze koje se ne mogu riješiti u primarnoj zdravstvenoj skrbi. Zatražili su i preispitivanje politike naplaćivanja usluge ili odbijanja pacijenata na temelju takve dijagnoze.

– Obeshrabrivanjem pacijenata da koriste hitni prijem ulazi se u rizik da otpravimo pacijenta kome treba hitna pomoć. Većina pacijenata ipak odlazi na hitnu zbog hitnog ili ozbiljnog zdravstvenog problema – poručuje voditeljica istraživanja Maria Raven.  

Hitna služba trebala bi napustiti uvriježeni stav o prevelikom broju nehitnih pacijenata u njihovim čekaonicama. Barijere u pružanju skrbi ili naplati nakon pružanja usluge neće dati rezultata ni danas, ni u budućnosti – poručio je James G. Adams sa Sveučilišta Northwestern u Chicagu. Umjesto penalizacije, predložio je da se pažnja usmjeri na kompleksnije i skuplje pacijente čije se stanje, skupo za zdravstveni sustav, možda moglo prevenirati. 

 


08.04.2016.

Medicinske sestre u reformi hitne pomoći

 

Ovih dana u medijima možemo čuti nove reforme koje se spremaju u sustavu zdravstva, a izazvale su brojne reakcije građana, pacijenata i sindikata.

Prva reforma resornog ministarstva jest reforma hitne pomoći prema kojoj će po prijemu pacijenata trijažna medicinska sestra u OHBP-u procjenjivati je li neki pacijent hitan, te ako nije uputiti ga da se javi svom liječniku ili u izvanbolničku hitnu.

“Ako će pacijent i dalje inzistirati na pregledu u OHBP-u, prijedlog je da mu se naplati 150 kuna, a ako dobije ikakvu intervenciju taj će mu se iznos umanjiti za pola i iznosit će 75 kuna”, kako kaže resorni ministar zdravstva u viđenju reforme zdravstvenog sustava.

Predsjednica Glavnog vijeća našeg Sindikata Anica Prašnjak u izjavama za medije, ovih dana, jasno je istaknula kakva se odgovornost u tim slučajevima nameće medicinskim sestrama te ističe da medicinske sestre ne mogu preuzeti ulogu liječnika jer su educirane za zdravstvenu njegu bolesnika, a ovom najavljenom reformom je predviđeno da medicinske sestre obavljaju trijažu pacijenta u OHBP-ima i „nehitne“ pacijente preusmjeravaju obiteljskim liječnicima.
Medicinske sestre ne mogu preuzeti toliku odgovornost te će stoga biti teško provesti takvu reorganizaciju.

Više o aktualnoj reformi zdravstva pročitajte u nastavku.

 

HRT Dnevnik, 08.04.2016., 29min:50sec

rtl.hr:"Medicinske sestre glavne u reformi hitne pomoći"

24sata.hr: "Dio liječnika i sestara neće odbijati pacijente"

nacional.hr: "Nakić predstavio prijedlog reforme hitne pomoći"

net.hr: "Nakić: Želimo uštedjeti na nepotrebnim pretragama"


 

Predstavljen prijedlog najava reorganizacije i proširenja hitne bolničke mreže na razini cijele RH

 

Dana 8. travnja 2016. u prostorijama Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar u organizaciji Ministarstva zdravlja je održan sastanak na temu na temu prijedloga reforme djelatnosti hitne medicine.

Na sastanku je nazočilo stotinjak sudionika među kojima su bili ravnatelji, tj. sanacijski upravitelji domova zdravlja, županijski pročelnici za zdravstvo, rukovoditelji objedinjenih hitnih prijema zdravstvenih ustanova te ravnatelji županijskih zavoda za hitnu medicinu.
Na prvom je dijelu sastanka ministar zdravlja, doc. dr. sc. Dario Nakić, predstavio prijedloge izmjena i povećanja mreže hitne medicine dok je drugi dio sastanka bio rezerviran za pitanja i prijedloge od strane sudionika.

Predloženom Mrežom hitne medicine povećava se dostupnost i povisuje kvaliteta pružanja hitne medicinske skrbi. Dostupnost hitne medicine posebice se povećava u područjima udaljenima od bolničkih ustanova organizacijom profesionalnih timova hitne medicinske službe koji rade 24 sata u danu svih 365 dana u godini. Prilikom izrade plana vodila se posebna briga oko onih područja koja su imala veliku opterećenost i nedostatak kadrova i onih područja koja nisu bila pokrivena mrežom što se posebno odnosi na područja od posebne državne skrbi gdje je izražena velika depopulacija stanovništva i iseljavanje. Mrežom hitne medicine u mjestima koje nemaju bolničke ustanove povećava se broj timova T1 (u sastavu doktor medicine, medicinska sestra/medicinski tehničar i vozač) hitne medicinske službe koji su u mogućnosti pružiti najvišu razinu izvanbolničke hitne medicinske skrbi i time će se pacijentima pružiti bolja zdravstvena zaštita, a i smanjiti broj prijevoza i samostalnih dolazaka pacijenata u  bolnice kojima gravitiraju.

Mjesta koja prije nisu imala Timove 1 a koja ih sada dobivaju su: Mursko Središće, Klanjec, Sveti Ivan Zelina, Ivanić Grad, Grubišno polje, Orahovica, Drenovci, Glina, Ilok, Hrvatska Kostajnica, Ozalj, Slunj, Otočac, Korenica, Benkovac, Drniš, Primošten, Trilj i Orebić.

Također, na sastanku je još jednom potvrđeno kako su mjere uvođenja mogućnosti plaćanja pregleda namijenjene samo za objedinjene hitne bolničke prijeme a ne za izvanbolničke hitne prijeme te se odnose na pacijente koji su nehitni i nikako ne znače smanjenje dostupnosti usluga hitne medicinske skrbi. Radi o aktivnostima koje se poduzimaju kako bi se smanjilo opterećenje odjela hitne medicine OHBP-ova sa pacijentima koji imaju praksu zaobilaženja liječnika obiteljske medicine te dolaze izravno na hitne prijeme kao nehitni pacijenti. Cilj je da se na taj način smanji ugrožavanje prava i pravodobnosti intervencija kod stvarno hitnih pacijenata.

Prijedlog nove mreže hitne medicine uključuje i hitni zračni  medicinski prijevoz za potrebe pacijenata sa otoka i dislociranih područja koji će osigurati i dva helikoptera Oružanih snaga Republike Hrvatske koja će biti stacionirana u vojarni „Knez Trpimir“ Divulje, Split i u Zračnoj luci Rijeka, otok Krk.

Hitni zračni medicinski prijevoz pacijenata za područje Splitsko-dalmatinske županije, Dubrovačko-neretvanske županije, Šibensko-kninske županije i dijela Zadarske županije obavljat će se pomoću helikoptera stacioniranog u bazi „Knez Trpimir“ Divulje, Split, dok će se hitni zračni medicinski prijevoz pacijenata za područje  Primorsko-goranske županije, Istarske županije, Ličko–senjske županije i dijela Zadarske županije obavljat pomoću helikoptera stacioniranog u bazi Zračna luka Rijeka, otok Krk.

U tijeku su pregovori s Ministarstvom unutarnjih poslova da se tijekom turističke sezone otvori još jedna baza u na području Dubrovačko-neretvanske županije te se očekuje brza realizacija sporazuma u periodu od 1. lipnja 2016. do 1. listopada 2016. godine.

Na kraju sastanka izraženo je zadovoljstvo i suglasnost svih sudionika oko prijedloga reforme i reorganizacije hitne službe koja bi sa provedbom trebala započeti u roku od maksimalno dva mjeseca. Odlučeno je kako će se zajedničkim radom i suradnjom raditi na postizanju veće efikasnosti, pristupačnosti, racionalizaciji i optimalnoj pokrivenosti te dostupnosti cijelog sustava.
  




Nakić:


13.06.2016.

 

MINISTAR zdravlja Dario Nakić u emisiji Veto na Jabuci TV ponovio je kako Vlada ne odustaje od povećanja dopunskog te najavio nova poskupljenja

 

Najavio je kako planira svima onima koji ne plaćaju to dopunsko osiguranje povećati limit participacije za 1000 kuna. Dakle, svi koji završe u bolnici bez dopunskog osiguranja plaćat će maksimalni iznos računa za uslugu od 3000 kuna, a ne 2000 kuna koliko je sada bilo.

"Naš prijedlog ide da povisimo limit na 3000 kuna. Ranije je isto bio takav iznos. Kada pogledate koliko iznosi račun nakon bolničkog liječenja, tek tada vidite koliko to košta u bolnici. Vaš izbor je hoćete li plaćati dopunsko ili ne. Ovo nije elitizacija zdravstva, upravo suprotno, sve što radimo, radimo na tome da zdravstvo ostane javno i socijalna kategorija", rekao je Nakić.

Onima koji plaćaju dopunsko osiguranje, povećanje od 19 kuna neće slijediti od 1. svibnja, već početkom lipnja, najavljuje Nakić.

"Odluka na HZZO-u"

"Najavio sam da ćemo povećati i poslao prijedlog, ali to odlučuje HZZO. Kroz sve to mora proći javna rasprava. Moj prijedlog je bio da krenemo od svibnja, ali nećemo stići. Cilj nam je da krenemo početkom lipnja", rekao je Nakić koji tvrdi da od svog prijedloga ne odustaje, pa bez obzira što je na temelju te najave 1000 ljudi otkazalo policu dopunskog osiguranja u HZZO-u.

Potvrdio je kako povećanje od 19 kuna neće povećati kvalitetu zdravstvenog sustava, već da se s njom pokušava zadržati ova razina.

"Prošle je godine kada nije bilo takvih najava od police odustalo njih 150 000. Tako je, dajemo sve od sebe da održimo sadašnji socijalni sustav zaštite. Nitko ne mora plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje, to je mogućnost koju plaća 1,6 milijuna ljudi da bi učenici, studenti, dobrovoljni darivatelji krvi, organa, oboljeli od malignih bolesti, transplantirani, invalidi i ostali ne bi morali plaćati dopunsko. Ostavio bih da redoviti studenti i učenici i dalje ne plaćaju, jer to su budućnost ove zemlje", branio je Nakić svoju odluku.

Priznao je da 300 milijuna koliko planira ovim povećanjem dopunskog uprihoditi nije dovoljno da pokriva cijeli sustav dopunskog osiguranja. Na pitanje je li to onda gašenje požara kantom vode odgovorio je da je to jedan dio priče.

"Tih 300 milijuna kuna, to je nešto da se popravi situacija. Mi moramo napraviti bolje i značajne uštede i racionalizaciju da sustav bude potpuno stabilan", rekao je Nakić.

I dok on tvrdi da mu je cilj da zdravstvo ostane javno, predsjednik SDP-a Zoran Milanović danas je rekao da sve što se događa nije čak niti sistemska privatizacija zdravstva protiv koje bi on isto bio, nego kaotična privatizacija zdravstva.

"Zoran Milanović je najbolji primjer kako treba kako voditi zemlju i zadužiti za dodatnih 100 milijardi kuna pokrivati troškove uzimajući nove zajmove. Mogu ja nastaviti ovako svakih dvije godine uzimati novih 3,5 milijuna kuna novih zaduženja. Je li to odgovorno ponašanje?", rekao je Nakić.

Tijekom emisije ministar Nakić najavio je kako je krenuo u potragu za lokacijom na kojoj će se izgraditi nova dječja bolnica koja se danas nalazi u neadekvatnom prostoru Klaićeve. Otkrio je kako su tri lokacije stavljene u uži izbor i da sada se mora pronaći adekvatan način financiranja izgradnje bolnica.

"Upravo danas sam bio u obilasku potencijalnih terena za novu bolnicu koja će imati nacionalnu razinu liječenja. Sadašnja bolnica u Klaićevoj ne zadovoljava kvalitetan standard za liječenje najmlađih bolesnika. Imamo nekoliko lokacija, ali prostor Srebrnjaka, nije gdje nije baš adekvatan prostor, stoga smo se koncentrirali na lokacije KBC Rebra, KB Dubrave i jedan prostor koji je neovisan u Novom Zagrebu koji se nalazi u blizini Velesajma. Za izgradnju takve bolnice stoji nam na raspolaganju dio sredstava iz EU fondova za posebno ranjive skupine kao djeca, te prodaja zgrade u Klaićevoj da se što bolje zatvori financijska konstrukcija", rekao je Nakić koji nije želio davati rokove kada će početi izgradnja te bolnice.

Jedan od najnepopularnijih ministara

Na opasku kako je u manje od 100 dana otkako je postao ministar od politički nepoznate osobe postao jedan od najnepopularnijih ministara, Nakić je rekao da se on svojom nepopularnošću ne zamara i ne gleda rejting. Na pitanje je li spreman ostati omražen i nepopularan i provesti svoj plan, nije dao jasan odgovor već je rekao da će pustiti javnost da o njemu sudi.

"Nisam došao sam da se nekome dodvoravam, nego da naš sustav učinimo kvalitetnim, da uvedemo red, održimo financijski održivim. Ne razmišljam o sljedećim izborima, ja sam ovdje sad i spreman sam napraviti sve najbolje što mogu, uvažavajući sve primjedbe i sugestije ako netko ima bolje ideje. Ali nitko nije predložio ništa bolje. Spreman sam provesti program koji će stabilizirati naš zdravstveni sustav. O vama će uvijek govoriti vaša djela", rekao je Nakić.

Na opasku kako je to očito dolina suza o kojoj je Karamarko pričao u kampanji Nakić je rekao da je on spreman biti uz Karamarka najnepopularniji.

"Tomislav Karamarko je dugo vremena najnepopularniji političar u Hrvatskoj. To je predsjednik moje stranke i čovjek koji ima viziju, ideju i upornost da ova zemlja stane na noge. Ako se s njim borim za to, nemam nikakav problem oko popularnosti", rekao je Nakić.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

OBJAVLJUJEMO TAJNI DOKUMENT

Reforma zdravstva: Sve poskupljuje i sve se privatizira

 

Piše: Ilko Ćimić
Objavljeno 05.04.2016.

"POVEĆANJE dopunskog osiguranja na 150 kuna, povećanje svih zdravstvenih usluga kako bi se smanjile liste čekanja i zadržali najbolji liječnici, povećanje cijene participacije s 10 na 15 kuna, izbacivanje države i prepuštanje dopunskog zdravstvenog osiguranja privatnicima", samo su neke od osnovnih smjernica ove Vlade koje se nalaze u dokumentu "Zdravstvena reforma" s oznakom "strogo povjerljivo". 

 

> Marijo Drlje za Index: Vlada se odriče 3 milijuna građana koji će ostati bez zdravstvene zaštite
> "Hrvati troše na cigarete i alkohol, mogu platiti i pet kuna više participaciju"

> Predsjednica Sindikata umirovljenika: Nakićeva nepromišljena mjera dovest će do rasta broja umrlih

 

Zdravstvena reforma samo za neke članove Vlade

U reformama je vidljiva apsolutna liberalizacija zdravstvenih usluga, pretvaranje HZZO-a u tvrtku koja će poslovati s dobiti većom od milijardi kuna, odbacivanje socijalnih kategorija, izlazak države i potpuno ustupanje dopunskog zdravstvenog osiguranja privatnim tvrtkama! Odnosno, kako kažu, zakonima tržišta.  

Dokument "Zdravstvena reforma" nastao je krajem prosinca i početkom siječnja ove godine, a kreiran je u središtu jedne privatne osiguravateljske kuće. Sudeći prema najavama Ministarstva zdravlja i prema dosadašnjim izjavama resornog ministra Darka Nakića i premijera Tihomira Oreškovića, riječ je o temeljnom dokumentu po kojem radi ova Vlada u sektoru zdravstva. 

"Zdravstvena reforma" predstavljen je kao strogo povjerljiv dokument i prema zamisli vrha države nije predviđen da ga vidi šira hrvatska javnost. Isto tako, dokument je podijeljen i predstavljen većini članova Vlade te svim važnijim i utjecajnijim političarima vladajuće Domoljubne koalicije i MOST-a.

Realne tržišne cijene

Među osnovnim smjernicama zdravstvene reforme je poskupljenje premije dopunskog HZZO-a na 150 kuna mjesečno te bavljenje HZZO-a isključivo obveznim zdravstvenim osiguranjem. 

"Zadržati ista prava pacijenata u osnovnom zdravstvenom osiguranju uz realnu cijenu dopunskog zdravstvenog osiguranja", stoji u dokumentu. Procjena realne cijene je 19,50 eura, što bi bilo 150 kuna. Naglašeno je kako je u Sloveniji dopunsko osiguranje 28 eura, a da je po paritetu kupovne moći na istoj strani.

"Usmjeriti poslovanje HZZO-a samo na obvezno zdravstveno osiguranje uz odvajanje socijalnih transfera na teret državnog proračuna, te prepuštanje ostalih vrsta zdravstvenog osiguranja tržištu", stoji u osnovnim smjernicama Zdravstvene reforme, koje predviđaju reviziju naknada i prebacivanje socijalnih naknada HZZO-a u sustav socijalne skrbi. 

Posebno se obrazlaže i povećanje cijena zdravstvenih usluga koje će dovesti, kako misle kreatori reforme, do modernizacije bolnica i ustanova, ostanka liječnika u Hrvatskoj te će "smanjiti liste čekanja".

Sada smo u prvoj fazi privatizacije zdravstva

Valja naglasiti kako je sadašnji prijedlog ministra Nakića o povećanju mjesečne premije osiguranja HZZO-a sa 70 kuna na 89 kuna tek prva faza privatizacije zdravstva.

S druge strane, HZZO s dopunskim osiguranjem već godinama ostvaruje konstantan rast broja osiguranika, premije osiguranja i visoku razinu naplate premije pa i nije čudo da privatne osiguravateljske kuće žele izbaciti državu iz ovog posla te taj javni novac prebaciti u privatne džepove. Ovog puta uz svesrdnu pomoć vlasti. 

Tako je, prema dostupnim podacima, HZZO u 2013. godini i 2014. godini na temelju dopunskog osiguranja ostvario dobit veću od 400 milijuna kuna. Prošle godine ostvaren je minus od 41 milijun kuna, samo zato jer Država nije još platila za kategorije osigurane na teret Državnog proračuna. Tako je do sada uplaćeno 365 milijuna kuna, umjesto 818 milijuna kuna, što je 452 milijuna kuna manje od predviđenog.

U Banskim dvorima procijenili su kako se država previše zadužila kada su se  davala velika prava, odnosno beneficije braniteljima i nekim siromašnim skupinama. Od toga ne žele odustati, odnosno izbjegavaju se bolni rezovi, a prema ovoj "reformi", to bi se izbjeglo.

Umjesto rezova i nepopularnih revizija beneficija, Vlada je odlučila da je lakše sve privatizirati i prebaciti na teret građana.  

 


Nakić:Nisam vidio nikakav strogo povjerljivi dokument zdravstvene reforme

Piše: Hina
Objavljeno 05.04.2016.


MINISTAR zdravlja Dario Nakić opovrgnuo je u utorak postojanje "strogo povjerljivog dokumenta o zdravstvenoj reformi". 

Nakić tvrdi da Vlada nema nikakav dokument pod nazivom "zdravstvena reforma" i s oznakom strogo povjerljivo jer ga on nikada nije vidio.

"Nisu nam jasne brojne dezinformacije koje se trenutno objavljuju u medijima, s obzirom da mi u Ministarstvu nikad nismo takvo što prezentirali. Mediji su trebali objaviti i izvor tih dokumenata jer naše reformske mjere nisu u skladu s onim što se u njima govori", rekao je ministar Hini. 

Nakić kaže da u tom dokumentu ima nekih od planiranih reformskih koraka, ali većinom su u njemu navedena "nagađanja i stvari koje su apsolutno neistinite". "Nije točno da će se povećati polica dopunskog osiguranja na 150 kuna - to je potpuna neistina. Cilj je neistinito prikazati planirane reforme i uznemiriti javnost", kaže ministar.

"Cilj naših reformi je da javno zdravstvo ostane javno, radimo sve protiv toga da se privatizira javni zdravstveni sustav jer ako nema financijske stabilnosti sustava, on će kolabirati, a rezultat će biti da se liječe samo oni koji imaju novca. Sve naše mjere usmjerene su prema stabilizaciji sustava i podizanju kvalitete, kako bi se mogli liječiti i oni s najnižim primanjima", rekao je Nakić i poručio da je cilj zadržati sadašnju razinu zdravstvene skrbi.

"Ne znam otkud idu te dezinformacije koje se dijelom odnose na kompletnu reformu zdravstva. Cilj je očito usmjeren protiv Vladinih nakana da se osigura stabilnost, sigurnost građana i povjerenje u zdravstveni sustav, te da se omogući da ljudi bez bojazni i straha ostvaruju svoja prava na zdravstvenu zaštitu. Očito se pokušava minirati namjera da se unutar sustava uvede red", ustvrdio je Nakić istaknuvši da te informacije sasvim sigurno nisu plasirane iz Ministarstva.

 


STRATEGIJA RAZVOJA

VIZIJA NOVOG ZDRAVSTVA MINISTRA NAKIĆA DO 2020. GODINE

Po pomoć na hitnu moći će se samo uz uputnicu ili u vozilu Hitne službe

Autor: Goranka Jureško

Javnost je već navikla da svaki ministar ima svoju strategiju zdravstva pa tome nije odolio ni Dario Nakić u izradi vizije razvoja ovog osjetljivog sustava od 2016. do 2020. godine.

(JUTARNJI LIST) Naglasak je očekivano na stabilizaciji financija, navodno učinkovitijoj, ali limitirano dostupnoj hitnoj medicini, fleksibilnosti plaća zdravstvenih djelatnika, novoj zadaći domova zdravlja i većem poslu za liječnike obiteljske medicine, dodatnom osiguranju nadstandarda, smanjenju lista čekanja, ponovnoj procjeni isplativosti outsourcinga, kao i očekivano "izmjenama i dopunama" master plana bolnica koji se vuče još od Ostojićeve ere, ali nikako da krene u život, reorganizaciji HZZO-a, ma što to značilo, ali na redu je i "preispitivanje" visine participacija, što zapravo znači njihovo povećavanje, najvjerojatnije za početak s maksimalnih 2000 na 3000 kuna po jednom boravku u bolnici. Riječju, i ovaj bi ministar rado učinkovitiji zdravstveni sustav ograničen financijskim mogućnostima, s tim da budu zadovoljniji i zdravstveni djelatnici i pacijenti, što je u pravilu nemoguća misija.

Novi način rada

Ministar je već najavio novi način rada tzv. objedinjenih hitnih bolničkih prijema (OHBP), što znači da bi oni koji dođu samoinicijativno "s ulice" mogli ostati bez te vrste bolničke skrbi. Naime, strategija predviđa da pacijenta na OHBP uputi liječnik obiteljske medicine ili da ga doveze Hitna pomoć. Može se dovesti i sam, ali će tada ambulantna trijaža odrediti tko će na taj način dobiti skrb. Odlučivat će medicinska sestra koja će morati imati tri godine iskustva i položen ispit za trijažu, s tim da će imati mogućnost konzultacije s liječnikom. Predviđeno je pet kategorija hitnosti, s tim da oni najhitniji idu direktno "u proceduru" bez trijaže. Pacijenti na promatranju u OHBP-u mogu biti najdulje šest sati, a u dnevnoj bolnici 24 sata. Pacijenti koji prema mišljenju sestre za trijažu nisu hitni, a inzistiraju na pregledu u OHBP-u, morat će sami platiti taj pregled ili pak biti dodatno osigurani za takav slučaj posebnom policom osiguranja.

Upravo to dodatno osiguranje koje također predviđa strategija moglo bi biti prijeporno jer bi se ono plaćalo za skuplje lijekove, bolji smještaj u bolnici, ugradbene materijale poput umjetnog kuka ili koljena, odnosno pacemakera koji su skuplji od onih preporučenih smjernicama stručnih društava. Udruge pacijenata, kao i neki stručnjaci, u tome vide otvaranje vrata korupciji u zdravstvu i prekomjernim pretragama bez ikakvih stvarnih potreba pacijenta. Predviđeno je da pravo na nadstandard (trebala bi plaćati država) imaju dobrovoljni davatelji krvi, koštane srži i organa, kao i trudnice.

Prva reforma

No, da bi zaživio takav novi način rada OHBP-a, nužna je reforma primarne zdravstvene zaštite, za što će trebati ipak nešto više vremena. Naime, da pacijenti navečer, praznicima i nedjeljom ne bi dolazili, primjerice, s grloboljom i visokom temperaturom u bolnice, nužno je da 24 sata dežuraju liječnici u domovima zdravlja. Kako je veći dio ordinacija trenutačno u koncesiji, odnosno liječnici su privatnici pa im domovi zdravlja ne mogu određivati radno vrijeme, strategija predviđa promjenu zakona koja bi omogućila sastavljanje mreže 24-satnog dežurstva domova zdravlja te preispitivanje koncesija. Ubuduće bi koncesije mogli dobiti ne samo liječnici primarne zdravstvene zaštite, nego i oni iz specijalistike, što znači da bi konkurencija bila veća, ali za to će trebati vremena.

Nove liste čekanja

Neizostavni dio svake strategije su liste čekanja koje ova administracija namjerava smanjiti informatičkim nadzorom, završetkom projekta e-naručivanja, nabavom novih uređaja, uključivanjem privatnika tamo gdje se pretraga ne može obaviti u medicinski dopuštenom roku, a moguće je da se to postigne i radom u dvije smjene. No, moglo bi se reći da je sve to već viđeno, pa ni rezultati vjerojatno neće biti ništa drukčiji. Upitan bi mogao biti prijedlog da bolnički prostor i opremu izvan radnog vremena koriste privatnici "kako bi se dobila dodatna zarada za bolnice". Budući da bolnice rade 24 sata, pitanje je što je to "izvan", a što "u radnom vremenu".

Veći dio strategije bavi se financiranjem sustava, odnosno naglasak je na transparentnosti i održivosti. Pritom se doslovno kaže "nužna je financijska racionalizacija i stabilizacija sustava uz ostanak HZZO-a izvan riznice te strogo poštivanje svih zakonskih odrednica koje definiraju financijske obveze prema Zavodu". Drugim riječima, po tome bi u sustav iz proračuna trebalo godišnje stići više od četiri milijarde kuna, što bi ga sigurno stabiliziralo, ali dosad taj "film" HZZO nije gledao.

Plaće prema učinku

Strategija se vrlo detaljno bavi liječnicima pa se tako govori o fleksibilnosti plaća, što je nemoguće dok su oni "državnih službenici" jer plaće "po učinku" nisu moguće. Liječnici koji žele raditi u manje razvijenim područjima trebali bi dobivati dodatne novčane potpore, smatra ministar. Predviđa se promjena zakona o reprezentativnosti sindikata, kao i strukovni kolektivni ugovor, ali i mogućnost rada "na posudbu" liječnika iz jedne u drugoj bolnici te dobivanje povoljnijih kredita za stan. Moguć je i državni fond za isplatu odšteta zbog liječničkih grešaka. Nije previše jasno što se u strategiji podrazumijeva pod "izmjenom kaznenog zakona radi zaštite zdravstvenih radnika" jer kazneno djelo je ipak kazneno djelo.

Na funkcionalno povezivanje bolnica, čime bi se smanjio broj odjela, koncentrirala oprema i kadrovi, trebat će pričekati prema ovom dokumentu desetak godina. U svakom slučaju, tek "izvedbeni" dokumenti za svaki segment dat će odgovore na brojna pitanja koja je ova strategija otvorila, ali na njih nije odgovorila.

 


Četvrtak, 31.03.2016.

U 2015. država nije pokrila dopunsko osiguranje na teret proračuna

HZZO

Prošle je godine država HZZO-u uplatila manje od polovice iznosa kojim proračun pokriva dopunsko zdravstveno osiguranje za osjetljive skupine građana, objavio je u srijedu HZZO i, na medijske upite o poskupljenju police, objasnio da procedura za poskupljenje počinje tek kad stigne takav nalog od Ministarstva zdravlja

 

(Novilist.hr) ZAGREB Prošle je godine država HZZO-u uplatila manje od polovice iznosa kojim proračun pokriva dopunsko zdravstveno osiguranje za osjetljive skupine građana, objavio je u srijedu HZZO i, na medijske upite o poskupljenju police, objasnio da procedura za poskupljenje počinje tek kad stigne takav nalog od Ministarstva zdravlja.

Kad Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) dobije službeni nalog Ministarstva zdravlja za podizanje cijene police dopunskoga zdravstvenog osiguranja, postupit će po redovitoj pravnoj proceduri, to jest stavit će odluku na javnu raspravu, a zatim će Upravno vijeće HZZO-a donijeti konačnu odluku na temelju analize javne rasprave, priopćio je u srijedu HZZO.

Ministar zdravlja Dario Nakić rekao je u srijedu kako je povećanje cijene police dopunskoga zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna od 1. svibnja mjera za povećanje prihoda zdravstvenog sustava.

HZZO je u priopćenju kojim odgovara na medijske upite o poskupljenju dopunskoga zdravstvenog osiguranja naveo da je broj valjanih polica 2.471.301, od čega je 881.779 na teret državnog proračuna za siromašnije građane, branitelje i ostale osjetljive skupine.

»Točno je da se iz proračuna ne dobivaju sva financijska sredstva koja bi trebala biti dobivena za pokrivanje prava koja je država dala osjetljivim skupinama. Za spomenuti broj polica na teret državnog proračuna trebalo bi HZZO-u biti uplaćeno 815 milijuna kuna, a država mu je 2015. godine uplatila 365.776.982,88 kuna«, kaže se u priopćenju Službe za odnose s javnošću.

Vlada je na twitteru objavila da konačna odluka o poskupljenju dopunskoga zdravstvenog osiguranja nije donesena jer se »još radi na kreiranju parametara za cjelovito rješenje«.




Uskoro svi podaci o pacijentu na jednom eKartonu


Izvor: Hina

Objavljeno: 06.09.2015.

 

 

 

Nakon što su u zdravstveni sustav 2011. godine uvedeni eRecepti i eUputnice za laboratorijske usluge, uskoro bi trebalo početi uvođenje eKartona, koji će na jednom mjestu objediniti podatke o zdravstvenom stanju pacijenata iz kartona u ordinacijama obiteljskih liječnika, kao i podatke u bolničkim informacijskim sustavima, ljekarnama i laboratorijima.

Projekt priprema Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) u suradnji s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla. Po njegovu završetku pacijenti više neće morati ići od ordinacije do ordinacije s fasciklima punim medicinske dokumentacije, već će svi njihovi podaci o ranijem liječenju, podaci iz eRecepta i eUputnice, izvješća o bolovanju i ostali podaci biti pohranjeni na jednom mjestu.

Uvođenje eKartona počet će u Karlovcu provedbom pilot-projekta u kojem će liječnicima obiteljske medicine biti omogućen pristup objedinjenim podacima za dio njihovih pacijenata, a nakon toga u proces će se uključiti i karlovačka Opća bolnica, kažu u HZZO-u.

 

Karlovac je odabran jer u njemu djeluje najveća polivalentna skupna praksa u Hrvatskoj, koja objedinjuje rad 24 ordinacije obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije.

Primjena eKartona, odnosno "elektroničkog zapisa o pacijentu", na prvih tisuću pacijenata započet će idućeg tjedna i trebala bi pokazati tehničke karakteristike novog sustava, izjavio je Hini karlovački obiteljski liječnik Goran Lazić, tajnik Europskog udruženja za uspostavu načela kvalitete elektroničkog zapisa o pacijentu.

Pilot-projekt ujedno će, kaže Lazić, pokazati kako će pacijenti reagirati na to što će podaci iz njihovih zdravstvenih kartona biti dostupni odabranim liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, bolničkim specijalistima, ljekarnama, laboratorijima i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Iako će se pacijenti moći opredijeliti i za opciju da pristup njihovim zdravstvenim podacima i dalje nema nitko osim njihovih liječnika, Lazić smatra da otvaranje kartona donosi nesumnjivu dobrobit za pacijente.

Pritom će se poštivati sve međunarodne norme zaštite podataka o zdravstvenom stanju pacijenata, pa će ti podaci biti vidljivi samo medicinskom osoblju. Za liječnike je to fantastičan dohvat podataka, ali je moguć samo ako to pacijent odobri, kaže Lazić.

Kao jedan od oblika zaštite podataka predviđa se da pacijent svaki put kada u njegov eKarton želi ući neki liječnik specijalist potpiše izjavu kojom mu to odobrava.

"Bez takve izjave liječnici neće moći ulaziti u eKarton. Izuzetak je nesvjesno stanje pacijenta, ali i tada pacijent mora naknadno znati da se u njegov eKarton ulazilo zbog hitnosti“, navodi Lazić.

sigurnost podataka uvjeren je i ministar zdravlja Siniša Varga koji kaže da nema straha od curenja informacija. Svih proteklih godina otkako postoji zdravstveni informacijski sustav poštuju se sve međunarodne norme zaštite podataka, a sustav je sigurniji i od bankarskog sustava, tvrdi Varga.

U HZZO-u ističu da je uvođenje eKartona od višestruke koristi za pacijente. Osigurava se puno veća sigurnost liječenja jer će liječnik prilikom bilo kakve hitne intervencije, uzimanja anamneze ili propisivanja plana liječenja moći vidjeti koju terapiju je pacijent do tada koristio, koje pretrage je obavio te od kojih bolesti boluje.

Također, eKarton će onemogućiti dupliranje nalaza i smanjiti „šetanje kroz sustav“ budući da će se podaci prenositi automatski.

Opseg podataka spremljenih na središnjem mjestu moći će se postupno povećavati pa se u eKarton mogu dodati i podaci o propisivanju i izdavanju medicinskih pomagala, podaci o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima i sl.

Predviđeno je da dio eKartona bude i portal za pacijente u kojem bi sami pacijenti mogli vidjeti i pratiti svoj zdravstveni karton
.




PROGRAM PLUS - NAJUSPJEŠNIJE BOLNICE
subota, 15.8.2015. 09:55
 
NAJUSPJEŠNIJA bolnica među najvećim hrvatskim bolničkim centrima u prvih šest mjeseci 2015. bio je KBC Sestre milosrdnice, dok se u istoj kategoriji na začelju najnovije rang liste Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) našla KB Dubrava.  Po HZZO-ovim pokazateljima uspješnosti i kvalitete, KBC Sestre milosrdnice povećao je za 34 posto izvršenje usluga, kapaciteti su mu stalno popunjeni između 95 i 98 posto, a povećao je broj operacija, pregleda i obrtaj pacijenata. Osim toga bio je i jedan od nositelja Programa plus te je najviše pacijenata obradio kroz Program 72 sata.
 

Zagreb, Rijeka i Merkur 

Nasuprot KBC Sestre milosrdnice, koji predvodi HZZO-ovu rang listu bolnica prve kategorije, na začelju te liste našao se KB Dubrava koja je podbacila prema gotovo svim pokazateljima uspješnosti i kvalitete, dok je splitski KBC osjetno smanjio popunjenost kreveta.

Uz KB Dubravu, najlošije rezultate u prvoj kategoriji ostvario je KBC Osijek, koji iz mjeseca u mjesec bilježi manji broj operacija, obrada u dnevnoj bolnici i povećava dužinu zadržavanja pacijenta u bolnici.

Preostala tri velika bolnička centra - KBC Zagreb, KBC Rijeka i KB Merkur, prema najnovijoj listi, poboljšali su poslovanje bez značajnijih odstupanja.

U drugoj kategoriji bolnica, u koju ulazi pet općih bolnica i KB Sveti Duh, najviše pokazatelja zadovoljili su KB Sveti Duh i opća bolnica Varaždin, a najmanje opća bolnica Dubrovnik.

Požeška bolnica i dalje je vodeća među općim bolnicama treće kategorije, dok su opće bolnice Gospić i Zabok na začelju liste uspješnosti. Najveći je napredak u četvrtoj kategoriji zabilježen je u našičkoj općoj bolnici, a najslabiji u ogulinskoj, koji je u toj kategoriji na dnu HZZO-ove ljestvice uspješnosti i kvalitete.

Splitu prijeti smanjenje kreveta; KB Dubrava možda radi loše zbog politike

Prosječna stopa popunjenosti kreveta porasla je u pet bolnica prve kategorije, a smanjena je u splitskom KBC-u i KB Dubrava.

S obzirom da je popunjenost kreveta u Splitu pala za čak osam posto, odnosno na 65,5 posto, Ministarstvo zdravlja ne isključuje mogućnost da se u toj bolnici smanji broj kreveta za akutne bolesnike i prenamijeni ih za druge odjele.

Jedan od najvećih iznenađenja HZZO-ove rang liste loš je plasman KB Dubrava, najlošiji među sedam najvećih hrvatskih bolnica.

U pola godine smanjili su prosječnu popunjenost kreveta s 84,2 na 81,5 posto, broj operacija i broj slučajeva obrađenih u dnevnoj bolnici (s 4259 u siječnju na 4058 u lipnju), a produžili su dužinu bolničkog liječenja (s 6,9 na 7,3 dana).

Ministar zdravlja Siniša Varga u nedavnoj izjavi za RTL nije isključio ni mogućnost da je za loše rezultate u Kliničkoj bolnici Dubrava odgovorna politička opstrukcija. "Određene djelatnosti u toj bolnici nisu se dale pomaknuti”, rekao je Varga, dodavši kako "ne zna je li politika u pitanju ili nešto drugo".

Sanacijski upravitelj Marko Banić u odgovoru Hini objasnio je rezultate u toj bolnici "specifičnostima vanjskih i unutarnjih činitelja koji utječu na poslovanje pojedine bolnice prve kategorije".

"Svaka od tih ustanova se nalazi u jedinstvenom položaju u odnosu na područje za koje skrbi u pojedinim kategorijama djelatnosti. Sukladno navedenom sve su bolnice učinile pomak, neke veći, a neke i zbog objektivnih okolnosti – manji.

Uprava KB Dubrava poduzela je odgovarajuće intervencije u vidu analize i objektivizacije ocjena, a poduzete su i mjere za poboljšanje pokazatelja uspješnosti i kvalitete gdje za to postoje mogućnosti", kaže Banić.

Bolnice od siječnja u cijelini rade bolje

Od prvih objava rezultata krajem 2014., bolnice su u cjelini povećale broj zadovoljenih kriterija za čak 40 posto. Dio bolničkih prihoda sada izravno ovisi o broju pruženih usluga pacijentima jer ih HZZO plaća po učinku pri čemu posebno honorira efikasnost i kvalitetu pa bolnice zahvaljujući tome svoje proračune mogu uvećati za pet posto.

"Bolje bolnice osigurat će financijsku održivost, investicijsko održavanje i razvoj struke", komentirao je rezultate za Hinu pomoćnik ministra zdravlja za bolnički sustav Dragan Korolija Marinić.

Uskoro bi, kaže, trebala početi i provedba dugo najavljivane funkcionalne integracije bolnica po regijama, radi bolje iskorištenosti ljudskih resursa i opreme te ukidanja ili pripajanja odjela koji nisu zadovoljili norme.

"Prvi korak bit će spajanje ortopedije u Vinkovcima i Vukovaru, a već je počelo spajanje Dječje ortopedije iz Lovrana s KBC-om Rijeka. Ortopedija iz Vinkovaca seli idućeg mjeseca u Vukovar, gdje se planira otvoriti ortopedsko-rehabilitacijski centar. Od Vukovara želimo napraviti 'istočni Lovran'", ističe Korolija.

HUBOL: Uspješnost, umjesto s pet, treba mjeriti barem s 20 parametara

Evidenciju rada 28 hrvatskih bolnica podijeljenih u četiri kategorije - od lokalnih i regionalnih do sedam kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara, Zavod provodi od siječnja, a služi mu kao podloga za novo ugovaranje usluga i njihovo financiranje otkako je HZZO izašao iz državne riznice.

Rang listu bolnica HZZO radi uz pomoć pet parametara kojima mjeri popunjenost bolničkih postelja, broj pacijenata po liječniku, stopu smrtnosti, postotak liječenja u dnevnoj bolnici i stopu bolničkih infekcija.

U Hrvatskoj udruzi bolničkih liječnika (HUBOL) podržavaju natjecanje i vrednovanje bolnica, ali HZZO-ovo rangiranje ocjenjuju nevjerodostojnim, utemeljenim na pet manjkavih i proizvoljnih parametara. Za ozbiljnu analizu kvalitete rada bolnica, kažu, bilo bi potrebno barem 20-ak parametara, uključujući broj rehospitalizacija i duljine ležanja u bolnici za najčešće zahvate.

Upitna im je i činjenica da HZZO kao kupac usluge provodi rangiranje bolnica, umjesto da to čini resorno ministarstvo ili Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, koja se u proteklih šest godina rada "još nije oglasila po tom pitanju".

Hrvatska još nema akreditirane bolnice, što bi trebalo prethoditi ovakvom vrednovanju i formiranju rang liste. Tada bi se točno znalo koje se zdravstvene usluge i u kojem opsegu obavljaju u pojedinoj ustanovi, rekla je Hini dopredsjednica HUBOL-a Ada Barić.

Bolnički liječnici, po neslužbenim informacijama, nezadovoljni su jer u mnogim bolnicama, unatoč deklarativnim podacima, nisu zaživjele dnevne bolnice. Kažu da dnevne bolnice u većini slučajeva postoje "samo na papiru", a za pacijente se ništa bitno nije promijenilo, osim što ih se drugačije administrativno vodi.

 


MINISTAR ODUSTAO

Propao milijunski posao, bolnice bez osiguranja

Jedna bolnica mora platiti tri milijuna kuna odštete, a nije osigurana

Propalo je zajedničko osiguranje bolnica vrijedno 50 milijuna kuna, od kojih je sedam milijuna kao posrednik trebala naplatiti tvrtka Gras Savoye Croatia, čiji je prokuristHrvoje Vojković, nekadašnji čelnik Croatia osiguranja. Ministarstvo zdravlja poništilo je postupak koji je počeo u siječnju kada je izazvao javnu polemiku budući da je posao posredovanja spomenuta tvrtka dobila bez javnog natječaja. Tada je objašnjeno da natječaj zakonski nije obvezan, no javna šteta za ministra zdravlja Sinišu Vargu bila je neupitna. Od istog tog posla, za koji je najavljivao da će donijeti 15 milijuna kuna uštede zdravstvenom sustavu, ministar Varga odustao je sredinom srpnja.

Pola godine praznog hoda

Službenim dopisom izvijestio je šefove bolnica da “nabavu usluge osiguranja provode samostalno”. A upravo je takav način osiguravanja Ministarstvo opisivalo kao neučinkovit i skup. Pozivalo se i na ugovaranja cjelokupnih polica rizika za 42 bolnice. Da posao nije propao, te bi bolnice bile osigurane, među ostalim, od šteta od poplave, potresa, pada letjelice, snježne lavine, liječničke pogreške...

Na kraju nisu osigurane ni od čega te samostalno kreću u postupak javne nabave osiguranja. Posljedice polugodišnjeg praznog hoda u kojem nije realiziran najavljeni ugovor osiguranja su neminovne. Neslužbeno se može čuti da jednoj županijskoj bolnici prijeti kolaps jer kao neosigurani gubitaš mora isplatiti tri milijuna kuna odštete zbog liječničke pogreške. Iz Ministarstva zdravlja samo su kratko odgovorili da su od posla odustali “zbog duljine postupka”. Iz Gras Savoye Croatije nisu htjeli komentirati raskid ugovora s Ministarstvom zdravlja. Komentar ima oporba koja je glasno reagirala i kada je počela priča s posredovanjem u osiguranju bolnica.

Nisu smjeli povoljnije

– Indikativno je da je ministar odustao od zajedničke nabave za koju je ugovorio i softver za 12 milijuna kuna. U međuvremenu nije davao suglasnost ustanovama da potpisuju okvirne sporazume koji su bili povoljniji za bolnice u milijunskim iznosima. Razvidno je da se u ovoj godini ništa neće realizirati ili eventualno malo niti će se postići ikakve uštede, a softver od 12 milijuna kuna neće imati što pratiti s obzirom na to da se zajednička javna nabava ne odvija – komentirao je prof. Ante Ćorušić, predsjednik Odbora za zdravstvo HDZ-a.


 

>> Tatjana Prenđa Trupec: Iz fondova EU za opremanje bolnica stiže 70 milijuna €

>> Ministarstvo zdravlja donosi novi zakon umjesto izmjena postojećeg

 


NOVI PRAVILNIK

VARGA ĆE ZABRANITI PRIVATNU PRAKSU SVIM ŠEFOVIMA BOLNICA

Liječnici se pobunili: 'Diskriminacija!'

Objavljeno: 05.05.2015

Liječnici: To je diskriminacija! Odreći ćemo se šefovskih pozicija

 

Šefovi u bolnicama, za razliku od ostalih kolega, neće smjeti raditi privatno ni u svojim ni u tuđim ordinacijama kako ne bi mogli preusmjeravati pacijente u privatni sektor. Novost je to koja će se ugraditi u Pravilnik o mjerilima za davanje odobrenja liječnicima za dopunski rad u privatnom sektoru koji bi trebao zaživjeti najkasnije do početka srpnja. To će mnoge od 1500 liječnika, koliko se procjenjuje da ih radi kod privatnika, onemogućiti u dopunskom radu jer će morati birati između potencijalno većih primanja i šefovske pozicije. Na ostatku kriterija za dopusnicu honorarnog rada liječnika još uvijek se radi, ali izvjesno je da će ona ovisiti o primjerice bolničkom “prebačaju” te listi čekanja na njihovu odjelu.

Dozvola za rad

To znači da je sasvim izvjesno da se neće ostvariti želja Udruge hrvatskih pacijenata koja od ministra zdravlja Siniše Varge traži zabranu za rad liječnika u privatnoj praksi ako su zaposleni u javnim bolnicama. Kao argumentaciju za zabranu predsjednik udruge Marijo Drlje navodi da ni suci ne mogu ujutro raditi na sudu, a poslijepodne u odvjetničkom uredu, vojni piloti danas upravljati vojnim zrakoplovom, a sutra voziti privatnog poslodavca, a ni nogometaši ne mogu u subotu igrati za Hajduk, a u nedjelju za Dinamo.

No, Ministarstvo zdravlja pri kraju je izrade pravilnika o dopunskom radu liječnika koji će, istina, postrožiti mogućnost rada liječnika kod privatnika, ali ne i ukinuti dodatni rad.

 

Očekuje se da će najkasnije do srpnja pravilnik stupiti na snagu. Ministar Varga kaže kako je najvažnije da liječnik u svojoj bolnici pošteno odradi svoj posao, a onda u slobodno vrijeme može dodatno raditi i kod privatnika. Premda još nisu dogovoreni svi kriteriji za takav dopunski rad liječnika, sigurno je da privatno neće moći raditi liječnici koji u bolnicama imaju neku rukovodeću poziciju.

- Trenutačno imamo 560 zahtjeva za dodatni rad liječnika koji inače rade u bolnicama, ali već i površna analiza njihova rada u bolnicama, primjerice rješavanje lista čekanja i broj obrađenih pacijenata, govori da je malo onih koji bi prema tim kriterijma mogli dobiti dozvolu za popodnevni rad u privatnim klinikama - kaže Varga.

Jasni kriteriji

Uvjeren je da nema sukoba interesa u slučaju da liječnik nije i šef u bolnici jer, tvrdi, takav liječnik nema alata za kanaliziranje bolničkih pacijenata u svoje ordinacije.

No, udruge pacijenata drže da takav argument ne stoji i ističu da kirurg, onkolog ili kardiolog koji odradi punu smjenu i posveti se svojim pacijentima ne može imati dovoljno snage za još četiri ili pet sati dodatnog rada. - Liječnici se ‘čuvaju’ tijekom radnog dana za poslijepodnevnu smjenu kod privatnika i zato su nam hodnici i ordinacije u bolnicama nakon 13 sati prazni - tvrdi Marijo Drlje. Dodaje da se liječnici moraju odlučiti gdje će raditi, u javnom zdravstvu ili pak kao privatnici ili kod privatnika.

S druge strane, ministar Varga kaže da se ne mogu od danas do sutra ugasiti privatne prakse koje su otvorili liječnici koji inače rade u bolnicama, ali smatra kako je dovoljan osigurač to da više ne mogu imati šefovsko mjesto.

- Uvjeti za takav dopunski rad u proteklih su se dvadesetak godina mijenjali nekoliko puta, i to sigurno nije dobro. Moramo napraviti kriterije koji će jasno odrediti tko može, a tko ne može raditi izvan bolnica - kaže Varga.

U Ministarstvu još uvijek važu neke kriterije, primjerice one o izvršenju liječnika u matičnim ustanovama. Naime, prema važećem pravilniku koji je donio Vargin prethodnik Rajko Ostojić, dozvolu je mogao dobiti liječnik koji ima 20 posto veći učinak od prosjeka svoje klinike ili zavoda, odnosno odjela.

Bruto plaće

U prvoj verziji Vargina pravilnika predloženo je da liječnik na čijem odjelu postoje kreveti mora “zaraditi” najmanje dvije svoje bruto plaće, a oni “beskrevetni” jednu svoju bruto plaću . Zasad još nije decidirano rečeno koliki će morati biti “prebačaj” liječnika, ali sigurno je da će smanjivanje lista čekanja imati velik utjecaj na dobivanje dozvola. Istina, u prvom prijedlogu rečeno je kako liste čekanja ne smiju biti veće od 30 dana, ali brzo se shvatilo da bi taj uvjet potpuno zatvorio vrata radu kod privatnika pa će vjerojatniji biti prosjek od 60 do 90 dana.

Razgovarajući sa šefovima koji trenutačno imaju dopusnice svojih ravnatelja i ministara za rad u privatnoj praksi, svi su redom rekli kako će najvjerojatnije odustati od šefovanja pokaže li se da je to isplativije.

Rad u Sloveniji

No, drže da je to diskriminacija uglavnom najboljih na svojim odjelima i klinikama. Naglašavaju da će biti zanimljivo vidjeti kako će ministarstvo “spojiti” količinu rada i liste čekanja u relevantne podatke dostatne za dodatni rad. Osim toga, naglašavaju kako je ministar očito zaboravio da uz licencu HLK mogu primjerice vikendom raditi u slovenskoj privatnoj praksi!


 

 

SINIŠA VARGA

'Javno zdravstvo ostat će zaštićeno kao i dosad'

 

Autor:  Hina

Objavljeno: 29.04.2015

Privatizacijom se predviđa da u svakoj županiji 30 posto primarne zdravstvene skrbi ostane u sustavu županijskih domova zdravlja

SLAVONSKI BROD - Ministar zdravlja Siniša Varga odbacio je u srijedu tvrdnje da predložene izmjene zakona o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju idu na ruku privatnom kapitalu poručivši kako će javno zdravstvo ostati zaštićeno kao i dosad.

"Javni sektor je zaštićen kao i do sada, jedino je u segmentu zdravstvenog turizma specijalnim bolnicama omogućavamo da proširuju svoju djelatnost na tržišne usluge prema turistima", izjavio je Varga prilikom posjete Općoj bolnici "Dr. Josip Benčević" u Slavonskom Brodu.

Na upit hoće li privatizacija primarne zdravstvene zaštite ugroziti njezinu dostupnost u malim mjestima, odgovorio je da se iz zakona "briše odredba o defacto nacionalizaciji primarne zaštite koja je bila nametnuta", te se predviđa da u svakoj županiji 30 posto primarne zdravstvene skrbi ostane u sustavu županijskih domova zdravlja.

Svaka županija može donijeti odluku o rezervaciji do 30 posto primarne zaštite u sklopu domova zdravlja, kaže Varga odbijajući tvrdnje da izmjene zakona idu na ruku privatnom kapitalu.

Komentirajući kritike zbog najave donošenja zakona u hitnoj saborskoj proceduri Varga je rekao kako je "poboljšanje zdravstvenog sustava uvijek hitna procedura".

Predložene su mjere za poboljšanje sustava zdravstva. Mi smo u tijeku sanacije, radi se o izvanrednim mjerama, a sve izvanredne mjere zahtijevaju izvanredno djelovanje, kazao je.

Na pitanje narušava li način izdavanja hitnog kontraceptiva ellaOne intimu korisnica i je li naputak o tome propisan pod utjecajem vjerskih udruga, Varga je odgovorio kako se ne radi o nikakvoj diskriminaciji.

"Radi se o tome da je svakoj ženi dan široki prostor da svoj problem može iznijeti pred publikom u ljekarni, može zatražiti privatnost ili lijek zatražiti putem formulara. Nema nikakve diskriminacije. Na ženi je da izabere način", kazao je Varga te dodao da "svaki lijek koji ima kemikaliju sa statusom lijeka" mora proći kroz ljekarničku proceduru.

Na upit slavonskobrodskog Društva za multiplu sklerozu Varga je komentirao i trenutnu situaciju s korištenjem marihuane u medicinske svrhe. Rekao je da Povjerenstvo za primjenu indijske konoplje u medicinske svrhe radi svoj posao te priprema sve zakonske pretpostavke za legalizaciju medicinskog kanabisa.

 


 

‘AMERIKANIZACIJA’ JAVNOG ZDRAVSTVA

‘Opće bolnice dati privatnicima ako će pristati raditi i neprofitne zahvate’

Objavljeno: 29.04.2015

Izmjene zakona koje je predložio ministar zdravlja Siniša Varga izazvale su žestoke polemike u struci

Prijedlozi izmjena zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti očekivano su izazvali žestoke kritike već u prvim danima javne rasprave kako liječnika koji rade u javnim zdravstvenim ustanovama, tako i sindikata, ali i udruga pacijenata.

Uglavnom se predlagaču Ministarstvu zdravlja zamjera preveliki prostor koji se otvara ulasku privatnog u javno zdravstvo, što bi moglo ugroziti postojeća prava pacijenata, učiniti zdravstvene usluge manje dostupnima većini, a istodobno bi se iz javnog proračuna novac slijevao u privatne džepove. Svi involvirani u javni sustav redom kažu - nećemo dopustiti da se razgradi i ovo malo što je ostalo od solidarnog zdravstva u Hrvatskoj. S druge strane, vlasnici privatnih ustanova zasad ne žele ulaziti u raspravu o predloženim zakonskim izmjenama koje nedvojbeno idu na njihov mlin, ali tvrde da mogu raditi i bez “pomoći” HZZO-a na tržištu jer su dovoljno kvalitetni i traženi.

Plaća ovisno o učinku

Zdravstveni analitičar dr. Dražen Gorjanski drži da su predložene izmjene neprihvatljive. Kaže da je, primjerice, nedopustivo da se liječnici i drugi zdravstveni djelatnici koji rade u javnom sustavu plaćaju ovisno o obavljenom poslu jer bi u tom slučaju tržišna utrka mogla rezlutirati nepotrebnim pregledima, dijagnostikom ili zahvatima, a sve kako bi što više zaradili. U konačnici bi to povećalo zdravstvenu potrošnju, ali ne i kvalitetu liječenja.

 

- Naprosto, u zdravstvu se ne može planirati ni broj stradalih u nesrećama niti ukupni broj operacija. Znači li to da traumatolozi u mjesecu u kojem nisu imali većih intervencija ne bi dobili plaću jer nije bilo puno unesrećenih - pita Gorjanski. Dodaje da bi to stvorilo negativno natjecanje među bolnicama umjesto suradnje. Bila bi to utrka za zaradom, a druga bolnica tretirala bi se kao konkurencija.

Ni mogućnost “kupovanja” usluga od privatnika, kao i otvaranje privatnih bolnica koje bi bile u mreži javnog zdravstva za Gorjanskog nisu prihvatljiva zakonska izmjena. Naglašava da su već danas neke djelatnosti gotovo isključivo u privatnim rukama poput PET CT-a te da to uvijek završava iscrpljivanjem javnog od strane privatnog sektora. Predlaže da se ubuduće jasno odijeli privatno od državnog zdravstva te da se umjesto kupovanja usluga od privatnika nabavlja oprema u javnom sustavu, a primjerice njega u kući ustroji u domovima zdravlja. Trebalo bi ukinuti i mogućnost da liječnici koji rade u javnom zdravstvu otvaraju vlastite poliklinike, ali umjesto da se to prekine, novim zakonskim prijedlozima dobili bi i dodatno pravo otvaranja bolnica!? Sve je to pogodovanje krupnom kapitalu - zaključuje Gorjanski.

Europska direktiva

Primjedbe na zakonske izmjene ima i Hrvatski liječnički sindikat pa tako dr. Ivica Babić kaže kako je predloženo radno vrijeme liječnika, odnosno preraspodjelu u kojoj zapravo nema mjesta za dežurstva nemoguće primijeniti u bolničkom sustavu u kojem se radi 24 sata.

- Sve bi se to prepustilo kolektivnom pregovaranju i sindikatima kao da se ne zna da liječnici uopće nemaju pravo sudjelovati u pregovorima po Zakonu o reprezentativnosti. Naglašava da je to u suprotnosti i s europskom direktivom o 48-satnom radnom tjednu. Sve bi to moglo dodatno potaknuti liječnike da odlaze iz Hrvatske ili traže neko drugo radno mjesto koje nema puno veze s medicinom - smatra Babić. Kaže da mogućnost uključivanja trgovačkih društava u mrežu javnog zdravstva zapravo vodi u neoliberalizciju i amerikanizaciju sustava.

- Nismo protiv trgovačkih društava u zdravstvu, no činjenica je da je privatnicima logičan cilj dobit, dok se sve što se zaradi u javnom zdravstvu mora usmjeriti u poboljšanje usluga građanima. Privatne bolnice trebaju biti izvan javne mreže i pružati nadstandard onima koji mogu platiti takve usluge - napominje Babić.

- Na nedopustiv način miješa se javno i privatno na štetu građana, a samo slijepac to ne vidi - oštra je u svojoj ocjeni predsjednica Sindikata zaposlenih u zdravstvuSpomenka Avberšek. Dodaje kako je nedopustiv pokušaj da se u potpunosti privatizira primarna zdravstvena zaštita, i to kroz domove zdravlja kojima se ostavlja samo maska javnog kroz patronažu, sanitetski prijevoz i neke nazovi dispanzere, vjerojatno epidemiološke, a bazu pretvara u privatno.

Kasko osiguranje

Za Avberšek su sporne i predložene promjene Zakona o zdravstvenom osiguranju po kojem je HZZO ne samo financijski izdvojen već više ne bi bio pod ingerencijom Vlade, a ni ministar ne bi imao nikavog upliva u način poslovanja Zavoda, čak i ako je ono na štetu građana. - Kao sindikalistica, ali i građanka koja treba zdravstvene usluge ne želim da se dogodi ovo što predlaže ministar. Neka se ne šale, ne želimo američko zdravstvo niti HZZO bez nadzora Vlade. Hrvatsko zdravstvo treba težiti skandinavskom modelu, a to znači socijalno osjetljivo i kvalitetno javno zdravstvo. Ni u najcrnjim mislima nisam vjerovala da će ministar socijaldemokrat predložiti takve izmjene. Namjerava u zdravstvu primijeniti kasko osiguranje kao da smo automobili pa tko ima, neka se liječi, a tko nema, ne smije ni zaviriti u bolnicu - ogorčeno zaključuje Avberšek.

U svojim ocjenama privatnici su puno suzdržaniji. Uglavnom ističu da se njih nije ništa pitalo i da oni nemaju veze s ovim zakonskim promjenama.

- Ne očekujem ništa od ovih zakonskih promjena jer ni dosad nismo radili s HZZO-om. Srećom, ne ovisimo o poslovima s javnim sektorom tako da i ne ulazim u rasprave o zakonskim izmjenama jer sam uvjeren da sami trebamo naći mjesto na tržištu neovisno o HZZO-u - kaže direktor Specijalne ortopedske klinike Akromion, prof. dr. Nikola Čičak.

Podjela zarade

- Dobro je da se zakonom privatnicima omogućava da osnivaju opće bolnice, ali država mora imati ‘osigurače’ kojima će onemogućiti da u njima budu samo one djelatnosti koje donose profit - smatra dr. Nikica Gabrić, inače vlasnik privatne poliklinike Svjetlost, ali i savjetnik ministra koji tvrdi da s izradom zakona nema nikakve veze.

Kaže također kako se javnim bolnicama treba omogućiti da budu profitabilne te da, primjerice, poslijepodne rade za pacijente koji žele nadstandard i to namjeravaju platiti.

- Zarada se treba dijeliti između liječnika i drugih djelatnika te bolnice koja bi od takvih poslova morala zarađivati od 30 do 40 posto - dodaje Gabrić.

Očito, već i početak javne rasprave o izmjenama zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja jamči da zanimljivosti neće nedostajati. Pitanje je samo što će se iz svega što ćemo čuti od zainteresiranih uvažiti u konačnom ministrovu prijedlogu.






BUDUĆNOST HRVATSKOG ZDRAVSTVA

OKRUGLI STOL

'Dok javne bolnice dobiju triput manje od privatnih, sustav je neodrživ'

Objavljeno: 16.05.2015

Liječnici, sindikalisti, politička oporba...žestoko polemiziraju s ministrovim stavovima.

Ministar zdravlja socijaldemokratske Vlade Siniša Varga (SDP) želi mijenjati Zakon o zdravstvenom osiguranju i Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Tvrdi da će izmjenama osigurati jednaka prava i kvalitetnu uslugu za sve pacijente, neovisno o njihovom imovinskom statusu, a sustav javnog zdravstva ostat će stabilan i javan. Ministar smatra kako će pacijenti dobiti brojne specijalističke usluge u domovima zdravlja te da će se na usluge kod privatnika potrošiti najviše dva posto budžeta HZZO-a odnosno 500-tinjak milijuna kuna, a Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje daje veću samostalnost u donošenju odluka, kako bi bolje upravljali novcem u sustavu na korist pacijenata i štitili njihova prava. U burnoj raspravi ključnih sudionika sustava zdravstva koju su organizirali Jutarnji list i Globus, propitane su ministrove teze. I naišle na veliki otpor...

Jesu li i na koji način predložene izmjene zakona u skladu sa socijaldemokratskom politikom?

VARGA: Bavim se sustavom zdravstva dulje od 15 godina i ovdje se prije svega radi mjerama kojima se postiže nekoliko ciljeva s orijentacijom na financijsku konsolidaciju, na što smo se obvezali Europskoj uniji. To nisu reformske mjere. Čuvamo tijek novca u javno financiranom zdravstvu, jednakost, solidarnost i kompletni javnozdravstveni sektor.

 

GOLUŽA: Preteško pitanje za početak rasprave. Ova dva zakona se žele donijeti po hitnoj proceduri, a oba su presudno važna i bitno je da budu kvalitetna te da svi dionici doista sudjeluju u njihovu donošenju, a ne da se rasprava provodi samo radi zadovoljavanja forme. Otvara se put prema privatizaciji javnozdravstvenog sustava, a svi smo osjetili što nosi privatizacija javnog dobra na hrvatski način. Zakoni moraju biti jasni i ne smiju se moći tumačiti na različite načine. Smatram da bi svaka Vlada jasno trebala stati iza svojih namjera.

AVBERŠEK: Ove mjere sigurno nisu socijaldemokratske. Zalažem se za javno zdravstvo i ne vidim u prijedlozima izmjena ovo što je ministar rekao. Kao građaninu bitno mi je kvalitetno javno zdravstvo, a ono takvo neće biti s ovim izmjenama zakona. Bude li privatno zdravstvo ulazilo u javno, izgubit ćemo smisao solidarnosti bogatih sa siromašnima i zdravih s bolesnima. Imali smo brend od primarne zdravstvene zaštite, a sada će kompletna otići u koncesiju.

ZOVAK: U medicini radim 30 godina i moje mišljenje doista nije političko. Došli smo do kraja. Suosjećam s Vladom i ministrom jer sredstava više nema, izvora više nema, ljudi žive sve dulje, kroničnih bolesti je sve više, a pacijenti su sve informiraniji i traže više. Zdravstvo kao veliki potrošač nikada nije dobivalo dovoljno novca, kojeg će biti sve manje. Političari se hvale da imamo najbolju medicinu po koju pacijenti onda dolaze kod nas, a koju država nema odakle platiti. Socijalna smo država i moramo osigurati da nam javni sustav bude svetinja. Imamo sreću što smo mali pa zaostajemo za velikim zemljama i možemo učiti na njihovim iskustvima te izbjegavati njihove pogreške. Privatno zdravstvo postoji svugdje, no ono ne smije ugrožavati javno zdravstvo. Privatnom zdravstvu treba dati prostora jer je to jedini način da se dio troška prebaci s javnog sustava, ali predložene izmjene su pogrešan put. Nije potrebno dati HZZO-u ovlasti ugovaranja lijekova, primjerice. HZZO mora ostati čuvar javnog zdravstva, a mi moramo otvoriti tržište privatnim osiguravateljima i neka ih bude još 20, jer ne možemo mrziti nekoga zato što je zaradio i ima pa si može priuštiti liječenje u apartmanu s bežičnim internetom i menijem kakav želi.

Neka nova vrsta dodatnog zdravstvenog osiguranja?

ZOVAK: Osiguranje za nadstandard.

AVBERŠEK: Bravo. To je smrt za javno zdravstvo!

ZOVAK: Sad sam rekao da je to nadgradnja. Prošli tjedan sam bio u Izraelu, 40 posto njihovih bolnica je u privatnom vlasništvu.

JUREŠKO: To što govorite je užasno pesimistično jer pretpostavljate da hrvatsko gospodarstvo neće rasti, kako nećemo zapošljavati više ljudi i da ćemo nastaviti tonuti. Bude li tako, u rupi smo u kojoj nas još samo treba prekriti. Ja se nadam da će biti bolje, da će zdravstveni sustav imati više novca jer će više ljudi raditi i da će nam ova ili buduća Vlada vratiti porezne olakšice na potrošnju u zdravstvu.

ZOVAK: Sjajno!

JUREŠKO: Ali privatni sektor ne može uzimati novac javnog zdravstva. Uđe li privatni sektor u javno zdravstvo sa svojim cijenama, a prije toga uruši sve što je u javnom zdravstvu, neće biti više spasa.

Najniže cijene usluga za privatni sektor koje propisuje Liječnička komora više su od cijena HZZO-a; kako će privatnici raditi po tim cijenama?

GOLUŽA: Privatnici mogu imati samo višu cijenu od one koju određuje komora. Svaki privatnik koji bi prihvatio raditi po cijenama HZZO-a svjesno bi prihvatio raditi s gubitkom.

PRIMORAC: Umjetni sukob privatnog i javnog je pogrešan i insceniran. Od 2007. do 2013. udio privatnog sektora u javnom zdravstvu je dva posto, i on se doživljava neprijateljski. Cijene koje je HZZO u jednoj fazi odredio katastrofalne su, njima se obezvrjeđuje rad liječnika, oni za 70 kuna rade pregled od 45 minuta i naše zdravstvo je fenomen koji ovisi o entuzijazmu liječnika. Privatnicima je danas jasno da se moraju solidarizirati s hrvatskom državom, i to rade svjesno. Mi svjesno ulazimo u minuse za neke stvari, a ja bih pozdravio podizanje cijena HZZO-a.

KNEŽEVIĆ: S bratom sam uložio privatni novac u zdravstveni biznis jer je on na radiologiji u Šibeniku devet godina bio radiolog čiji su nalaz svi pacijenti htjeli, a imao je plaću istu kao i svi ostali doktori. Naša ideja, želja i cilj jest imati zdravstvo, a ne privatno i javno zdravstvo. Želimo omogućiti pacijentu da bira kamo će ići. Tu nema prelijevanja. Šibenska bolnica nema magnetsku rezonancu, mi je imamo. Moraju li ljudi putovati na pregled u zadarsku bolnicu ako mi možemo ponuditi taj pregled po cijeni HZZO-a koja iznosi 668 kuna?

Možete li s tom cijenom raditi s profitom?

KNEŽEVIĆ: Na granici je. Prihvatit ćemo to jer imamo i drugi dio kolača. Prije tri godine cijena je bila 1200 kuna, pa je pala na 960 kuna, a sada je 668 kuna.

AVBERŠEK: Jeste li, kad ste kupovali magnet, izračunali koliko morate pregleda odraditi da ga isplatite?

KNEŽEVIĆ: Po cijeni pregleda liječničke komore od 1600 kuna može se amortizirati u sedam do osam godina.

Možete li isplatiti magnet ako u radijusu od 100 kilometara imate konkurenta?

KNEŽEVIĆ: Mi smo uveli privatnu konkurenciju.

AVBERŠEK: Slobodno vi budite konkurenti jedni drugima, ali ne uzimajte javni novac.

KNEŽEVIĆ: Zamoljeni smo da pokrijemo to područje. Isto kao što smo zamoljeni da dozvolimo našoj ginekologici da dežura u šibenskoj bolnici jer nema tko nakon što su im otišli strani ginekolozi koji su tamo radili, i ljudi im padaju s nogu. Naravno da sam suglasan s time.

JUREŠKO: To je put uništavanja javnog zdravstva.

KNEŽEVIĆ: Ja to doživljavam kao dobru suradnju.

JUREŠKO: To je posljedica uništavanja javnog zdravstva.

GOLUŽA: Problem se ne nalazi između javnog i privatnog sektora. Sto posto stanovnika Hrvatske ima zdravstveno osiguranje, a 30 posto stanovnika izdvaja novac za to osiguranje. Kada bismo tih 30 posto koji plaćaju prebacili u privatno zdravstvo, tada za onih 70 posto nitko ne bi ništa plaćao i to bi bilo jako opasno. Mi izdvajamo za umirovljenike, nezaposlene, i ako se svatko do nas koji radi prebaci na nadstandard, ugrozit ćemo zdravstvenu zaštitu za 70 posto ljudi. Privatnici su poželjni kako bi rasteretili sustav, ali ne ako će ih se plaćati iz osnovnog osiguranja HZZO-a, a to nije jasno precizirano.

AVBERŠEK: Jest.

Ministre?

VARGA: Ponavljam, u tome se ništa ne mijenja u odnosu na to kako je danas.

GOLUŽA: Hajdemo u potpunosti razotkriti karte i govoriti o tome kakvo je stanje danas.

VARGA: Možda bismo trebali staviti Anićev rječnik na stol, jer razgovaramo o tome što je socijaldemokracija, što je javno, što je privatno, što je puno novca, što je malo novca, a u konačnici, što je cijena. Goluža to često spominje i svi kažu da HZZO ne smije određivati cijenu.

GOLUŽA: Nenormalno je da kupac određuje cijenu.

VARGA: U demokratskom svijetu je normalno da kupac određuje cijenu. Kad mu cijena ne odgovara u nekom dućanu kupac se okrene i ode udrugi.

GOLUŽA: Ne možete zdravstveni sustav promatrati na taj način.

VARGA: Na okruglom stolu smo, nismo na debati, a čak i debata ima svoja pravila. Kada se utvrđuju cijene i kada se se doprinos smanji sa 15 na 13 posto, i u sustavu nedostaje dvije milijarde kuna, a postoji obveza opskrbiti cjelokupno stanovništvo zdravstvenim uslugama na jednakim osnovama, morate smanjivati cijenu. Ova Vlada je sanirala 7,4 milijarde kuna naslijeđenog duga iz 2011. i osigurala odvijanje zdravstvene zaštite s ukupno šest milijardi kuna manje novca na raspolaganju.

Povećale su se liste čekanja, sve više lijekova se plaća, nedostaje zdravstvenog kadra u bolnicama...

VARGA: Plaće su pale tri posto, ukinute su božićnice i došlo je do implozije zdravstvenog sustava. Morali smo smanjiti cijenu kako bismo osigurali kakvu-takvu zdravstvenu uslugu. Što smo mogli napraviti nego uskladiti cijene s mogućnostima. Imamo sustav u kojem za zdravstvenu zaštitu izdvajamo 512 eura po glavi stanovnika. Ne možete imati standard kao razvijena zemlja.

Izmjenama zakona javni će sustav dobiti još manje novca jer će se dijelom novca plaćati usluge u privatnom zdravstvu. Može li javni sustav izdržati nedostatak tog novca?

PRIMORAC: Hrvatsko zdravstvo i jest fenomen jer počiva na entuzijazmu. Skandinavske zemlje izdvajaju 9,7 posto svojeg BDP-a na zdravstvo ili 5319 eura.

AVBERŠEK: A koliko je bolnica Skandinavija ukinula?

JUREŠKO: Kada mi govorimo o ukidanju bolnica kako bismo pokušali racionalizirati sustav pa da ono što može opstane u javnom zdravstvu, gospodin iz privatnog sektora (Knežević nap. a.) kaže kako želi ponuditi magnetsku rezonancu ljudima pod nosom. Moramo se odlučiti što hoćemo.

Zakonske izmjene daju veliku samostalnost, nezavisnost i ovlasti HZZO-u, je li to dobro ili loše?

ZOVAK: Ispričajte me ako nisam dobro shvatio, ali HZZO izmjenama zakona preuzima na sebe sve poslove koje je djelomično trebao obavljati ministar sa svojim stručnim tijelima, dijelom Hrvatska liječnička komora, dijelom Hrvatski liječnički zbor, a sve zato da bi se dobila jednostavna matematika 512 puta 4,3 milijuna stanovnika i da ne bismo probili budžet. Previše govorimo o ekonomiji, o cijeni i zaboravili smo da postoji medicina koja nije prodavanje žarulja. Ne možemo uvijek jamčiti da će pacijent proći bez komplikacija. Nije mi jasno što bi trebao raditi ministar i ne mogu vjerovati da ne može niti zatražiti smjenu direktora HZZO-a.

AVBERŠEK: Sve je to točno.

ZOVAK: HZZO sa svojih 2200 zaposlenika obavlja jednu servisnu uslugu koja vaš i naš novac prenosi s jednog na drugi račun uz kontrolu, odnosno posreduje između onih koji uplaćuju novac i onih koji daju uslugu.

Zašto ste, ministre, drugačije zamislili HZZO?

VARGA: Prije svega iz vlastitog iskustva ravnatelja HZZO-a i razgovora s prethodnicima. Problemi su uvijek isti. HZZO ima službu liječnika i konzultira se o svemu sa strukom, donesu stručnu analizu prema kojoj je nešto najbolje za pacijenta i odrede financijski okvir. Onda se u sve to umiješa politika koja donosi odluke na temelju svega samo ne na temelju stručnih analiza. Ministar zdravlja će uvijek biti političar, a direktor HZZO-a će biti sve samo ne političar. Razdvajanje toga je u svim zemljama normalno. Ministar će uvijek građanima obećati nebo i doline, a državni osiguravatelj mora napraviti to da se zbog kratkoročnog političkog dobitka ne naprave stvari koje će dovesti do dugoročnog gubitka osiguravatelja i zdravstvenog sustava. To se danas događa u Francuskoj, gdje nerealna obećanja ugrožavaju cijelu državu. Radi se o fiskalnoj odgovornosti ravnatelja HZZO-a, a zakon sada kaže da će HZZO donijeti odluke prema parametrima i izračunima, osim ako ministar zdravlja ne odluči drugačije. Zbog takvih odluka sam bio pred odvođenjem u Remetinec. Ne dozvoljavam da se zbog nespretnih odredbi u zakonu dovodi u pitanje nečija opstojnost.

JUREŠKO: Dobro, a tko će kontrolirati rad direktora HZZO-a?

VARGA: Upravno vijeće. Vlada imenuje pet od devet članova i ono u svakom trenutku može pokrenuti smjenu ravnatelja. Nema smisla dati to carsko pravo samo ministru.

AVBERŠEK: Piše li vam to u prijedlogu zakona?

VARGA: Te odredbe nisu izmijenjene.

AVBERŠEK: Promjene zakona o zdravstvenom osiguranju su puno opasnije jer taj zakon će regulirati zdravstvenu zaštitu, a ne zakon o zdravstvenoj zaštiti. Je li točno da će se ono što se danas regulira zakonom regulirati pravilnicima? Ako zakone zamijenimo pravilnicima i ingerenciju damo Upravnom vijeću, tu nigdje nema struke. Mreža bolnica određena je zakonom, donio ga je Sabor. Hoće li se to sada uređivati pravilnikom?

VARGA: Imamo raskorak između nacionalnog plana bolnica i stvarnosti. Obvezali smo se mijenjati krevetnu mrežu i uskladiti je s nacionalnim planom. Ne mogu imati zasjedanje Sabora za promjenu broja kreveta. Zbog takve procedure smo dobili ukor od EU jer predugo traje.

Je li onda kontrola upravnog vijeća nad HZZO-om dovoljna ili nije?

ZOVAK: Meni nije jasno zašto HZZO uopće postaje ovo što se od njega planira napraviti. HZZO bi određivao cijene, dogovarao usluge, određivao koja će ustanova biti preferirana. Doista ne razumijem. Ministru preostaje da reže vrpce.

JUREŠKO: Ministar će i dalje donositi strateške odluke. Recimo da donese pametnu i dobru, a HZZO je ne mora provesti jer ima drugi cilj.

ZOVAK: HZZO može raditi jedino to što i radi, a to je sa što manje novca dobiti što bolje zdravstvo. Kao šef klinike morao sam potpisati izjavu o fiskalnoj odgovornosti. To je ono - pištolj u glavu - ne smiješ potrošiti više nego što ti damo, ali moraš napraviti isti broj operacija i poslati fakturu.

VARGA: To neće raditi HZZO. To će raditi vlasnik bolnice.

AVBERŠEK: A to je?

VARGA: Pa, recimo, bolnice Sestara milosrdnica je vlasnik država. HZZO kupuje usluge, 150 hernija, 200 holicista ...

ZOVAK: Po kojoj cijeni?

I vratili smo se na početak ...

GOLUŽA: Vi ćete odrediti cijenu kako vi hoćete i od nas u sustavu ćete raditi parazite i generatore gubitaka.

VARGA: Nemojte doktore zvati parazitima.

GOLUŽA: Ja ih branim od vas. Rezultat vašeg rada je taj da je 150 liječnika za vrijeme vašeg mandata otišlo u inozemstvo.

VARGA: Ne mogu se ja ispričati zato što smo postali članica EU.

GOLUŽA: Ali možete se ispričati zato jer niste donijeli ni jednu jedinu odluku kojom biste pokazali da liječnike u ovoj državi smatrate vrijednošću i dali im priliku da svoju profesionalnu ambiciju ostvaruju u Hrvatskoj. Deset mjeseci ste tu.

VARGA: Da, čak deset mjeseci.

GOLUŽA: Previše je da ode i jedan jedini liječnik, a vama je otišlo 150.

VARGA: Nije otišlo 1500, a ja žalim za svih 150.

Što se dogodi s javnom bolnicom ako bankrotira, što je moguće zbog novog položaja HZZO-a, ukidanja obveze države da sanira bolnice i odljeva novca kojeg je ionako malo, u privatni sektor?

ZOVAK: To se teoretski ne može dogoditi. Svakoj Vladi je nakon što dobije izbore cilj dobiti još jedne. Na zdravstvu i socijali se dobivaju bodovi, i to što nitko nije zadovoljan vrlo je teška situacija. Ne zavidim ni ministru ni budućem ministru. Uletjet će neki ministar i reći kako spašava ovaj narod i nema šanse za zatvaranje bilo koje bolnice. Koliko je trajala priča? Mjesec dana. Bez obzira na to što se mi sada pravimo kako ćemo se ponašati ekonomski.

GOLUŽA: Pa stalno se bolnice saniraju jer biste prema ekonomskim kriterijima zatvorili i KBC Zagreb (Rebro). Nemoguće je uspješno poslovati u okviru toga.

JUREŠKO: U 20 godina organizacijski nije napravljeno ništa. Svaki ministar obeća pa ode nakon dvije godine.

PRIMORAC: Ministar je imao hrabrosti napraviti izdvajanje HZZO-a iz riznice. Ne mogu sami ni HDZ ni SDP riješiti ova pitanja.

Gospodine Belina, molim vas, tko vama kao predstavniku pacijenata ovdje ulijeva najviše povjerenja da mu je pacijent bitan?

BELINA: Moram reći da je pacijentu sasvim svejedno kod koga će otići ako dobije uslugu na vrijeme i ako je kvalitete koja mu odgovara. Konkretnu cijenu usluge trenutno, kako stvari stoje, ne plaća pacijent, i ovim izmjenama zakona neće je plaćati pacijent, osim što će dobivati kvalitetniju uslugu.

AVBERŠEK: Vi niste pročitali zakon. Ne možete tvrditi da je građaninu svejedno hoće li ići javnog liječnika ili privatnika.

HZZO bi trebao osnivati kompanije i ulagati u fondove, o čemu je tu riječ?

VARGA: Osniva se društvo za upravljanje dodatnim zdravstvenim osiguranjem i u njega prelazi 150 zaposlenika. Time se usklađujemo sa zakonima na tržištu i u dobrovoljnom osiguranju postajemo ravnopravni privatnim kompanijama.

Zašto dobrovoljno zdravstveno u potpunosti ne prepustite tržištu?

VARGA: Zato jer nas biraju osiguranici između četiri konkurenta na tržištu, svi su jeftiniji i dodaju još i B listu lijekova.

JUREŠKO: Ne znam kako će to izgledati kad se osnuje posebno trgovačko društvo, ali u ovom trenutku, kada bi HZZO odustao od dobrovoljnog osiguranja i pustio ga na tržište, jamčim da bi polica osiguranja odletjela u nebo.

To znači da HZZO opet nešto prodaje ispod cijene...

AVBERŠEK: U prijedlogu zakona piše da će država dotirati nadoknadu ako se bude loše poslovalo. Ja ne bih dva puta to plaćala.

VARGA: Novo dioničko društvo koje će upravljati dobrovoljnim osiguranjem ne može se osnovati pri Hanfi ako se ne jamči opstanak i profitabilno poslovanje. To je nama trenutačno sekundarno. Mi moramo dokazati da ćemo poslovati s profitom, a sav profit će se vraćati u osnovno zdravstveno osiguranje radi njegova unaprjeđenja. Osnovno zdravstveno osiguranje ostaje javna ustanova. Je li nešto sporno?

ZOVAK: Nije. A druga tvrtka?

VARGA: Druga tvrtka se osniva zato da bi se kroz nju upravljalo našim osnovnim portfeljem. Imamo dionice nekoliko kompanija. Poslovanje i držanje portfelja dionica na javnoj ustanovi je ulje i voda, i nitko se aktivno time ne bavi niti vodi računa o tome. HZZO neće akumulirati kapital iz osnovnog osiguranja kako bi ulagao u dionice. To je utopijski scenarij u kojem bismo trebali imati višak novca.

Moraju li izmjene zakona po hitnoj proceduri u Sabor?

VARGA: Moramo to provesti kako bismo se prilagodili Master planu bolnica. Ako ne donesemo zakon do završetka ljetne sjednice, ja sam dužan obavijestiti da reformske mjere ne možemo provesti do kraja ove godine, a onda idu mjere Europske komisije namijenjene svim zemljama u prekomjernom deficitu.

GOLUŽA: Nemojte ministre tako, to nije ključno.

AVBERŠEK: Neće meni Europa odlučivati. I neće nam oni diktirati. Sada mi moramo sve privatizirati da bi EU bio zadovoljan.

Je li realno da će zdravstveni sustav poslovati bez gubitaka?

VARGA: Mi ćemo ovu godinu završiti s pozitivnom nulom.

AVBERŠEK: Ako završiš godinu pozitivno, a imaš te 22 milijarde i ne budeš rezao sve živo i mrtvo, prvo meni kao pacijentu, ja ću povući svaku riječ koju sam rekla.

VARGA: Imamo niz natječaja za kapitalnu opremu. U Njemačkoj sam pitao kako odabiru kojoj javnoj ustanovi daju kapitalnu opremu koju kupe javnim novcem, primjerice linearni akcelerator koji mi sada nabavljamo. Oni kažu da ga može dobiti i privatna institucija, a financiran je javnim novcem. To bi hrvatska javnost trebala znati. Natječu se i privatna i javna bolnica.

GOLUŽA: Hajde, recite, kolika je tamo cijena usluge?

VARGA: Izdvajanju 3,4 tisuće eura po glavi stanovnika, (a kod nas 512 eura - ranije iznio).

Doktore Zovak, što vi mislite, hoće li biti dosta?

ZOVAK: Nisam dobio nalaze državne revizije, otkud da ja znam hoće li biti dosta. Prosječni građanin sam koji radi u bolnici i ne znam. To može znati samo ministar.

VARGA: A meni se ne vjeruje. Ja volim dijeliti tablice s brojkama svima koji žele slušati.

GOLUŽA: Ali ne volite slušati argumentirane kritike. Donio sam vam podatke od 25 tisuća prekovremenih sati anesteziologa u Splitu, a vi ste tvrdili da problema nema. To nije točno jer tamo nedostaje deset anesteziologa.

VARGA: Odobrili smo zapošljavanje osam anesteziologa.

GOLUŽA: A istovremeno ste tvrdili da nema problema.

VARGA: Moja dužnost je ulijevanje povjerenja u sustav.

GOLUŽA: Obmanjujete. Trebali ste priznati da postoji problem i reći kako ćete ga riješiti.

VARGA: A vi nepotrebno plašite javnost. To je čak i kazneno djelo. KBC Split nema nikakvih problema ni po jednoj indikaciji kao što je smrt uslijed anestezije, ozljeda ili natprosječne komplikacije. Ne odstupa ni po jednom parametru zbog čega bi se trebala alarmirati javnost. To treba raditi na stručnoj razini.

GOLUŽA: Ako netko smije raditi 7,5 tisuća prekovremenih sati godišnje, a radi 25 tisuća prekovremenih sati godišnje, gospodine ministre, to je veliki problem.

VARGA: Percipirali smo problem i riješili smo ga.

GOLUŽA: Rekli ste da nema problema.

VARGA: Rekao sam da nema nikakvih odstupanja u radu KBC-a Split zbog kojih bi se alarmirala javnost, jer nema komplikacija koje bi bile posljedica loše anestezije.


JAVNO ZDRAVSTVO

KOMENTAR JUTARNJEG LISTA

Del Boyeva roba za siromašne pacijente, vrhunska za bogate. Opreza nikad dosta...

 

Autor: Goranka Jureško

Objavljeno: 14.06.2015

Ako bi se dopustilo da se svima omogući tek osnovna zdravstvena zaštita uz opciju nadoplate za kvalitetniju, dosadašnja korupcija bila bi obična kamilica

Paralelno s javnom raspravom o zdravstvenim zakonima kroz koje se na mala, a neki kažu i na velika, vrata gura moguće nekontrolirano miješanje privatnog i javnog u hrvatskom zdravstvu, krenulo je ‘pripremanje terena’ za budući snažni ulet privatnika u javni zdravstveni novčanik.

Forsira se kao nikad ‘sinergija, zdrava konkurencija, kvalitetniji zajednički zdravstveni sustav’... Riječju, od 22 milijarde kuna godišnje mnogi nastoje da im na prstima ostane što veći sloj javnog meda, a sve, dakako, za ‘dobrobit pacijenata’, uz nuđenje ‘nadoplate’ usluga iznad standarda čije troškove pokriva HZZO čak i u javnim bolnicama.

I baš to je ovih dana razlog nezadovoljstva ortopedske bolnice iz Lovrana jer joj je HZZO uskratio pet posto mjesečnog proračuna nakon što su pacijentu dopustili nadoplatu endoproteze kuka. Drugim riječima, umjesto one koju je HZZO kupio putem javne nabave, pacijentu su ponudili skuplju uz nadoplatu - a on pristao. U HZZO-u su zaključili da je bolnica prekršila zakon i opalili kaznu. Naravno, u Lovranu su nezadovoljni, imaju svoje tumačenje zakona i tvrde da su u pravu jer ‘rade najbolje za pacijenta’.

 

No, tu su se opasno poskliznuli na koru od banane koju su sami bacili. Naime, ta ista bolnica donedavno je bila ona koja je za sve hrvatske ortopedske javne klinike nabavljala endoproteze. Odredili su standard liječenja za sve građane Hrvatske i tvrdili da je to ‘u skladu sa zakonima struke, da se radi o kvalitetnim protezama, da su uštedjeli maksimalno HZZO-u, da pacijenti dobivaju super kukove’... Ipak, prema onome što se već gotovo dvije godine može čuti u ortopedskim krugovima, riječ je o ‘no name’ proizvodima upitne kvalitete, s čestim reoperacijama. U jednom trenutku splitski ortopedi čak nisu željeli ugrađivati te ‘lovranske’ proteze uz tvrdnju da rade beskoristan posao.

Najgore su prošli pacijenti jer su očiti dokaz loše kvalitete endoproteza. U konačnici se HZZO-u stvarao veći trošak jer su umjesto jedne, pacijenti morali u kratkom vremenu dobiti dvije proteze te dodatno ići na rehabilitaciju i bolovanje. Shvatili su to napokon i u Zavodu pa će ubuduće javnu nabavu endoproteza raditi KBC Osijek, a najavljuje se i veći izbor proteza jer naprosto nisu svi pacijenti isti pa im ne može odgovarati isti ‘broj’ kuka ili koljena. Dok je trajala ta borba za nova pravila nabave ortopedskih nadomjestaka, sve su glasniji bili prijedlozi da je izlaz iz ‘jeftine nekvalitete’ u ‘uvođenju nadoplate’ te u izboru pacijenta hoće li na operaciju po ‘većem standardu’ u privatnu ili javnu bolnicu. Tvrde da bi HZZO-u trebalo biti svejedno jer će i jednima i drugima platiti isto - po vlastitom cjenovniku!

U to ime pokušava se primjerima ‘dobre prakse’ uvjeriti javnost kako je normalno da pacijenti doplaćuju za kvalitetniju uslugu, lijek, protezu ili liječenje uopće - pa smo tako čuli i za primjer gospođe Ane koja je doplatila ‘samo’ 6000 kuna za kvalitetniju protezu kuka. Tvrdi se kako građani imaju pravo znati da postoji bolji i učinkovitiji lijek od onoga koji im se nudi i doplatiti kvalitetu... No, dopusti li se takav princip rada u hrvatskom zdravstvu, HZZO bi ubrzo postao poput Trotters usluga i poduzetništva iz kultne britanske serije ‘Mućke’. Kupovao bi jeftino i nekvalitetno, nudio minimum minimuma, a tko ne želi ponuđeno, može doplatiti u javnoj bolnici ili, još bolje, u privatnoj zdravstvenoj tvrtki. Oni plićeg džepa bili bi prisiljeni na Del Boyevu kramu pa koliko biologija dopusti trajnost, a oni dubljeg ‘dobro bi prošli’ jer bi ‘samo nadoplatili kvalitetu’.

Liječnici bi se u tim ‘mućkama’ ubrzo pretvorili u ‘lovce na glave’, a farmaceutske tvrtke, kao i one koje prodaju medicinska pomagala, zadovoljno bi trljale ruke. Nema te kontrole koja bi mogla biti toliko učinkovita da može odvojiti etične od neetičnih ‘prodavača kvalitete’.

Za niz usluga privatne bi bolnice - kojima zeleno svjetlo želi, bez ograde, zakonskim izmjenama dati i ministar Varga - pokupile vrhnje iz javne zdravstvene blagajne, ali samo za liječenja koja donose dobit, dok bi u javnim bolnicama liječili sve ono što ne donosi profit i što privatnici ne žele.

Istina, i liječnici u javnim bolnicama mogli bi se prilagoditi ‘novim tržišnim uvjetima’ te krenuti u nuđenje onoga što treba doplatiti, s tim da bi vrlo teško bilo kontrolirati čine li to iz etičkih ili ‘sitnosopstveničkih’ interesa, odnosno u dogovoru s proizvođačima na čijem bi platnom popisu nerijetko bili. Riječju, trenutačna korupcija u zdravstvu bila bi tek kamilica u odnosu na ono što bi se dogodilo u zdravstvenom blenderu nakon kojega nitko više ne bi znao što je čije, a poglavito tko i zašto stvarno plaća kvalitetnije liječenje, a tko izlete na Madagaskar i u Dubai ili gradnju ‘samoodržive kuće’.

Sve to govori da opreza nikad dosta, pa tako i s novopredloženim izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju. Činjenica je da HZZO s 22 milijarde kuna može pružiti pristojnu zdravstvenu zaštitu građanima, ali samo pod uvjetom da se kune ne dijele po babi i po stričevima, odnosno ne slijevaju u privatne džepove - čemu smo već svjedočili.

Ne zaštiti li se dovoljno javno zdravstvo, lako bi se moglo dogoditi da u sustavu na štetu pacijenata zaživi privatno kartelsko udruživanje na čelu s jakim igračima, što smo već imali prilike vidjeti u stomatološkoj zdravstvenoj zaštiti. Tim je potezom smanjena dostupnost liječenja, ali su zato značajno podebljani novčanici hrvatskih zubara koji, za razliku od Del Boya, uspješno ostvaruju njegovu rečenicu: ‘Sljedeće godine u ovo doba bit ćemo milijunaši’.

 

 

 


05.10.2014.

MASTERPLAN BOLNICA

U jednoj bolnici hitni prijam i kreveti, u drugoj ambulanta

 

Ravnatelji detalje još definiraju, spajanje do kraja godine.

 

AUTOR:
Ivana Rimac Lesički

 

Do kraja godine dvije opće bolnice u Hrvatskoj bit ćefunkcionalno povezane – spojit će se konkretni odjeli, dijeliti dijagnostika i osoblje. Dakle, takozvani masterplan počinje se primjenjivati. Prvi su dogovori sa sanacijskim upraviteljima u Ministarstvu zdravlja već odrađeni iako revidirani Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica još čeka saborski blagoslov.

 

Spajanje ekipa

Inicijativa za dogovor došla je od čelnika tih dviju bolnica, a o kojima se konkretno radi, nismo mogli doznati jer je, među ostalim, Nacionalni plan još u proceduri. No te prve dvije bolnice poslužit će kao pilot-projekt da bi se vidjeli učinci Nacionalnog plana. U tom konkretnom slučaju, neslužbeno se može čuti, prvi međusobno funkcionalno povezani bolnički odjel rezultirat će smještanjem akutnih kreveta i hitnog prijma u jednu bolnicu, dok će u drugoj biti dnevna bolnica i ambulanta. Također, na odjelu u jednoj od tih bolnica rade dva specijalista koja su svaki u pripravnosti 15 dana mjesečno, dok u drugoj bolnici na istom odjelu ima dvostruko više liječnika, odnosno tamo ih je četvero. Povezivanjem će odjel imati šest liječnika, što bi prema projekcijama moralo smanjiti liste čekanja, racionalnije rasporediti posao tih liječnika i u konačnici donijeti uštedu jer će 24-satnu uslugu sada pružati jedna, a ne dvije bolnice.

 

– Čuli ste za jedan primjer, ali imamo ih još. S ovim smo primjerom, istina, najdalje došli – kratko je potvrdio dr. Ratko Matijević, poznati ginekolog koji je kao voditelj radne skupine za provedbu Nacionalnog plana revidirao njegov sadržaj te ga sada očito provodi i u djelo. Kao ključne promjene Nacionalnog plana dr. Matijević ističe da se dokument više ne temelji na krevetima kao prva verzija nego na uslugama.

 

– Pun krevet ne znači da se u njemu netko liječi – zaključio je dr. Matijević.

 

Na posao na novo mjesto

Što će donijeti primjena Nacionalnog plana, najbolje će se, dakako, pokazati na terenu. Racionalizacija i ušteda te bolja usluga pacijentima ciljani su učinci. Dijelu liječnika i medicinskih sestara ovih bolnica, a ubrzo i svih ostalih, slijede konkretne promjene – rad u drugoj bolnici odnosno povezanoj ustanovi, spajanjem će se pojedinima mijenjati i aktualna zaduženja pa moguće da više neće biti potrebe za voditeljima pojedinih bolničkih odjela.

 

 

>> 'Neće biti otkaza zbog spajanja bolnica'

>> Pred blokadom i Opća bolnica Koprivnica, u Čakovcu i Zaboku također strepe

>> Spajanje bolnica, manji broj kreveta i – 400 milijuna uštede

 

 

Umjesto pet praonica rublja jedna koja će raditi u tri smjene?

Tko će platiti medicinsku sestru koja je na platnoj listi bolnice u kojoj je dosad radila, a otići će raditi u povezanu ustanovu – pitanje je za koje navodno postoje različita rješenja, no ništa još nije definirano.

Pojedine bolnice usto planiraju i povezivanje nemedicinskih struka što nije sastavnim dijelom Nacionalnog plana. Primjerice ako u istoj regiji svaka od pet bolnica ima svoju praonicu rublja, jedna je od opcija formiranje jedne zajedničke koja bi radila u tri smjene.

 


Novi Master plan bolnica od danas u javnoj raspravi

  

Na Vladinoj koordinaciji predstavljen je novi Master plan bolnica. Danas će biti poslan u javnu raspravu, a već sljedećeg mjeseca trebao bi se početi primjenjivati. Jedan od prvih poteza ministra zdravlja, Siniše Varge, nakon što je na tom položaju zamijenio Rajka Ostojića bilo je odbacivanje njegova masterplana i najava novog. Evo kako je obrazložio temeljne odrednice novog Master plana. Ministar zdravlja potvrdio je sinoć da će se Masterplan hrvatskih bolnica, koji je bio na reviziji, danas drugi put naći na Vladinu koordinacijskom tijelu. 



Novi je ministar zdravlja, odmah nakon preuzimanja dužnosti, pokrenuo reviziju plana, ocijenivši ga neusklađenim s financijskim i kadrovskim mogućnostima. Analiza Ostojićeva Masterplana trajala je oko tri mjeseca, a o revidiranom planu otvorena je javna rasprava.



U sinoćnjem Otvorenom o reorganizaciji bolničkog sustava raspravljali su Siniša Varga, ministar zdravlja; Ante Ćorušić, predsjednik Odbora za zdravstvo HDZ-a, Goranka Jureško, novinarka Jutarnjeg lista teKrešimir Luetić, glavni tajnik HUBOL-a.



Na početku emisije, upitan o prijetnjama koje su mu bile upućene, ministar Varga je odgovorio kako su to na početku bili prijateljski razgovori, poslije su počele i neke prijetnje. Stvar je pod kontolom, rekao je te napomenuo kako su mu prijetili i kao pomoćniku ministra 2003. Vjerujemo da ćemo do kraja godine imati transparentne javne ponude kako bi poboljšali zdravstveni sustav, izjavio je Varga.
 


Što se tiče natječaja za nabavu uređaja, Varga je izjavio kako način na koji su bili napisani ti postupci nije bio korektan te je odlučio da su ti postupci zreli za prekidanje. Bit će raspisani novi, neće biti favoriziran niti jedan proizvođač, pazit ćemo na kvalitetu, poručio je.



Na to se je nadovezao i Ante Ćorušić i objasnio kako je tehnička specifikacija nekih uređaja bila napravljeni tako da samo određen proizvođač može osigurati njihov rad, pa su pozdravili odluku ministra.



Nažalost uvijek su isti igrači na hrvatskom tržištu, uvijek isti dobivaju te natječaje. To je do sada prolazilo i veliki dio novca je samo tako otišao. Specifikacije su radili stručnjaci, oni moraju biti odgovorni. Kada se racionalno kupuju i hrana i lijekovi, puno se može uštedjeti. Riječ je o pola milijuna kuna, izjavila je Jureško.


Po pitanju Masterplana ministar Varga je naglasio kako se neće 'rezati' akutni kreveti, oni se transformiraju u dnevne bolnice, dnevne kirurgije.



Masterplan je nepotrebno preskupo plaćen, novac je otišao i sada je gotovo, istaknuo je Lujetić.


Ante Ćorušić je kazao kako sam ne bi ukidao bolnice. Ja bih ih redizajnirao. Racionalizirati bolnice moramo ali moramo paziti da područja od posebne državne skrbi u Hrvatskoj imaju odgovarajuću zdravstvenu zaštitu.


Od 1. 1. 2015., postupno uz izlazak iz riznice i bolju kvalitetu, počinju mjere koje drastično poboljšavaju zdravstvenu skrb u Hrvatskoj, poručio je Varga.



Novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško objasnila je da je uvijek zdravstvo 'kratko' za novac i uvijek ide na 'saniranje'. Novac odlazi u druge smjerove, pune se rupe. Liste čekanja su zato što ima malo novca. 2007. je proračun bio veći nego što je danas.



Goranka Jureško komentirala je i pitanje gledatelja te naglasila da socijalno zdravstvo treba zadržati. Tu nema nikakve dileme. Što ljudi imaju manje novca, to im je jasnije koliko je važno zdravstvo. Zadnjih par godina se krenulo krivo - cijene zdravstvenih usluga su smanjene oko 30%, rad medicinskog osoblja i liječnika nije dovoljno plaćen.



Kada HDZ dođe na vlast a to će biti vrlo brzo, razdvojit ćemo javno od privatnog zdravstva ali poštivat ćemo i privatnu inicijativu, izjavio je Ćorušić.


 


ZDRAVSTVO

'Masterplan' bolnica od danas u javnoj raspravi

 

Varga je najavio izmjenu središnjeg modela nabave – od 1. siječnja bi ona trebala potpasti pod jednu od državnih agencija .

 

AUTOR:Romana Kovačević Barišić

 

Po drugi put danas u javnu raspravu ide tzv. Masterplan bolnica, kojem je u srijedu zeleno svjetlo dala uža Vladina koordinacija. Pravim imenom Plan razvoja bolnica, predstavio ga je bivši ministar Rajko Ostojić uoči svoje smjene u lipnju, novi ga je ministar zdravlja Siniša Varga privremeno povukao na reviziju. Iz prvotnog je prijedloga plana izostavljen dio o broju kreveta pojedinih bolnica, to će biti podložno promjenama ovisno o potrebama i ne može biti fiksirano, jer bi se u tom slučaju za svaku promjenu moralo glasati u Saboru.

 

Varga je najavio izmjenu središnjeg modela nabave – od 1. siječnja bi ona trebala potpasti pod jednu od državnih agencija.

 

 


HZZO PREUZIMA KONTROLU PROVEDBE MASTERPLANA

Bolnicama bonusi ako imaju manje pacijenata

 

Autor: Ljerka Bratonja Martinović

Objavljeno: 29. rujna 2014. 

 

Cijene usluga formirat će se tako da se bolnici više isplati pacijenta liječiti kroz dnevnu bolnicu, a odredit će se najdulji rok u kojem se pacijent može liječiti na akutnom bolničkom krevetu.

 

ZAGREB   Glomazan i neracionalan bolnički sustav koji već godinama gomila dugove jer troši više nego što ima, ministar zdravlja Siniša Varga pokušat će postaviti na noge racionalnijim poslovanjem bolnica: kod pacijenata koji leže na bolničkim odjelima na operativni zahvat danas odlazi svega 40 do 60 posto troška boravka pacijenta u bolnici, dok se ostatak iznosa potroši na oporavak. Kraće ležanje u bolnicama, jačanje dnevne kirurgije i dnevnih bolnica recept je za smanjenje tog troška.

 

Varga je u Nacionalnom planu razvoja bolničkog sustava predvidio i ono što je u prvoj verziji nedostajalo: razvoj sustava patronaže i zdravstvene njege u kući, kojima će osim kontrole kroničnih bolesnika zadaća odsad biti i zbrinjavanje i pomoć pacijentima koje iz bolnice idu kući odmah nakon operativnog zahvata ili akutnog liječenja.

 

Kraće liste čekanja

Smanjenjem broja bolničkih kreveta smanjit će se potreba za bolničkim liječenjem i skratiti liste čekanja. Kad se postigne ciljana stopa popunjenosti postelja od 85 posto, a danas se kreće od 30 do 90 posto, dio kreveta će se ukloniti ili prenamijeniti iz akutne u kroničnu zdravstvenu zaštitu.

 

Za koliko će se rezati broj akutnih kreveta, koji su prema Ostojićevom masterplanu trebali biti reducirani za više od 30 posto, znat će se nakon objave Nacionalnog registra bolničkih kapaciteta, kao što će se tada znati i koliko će brojčano ojačati dnevne bolnice. Navodi se kako po nekim procjenama njihov udio mora rasti od 10 do 40 posto u odnosu na postojeće stanje. Bolnice koje danas ne raspolažu dnevnim kapacitetima ili ih slabo koriste morat će ih do kraja 2016. godine bitno povećati, ističe se u Varginom masterplanu. Udio kreveta za produljeno i dugotrajno liječenje u ukupnim kapacitetima od oko 18.000 bolničkih kreveta trebao bi dostići najmanje osam posto, što znači da bi s postojećih 828 narastao na oko 1.500 kreveta.

 

Iako obećava fleksibilnost u određivanju broja kreveta, Varga ne odustaje od minimalnog standarda od 15 kreveta potrebnih za opstanak jednog odjela. Smanjenjem broja kreveta dio će bolničkih odjela postati neodrživ, dio će ih se spojiti, a liječnici će se po potrebi preusmjeravati u poliklinike ili dnevne bolnice.

 

Bolnice će se financijski stimulirati ako smanje broj hospitaliziranih pacijenata i povećaju protok pacijenata, a imat će stimulacije ako osiguraju pružanje više zdravstvenih usluga odjednom i na jednom mjestu, a time i veću produktivnost. HZZO će, kako stoji u masterplanu, definirati što više dijagnostičko-terapijskih postupaka da bi bolnice stimulirao na bržu obradu pacijenata.

 

Cijene usluga formirat će se tako da se bolnici više isplati pacijenta liječiti kroz dnevnu bolnicu, a odredit će se najdulji rok u kojem se pacijent može liječiti na akutnom bolničkom krevetu.

 

Predviđeni porast od minimalnih 10 posto u pružanju zdravstvenih usluga specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite značit će, ističe se u masterplanu, da će pacijenti u bolnicama dobiti više usluga na djelotvorniji način.  

 

HZZO će voditi računa o financijskim učincima masterplana. Bolnice će jednom mjesečno HZZO-u dostavljati financijska izvješća, a HZZO će pratiti potrošnju i o tome izvještavati ministarstvo zdravlja.  

 


MASTERPLAN BOLNICA

 

Milinović: Neću sudjelovati u Varginom Savjetu dok ne doznam kriterije za izbor savjetnika

 

Savjet je, podsjetimo, imenovan 1. rujna ove godine, a danas se sastao prvi puta kako bi raspravio o prijedlogu Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u RH 2014.-2016., odnosno masterplanu bolnica. 

 

AUTOR:Tea Romić

 

Bivši HDZ-ov ministar zdravlja Darko Milinović nije se odazvao pozivu na sjednicu Savjeta ministara zdravlja Siniše Varge jer ga, kaže, zanima prema kojim su kriterijima izabrani članovi Savjeta.

 

Savjet je, podsjetimo, imenovan 1. rujna ove godine, a danas se sastao prvi puta kako bi raspravio o prijedlogu Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u RH 2014.-2016., odnosno masterplanu bolnica. Među savjetnicima su ministri zdravlja iz doba mandata Ivice Račana - Ana Stavljenić Rukavina i Andro Vlahušić, te Vargin prethodnik Rajko Ostojić, ali i Darko Milinović te predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo Ante Ćorušić, koji se jučer nisu odazvali. Osim njih, tu su i aktualni savjetnik predsjednika RH Izet Aganović, v. d. Ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec, vlasnik klinike Svjetlost Niikica Gabrića, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Željko Krznarić, stručnjak za ekonomiku zdravstva Stipe Orešković, bivši ministar znanosti i obrazovanja Dragan Primorac te bivši ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizrepa.

Darko Milinović, kaže, nije znao niti da je pozvan da bude dio Savjeta.

 

- Kad te netko imenuje u svoj savjet, dakle ministar, bio bi red da se nazove osoba i pita želi li biti uopće član savjeta, ali to je manje bitno, ne smijemo biti previše formalni što se toga tiče. S druge strane, dobra je inicijativa gospodina Varge za konsenzus, ali ona je dobrano zakašnjela. Taj konsenzus nema puno uspjeha u gotovo izbornoj godini. Sjetite se kad sam ja krenuo s reformom u prvoj godini svog mandata, ja sam tada pozivao SDP na minimalni konsenzus oko zdravstva i njega mislim da mora biti – objašnjava Milinović te dodaje kako su nejasni kriteriji po kojima je ministar određivao svoje savjetnike.

 

- Ako su to bivši ministri, onda postavljam pitanje gdje je tu Andrija Hebrang, Neven Ljubičić, Željko Reiner koji bi itekako imali što reći o zdravstvenom sustavu. Dakle, dobra, ali zakašnjela inicijativa, to je trebao napraviti Rajko Ostojić na početku svog mandata. A što se tiče konsenzusa, mislim da bi red bilo da Milanović pozove predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka da se dogovore koji bi to konsenzus trebao biti i koji je moguć u ovome vremenu, a onda bi mi operativci mogli raditi na tome – kaže Milinović te dodaje da jučer nije mogao doći na sastanak jer je imao drugih obaveza. Ne planira dolaziti ni ubuduće dok ne dobije odgovore na svoja pitanja.

 

Koji su kriteriji, zašto sam ja pozvan, a ostali nisu? Nisu to svi bivši ministri, očito su neki kriteriji bili, a dok ne saznam koji, neću sudjelovati u tome – poručio je bivši ministar zdravlja Darko Milinović.


 

>>Varga: Na nekim područjima značajno smo smanjili liste čekanja

>>Vlada povukla masterplan bolnica plaćen 200.000 eura!

 


Varga: Master plan bolnica se ne ukida, povučen je zbog dorade

Piše: Media Servis
srijeda, 16.7.2014. 12:11

 

MASTERPLAN bolnica se ne ukida, već je samo nakratko povučen radi dorade, poručio je ministar zdravlja Siniša Varga. Naime, Vlada je jučer gotovo neprimjetno iz saborske procedure povukla prijedlog plana razvoja bolnica usvojen prošli mjesec. U sjeni napisa da su u ministarstvu izračunali kako bi plan umjesto 400 milijuna kuna ušteda donio trošak od čak 2 milijarde kuna, Varga kaže kako su uočena neka odstupanja koja se provjeravaju.


''Jednostavno sada smo ga povukli nakratko iz saborske procedure da bi se razdvojilo na dva zasebna dokumenta strateške odrednice. A drugo da se odredi da je u ingerenciji Ministarstva zdravlja donošenje na razini podzakonskog akta tablični dio. Dakle, onog trenutka kada imamo to razdvojeno u dva zasebna dokumenta, do kraja ovog mjeseca završava procedura u Vladi i upućuje se Saboru. Očekujemo da prva točka dnevnog reda jesenskog zasjedanja bude masterplan bolnica'', rekao je Varga.


Više detalja o doradi plana trebalo bi biti poznato nakon današnje sjednice Upravnog vijeća HZZO-a.


Podsjetimo, francuskim konzultantima je iz džepova poreznih obveznika isplaćeno 200 tisuća eura za dokument koji je Vlada usvojila na istoj sjednici kada i smjenu prethodnog ministra Rajka Ostojića.

 


MASTERPLAN

Varga: Nije dobro da Sabor odlučuje o broju kreveta

 

Siniša Varga revidira ključni plan bivšeg ministra zdravlja Rajka Ostojića.

AUTOR:Romana Kovačević Barišić

 

Kad bi se Nacionalni plan razvoja bolnica usvojio kao jedinstven dokument kakav je Vlada prihvatila na dan kad je smijenila ministra koji ga je pripremio, Rajka Ostojića, o svakoj promjeni broja kreveta na pojedinom odjelu neke bolnice u Hrvatskoj morao bi glasovati Hrvatski sabor. Kako bi se ta nepotrebna procedura izbjegla, Ministarstvo zdravlja je odlučilo da je najbolje tzv. masterplan podijeliti na dva dijela.

 

U rujnu opet u Sabor

To je, međutim, preopsežna izmjena da bi se provela na razini amandmana, pa se zato masterplan privremeno povlači iz procedure.

 

– U rujnu će natrag u proceduru, a privremeno se povlači samo zbog nomotehničkog razloga. Podijelit ćemo ga u dva dijela. Prvi dio Plana obuhvatit će strateške odrednice odnosno tekstualni dio, a drugi dio tablični dio s brojkama, koje su vrlo detaljne. Pokaže li se da neka bolnica treba 55 kreveta a u masterplanu stoji da ih mora imati 50 ili 45, ne mora zato zasjedati Sabor – razlaže ministar zdravlja Siniša Varga.

 

Naglašava kako je Nacionalni plan razvoja bolnica do 2016. hvalevrijedan projekt rađen sa Svjetskom bankom, ali kako je uočen jedan nedostatak kad ga se promatra paralelno s intencijom izlaska HZZO-a iz riznice i plaćanja bolnicama po obavljenoj usluzi umjesto paušalom, kako se sada plaća. Pod tim uvjetima, pojasnio je, brojke neće biti trajno cementirane već podložne promjenama odnosno fleksibilnije u primjeni jer na njih će utjecati i epidemiološki i organizacijski kriteriji, pa će stoga ostati na razini pravilnika odnosno prosudbe Ministarstva zdravlja. Novinari su od Varge tražili da pojasni otkud tvrdnje da bi masterplan umjesto 400 milijuna kuna uštede, mogao donijeti čak dvije milijarde kuna dodatnih troškova.

 

Ostojić bez komentara

Naime, Ostojić je predstavljajući masterplan naveo kako bi se u tri godine moglo uštedjeti oko 400 milijuna kuna. Varga kaže da su obje brojke tek moguće procjene, primjerice, dodatne troškove moglo bi izazvati dugotrajna ležanja pacijenata u bolnici, kakvih je prilično a nepotrebno. No, ističe, intencija masterplana nije ušteda već poboljšanje zdravstvenog sustava radi osiguranja ravnomjerne dostupnosti zdravstvene zaštite. Bivši ministar Rajko Ostojić poručio je kako ne želi ništa komentirati.

 

>> Vlada povukla masterplan bolnica plaćen 200.000 eura!

 

 


 

Sastanci s udrugama pacijenata,

zdravstvenim komorama i sindikatima u zdravstvu

20.06.2014.

 

ZAGREB, 20. lipnja 2014. - Ministar zdravlja prim. Siniša Varga održao je u srijedu, 18. lipnja 2014. godine tri sastanka; s udrugama pacijenata, zdravstvenim komorama i sindikatima u zdravstvu. Sastancima je prisustvovala i v.d. ravnateljica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Tatjana Prenđa Trupec, mag.ing.el.MBA.

 

Na sastanku s udrugama pacijenata ministar je istaknuo da nije pobornik revolucija, već da se problemi jedan po jedan rješavaju. Glavni projekt Ministarstva zdravlja i HZZO-a je i dalje izlazak HZZO-a iz riznice. Najveći problem udruge su iskazale u nedostupnosti skupih lijekova koji se financiraju iz proračuna bolnica, a ne iz fonda za posebno skupe lijekove. Ministar je istaknuo da će se izlaskom HZZO-a iz riznice to promijeniti na način što će HZZO imati više sredstava na raspolaganju koja će moći samostalno raspoređivati. Cilj Ministarstva zdravlja i HZZO-a je da se osigura dostupnost zdravstvene zaštite svim osiguranicima unutar sat vremena. Sastanci s udrugama će se održavati svaka dva do tri tjedna i svaka od udruga će moći na tim sastancima iznijeti konkretne probleme.

 

Ministar se, nakon udruga, predstavio predstavnicima zdravstvenih komora istaknuvši da će Ministarstvo zdravlja i HZZO od sada raditi prisno, te će, nakon izlaska HZZO-a iz riznice svima u zdravstvenom sustavu biti bolje. Radit će na ravnoteži između pružatelja usluga i primatelja usluga, te će se boriti za sva sredstva koja pripadaju zdravstvu budu zdravstvu i uplaćena. Kao gorući problem komore su navele ne donošenje izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti budući da trenutni Zakon nije usklađen s direktivama i propisima Europske unije, te Plana i programa mjera zdravstvene zaštite. Problem je i veliki odljev liječnika iz sustava zdravstva, te je potrebno s liječnicima uspostaviti kvalitetan dijalog kako bi ostali raditi u Hrvatskoj. Komore se nadaju partnerskom odnosu i suradnji s Ministarstvom zdravlja. Idući sastanci će se održavati sa svakom komorom posebno.

 

Na sastanku sa sindikatima u zdravstvu ministar je istaknuo kako će otvoriti socijalni dijalog, te napraviti dubinske analize Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, masterplana bolnica, sanacijskih vijeća i sanacijskih upravitelja bolnica. Predstavnici sindikata istaknuli su da su otvoreni za suradnju i da socijalni dijalog nema alternative, te je u pregovorima o Kolektivnom ugovoru potrebno naći kompromisno rješenje koje će biti u interesu građana kao korisnika zdravstva, zdravstvenih radnika i poslodavaca.

 


Siniša Varga - novi ministar zdravlja

18.06.2014.

 

ZAGREB, 18. lipnja 2014. – Siniša Varga od danas je na čelu Ministarstva zdravlja. Nakon što mu je Hrvatski sabor izglasao povjerenje, novi je ministar prisegnuo da će dužnost obavljati savjesno i odgovorno i zalagati se za svekoliki napredak Republike Hrvatske.

 

Dr. Varga na mjesto ministra zdravlja dolazi iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje gdje je od 2012. godine obavljao dužnost ravnatelja.

 

Ministar je dobio i nove pomoćnike i to Dijanu Cimeru, Davora Katavića, Natašu Zorić i Dragana Koroliju-Marinića.

 

Dijana Cimera pomoćnica je ministra za zaštitu zdravlja, a dolazi s mjesta pomoćnice ravnatelja Zavoda za zdravstveno osiguranje gdje je upravljala sektorom za zdravstvenu zaštitu.

 

Pomoćnik ministra za pravne i financijske poslove je Davor Katavić koji je dosad bio pomoćnik ravnatelja HZZO-a za ekonomske poslove. Katavić je upravljao Sektorom ekonomskih poslova HZZO-a, sudjelovao u radnim skupinama za pripremu i provedbu reformskih mjera i projekata te aktivno radio na pripremi izlaska HZZO-a iz sustava Državne riznice.

 

Nataša Zorić imenovana je pomoćnicom ministra za sanitarnu inspekciju. Po struci je diplomirana inženjerka biologije a dolazi iz poduzeća Ekotours gdje je radila kao savjetnica na poslovima implementacije sustava upravljanja zdravstvenom ispravnošću hrane, implementacije sustava upravljanja zaštitom okoliša, na poslovima savjetovanja o sustavima higijene te sustavom upravljanja zaštite od štetnika i štetočina.

 

Dragan Korolija-Marinić imenovan je pomoćnikom ministra za transplantaciju i biomedicinu, a na ovu funkciju dolazi s mjesta sanacijskog upravitelja Kliničke bolnice Dubrava.

 


 

Ministar Varga predlaže sustav nagrađivanja za one koji rade više od normativa

Autor: hina

Datum: ponedjeljak, 23. lipnja 2014. 

                    

"I onda 'znam, hoću, mogu' ima isti dohodak kao 'ne znam, neću, ne da mi se'", rekao je Varga na tečaju.

 

U Ministarstvu zdravlja u ponedjeljak počinje razgovor sa socijalnim partnerima o novom kolektivnom pregovaranju u zdravstvu, tijekom kojega resorni ministar Siniša Varga namjerava predložiti nagrađivanje zaposlenika, koji rade više od normativa.
Na razgovor koji treba početi u 15 sati, pozvana su sva tri reprezentativna sindikata – Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatski liječnički sindikat i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara.

 

Ministar Varga, najavljujući pregovore sa socijalnim partnerima, neodrživim je ocijenio sadašnje stanje i "kolektivni ugovor koji već dugi niz godina definira uravnilovku u osobnim dohocima".

 

"I onda 'znam, hoću, mogu' ima isti dohodak kao 'ne znam, neću, ne da mi se'", rekao je Varga na tečaju "Mediji i zdravlje", koji se od 19. do 22. lipnja održavao u Grožnjanu.

 

Već su s tim u vezi obavljeni i razgovori s Ministarstvom rada, te Varga kaže kako je izgledno da će se prebačaj norme nagrađivati s 10 posto većim dohotkom.

 

To je veliki pomak od uranilovke koju imamo danas i što treba ostaviti u ropotarnici povijesti, poručio je novi ministra zdravlja.

 

No, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek, bez čije se suglasnosti ne može mijenjati Kolektivni ugovor (KU), kaže da neće na pristati na te izmjene.

 

"Ovo je valjda pravna država, ja sam s Vladom prije šest mjeseci potpisala novi KU, koji vrijedi četiri godine. Ako se promijenio ministar, nije se promijenila cijela Vlada", izjavila je Hini Avberšek.

 

Kolektivni ugovor u zdravstvu, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2013., s bivšim ministrom Rajkom Ostojićem potpisali su Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara, bez Hrvatskog liječničkog sindikata.



Varga: Zdravstvo će ubuduće samo sanirati svoje gubitke, u ropotarnicu povijesti odlazi gomilanje dugova

                   

Autor: hina

Datum: subota, 21. lipnja 2014. 

                             

Nadovezujući se na problem rastućih dugova u zdravstvu i uspostavu održivog zdravstvenog sustava, predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo upozorio je na neracionalno trošenje energenata u zdravstvenim ustanovama, na nedostatak liječnika kao i činjenicu da 40 posto operacijskih sala nije obnovljeno još od 2000. godine.

 

Izlaskom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz državne riznice zdravstveni sustav više neće gomilati gubitke, a avansno plaćanje i sanacije bolnica, u koje je u proteklih 20 godina utrošeno 17 milijardi kuna, otići će u ropotarnicu povijesti, istaknuo je danas u Grožnjanu ministar zdravlja Siniša Varga. Izdvojeni HZZO s bolnicama će sklapati višegodišnje ugovore s preciznim definiranjem broja usluga i programa rada. Zdravstveni sustav ubuduće bi sam sanirao svoje gubitke, a već od 2017. trebao bi raspolagati s više novca za skupe lijekove, za povećanje učinkovitosti i kvalitete usluga, poručio je ministar predstavljajući novi model likvidnosti zdravstva na tečaju "Mediji i zdravlje".

 

Varga, koji je ovoga tjedna preuzeo dužnost ministra zdravlja istaknuo je da će uspostava novog održivog modela financiranja sustava biti jedan od prioriteta njegova mandata. Socijalne naknade, poput naknada za nezaposlene, rodilje i branitelje izdvojit će se iz zdravstvenog proračuna, a novac plasiran u zdravstvo namijenski će se trošiti, pa više neće biti moguće da bolnice, kao u 2013., dobiju 650 milijuna kuna za neizvršene usluge, rekao je novi ministar.

 

Osim HZZO-a, planira se i osamostaljivanje i ostalih zdravstvenih zavoda - zavoda za javno zdravstvo, za hitnu medicinu i telemedicinu. S obzirom na to da rokovi plaćanja višestruko premašuju zakonom predviđene okvire, Varga najavljuje da će se "izdvojeni HZZO vrlo brzo početi pridržavati rokova plaćanja od 60 dana". "Naš sustav zdravstva jedan je od najcjenjenijih u Europi, treba ga samo malo unaprijediti", poručio je ministar na skupu koji je okupio ravnatelje zdravstvenih ustanova, predstavnike farmaceutskog sektora, zdravstvene administracije i nevladinih usluga.

 

Prema iznesenim procjenama, model održivog zdravstva u Hrvatskoj stajao bi na godišnjoj razini 20 milijardi i 660 milijuna kuna, a v. d. ravnatelja HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec rekla je kako očekuje da se novac od trošarina na duhan preusmjeri u sustav zdravstva, što, istaknula je, dosad nije bio slučaj. Varga, koji je prethodno bio izjavio da se za izdvajanje HZZO-a samo čeka "zeleno svjetlo" novog ministra financija, danas nije spominjao rokove, no na skupu se moglo čuti da se računa s rujnom ili listopadom ove godine. Najave novog modela financiranja pozdravio je i predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo Ante Ćorušić, rekavši da će HDZ-ovi saborski zastupnici podržati prijedlog izdvajanja HZZO-a.

 

"Iako pozdravljam ovu odluku, skeptičan sam da će ona značiti nužni zaokret. Problem je što novca kronično manjka, ljudi žive sve dulje, a terapije su sve skuplje", ustvrdio je Ćorušić dodavši da je za poboljšanje zdravstva prvi preduvjet povećanje broja zaposlenih i ozdravljanje gospodarstva. Reformu zdravstvenog sustava nazvao je "prvoklasnim političkim pitanjem", za koji će biti potreban nacionalni konsenzus jer tako složena reforma zahtijeva da je uzastopno provode barem tri vlade.

 

Nadovezujući se na problem rastućih dugova u zdravstvu i uspostavu održivog zdravstvenog sustava, predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo upozorio je na neracionalno trošenje energenata u zdravstvenim ustanovama, na nedostatak liječnika kao i činjenicu da 40 posto operacijskih sala nije obnovljeno još od 2000. godine. Komora podržava plan izdvajanja HZZO-a iz riznice, ali s jasno definiranom "košaricom usluga na koje će pacijent imati pravo i jasnom procjenom dostupnih sredstava", ustvrdio je Minigo, koji smatra da je za ovako važnu reformu, uz politički, potreban i strukovni konsenzus.

 


Datum: subota, 21. lipnja 2014. 

SKUP U GROŽNJANU

Novi ministar želi zadržati liječnike

Autor: Barbara Čalušić

Objavljeno: 22. lipnja 2014.

 

Cilj je stvoriti održiv sustav bez listi čekanja. Imamo velik potencijal, dobar kadar koji je cijenjen i u svijetu. Na nama je odgovornost za zadržavanje kadra i otvaranje radnih mjesta, rekao je Varga.

 

GROŽNJAN  Novi ministar zdravlja Siniša Varga do jeseni planira realizirati svoj cilj koji je imao kao ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje: sredstva namjenski prikupljena za zdravstvo, namjenski će se i trošiti, a izdvajanje HZZO-a iz državne riznice prema njegovom će planu sustav zdravstva u potpunosti sanirati do 2017. kada će dugovi biti na nuli i za zdravstvo oslobođena nova sredstva. 

 

Zdravstvo raspolaže s nešto više od 18 milijardi kuna dok za održiv sustav prema izračunu HZZO-a treba 20,6 milijardi kuna. Sustav bi izlaskom državnog osiguravatelja iz proračuna u predstojeće tri godine trebao sam financirati svoje postojeće gubitke, a novi ministar  vjeruje kako više neće morati kucati na vrata Ministarstva financija tražeći novac za sanacije. Kako je istaknuo u svom izlaganju na tečaju Mediji i zdravlje u Grožnjanu čija je glavna tema ove godine bila posvećena upravo izlasku HZZO-a iz državne riznice, Ministarstvo zdravlja ostaje pri istoj viziji strategije iz 2012. koja jamči povećanje kvalitete života i zdravstvo kao sastavnicu gospodarskog rasta. 

 

U Hrvatskoj se po glavi stanovnika za zdravstvo izdvaja 472 dok je europski prosjek 2.171 eura. Pritom su naša bruto izdvajanja veća od europskih, što je apsurd, kaže Varga dodajući da će izlaskom HZZO-a iz riznice izdvajanja za zdravstvo po stanovniku automatski porasti na 570 eura.

 

Zbog loše i netransparentne raspodjele novca u državnom proračunu, prema njegovim riječima, sustav zdravstva u ovom je trenutku neto gubitnik jer se iz sustava prikupi puno više novca nego što se u njega ulaže. Sve to u konačnici rezultira nedostakom novca za lijekove i uskraćivanjem zdravstvene usluge za pacijenta. 

 

Cilj je stvoriti financijski održiv sustav bez listi čekanja. Imamo velik potencijal, dobar kadar koji je, nažalost, cijenjen i u svijetu. Na nama je velika odgovornost za zadržavanje kadra i otvaranjem novih radnih mjesta, rekao je Varga.

 

Novi ministar očekuje jasno definiranje sredstava koji pripadaju zdravstvu od prihoda HZZO-a, ali i prihoda od poreza, poput trošarina na cigarete. Tako prema njegovom planu HZZO više ne bi trebao financirati one stavke koje se ne tiču izravno zdravstvenog sustava. Umjesto avansnog plaćanja zahvaljujući kojem su u protekloj godini zdravstvene ustanove dobile 650 milijuna kuna za usluge koje nisu pružile pacijentima, Varga planira ugovarati broj usluga i programe rada čime bi limiti i avansno plaćanje trebali otići  u povijest. Jedan od glavnih zadataka HZZO-a je smanjenje listi čekanja i novi ministar zdravlja uskoro očekuje rezultate. 

 

Većina sudionika okruglog stola podržava takvu ideju. Ipak, kod izglasavanja prijedloga u Saboru bit će vrlo zanimljivo vidjeti kako će glasati HDZ-ovi zastupnici budući da izdvajanje HZZO-a iz državnog proračuna podržava i HDZ-ov kandidat za mjesto ministra zdravstva Ante Ćorušić koji tvrdi da će HDZ sigurno glasati za prijedlog izlaska HZZO-a iz državne riznice. Bivša ministrica Ana Stavljenić Rukavina vjeruje da se pacijenti ne bi trebali bojati ovog prijedloga, ali pod uvjetom da ne bude opstrukcija od Ministarstva financija.Ipak, na temelju mog iskustva s tri ministra finacija rekla bih da su oni u ovom slučaju najtvrđi orah, smatra Stavljenić Rukavina.

 

Jedna od primjedbi na izdvajanje HZZO-a iz riznice sigurno će se pojaviti kod prestanka finaciranja troškova koji se ne tiču izravno sustava zdravstva i koje bi prema Varginom planu trebale preuzeti druge nadležne institucije. Tako i predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo izražava zabrinutost kod premještanja financiranja specijalizacija na Ministarstvo zdravlja i pita se nije li to put prema smanjenju broja liječničkih specijalizacija.

 


PRVI POTEZI NOVOG MINISTRA ZDRAVLJA

Varga ukida Ostojićeve reforme i master plan

Autor: Goranka Jureško
Objavljeno: 18.06.2014.

 

I kao ravnatelj HZZO-a Varga se loše slagao s tadašnjim ministrom zdravlja. Njegov plan za ozdravljenje zdravstva otkriva koliki je taj razdor: Ukinut će smjenski rad, vratit će dežurstva, a Ostojićev master plan ide na detaljnu reviziju.

 

Novom ministru zdravlja Siniši Vargi ljeto će biti vruće čak i ako u Hrvatskoj zakaže broj sunčanih dana. Naime, uglavnom ga čeka prilično dugačka lista započetih ali nedovršenih poslova u Ministarstvu zdravlja, a prioritet je svakako žurna izmjena zakona kako bi se ukinuo smjenski rad u bolnicama i ponovno uvela dežurstva i pripravnost.

 


VEZANE VIJESTI

Vijesti

 

Strah od kolapsa

U suprotnom bolnice bi zbog korištenja godišnjih odmora mogle već za koji dan jedino zatvoriti vrata i objaviti kolektivno odmaranje s obzirom na to da trenutno i bez godišnjih zbog smjenskog rada rade s “nategnutim” brojem liječnika i medicinskih sestara. Izvori bliski ministru kažu kako nema dvojbe da će se ta zakonska promjena vrlo brzo naći na saborskim klupama da pacijenti ne bi bili opasno zakinuti za dostupnost zdravstvenoj skrbi tijekom ljetnih mjeseci.

 

Istina, veći dio posla već je obavio njegov prethodnik koji je, kažu u Ministarstvu, pripremio prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Premda novi ministar ne želi izlaziti u javnost sa svojim planovima dok mu saborski zastupnici ne daju legitimitet, već na predstavljanju u Odboru za zdravstvo moglo se iščitati da će Varga dio rada svog prethodnika Rajka Ostojića podvrgnuti mikroskopskom promatranju, a dio zaustaviti barem do daljnjega.

- Master plan bolnica možda je preveliki obrat koji neće dati rezultata u ovom trenutku - rekao je Varga. Ističe da će najprije utvrditi postoje li i kakve razlike između master plana bolnica koji su radili Francuzi i nacionalnog plana razvoja bolnica koji je Vladi predložio Ostojić. Zbog toga će se plan naći čak tri puta pred saborskim zastupnicima, što znači da će se njegova primjena žestoko prolongirati.
- Naime, Ostojić je predvidio smanjenje broja bolnica sa 31 na 19 te broja akutnih kreveta za 30 posto, ali i povećanje onih za kronične bolesnike i palijativu do 2016., što traži početak primjene barem od rujna, no to se očito neće dogoditi. Istina, s prijedlogom nacionalnog plana koji je Ostojić predstavio nedavno na Vladi složili su se i francuski konzultanti, što su ovjerili svojim potpisom.
 

Kategorizacija bolnica

No umjesto brojčanog ukidanja po kratkom postupku, Varga prije bilo kakvog izjašnjavanja o novoj organizaciji bolnica namjerava provesti katalogizaciju koju je započeo njegov prethodnik. To znači da će se uz poznati broj primjerice CT ili MR uređaja morati znati s kojom opremom raspolaže svaka hrvatska bolnica, koji su kadrovi i kolika je njihova iskoristivost.

 

Lista najboljih liječnika

Potom bi trebala uslijediti akreditacija bolnica koju bi provelo neovisno tijelo. No vjerojatno će novi ministar baš u tom dijelu naići na problem jer Agencija za kvalitetu koja je odavno trebala napraviti taj posao očito mu nije dorasla pa sve ostaje na riječima, a bez konkretnih djela. Varga inzistira da se bolnice podijele tako da se visokodiferencirana medicina radi u određenim centrima, što znači koncentraciju i pacijenta i kadrova, a ne da “vrhunski kardiolog mjeri krvni tlak”. Tek nakon što se vide realne brojke, za svaku bolnicu mogla bi se očekivati i primjena master plana, što znači priličnu vremensku odgodu.

I novi ministar kao i njegov prethodnik “kunu se” u interes pacijenata koji bi trebao biti u prvom planu. No na žalost, sve ono što se događa u sustavu govori suprotno pa su liste čekanja sve duže, a zdravlje sve dalje. Istina, Varga je i zastupnicima rekao da mu je smanjenje lista čekanja prioritet, ali to se do sada moglo čuti od svih ministara zdravlja.

Unatoč obećanju redovi u bolnicama samo su se povećavali, a novac koji dobivaju za učinjene usluge u posljednje tri godine u silaznoj je putanji. U nekim ranijim najavama Varga je rekao da će cijene pregleda i dijagnostike ubuduće morati biti realnije, ali zasad se ne vidi izvor iz kojeg će ih plaćati. Računa li se da će to riješiti izlaz HZZO-a iz riznice, vjerojatno je to račun bez krčmara. Naime, ministar se nada da će izlaz iz riznice koji on predviđa za kraj rujna riješiti dio novčanih problema zdravstvenog sustava, tj. HZZO-a, u kojemu je donedavno bio prvi čovjek, ali s obzirom na državne proračunske rupe i u proračunu Zavoda moglo bi biti nestašice na koju treba računati u zdravstvenim kalkulacijama.
Izračuni govore da bolnice svakog mjeseca generiraju od 150 do 200 milijuna novih gubitka, što znači da će do kraja ove godine manjak biti veći od dvije milijarde kuna unatoč sanacijama u prošloj i ovoj godini.

 

Novi rat sa sindikatima

Do početka srpnja Varga je najavio i početak novih pregovora sa sindikatima, uključujući i onaj liječnički s kojim je Ostojić imao velikih problema pa u konačnici s kolegama liječnicima nije potpisao kolektivni ugovor. Nakog toga je uslijedio nesretni smjenski rad i potpuni kaos u radu bolnica. Sve u svemu, čini se da je pred Vargom Mount Everest koji bi trebao pregaziti u samo godinu dana pa postoji opravdana bojazan da bi se prije cilja lako mogao izgubiti kao i njegovi prethodnici.


 

Siniša Varga

  • Traži reviziju Nacionalnog plana, usklađivanje s master planom bolnica, ukidanje kreveta i odjela tek kad se napravi katalogizacija opreme i znanja.
  • Početkom srpnja predložit će Vladi i Saboru izmjenu zakona i ponovno uvesti dežurstva i pripravnost liječnika.
  • Želi povećati dignitet pacijenata i najavljuje razgovore premda je tijekom ravnateljske dužnosti u HZZO-u nekoliko puta došao u ozbiljan sukob s nekoliki udruga pacijenata
  • Najavio izlazak HZZO-a iz riznice do kraja rujna
  • Od početka srpnja počinje novi krug kolektivnog pregovaranja sa sindikatima, uključujući liječnički
 

Rajko Ostojić

  • Predložio Nacionalni plan razvoja bolnica kojim se njihov broj smanjuje sa 31 na 19, broj akutnih kreveta za 40 posto, a povećao bi se u dnevnim bolnicama za 27 posto
  • Uveo smjenski rad u bolnicama pa ga djelomično zakonski neutemeljeno ukinuo, a potom je izrađena izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ali još nije poslana u saborsku proceduru
  • Pokušao za reforme dobiti potporu udruga pacijenata, ali ‘ljubav’ je kratko trajala
  • Odgađao izlaz HZZO-a iz riznice
  • Nije uspio u kolektivnom pregovaranju s liječnicima koji od rujna prošle godine štrajkaju (trenutno je štrajk u mirovanju)
 

 

IDEJA KOJU JE ZAGOVARAO KAO ŠEF HZZO-a SADA MU DONOSI PROBLEME Ministar Varga blokirat će svoj životni projekt?

 

Premda je kao ravnatelj HZZO-a Varga izlazak Zavoda iz riznice vidio kao spas za zdravstveni sustav, vjerojatno će kao ministar zdravlja povući ručnu. Naime, nema dvojbe da je bolje imati čiste račune i ne miješati novčanike. No, do tih čistih računa bit će dugi čak i adminstrativni put. Primjerice, treba izmijeniti ili dopuniti čak 9 zakona i 7 pravilnika. Novi ministar smatra da plaćanje bolničkih usluga treba poslati u povijest i ugovarati s bolnicama samo ono za što postoje prostorni i ljudski kapaciteti, što bi, primjerice, lani smanjilo troškove za oko 650 milijuna kuna, koliko su plaćene neobavljene usluge u bolnicama preko bolničkih limita. Ono što u realizaciji izdvajanja iz riznice može biti otežavajuća okolnost za rad HZZO-a je naplata onoga što će proračun trebati izdvojiti za zdravstvo od poreza na duhanske prerađevine, plaćanja za neosigurane osobe, za zdravstvenu zaštitu na otocima, za djecu i studente do brojnih drugih obveza za koje postoje proračunski dugovi. Uostalom, jedan od preduvjeta za izdvajanje iz riznice, jedinstveni novčani fond iz kojeg bi se plaćale sve naknade, uključujući zdravstvene, još nije zaživo.
 

MASTERPLAN BOLNICA

 

Ostojić nemilosrdan: Odbijen zahtjev KBC-a Rijeka za više kreveta

 

Ostojić nemilosrdan: Odbijen zahtjev KBC-a Rijeka za više kreveta

 

Autor: Ljerka Bratonja Martinović
Objavljeno: 3. lipnja 2014.

 

VEZANO

 

Riječkom KBC-u redom su odbijeni svi zahtjevi za izmjenom masterplana, među ostalima zahtjev urologije za pet kreveta i jednim stolcem dnevne bolnice više nego je predviđeno u masterplanu. Od funkcionalnog povezivanja 21 od ukupno 31 bolnice, ministar Ostojić nije odstupio ni za milimetar.

 

ZAGREB  Klinika za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« jedna je od rijetkih bolničkih ustanova čije su primjedbe uvažene u javnoj raspravi o masterplanu bolnica, na koji je svoje primjedbe poslalo 87 bolnica, liječnika, župana, predstavnika gradova, strukovnih udruga i društava. Tako će 2016. godine ova bolnica imati pet kreveta za produljeno liječenje više nego je masterplanom bilo predviđeno.

 

I pedijatrija Opće bolnice Varaždin imat će 10 umjesto planiranih šest mjesta u dnevnoj bolnici, jer je Ministarstvo zdravlja uvažilo činjenicu da će smanjenje broja akutnih kreveta sa 32 na 20 ugroziti razinu zdravstvene zaštite na varaždinskoj pedijatriji. Bolnica u Čakovcu dobila je nekoliko mjesta u dnevnoj bolnici više nego je pisalo u masterplanu, ali su im zahtjevi za većim brojem bolničkih kreveta redom odbijeni, dok je Općoj bolnici Zabok korigiran broj bolničkih kreveta koji je masterplanom bio reduciran za čak 40 posto.

 

 

Nekima ipak više

Karlovačka je bolnica dobila jedan krevet na urologiji više, dok su riječkom KBC-u redom odbijeni svi zahtjevi za izmjenom masterplana, među ostalima zahtjev urologije za pet kreveta i jednim stolcem dnevne bolnice više nego je predviđeno u masterplanu. Od funkcionalnog povezivanja 21 od ukupno 31 bolnice, na čemu temelji svoj plan ozdravljenja bolničkog sustav, ministar Ostojić nije odstupio ni za milimetar. 

 

Javna je rasprava o dokumentu koji bi u naredne dvije godine trebao racionalizirati bolnički sustav trajala od 18. ožujka do 18. travnja, u njoj je pristiglo tristotinjak primjedbi i prijedloga, a odbijeno ih je više od 85 posto. Među malobrojnim primjedbama koje su uvrštene u masterplan, uglavnom su one koje nisu bitno mijenjale predviđene bolničke kapacitete, a podršku resornog ministarstva dobile su i načelne primjedbe poput one predsjednika Hrvatske liječničke komore, Hrvoja Miniga, da oko masterplana treba postići opći konsenzus. Da na pojam konsenzusa u Ministarstvu zdravlja gledaju drukčije nego u zdravstvenim ustanovama i strukovnim udrugama, potvrđuje odgovor ministarstva na prijedlog Vukovarsko-srijemske županije da se javna rasprava produži uz veće uključivanje znanstvenih i strukovnih udruga i udruga pacijenata.

 

– S obzirom na broj i kvalitetu zaprimljenih prijedloga u vrijeme trajanja javne rasprave, a imajući u vidu pravne propise, slobodni smo zaključiti da je javna rasprava trajala optimalno. Dapače, i prije i u vrijeme javne rasprave održan je cijeli niz sastanaka i rasprava, dok se nije postigao konsenzus – poručuju iz Ministarstva zdravlja.

 

Premašeni rokovi

Loše su u javnoj raspravi prošle sve sustavne kritike na masterplan, na primjer ona da se cjelokupna reorganizacija bolničkog sustava svodi na smanjenje broja kreveta, što može otežati funkcioniranje odjela koji su dosad imali visoku popunjenost, dovesti do nedostatka osoblja i sniziti razinu kvalitete zdravstvene zaštite.

 

Prebacivanje dosadašnjeg posla iz stacionara na polikliniku i dnevnu bolnicu dovest će do organizacijskih problema, upozorili su iz bolnica, na što iz ministarstva odgovaraju kako se masterplan »ne bavi pitanjem unutarnje organizacije i sistematizacije radnih mjesta jer je to u nadležnosti  uprava bolnica«. Bolničke uprave dužne su najkasnije dva mjeseca nakon usvajanja Nacionalnog plana u parlamentu pripremiti projekt provedbe masterplana i u njemu detaljno razraditi sve aktivnosti i resurse za ostvarivanje ciljeva iz masterplana, objašnjavaju iz ministarstva.

 

Masterplan bolnica trebao bi doći pred Vladu u narednih desetak dana, a nakon toga mora proći i saborsku proceduru. Prema najavama ministra Rajka Ostojića s predstavljanja masterplana, dokument je već trebao proći Vladu i Sabor, a u srpnju je trebao ući u primjenu, no ti su rokovi već u startu debelo premašeni .

 



 

USPORAVA SE RAPIDNI RAST POTROŠNJE

Smanjenjem broja kreveta uštede 1,2 milijarde

 

Autor: Ljerka Bratonja Martinović
Objavljeno: 20. ožujka 2014. 

 

Na akutne krevete danas se troši četiri milijarde kuna godišnje, a do 2016. godine, kada će ih biti za trećinu manje, a za toliko manji i trošak.

 

ZAGREB   Unatoč Ostojićevom masterplanu, bolnička se potrošnja u narednim godinama neće smanjivati, nego rasti. Reformski je dokument aktualnog ministra zdravlja predvidio dva scenarija: u scenariju bez masterplana, bolnički sustav koji danas troši 7,2 milijarde kuna godišnje u razdoblju od 2014. do 2016. godine »progutao« bi samo za stacionarno liječenje dodatnih milijardu kuna, i to zbog starenja populacije i sve većih troškova liječenja stvorenih brzim napretkom medicine.  Zahvaljujući predloženoj reformi bolničkog sustava, u slučaju da se popunjenost bolničkih kreveta koja se danas od bolnice do bolnice kreće od 30 do 90 posto u naredne tri godine »uprosječi« na 85 posto, taj će se dodatni  financijski trošak stacionarnog liječenja, računaju autori masterplana, s predviđene milijarde smanjiti za 613,2 milijuna kuna.

 

Manji troškovi

Na akutne krevete danas se troši četiri milijarde kuna godišnje, a do 2016. godine, kada će ih biti za trećinu manje, na takvim će se klasičnim bolničkim liječenjima uštedjeti 1,2 milijarde kuna. Rast će s druge strane potrošnja u dnevnim bolnicama, koje će u naredne tri godine povećati ukupne kapacitete za oko 1.000 mjesta. Na dnevne bolnice danas odlazi 513 milijuna kuna, a za tri godine u njima će se na liječenje trošiti 750 milijuna kuna ili 233 milijuna kuna više nego danas. Troškovi kroničnog liječenja i palijativne skrbi gotovo će se udeseterostručiti: zdravstveni sustav danas na ove oblike skrbi troši oko 55 milijuna kuna, a do 2016. godine trošit će gotovo 480 milijuna kuna. Ako uz to troškovi specijalističko-konzilijarne zaštite budu rasli za očekivanih 7,5 posto, predviđeni trend porasta ukupnih bolničkih troškova, koji će se smanjit će se za 403.017.901 kunu.

 

Najveće se uštede na smanjenju broja kreveta očekuju u bolnicama prve kategorije, odnosno KBC-ima, kliničkim bolnicama i klinikama, za čak 660 milijuna kuna na godišnjoj razini. Upola manje, oko 330 milijuna kuna, uštedjet će se rezanjem broja kreveta u županijskim bolnicama, od kojih se očekuje i generalno najveća ušteda od ukupno 234 milijuna kuna do 2016. godine.

 

Dnevne bolnice

Autori masterplana očekuju i neizravne financijske učinke reforme bolničkog sustava, koje će se, kako tvrde, mjeriti desecima milijuna kuna. Porastom broja pacijenata u dnevnim bolnicama na račun ležećih pacijenata na akutnim bolničkim odjelima za 15 do 20 posto u tri godine može se uštedjeti 50 posto novca koji se danas troši za stacionarno liječenje tih istih pacijenata, a bolničke proračune srezati, računaju u ministarstvu zdravlja, za pet do sedam posto. Uz takvu računicu, bolnički bi budžeti samo na dnevnim bolnicama mogli uštedjeti 360 milijuna kuna godišnje.  

 

Dinamika ukidanja dijela bolničkih kreveta i jačanja dnevnih bolnica ne smije biti sporija od one predviđene masterplanom, a on predviđa povećanje broja mjesta za dnevno liječenje s postojećih 2.421 na 3.489 mjesta do 2016. godine. U toj će prenamjeni kapaciteta neki od postojećih odjela postati neodrživi, a od uprava bolnica očekuje se da gašenje pojedinih odjela riješe u okviru funkcionalne integracije s drugim bolnicama, odnosno da djelatnost odjela koji se gasi bude dostupna u nekoj od bolnica kojima su pripojeni. Ako dvije funkcionalno integrirane bolnice, primjerice zadarska i kninska, danas imaju dva odjela interne s po 15 kreveta i šest liječnika svaka, nakon objedinjavanja odjela trebalo bi im osam do devet liječnika, umjesto 12, a preostala tri do četiri liječnika mogu preusmjeriti na dodatni rad s pacijentima u poliklinici ili dnevnoj bolnici. Jedna od opcija je i povremeno »gostovanje« u drugoj bolnici s kojom su funkcionalno integrirani.  

 



 

KOMENTAR NAĐE BERBIĆ

KOLUMNA Masterbudućnost

 

Autor: Nađa Berbić
Objavljeno: 19. ožujka 2014. 

 

Iza velikih najava teče daljnja štednja zdravlja koja će kakvog li paradoksa, udariti završnu točku na ono što je prije puno godina kada smo za sve manja para počeli biti puno zdraviji započelo kao skromno životno djelo glasovitog Andrije Hebranga.

 

Master plan bio bi masterpiece da je ozbiljna namjera restrukturiranja bolnica kao nacionalni konsenzus prije deset godina okupila jedno stručno relevantno i kompetentno tijelo i da su glave na okupu usuglasile jednu ideju koja će trajati dulje od jednog ministarskog mandata. Još je tada bilo jasno kako gorući problemi bolničkog sustava vape za dugoročnom strategijom inače će bolnice kao što je to zorno pokazao smjenski rad, pucati ko tikve.

 

Strategija je, znate, ono nešto što nama stalno nekako izmiče a provodi se duže nego što potraje jedan uređaj za magnetsku rezonancu, koji je u riječkom KBC-u slučajno opet krepao. Ah, dobro nećemo o tome, u riječkom KBC-u ionako stalno nešto šteka. Bit će već bolje kada ga se pripoji tako dobroj Klinici kakva je lovranska ortopedija inače manja od kirurgije KBC-a Rijeka.

 

Ima li netko tko u to vjeruje? To je i zato što je strategija u ovoj zemlji sramotna riječ jer smo je potrošili na dokumente od kojih nije ostao ni prah a kamoli trag. Gdje su ti pravi programi koje nas vode u budućnost k europskim modelima zdravstva. Smanjenje bolničkih postelja i povećanje dnevnih bolnica te palijative je odlično, ali tko kaže da se i u dnevnoj bolnici ne može potrošiti više nego što se ima. I može se trošiti jednako neravnomjerno kao što se zdravstvo neravnomjerno s toliko centraliziranih funkcija i tako neefikasno razvija danas. Potom, postoji taj problem koji imamo s budućnošću, a to je da dosad još ništa od onog što je bila naša budućnost s naglaskom na zdravstvenu, još nismo dočekali.

 

Možda mi iz zakutaka Lijepe naše gdje petnaestog u mjesecu klinike nemaju čime više liječiti bolesnike, ne vidimo dobro ali nakon svih tih velikana i stručnjaka u liku ministara zdravstva koji su se izredali na obzorima lijepe naše budućnosti, ostaje samo jedan ozbiljan projekt poput još nedodirnutog običajnog prava i nekoliko sitnih činjenica: Hrvatsko se zdravstvo danas dijeli na zagrebačko s naglaskom na Rebro, i ostalo, te na možda pet posto onih koji se mogu liječiti vani. Je li se to dogodilo nekako spontano i slučajno? Jesu li podjednaka regionalna razvijenost, jednaka dostupnost sustavu i jedna ozbiljna struktura novog bolničkog zdravstva koje će biti pomno, planirano, ciljano razvijano, u izmjenjivanju ministara i vlada nekako šutke propadali i negdje neznano nestali? Da jest, onda bi nas ministar zdravlja Rajko Ostojić sigurno obavijestio o tome kako ih je pronašao i spasio. Jer pitanje bolničkog sustava je pitanje ljudskih sudbina, postojanja i razvoja.

 

I, ako nije u pitanju jedna prvorazredna srećka izvučena iz predizbornog bubnja, ono bi moralo početi od temelja metropolizirane medicine kakvu danas Hrvatska ima. Stoga se sve trenutno svodi na vjerodostojnost ministra zdravlja Ostojića. Ili će nakon teškog i mučnog eksperimenta sa smjenama i neslavnom sanacijom izroditi revolucionarni masterplan. Ili je stvar puno jednostavnija. Iza velikih najava teče dalja štednja zdravlja koja će kakvog li paradoksa, udariti završnu točku na ono što je prije puno godina kada smo za sve manja para počeli biti puno zdraviji započelo kao skromno životno djelo glasovitog Andrije Hebranga.

 


Nedjelja, 04.05.2014.

Kronologija cirkusa u zdravstvu:

i Varga i Ostojić igraju se s naših 26 milijardi kuna

 

ČIJI JE EGO VEĆI?



(SLOBODNA DALMACIJA) Jedan od brojnih pokazatelja besplodnosti, beskorisnosti i sveopćeg tumaranja zdravstvene administracije kroz strašne probleme zdravstva, svakako je dugotrajan medijsko-politički rat između ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Siniše Varge i ministra zdravlja Rajka Ostojića koji se odvija tako da novinari ekskluzivno objavljuju što jedan od njih dvojice misli, ali iz nekih razloga to nije spreman i jasno i glasno izreći.

 

Zadnja takva ekskluziva je objava da će Varga u roku od 15 dana podnijeti ostavku, čime bi prisilio Ostojića da konačno počne s izmjenama nekoliko zakona bez kojih nije moguće izdvajanje HZZO-a iz sustava državne riznice. Varga ju je promptno demantirao, tvrdeći da neće podnijeti ostavku i da ga nitko od novinara nije kontaktirao prije pisanja članka u kojemu se on prijeti ministru zdravlja zbog toga što ne poduzima nešto što bi spasilo zdravstvo, samim time što bi Varga dobio veće ovlasti.


‘Eksperti'Tako je još jednom javnost zavarana prividom da postoji nekakav suštinski i ozbiljan prijepor između dva giganta zdravstvene politike i - što je najvažnije - da ova Vlada ima asa u rukavu za zamjenu nekompetentnog Ostojića i postavljanje druge osobe koja će zdravstvo povesti u svijetlu budućnost. To bi, naravno, trebao biti sadašnji šef HZZO-a.

 

No, podsjetimo kratko na kronologiju ovog cirkusa.

 

Nakon što je tzv. lijeva koalicija - koja, usput, više nikad ne bi smjela biti tako nazvana - preuzela vlast od zamalo kolektivno uhapšenog HDZ-a, Ostojić se prometnuo u jednog od najpopularnijih SDP-ovaca, što je i sama stranka verificirala na izbornoj konvenciji u lipnju 2012. godine. Što je u toj situaciji nagnalo iracionalnog Zorana Milanovića da Ostojića ubaci u utrku za mjesto gradonačelnika Zagreba, a da ga istodobno odmah ne povuče s ministarske funkcije, eventualno može dokučiti jedino neki stručnjak za Zorana Milanovića, ako takav postoji.

 

No, činjenica je da je premijer tako ubio ionako nikakve šanse da se Ostojić pretvori u eksperta za zdravstvo, jer se ovaj mjesecima bavio političkom samopromocijom, a sektor za kojeg evidentno nije mag posve zapustio. Fijaskom na lokalnim izborima Ostojić je tako naglo istodobno postao ugasla politička zvijezda i propali ministar zdravlja, jer su već tada na vidjelo izašli njegovi silni gafovi, propusti i nerad.

 

Već se tada govorilo da će uslijediti kazna, a Varga - inače navodno privatno prijatelj obitelji Milanović-Musić - postati ministar. No, to se nije dogodilo, ali je zato preko novinskih medija postalo jasno da Varga ima potporu Vlade da popunjava Ostojićeve rupe i da se predstavlja kao mnogo značajnija figura od skretničara novca za zdravstvo.

 


Čiji je ego većiSvoj trenutak je dočekao još u veljači ove godine, kada je Ostojić bombastično najavio financijsko osamostaljenje HZZO-a i doslovno kazao sljedeće: "Tako je bilo planirano, a HZZO više neće biti samo blagajna, već će i kontrolirati trošenje zdravstvenog novca."

 

Ova je izjava uporno u javnosti interpretirana kao da je Varga nadvladao na brvnu, dok je Ostojić pao u blato i postao manje važan za donošenje odluka u zdravstvu i zdravstvenoj politici.

 

Kako to nema veze s pameću, ostaje da ponovimo da ni Vlada ni njezina dva ključna čovjeka u zdravstvu ne rade ama baš ništa, osim što fabriciraju političke tenzije i poruke koje su čista fikcija i gubitak vremena.

 

Izdvajanje HZZO-a iz proračuna nema ama baš nikakve reperkusije na moći i ovlasti Siniše Varge ni HZZO-a, koje primarno definira Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i Statut Zavoda, dakle, ministar i Vlada. Ostojić govori besmislice kad kaže da će HZZO osamostaljenjem postati kontrolor potrošnje zdravstvenog novca, budući da je HZZO-u oduvijek prvenstvena obaveza kontrola potrošnje novca i izvršavanja ugovornih obveza od strane ugovornih zdravstvenih ustanova.

 

Za to što HZZO to sada ne radi, niti je ikada sistemski radio, krivi su zadnje dvije godine jednako Varga i Ostojić, čiji predstavnik sjedi na čelu UV-a HZZO-a.

 

I jedan i drugi, dakle, izmišljaju da je izdvajanje HZZO-a važan događaj za buduću funkcionalnost Zavoda, s time da Varga posebno izmišlja da će tom promjenom osobno postati važan i dobiti veće ovlasti.

 

Koliko je tu pravne nepismenosti i nepoznavanja vlastitih ingerencija, govori i nedavni slučaj ukidanja prava na baterije za slušna pomagala, za što HZZO nema nikakve statutarne i zakonske ovlasti, osim da takvu mjeru predloži Ministarstvu zdravlja. Točno se i oduvijek zna što su ovlasti izvršne vlasti u kreiranju i provođenju zdravstvene politike, a što su ovlasti osiguravajuće državne institucije i tu se nema što mijenjati.

 

To što ni jedni ni drugi ne rade svoj posao, sigurno neće kamuflirati ni medijski rat vodećih ljudi dviju institucija, ni izmišljanje da je Varga taj kojemu se dosad nije omogućilo da radi svoj posao, a ubuduće će mu se omogućiti.


No, problem je što to i dalje rade i što k tome imaju i petlje za javna nadmetanja čiji je ego veći i bliži Milanovićevom oltaru. Za takve im igre dajmo vrtić, a ne propadajući sektor težak 26 milijardi kuna.

NATAŠA ŠKARIČIĆ

 



Milanović: Od 1. srpnja HZZO će imati veću autonomiju

 

Premijer Zoran Milanović nije u petak želio komentirati navode o sukobu ravnatelja HZZO-a Siniše Varge i ministra zdravlja Rajka Ostojića, no naglasio je da će HZZO od 1. srpnja imati veću autonomiju, a da će njegov rad nadzirati Ministarstvo zdravlja kroz Upravno vijeće.

 

‘1. srpnja to izlazi iz riznice, što nije revolucionarno, ali je dobro, jer HZZO ima veću autonomiju, a Ministarstvo će ga i dalje nadzirati. HZZO neće biti izoliran ni izvan nadzora, to je nemoguće, ali će biti puno autonomniji u planiranju troškova i radu s bolnicama, i to je dobro', kazao je premijer novinarima.

 

Naglasio je kako je HZZO osiguravajuće društvo u koje svi zaposleni po sili zakona uplaćuju 15 posto plaće, ali i sustav solidarnosti, koji ubire novac i daje ga bolnicama za konkretne usluge.

 

‘Već je ranije trebalo prijeći na takav model, u kojem se može bolje planirati. Racionalnije trošenje tog novca je apsolutno moguće na takav način. Drugo je pitanje zašto se s tim čekalo od 2003., kada je sustav zadnji put mijenjan, ali tu moramo napraviti promjenu, jer je ranije sve išlo po inerciji, kazao je Milanović.

 

‘Moramo se mijenjati, ako želimo biti uspješni. Nema više kupovanja socijalnih grupa, prijatelja, zavičajnih klubova, rođaka, to ne postoji. Oni koji žele tako funkcionirati, ne moraju to reći. Prepoznatljivi su', poručio je Milanović.

 

 


 

MEDICINSKI STRUČNJAK O STANJU U HRVATSKOM ZDRAVSTVU

 

INTERVJU: Dr. sc. Ivaniš: Jadnici smo ako nam masterplan bolnica moraju raditi stranci    

 

Autor: Nađa Berbić

Objavljeno: 23. ožujka 2014. u 8:19

 

Treba li se ukupan kapacitet bolnica smanjivati to je pitanje. Sada se to smanjuje samo iz razloga zadovoljenja preuzetih obaveza prema MMF-u i EU. Zbog financija. Gdje je tu ozbiljna rasprava i osnova? Broj kreveta možete smanjiti ali broj bolesnika ne možete.

 

Masterplan nije tako velika novost kao što se prikazuje, riječko zdravstvo nije tako loše kao što bi se moglo misliti, ali da se zdravljem, gradnjom bolnica i politikom plaća ceh nedostatku ozbiljnog stručnog saveza malo gdje izvan Zagreba, to su neki od okvira u koje hrvatskog zdravstvo danas smješta dr. sc. Nikola Ivaniš. Rijetko upućen promatrač i znalac zdravstvenog sustava dulje od 20 godina u privatnome je zdravstvu.

 

Prednjači kao stručnjak takve internističke, dijagnostičke i interventne endoskopske medicine kakvome se unutar gastroenterologije u Hrvatskoj teško može naći ravan. Kroz sve te godine uključujući i njegov bolnički profesionalni put i kroz privatnu medicinsku praksu osebujan kontinuitet Ivaniš drži nesmanjen: socijalni refleks aktivnog života unutar zajednice, i svojevrstan antielitizam svake vrste.

 

  Kako ocjenjujete masterplan?

 

  – Želim izraziti svoj protest protiv činjenice da su masterplan napravili francuski stručnjaci. Ako sa povijesnim institucijama kakve su Medicinski fakultet Zagreb i Rijeka, te ostala dva fakulteta, sa načelima Andrije Štampara, sa nacionalnim zavodima za javno zdravstvo, Akademijom medicinskih znanosti Hrvatske i svim stručnjacima Hrvatski dvogodišnji, podcrtavam dvogodišnji, nacionalni plan razvoja bolnica moraju raditi stranci onda smo mi jadnici! Unutar Hrvatske ima ljudi koji su sposobni i kompetentni to napraviti. No, možda se stvarao i alibi ako plan prođe loše, jer služi dnevnopolitičkim potrebama.

 

Bolnice se financiraju po ministarskim kriterijima

 

 Kod nas stalno gube, na žalost, ne samo u zdravstvu, ali bolesnima gubitci tim teže padaju, pa štitimo li mi slabije, bolesnije? Kako će oni znati što im dolazi? 


  – Zato jer su kriteriji nejasni. Kaže se primjerice, bolnice se ne financiraju po posteljama. Ma, ne financiraju se ni po kakvim kriterijima: Bolnice se financiraju po ministarskim kriterijima. Naravno da je onda dominantna veličina bolnice, pa se uz smanjivanje broja postelja odmah ide smanjenje bolničkih limita jer Ministarstvo zdravlja hoće smanjiti bolničke deficite, izdatke za lijekove i postupno izmijeniti paket osnovnog zdravstvenog osiguranja.


  A da nam to ne kaže. 


  – Sve što sam nabrojao su, u stvari, uz zahtjev za smanjenje socijalnih naknada, ono što Svjetska banka traži od Hrvatske.

 

Razvoj »4 puta 4«

 

Pa i Darko Milinović je spajao »3 u 1« kako smo zvali njegov neprirodan spoj bolnica, koji je isto ostavio posljedice za neke dobre manje klinike i specijalne bolnice.

 

  – Potreba racionalizacije bolnica u Hrvatskoj je neosporna. Neke vjerojatno u tome trebaju prestati postojati, druge izgubiti neke odjele. Treba li se ukupan kapacitet bolnica smanjivati to je pitanje. Sada se to smanjuje samo iz razloga zadovoljenja preuzetih obaveza prema MMF-u i EU. Zbog financija. Gdje je tu ozbiljna rasprava i osnova? Broj kreveta možete smanjiti ali broj bolesnika ne možete. Tko, kako i s kojim kriterijima planira zadovoljenje zdravstvenih potreba i ostalih kriterija koji su potpuno poznati. Svaka je bolnica nastajala s razlogom, istina, neki su razlozi do danas nestali. Zato imamo bolnice iznimno preblizu a u stručnom smislu je upitan razlog postojanja. U Slavoniji definitivno se može postaviti pitanje kako i koje bolnice razvijati. Osijek, Slavonski Brod, Vinkovici, možda je to trokut u kojem se može ostvariti kvalitetno bolničko liječenje. I u tzv. sjevernoj regiji, Varaždin, Čakovec, Koprivnica, Bjelovar, malo niže Sisak, Zabok, sve to blizu je Zagrebu. Ne predlažem, govorim kao primjer. Nijemci su sa svojim bolnicama sličan proces prošli. Ako pacijenti dobivaju bolju uslugu druge bolnice to nije loše. No masterplan ne donosi ništa osim smanjenja troška preko broja postelja.

 

   Proteklih ste 15 i više godina tvrdili kako nove bolnice u Rijeci neće biti. Na žalost ste sve dosad u pravu. Zašto ste to mislili?

 

  – Bio sam skeptik jer me na to upućivala realnost. Shvaćam želju kolega koji su ipak željeli vjerovati pa i onih koji su mislili da se umiljavanjem nekim djelovima politike može doći do bolnice. Rano se vidjelo da je glavni cilj državnih zdravstvenih vlasti ojačavanje kapaciteta i kvaliteta bolničkog zdravstva u Zagrebu. To je u konačnici legitimno. Zagreb i okolica je više od četvrtine Hrvatske i tamo će uvijek biti najveći kapaciteti. No, vidjelo se da osim što se mora nešto malo politički trgovati, drugih ozbiljnijih namjera nema.

 

  Kako i kada se to vidjelo?

 

  – Negdje 1999. do 2000. godine kad je postalo jasno da nema veće razlike između plana SDP-a i plana HDZ-a.

 

Politički interesi

Zbog gradnje Rebra?

  – Ne, i ne govorim to iz politikantskih razloga, jer politička opcija kojoj pripadam je nacionalno minorna. Istina, napravljeno je neko novo Rebro i danas mogu reći to je isto dobrobit za hrvatsku medicinu i hrvatske građane. Nije dobro da se nije razvilo i nešto drugo, a to je upravo koncept koji je bio dio programa SDP-a. Razvoj takozvan »4 puta 4«. Dakle današnji ministar zdravlja je, na primjer još i 2007. godine iznosio politički i razvojni program SDP-a u kojem je izrijekom rečeno razvijat će se snažna 4 regionalna medicinska centra, ujednačeno. No, vidjelo se da materijalno stanje društva slabi i da se svi ozbiljniji projekti u zdravstvu trajno odgađaju. Mislim da je prije 12-13 godina napravljena ozbiljna greška ljudi koji rukovode bolničkim zdravstvom Rijeke. Ishitreno, bez velikih rasprava i stručnih analiza, rekao bih demagoški, prihvaća se koncept »Napravit ćemo veliki KBC Rijeka na Sušaku i onda ćemo ga izjednačiti s pojmom sveučilišne bolnice«. Danas, 12-13 godina potom, vidimo da se to nije realiziralo i zato jer je to koncept mega bolnice koji se u svijetu gradio 20-ak godina prije i pitanje je li se tako okrupnjene bolnice i danas u svijetu rade.

 

   I Zagreb ima mega bolnica nekoliko.

  – Ima Rebro ali sve ostale bolnice nisu toliko povećavane kapacitetima koliko su osiguravani uvjeti za centre izvrsnosti. U Merkuru je centar izvrsnosti transplantacijske kirurgije i kirurgije, to je kvalitatavni skok. A onda je bilo sve jasno kada je u doba ministra Reinera potpisan ugovor temeljem odluke Vlade, o dovršetku bolnice u Blatu.

 

  Nekoliko je političkih garnitura potpisivalo isti taj ugovor.

Najbolja laparoskopska abdominalna kirurgija u ovom dijelu Europe je u Rijeci

 

Riječka uzburkana bolnička atmosfera ostavlja mučan trag. 


  – Građani moraju znati da je u bolničkom zdravstvu Rijeke nezadovoljstvo eruptiralo, i s pravom. No, moguće je da su kroz javnu priču o bolničkom zdravstvu Rijeke stručnjaci postigli i ono što nisu htjeli, izrazito se dogodila skepsa javnosti prema razini riječkog zdravstva. Ja sam pak kao gastroenterolog silno ponosan na to da je najbolja laparoskopska abdominalna kirurgija, ne u Hrvatskoj, nego u ovom dijelu Evrope, ovdje u Rijeci. Gdje ti naši kolege u iznimno lošim uvjetima rade jednu iznimno tešku i zahtjevnu disciplinu, laparoskopsku kirurgiju trbuha, najbolje u ovom dijelu Evrope. I educiraju liječnike drugih centara. Centara izvrsnosti u Rijeci još uvijek imamo i bilo bi dobro stručno, kompetentno, i bez upliva politike promisliti o modelu nove sveučilišne manje i specijalizirane bolnice a podići razinu druge, gradske bolnice. Tu vidim značaj Sveučilišta u Rijeci koji je danas najveći prepoznatljivi riječki brend i ledolomac koji probija barijere, a njegov ogroman dio je Medicinski fakultet.

 

  – Zadnji puta 2004. -2005. godine i najavljivano dovršenje do 2006. godine. Naravno, ništa se nije dogodilo i tada je bilo jasno kada se takav projekt kao bolnica Blato koristi u političke svrhe i za političke interese, onda je ovo igranje sa izgradnjom KBC-a Rijeka, u kontiniutetu od izbora do izbora samo čisto politikantstvo.

 

  Kada bi do toga i došlo kakvom ju vi vidite?

 

  – Po mom su mišljenju sveučilišne bolnice u pravilu manje isključivo kao centri izvrsnosti, specijalizirane. Kao čuvene i izvanredne uniklinik bolnice imate ih i po malim mjestima širom Njemačke. To podrazumijeva da uz sveučilišnu imate i veliku gradsku bolnicu i sve ono o čemu se sad u masterplanu govori: manje kreveta, više dnevnih bolnica, itd. Ta bolnica je centar kvalitetne dnevne medicine. Kvaliteta i izvrsnost u bolničkom zdravstvu i u svijetu ide kroz koncept specijalnih bolnica. Za to jest primjer i Klinika Lovran, ali je mogla biti i bolnica Kantrida kao specijalna bolnica za djecu da je za to bilo volje.

 

   Kao što je izvrsna specijalna bolnica Srebrnjak u Zagrebu? Kao što je Jordanovac dobra bolnica, i slično ?

 

  – Upravo to je model. U Hrvatskim se medijima provlačila neistina kako se u EU odustaje od specijaliziranih bolnica za djecu. Bolnice za djecu postoje u EU potpuno odvojene od medicine za odrasle.

 

Izdvajanja za zdravstvo

 

U tom kontekstu najmanje je čudno što Hrvatska nema jednu potpuno samostalnu dječju bolnicu i jedan nacionalni institut za tumore, sve je to kod nas negdje pripojeno kao jedna medicinska farsa.

 

  – To bi bilo nužno kao elementarno u posebnim državnim centrima od nacionalnog značaja a da su u regijama na 4 – 5 lokacija subordinirani centri jer štite te posebne djelatnosti i bolesnike.

 

  Jesmo li tu bitku potpuno izgubili?

  – Na to pitanje odgovor daje država i sadašnjim masterplanom. Mi sada govorimo o masterplanu a više ne govorimo o tome koliki je brutodruštveni proizvod Hrvatske, koji postotak BDP-a izdvajamo za zdravstvo.

 

  Oko 9 posto ?

  –To je bilo nekad bilo. Sada je to između 6 i 7 posto. U Hrvatskoj više se ne uspoređujemo, niti govorimo koliko mi po glavi stanovnika izdvajamo za zdravstvo. Nemam točan podatak ali mogu stajati iza toga da je izdvajanje za zdravstvo po glavi stanovnika negdje između 550 i 600 eura godišnje. U jednako kriznoj, i tranzicijski ozbiljnoj, problematičnoj situaciji Slovenija izdvaja gotovo dvostruko više. Dakle, što to mi točno smanjujemo? Mi smanjujemo minornih 6-7 posto BDP-a. Toliko za zdravstvo izdvajaju u smislu postotka iz BDP-a države čiji je BDP četiri puta veći. Onda vidite jednu ogromnu razliku u odnosu na nas. U odnosu na to dolazim do jedne od ključnih stvari u zdravstvu i o zdravstvu.

 

  To što nije propalo u zdravstvenom sustavu Hrvatske, to što vrijedi u njemu nije zasluga hrvatske politike i hrvatskih vlada. To je samo i jedino zasluga ljudi koji rade u zdravstvenom sustav u Hrvatskoj. Njihova je zasluga što još puno toga vrijedi i u riječkom bolničkom zdravstvu kao i u zdravstvu Hrvatske. Ljudi su u kontinuitetu i desetljećima radili i više nego požrtvovano, ostajali i kad nisu morali, nebrojene sate nakon dežurstava koje im nitko nikad nije platio, nisu koristili na tisuće slobodnih dana koje su pošteno odradili, bili su potplaćeni u odnosu na prosječnoga evropskoga liječnika. To je očuvalo preostale centre izvrsnosti i nukleuse kvalitete hrvatskoga zdravstva. Ništa drugo. U isto vrijeme, mi nismo spremni kazati koliko treba biti medicinskih sestara na postelju, koliko liječnika, nego smo spremni ući u takve obračune u kakve se je za mandata ove Vlade ušlo sa zdravstvenim djelatnicima i medicinskim sestrama i liječnicima. I proprilično se uspjelo u naumu da se zdravstvenu struku dezavuira kod ljudi, bolesnika, i stvore se uvjeti za konflikt. Da ljudi postanu revoltirani na liječnika, medicinsku sestru, medicinske inženjere, biokemičare, terapeute, sve one profile medicinskih profesionalaca a brojni održavaju naš zdravstveni sustav i bolnice. Jer, oni nešto traže. Ne želi se reći kako je među svim tim ljudima i zahvaljujući njima očuvano sve ono što vrijedi u zdravstvenom sustavu Hrvatske. Ono što su svi ti zdravstveni djelatnici ali i pacijenti kao zahvalnost društva dobili kroz 2013. i 2014. godinu je u stvari mudrom politikom izazvan konflikt pacijenata i zdravstvenog osoblja. Jedni misle da ih liječnici hoće zakinuti, drugi znaju da se nema čime, nema dovoljno ljudi i nema plaćenih načina da se zdravstvene usluge realiziraju. I pacijenti i zdravstveni djelatnici za nagradu su dobili smjene koje su produbile konflikt, jer je to pacijentima bila poruka kako je to skoro pa neka vrsta kazne za liječnički štrajk. Neće oni zafrkavati državu nego će njih država poslati da rade u smjene kao u tvornici.

 

  Iako se zna da za proces liječenja to nije dobro.

  – To je apsurd. Ali time se dalje produbljuje konflikt bolesnika i zdravstvenih djelatnika i smanjuje se masa izdvajanja za plaće. Jedan naš aktualni i poznat ministar kad je taj konflikt buktao na sjednici Vlade rekao je jasno: »Što doktori hoće da im mi isplaćujemo po Kolektivnom ugovoru koji im je dao HDZ?« E vidite, to je strašno! Nije četiri godine država HDZ-ova a četiri SDP-ova. Sada se već dva mjeseca smjene ukidaju – ne ukidaju.

 

Ulaganje u zdravlje

 

  To je inscenirani kaos, smjene se ne ukidaju, jasno je.

  – Naravno, neki su u smjenama, neki nisu a svakih desetak dana iz državnih struktura dolazi vijest »Ma skoro smo ukinuli smjene«. Mediji postupe neoprezno kad donesu naslovnicu na kojoj piše: Ukidaju se smjene. Nema niti govora o ukidanju smjena. Na neki se način manipulira uvodeći u konfliktne situacije sve protagoniste pokušavajući postići samo jedno, dodatno smanjivati sredstva koja hrvatski građani od svoje države dobivaju za zaštitu svoga zdravlja. To će hrvatsko gospodarstvo platiti, jer narod ne može privređivati i raditi ako nije zdrav, zato je ulaganje u zdravlje investicija a ne trošak. Kod nas vlada suprotnost tome. Slovenija proteklih 15 godina dvostruko izdvaja za zdravlje po glavi stanovnika.

 

  Što je vaša poruka kao stručnjaka iz privatne medicinske prakse a bavite se dnevno najtežim bolesnicima i prednjačite u endoskopskoj dijagnostici ?

  – Nijednog trenutka nisam se isključio niti odvojio od onoga što je hrvatsko zdravstvo kao cjelina, jer ako ozbiljno pristupate ljudima i struci, imate samo takav izbor. Hrvatsko je zdravstvo jedinstvena cjelina i u kojem je davno moralo doći do integracije javnog i privatnog zdravstva apsolutno na korist državnoga. Zbog predrasuda, ideoloških ili mentalnih, Hrvatska nije iskoristila do danas privatno zdravstvo da preko njega amortizira probleme koje ima državno. Pred 20-ak godina jednom sam ministru zdravstva objašnjavao zašto bi za zdravstvo bilo dobro da ja sa dobrom opremom i sa provjeljivim stručnim rezultatima endoskopske preglede radim na uputnicu za cijenu koja se plaća KBC-u Rijeka. Sve što sam čuo kao argument bila je jedna posve obrnuta logika. I danas mislim da je država meni i desetini privatnih liječnika morala reći: Vi morate zato što vam je država omogućila da budete privatnici raditi određen postotak svoga radnog vremena i za državu. Pregledavati pacijente na uputnicu po cijeni državnoga zdravstva. Ne govorim o klijentelizmu niti o političkim i kriminalnim savezima kojima su određeni privatni poslovi napravljeni s državom i raspodijeljeni su dobitci. Govorim o tome da za 50 kuna ako toliko daje KBC-u , Ivanišu, ili privatnim liječnicima od Dubrovnika do Osijeka i Zagreba, država učini prvi ozbiljan korak u smanjenju lista čekanja. Imate dominantna čekanja u internističkoj, gasto ili kardiološkoj djelatnosti. Imate desetine ordinacija s odličnom dijagnostikom, neka za iste novce kao državno zdravstvo daju bolesnicima da ih obradimo. Mi ćemo svi to raditi jer smo jednako svjesni i odgovorni. Ako će netko moći platiti pregled, a ljudi mahom dolaze ozbiljno bolesni, samo da znate, bilo bi u redu i da za nekog tko nema i ne može platiti radimo na uputnicu. Ali ako ne možemo danas tako razmišljati znači da ni nakon 24 godine u Hrvatskoj još nije došlo do tranzicije političkog sustava.

 

  Smanjenje stope doprinosa za zdravstvo nije pomoglo.

  – Kao poduzetnik pitao sam i ostale poduzetnike, i apsolutno svi su kao što sam i ja već znao, rekli da to ništa neće pomoći. Teze da će to smanjiti cijenu rada, otvoriti nova radna mjesta olakšavajući stanje poduzetnicima itd. s kojima je 2000. godine od 17 išlo smanjenje stope na 15 posto, te 2013. godine od 15 na 13 posto za zdravstvo, u oba slučaja pokazale su se netočne i lažne. Cijena rada u Hrvatskoj opterećena je sa nizom fiskalnih i parafiskalnih nameta kojima država namiruje svoje potrebe.

 




Master plan reforma zdravstvenog sustava VIJESTI

 


Tihomir Ladišić

24.03.2014.Arhiva kolumni: Tihomir Ladišić

 

Konačno imaju "konsenzus": SDP-ov i HDZ-ov Master plan

 

 

Opći zaključak Rajka Ostojića i Ante Čorušića je da Master plan bolnica treba provesti. I kako svima mora biti jasno da će zdravstvo morati plaćati puno više

 

Povijesno, u studiju 24sata TV-a prvi put su zajedno sjeli, jedan nasuprot drugom,SDP-ov ministar zdravlja i HDZ-ov ministar zdravstva u sjeni Ante Čorušić. Svi oni koji su očekivali žestoki sukob ostali su iznenađeni. Kako to da aktualni ministar zdravlja, koji dosad nije zaboravljao spomenuti da je HDZ ostavio kosture u bolničkim ormarima, ni jednom nije spomenuo tu pustoš osmogodišnjeg HDZ-ova upravljanja zdravstvom? Ili kako to da HDZ, koji mjesecima prijeti prijevremenim izborima, više ne traži ostavku Rajka Ostojića? Bili su puni uvažavanja i međusobno lijepih riječi.

 

A onda sam otkrio u čemu je štos. Zna se da je HDZ donio odluku prema kojoj se za svaki nastup mora dobiti odobrenje stranačke središnjice. Čorušić ga je dobio od predsjednika Tomislava Karamarka. Kako je pojasnio, Tomo mu je telefonom rekao: “Idi i pokušaj pomoći SDP-u. Ovo je nacionalni problem”.

 

I tako smo, umjesto povijesne debate i istine o milijardama kuna minusa, dobili puno lijepih riječi. “HDZ nije protiv promjena u bolničkom sustavu”, naglasio je Čorušić, koji je donedavno i sam, kao član Hrvatskog liječničkog sindikata, bio u štrajku. Kao jedan od rijetkih trenutaka suočavanja sa stvarnošću Čorušić je pitao Ostojića zna li da se nedavno našao usred operacije u sali s neispravnom kirurškom opremom. No umjesto odgovora na sva pitanja, opći je zaključak bio kako master plan bolnica treba provesti. I kako svima mora biti jasno da će zdravstvo morati plaćati puno više nego dosad. I zato treba zaista jasno i glasno reći - to je prava i najvažnija istina. To je master plan. SDP i HDZ u ovom pitanju konačno imaju “konsenzus”.

 




 


Koje će se mjere i projekti provoditi?

Plan reorganizacije i novog ustroja bolničkog sustava

 

 

Bolnice čine najveći dio hrvatskoga zdravstvenog sustava, kako u pogledu broja zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika koji su u njima zaposleni, tako i u pogledu sredstava koja se izdvajaju za njihov rad.

Reorganizacija ustroja i djelovanja bolnica ključna je za cjelovito unapređenje učinkovitosti, djelotvornosti i dostupnosti zdravstvene zaštite, a donošenje plana reorganizacije i ustroja bolničkog sustava, tzv. masterplana, nužan je preduvjet uspješne provedbe sanacije bolnica. 

Detaljna analiza bolničkog sustava u Republici Hrvatskoj pokazala je da postoji značajna neujednačenost po pitanju kapaciteta i produktivnosti samih bolnica, određeni broj bolnica bilježi nisku iskorištenost kreveta i visoku duljinu boravka u bolnici. Tako se primjerice prosječna dužina liječenja kreće od 5,93 do 8,23 dana u kliničkim bolničkim centrima, odnosno 4,93 do 7,13 dana u općim i županijskim bolnicama. Kada je u pitanju stopa iskorištenosti kreveta, ona varira od 4,45 do 0,92 u kliničkim bolničkim centrima, odnosno od 0,70 do 0,81 u općim i županijskim bolnicama. Podaci o zdravstvenoj skrbi u dnevnim bolnicama također pokazuju i izrazite razlike među ustanovama ili nepostojanje podataka o njihovu radu, što znači da bi se već poboljšanjem sustava evidentiranja mogla postići veća produktivnost u bolnicama. Navedena analiza, koja jasno ukazuje na potrebu za organizacijskim i funkcionalnim promjenama unutar sustava, bit će osnova iz koje će se dalje razviti opće i posebne preporuke reorganizacije ustroja i djelovanja bolnica u sklopu master plana.

Plan će biti izrađen s ciljem efikasnijeg poslovanja, osiguravanja boljih uvjeta rada i daljnjeg unapređivanja bolničkih usluga. Njime će se definirati optimalna organizacija i novi ustroj bolničkog sustava te u skladu s njime predložiti udruživanja nekih postojećih bolnica u regionalne mreže, novu organizaciju rada unutar bolnica i bolničkih mreža te osnivanje nacionalnih i regionalnih centara izvrsnosti. Planom će se istodobno omogućiti preraspodjela i optimalno koncentriranje bolničkih usluga te ugovaranje novih kapaciteta, ukidanje nepotrebnog umnožavanja dijagnostičkih i terapijskih zahvata na malim zemljopisnim udaljenostima i sl. 
U okviru plana reorganizacije i novog ustroja bolničkog sustava posebna će se pozornost posvetiti racionalizaciji kapaciteta akutne skrbi osnaživanjem dnevnih bolnica. Cilj je osigurati više kapaciteta za liječenje kroničnih bolesnika te palijativnu skrb, kao i povećanje kapaciteta u psihijatrijskim bolnicama za oboljele od demencije. 

Bolnice bi se na sekundarnoj i tercijarnoj razini trebale povezati s postojećim i potencijalnim nastavnim bazama u funkcionalne mreže kako bi se u potpunosti iskoristio i dodatno osnažio njihov znanstveno-nastavni kapacitet. Istodobno će plan uključivati i prijedlog mjera za smanjivanje troškova bolničkog sustava s ciljem efikasnog i održivog poslovanja te će biti usklađen s ostalim planovima i projektima nužnima za unapređenje bolničkog sustava, a to su primjerice unapređenje sustava upravljanja ljudskim potencijalima, unapređenje hitne medicinske službe i sl.

 


Goluža: Masterplan je konglomerat ideja bez jasnih provedbenih planova

 

 

Predsjednik Hrvatskog udruženja bolničkih liječnika (HUBOL) Trpimir Goluža ocijenio je danas kako je Masterplan konglomerat načelnih ideja bez jasnih provedbenih planova i nerealnih optimističkih prognoza bez egzaktnih izračuna.

 

„Obveza ministra je bila iznijeti jasno podatke, poimenično o autorima Masterplana jer je u javnosti poznato samo da se radi o ‘Francuzima’, a ostaje nejasno tko su autori, koliko je plan koštao i od kuda se financira“, rekao je Goluža.

 

„Zaista je nužno da se kompetencije objave, vjerojatno su radili još neke projekte pa da vidimo rezultate tih ranijih projekata“, pojasnio je Goluža, a dopredsjednik Pavo Kostopeč dodao kako nije jasno po čemu su strani eksperti bolji od onih hrvatskih.

 

„Mi se svakodnevno suočavamo s dobrim i lošim stranama sustava, ali izgleda da iskustvo s terena nije poželjno za pripreme reforme bolničkog sustava“, rekao je Goluža, a nadovezala se i dopredsjednica Ada Barić komentarom kako su se konzultirali samo sanacijski upravitelji.

 

„Sanacijski upravitelji su se konzultirali tek na kraju, i to ne kao partneri, već kao politički poslušnici koji su mogli minimalno ili nikako korigirati doneseni plan“, istaknula je Barić.

 

Uz to, naglašavaju kako podjela na regije nije nikakav novitet kao što se predstavljalo.

 

„Hrvatska već funkcionira kroz podjelu na 4 regije i to uopće nije novost. Županijske bolnice upućuju bolesnike prema teritorijalno najbližem centru tercijarne zdravstvene zaštite“, istaknula je članica HUBOL-a Ivana Šitum.

 

Kao glavni prigovor Ostojićevom planu Hubol je naveo nedovoljno jasnu i detaljnu koncepciju i plan operacionalizacije.

 

„Jasna je namjera da se postignu uštede, smanje troškovi i poveća učinkovitost. No, u Masterplanu se ne navode jasni kriteriji za spajanje bolnica, ne objašnjava se ni način na koji se to misli organizirati, ni način financiranja“, istaknuo je Kostopeč te dodao kako je spajanje u suprotnosti sa Zakonom o sanacijama, budući da se bolnice uzima vlasnicima i osnivačima (najčešće županija) na 2 godine, a da ih nitko ne pita što misle o aktualnom fuzioniranju.

 

„U praksi uzmite primjer bolnice Slavonski Brod i one u Gradišci. Ukinula se služba ravnateljstva, a ostali isti ljudi na vodećim pozicijama na čijim se primanjima i nije nešto uštedjelo“, pojasnio je Kostopeč.

 

„ Ipak, ostaje jednaka potreba za dva hitna prijema, za dvije službe dijagnostike, dvije specijalističke službe, dvije službe prehrane, čišćenja, dakle u stvarnosti nikakva ušteda nije ostvarena, već samo manja pripojena bolnica gubi pravnu osobnost i ostaje obespravljeno radilište koje ne može propisivati ni EKG uređaj bez potpisa ravnatelja“, zaključio je Kostopeč , dodavši da to u praksi znači i da ako netko iz Gradiške želi odustati od obdukcije, mora to tražiti u Slavonskom Brodu.

 

„Nema ni jedno slovo ni o financijskom planu“, naglasio je Kostopeč te dodao kako se u planu navodi apliciranje u EU fondove kao sredstvo financiranja.

 

„Bez investicija nema napretka. Bolnički menadžmenti nemaju dovoljno znanja da apliciraju na EU fondove. Da bi stvar bila do kraja apsurdna, aplicirati mogu isključivo tvrtke bez ijedne kune duga jer je to osnovni postulat EU fondova, a znamo da su bolnice kronično u minusu“, pojasnio je Kostopeč.

 

Tajnik HUBOL-a Krešimir Luetić istaknuo je kako Masterplan neminovno vodi i do povećanja listi čekanja.

 

„Nisu sve bolnice jednake, već postoji značajna razlika između njih u odnosu na regije i kategorije. Smanjenje broja akutnih postelja neminovno će dovesti do povećanja listi čekanja. Hitne službe će nastaviti funckionirati, ali na te postelje će dolaziti teže pacijenti za elektivne terapijske ili dijagnostičke procedure“, rekao je Luetić.

 

Za primjer je navedena bolnica Sveti Duh koja pripada drugoj kategoriji bolnica i ne spaja se ni funkcionalno ni organski, a prosječna popunjenost joj iznosi 83 posto.

 

“Sveti Duh ima najveći obrtaj bolesnika i to uglavnom preko hitnog prijama. Masterplan predviđa smanjenje akutnih postelja od 33 posto što u ovom slučaju iznosi smanjenje s 500 na 336 akutnih postelja. Ako ostane broj bolesnika isti, to znači da će prosječna popunjenost biti 123 posto, dakle dolazi do neodrživog stanja“, upozorio je Luetić.

 

Rečeno je i kako je podržavaju projekt i razvoj ideje o dnevnim bolnicama, ali ne na ovaj način jer ljudi neće biti manje i lakše bolesni jer je ministar odlučio štedjeti.

 

„Da bismo imali kvalitetne dnevne bolnice, moramo imati jasan financijski plan, s jasno utvrđenim investicijama, potrebnim infrastrukturnim zahvatima, nabavkom opreme, osiguravanjem stručnog kadra i u konačnici s jasno definiranim rokovima formiranja takvih podjela“, rekao je Kostopeč, navodeći KBC Zagreb kao dobar primjer koji u stvarnosti zaista i funkcionira.

 

Osvrnuli su se i na samu klasifikaciju bolničkih postelja, za koju kažu kako je nejasna i neprikladna za korištenje.

 

„Nejasno su definirani pojmovi akutna postelja , postelja za produženo liječenje, za dugotrajno liječenje, kronična postelja i palijativna postelja. Termini nisu dovoljno jasno definirani pa se postavlja se pitanje koja je korist bolesnicima od ovih promjena“, kazao je Luetić, istaknuvši kako će se u praksi ti kreveti i dalje koristi kao akutni.

 

HUBOL zaključuje kako je kvantificiranje potencijalnih učinaka nacionalnog plana razvoja bolničkog sustava sporno te kako bismo nakon neuspješnog saniranja bolničko sustava mogli dobiti i reformu bolničkog sustava bez bitnih promjena.

 

Izvor: narod.hr

 


 

Kostopeč o Masterplanu: Potrebna je kvalitetna javna raspava i protiv sam referenduma o pitanju zdravstva

 

 

Dopredsjednik HUBOL-a Pavo Kostopeč je izjavio kako je za Masterplan kojeg je predložio ministar Rajko Ostojić potrebna kvalitetna javna rasprava u koju će biti uključeni svi sudionici društva te kako se ne slaže s idejom o referendumu na kojem bi se odlučivalo o pitanju zdravstva.

 

„Ono što nam zaista treba je detaljna i kvalitetna javna rasprava u koju će biti uključeni svi sudionici društva. Ako se ona dogodi svaka vlast će biti prisiljena poslušati, ali i htjeti poslušati rezultate takve javne rasprave“, komentirao je za narod.hr  Kostopeč aktualnu javnu raspravu oko takozvanog Masterplana za zdravstvo ministra Rajka Ostojića.

 

„Kod nas je javna rasprava slabije formirana jer smo mlado demokratsko društvo. Angažman medija, kao što je vaš na kojemu zahvaljujem je temelj da se dobro postavi javna rasprava“, pojasnio je Kostopeč loše rezultate javnih rasprava u Hrvatskoj.

 

„Ne postoji način da se zaštiti zdravstveni sustav od novih vlasti, ali nema ni potrebe. Svaka vlast ionako ima zadatak artikulirati ono što građani Republike Hrvatske misle, osjećaju i trebaju“, odgovorio je Kostopeč na pitanje može li se zdravstveni sustav zaštiti od izmjena vlasti pri čemu svaka donosi nove promjene i kreće ispočetka.

 

Dodao je i kako očekuje da će ministar uvažiti mišljenje javnosti, koje nisu puke primjedbe, nego potrebe te u skladu s time korigirati Masterplan u mjeri u kojoj je to potrebno.

 

Kostopeč je kazao i kako se ne slaže s idejom o referendum na kojem bi se odlučivalo o pitanju zdravstva.

 

„Ne bih podržao ideju o referendumu. Sklon sam referendumima, ali kada u pitanju nisu jedna određena mjera“, naglasio je Kostopeč.

 

„Mislim da Vlada u koječemu treba korigirati svoj plan, da treba prihvatiti partnere s domaće stručne scene te mišljenje građana. U tom slučaju imat ćemo još i bolje zdravstvo nego danas“, zaključio je Kostopeč.

 

Ministar zdravlja Rajko Ostojić predstavio je prošli tjedan Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj, takozvani ‘Masterplan’ za hrvatsko zdravstvo koji se temelji na funkcionalnom integriranju bolnica i smanjenju zaposlenih u upravama.

 

„Funkcionalno integriranje ne znači organsko spajanje, već veću mobilnost zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja, a nakon razdoblja od dvije bit će vidljivo trebaju li se i organski spajati bolnice“, objasnio je Ostojić te dodao kako se s planom kasni 20 godina.

 

Izvor: narod.hr

 




Objavljeno  21.03.2014. u 08:38

 

RAČUN BEZ KRČMARA 

 

Komentar Nataše Škaričić:

Rajko Ostojić bacio milijun kuna u vjetar

 

Ministar zdravlja morat će braniti master plan .

 

Problem reforme hrvatskih bolnica koju je ministar zdravlja Rajko Ostojić u utorak predstavio javnosti nije samo u tome što ta reforma de facto nema sadržaja i što nije zasnovana na podacima i analizi tih podataka, nego postoji problem u formi, počevši od osnovnih termina u strateškom dokumentu Ministarstva zdravlja, do očitog preskakanja formalno-pravne procedure.



Prvo, u službenom planu reforme stoji da će se ona odvijati prema načelu supsidijarnosti i načelu funkcionalne integracije. Funkcionalna integracija, za početak, ne postoji ni kao model, a kamoli kao načelo, osim ako ministar nije htio reći da je njegovo osobno načelo u reformi sustava to da reforma i sustav budu funkcionalni. No, to je čisti truizam.



Drugo, načelo supsidijarnosti koje je u EU-u uvedeno Maastrichtskim ugovorom iz 1993., na temelju Europske povelje o lokalnoj samoupravi Vijeća Europe iz 1985., kaže da odlučivanje o zajedničkim pitanjima mora biti preneseno na najnižu moguću stepenicu društvene organizacije, dok središnja vlast ima samo ulogu nadopune političkog odlučivanja na lokalnoj razini. 



Kao što vidimo, ministar je cijeli novi master plan bolnica napravio sam, kao predstavnik državne izvršne vlasti, što znači da je ukinuo autonomiju lokalne samouprave u odlučivanju o ustanovama u njihovu vlasništvu i – suprotno proklamiranom načelu – centralizirao upravljanje bolnicama koje će biti pripojene. 



Da stvar bude kompliciranija, Vlada u međuvremenu nije izmijenila Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji doista sadrži načelo supsidijarnosti, pa po njemu lokalna samouprava odlučuje o mreži javnih zdravstvenih ustanova na svojem području, organizira rad ustanova čiji je osnivač i tako dalje.



Istina je da su bolnice početkom prošle godine zatražile pomoć države u pokrivanju dugova i da je država nakon toga u lokalne bolnice postavila svoja sanacijska vijeća, što je privremeno suspendiralo ovlasti lokalne samouprave nad bolnicom. No, vlasništvo nad lokalnim bolnicama nikada nije promijenjeno, a sukladno Zakonu o sanaciji javnih ustanova, bolnička se ustanova nakon sanacije vraća na upravljanje osnivaču.



Dakle, Ostojić formalno-pravno o ovom pitanju nikako ne može odlučiti sam, a ipak je to učinio i najavio centralizaciju zdravstva, pritom se pozivajući na načelo supsidijarnosti !

 

Javna rasprava

 

Dok se osnivači lokalnih bolničkih ustanova ne slože s centralizacijom bolničkog sustava, ministrov je plan o spajanju bolnica na vrbi svirala. S nikakvim se načelima i otvaranjem javne rasprave nije smjelo početi dok sanacijska vijeća, u kojima su predstavnici države i osnivača, ne kažu što točno treba konkretnoj bolnici da bi bila funkcionalna.



Sasvim bi drugačije bilo da se pozvao na obvezu Ministarstva zdravlja da organizira mrežu zdravstvene usluge financirane javnim sredstvima i obvezu HZZO-a da kontrolira izvršenje obveza ugovornih ustanova te da je, sukladno toj obvezi, reformirao lokalnu bolničku mrežu u skladu s potrebama stanovništva i realnim izvršenjem obveza tih ustanova.



Da je gasio nepotrebne odjele ili prenamjenjivao odjele, pa čak i čitave bolnice, to bi imalo smisla i pravnog temelja, no za odokativno spajanje bolnica bez krčmara – koje je već proveo HDZ-ov Darko Milinović, s katastrofalnim posljedicama – ministar stvarno nema ni formalnu podlogu.



No, za prvi je potez potrebna ozbiljna analiza i ozbiljna odluka da se sustav reformira, umjesto da se paradira s izmišljenim načelima.



S tim u vezi, vrijedi napomenuti da je Rajko Ostojić naručio i više od milijun kuna platio konzultantske usluge francuske tvrtke koja je izradila dokument pod nazivom “Master plan bolnica”, a koji je Ostojić jedva iskoristio. Za ovu je priliku dovoljno kazati da francuska studija sadrži 370 stranica izvještaja o stanju u hrvatskim bolnicama, dok Ostojićev plan ima 54 stranice, od kojih je većina potrošena na marketinške slogane.

 

NATAŠA ŠKARIČIĆ

 

 


 

20.03.2014.

Masterplan otvorio bitku županijskih centara za prevlast

 

 

Varaždin ili Čakovec, Koprivnica ili Virovitica pitanje je sad.

 

AUTORI:

Silvija Videk
Ivica Beti
Kristijan Skočibušić
Hrvoje Šlabek

 

 

Nacrt nacionalnog plana razvoja bolničkog sustava, takozvanog masterplana Ministarstva zdravlja, donio je brojne nedoumice i potencirao latentne sukobe među županijskim sjedištima.

 

Politika

 

Ministar Rajko Ostojić presjekao je i odlučio da će se “funkcionalno spojiti” varaždinska i čakovečka te koprivnička i virovitička bolnica. Upravo sintagma pod navodnicima uvela je smutnju jer masterplanom nije određeno koja će od “funkcionalno integriranih” bolnica postati glavna, a koja će se u njoj “utopiti”.

 

“S postupnim usklađivanjem politika i praksa te organizacijske kulture unutar funkcionalno integriranih bolnica, a i šire, u budućnosti se mogu provesti i čvršći oblici udruživanja, poput stvaranja grupacija ili spajanja bolnica, no samo ako se s dovoljnom pouzdanošću utvrdi da će takvo čvršće udruživanje biti primjereno i donijeti korist svim dionicima i široj zajednici” - piše u dokumentu.

 

- Hoće li i koliku prednost Čakovec imati pred Varaždinom i obrnuto, ovisi o nama - komentirao je međumurski župan Matija Posavec, a u toj županiji već se najavljuje posebna politička rasprava o spajanju bolnica.

 

- Prema masterplanu, u sljedeće dvije godine treba se provesti i funkcionalno spajanje varaždinske i čakovečke bolnice. To znači da bi neki odjeli trebali biti u obje bolnice, a neki samo u jednoj. Koji su to odjeli, rano je govoriti - kaže, pak, Mladen Smoljanec, sanacijski upravitelj varaždinske bolnice.

 

Njegov kolega iz koprivničke bolnice Petar Stapar zadovoljan je što je ta ustanova zadržala pravnu osobnost. Za lokalne radijske postaje već je izjavio kako će ona dobiti status regionalne bolnice kojoj će se pripojiti virovitička, iako to u Ostojićevu masterplanu ne piše.

 

Revolucija

 

- Koprivnička bolnica pokazala je da može ostati samostalna jer za to ima kapaciteta. U budućnosti možda dođe i do spajanja s virovitičkom, ali mislim da će se pokazati kako je to teško ostvarivo - bio je jučer oprezniji u izjavi za Večernji list.

 

U Virovitici, pak, revolucija i na samu pomisao da Koprivnica bude “glavna” - ondje političari već najavljuju i ustavnu tužbu. Ne treba imati alkemičarske sposobnosti da se zaključi u čemu je “kvaka”. Bolnica koja “proguta” drugu vodit će igru i odlučivati o tome koji će se odjeli i koje djelatnosti razvijati te gdje će se zapošljavati liječnici i kupovati nova oprema.

 

Zagorje

 

Opća bolnica Zabok, jedina takva u Zagorju, funkcionalno se integrira sa zagrebačkom kliničkom bolnicom Sestre milosrdnice. Sanacijski upravitelj Ivan Švajger kaže da se za zagorske pacijente ništa neće promijeniti, već će se samo institucionalizirati ono što se i inače događa, a u zgradi u Bračku ostaju raditi svi postojeći odjeli. S obzirom da se za zagorsku bolnicu još otplaćuje kredit, predložio je, budući da je riječ o modernoj zgradi i činjenici da ne bi bilo dobro da dio zgrade zjapi prazan, da iz drugih sredina u te prostore dođu liječnici i pacijenti, primjerice iz Zagreba.

 


 

Ostojićev Master plan donosi kaos: "Na liječnike obiteljske medicine pada najveći teret, a nema ih dovoljno"

 

Piše: Martina Pauček Šljivak
četvrtak, 20.3.2014. 18:05

 


MASTERPLAN zdravstva kojeg je ovaj tjedan predstavio ministar zdravlja Rajko Ostojić uopće se nije dotaknuo primarne zdravstvene zaštite, a na koju s obzirom da se povećava kapacitet dnevnih bolnica pada veliki teret.



Naime, većina onih, pogotovo iz ruralnih krajeva koji će odlaziti na operacije u dnevnu bolnicu, previjanje i daljnje liječenje nastavit će upravo kod svojih liječnika obiteljske medicine, a kojih već sad ima premalo.



U razgovoru za Index dr. Tanja Pekez Pavliško, liječnica obiteljske medicine, članica KoHOM-a i potpredsjednica radne skupine za ruralnu medicinu Svjetskog udruženja obiteljskih liječnika WONCA, ističe kako je problem što se ide na reorganizaciju bolnica, a da primarna medicina pritom uopće nije uključena. 



"Ne znamo kako će se Masterplan odraziti na primarnu zdravstvenu zaštitu, pogotovo u ruralnim krajevima, a većina Hrvatske je ruralna, postoji niz gradova koji su više od 40 kilometara udaljenih od bolnice. Oko 30 posto ukupnog stanovništva od bolnice je udaljeno bar po 20 kilometara. Nemamo ni dovoljno liječnika obiteljske, a s druge strane dosta je liječnika obiteljske već staro, no o tome se ne vodi računa", istaknula je dr. Pekez Pavliško.



Dnevno do 100 kontakata s pacijentima



Upozorava kako će povećanjem kapaciteta dnevnih bolnica sad sve više pacijenata ići na skrb primarnoj. Dodaje kako sad već imaju po 100 kontakata dnevno s pacijentima, a rade i ultrazvuke te spirometrije i još moraju odlaziti u kućne posjete. Budući da im pacijenti znaju biti udaljeni i po 20 kilometara, treba im kaže, minimalno sat vremena za kućnu posjetu.



"Moram napomenuti, liječnici obiteljske se ne boje posla, ali pucamo po šavovima s ovolikim opsegom posla, a s druge strane nemamo ni dovoljno opreme. Nemamo tako ni laboratorij ni krevete za opservaciju, s čime bi da imamo, daleko više mogli rasteretiti broj akutnih kreveta u bolnici", istaknula je dr. Pekez Pavliško.



Dodaje kako im dolaze i pacijenti koji bi trebali otići u bolnicu na određeni zahvat, ali nemaju novaca za otići do bolnice pa dolaze njima.



Napominje kako je zdravstveni sustav toliko umrežen da svaki nivo zavisi jedan od drugog te se on ne može podijeliti, ali je ovaj Masterplan upravo to učinio.

 



Suludo provoditi reformu preko ljeta kad imamo posla s turistima



"Govori se samo o bolnicama, a kako će to djelovati na druge zdravstvene djelatnosti kao što su primarna, preventivna zdravstvena zaštita to se ne zna. Nas se stimulira da liječimo kronične bolesnike, a ovim  Masterplanom nismo ni spomenuti", ustvrdila je dr. Pekez Pavliško.
 


S druge strane problem je kaže i što će se Masterplan početi provoditi na ljeto.



"Mi smo već ionako dosta reformi imali tijekom godišnjeg i prečesto improviziramo, ali nije mi jasno da se Masterplan mora početi provoditi u vrijeme godišnjih odmora kad svi radimo daleko više nego inače. Kako će biti u bolnicama na moru, kako bi tamošnji liječnici trebali to izdržati kad već imaju puno posla s turistima. Kako će uspjeti to riješiti, ne može se očekivati da se to radi u hodu", rekla je.
 


Osim toga, kaže i kako ne zna zašto se toliko ignoriraju naši ljudi.



"Struka se potpuno ignorira, zašto su Francuzi radili Masterplan kad imamo toliko kvalitetnih domaćih stručnjaka. No neki ljudi koji dobro rade ne mogu doći do izražaja na svim nivoima u medicini. Dosad nas se nije previše slušalo pa ne znam koliko će javna rasprava o Masterplanu imati smisla. Naši liječnici odlaze na rad u inozemstvo upravo iz razloga jer svoje znanje ne mogu provesti u Hrvatskoj", zaključila je dr. Pekez Pavliško.

 


 

 



ministar zdravlja predstavlja program Master plana_18.03.2014.
ministar zdravlja predstavlja program Master plana_18.03.2014.



Predstavljen Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnicau Republici Hrvatskoj 2014.- 2016.

 

18.03.2014.

 

ZAGREB, 18. ožujka 2014. - Ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostojić predstavio je danas u Vladi Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014.-2016, koji se donosi prvi puta u Republici Hrvatskoj.

 

Nacionalni plan predstavlja jednu od dugoročnih reformskih mjera Vlade Republike Hrvatske, a ujedno operativni dokument razvoja nužan kako bi se otklonili nagomilani nedostatci funkcioniranja bolničkog zdravstvenog sustava. Cilj Nacionalnog plana je poboljšati dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite, uspostaviti regionalne mreže bolnica i omogućiti racionalnije upravljanje bolničkim resursima i troškovima, a u skladu s najboljom suvremenom europskom praksom.

 

U bolničkom sustavu Republike Hrvatske postoje velike razlike između bolnica istih kategorija u produktivnosti i načinu rada: popunjenosti postelja, prosječnom vremenu boravka u bolnici, kao i primjeni modaliteta liječenja, a što je indikator nejednake dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga građanima. Kako bi se ove razlike svele na najmanju moguću mjeru, Nacionalnim planom previđa se ravnomjeran regionalni razvoj suvremenih modaliteta liječenja uz stvaranje regionalnih centara izvrsnosti i funkcionalnu integraciju bolnica.

 

Što Nacionalni plan znači za pacijente?

 

·             Uz kvalitetu pružanja zdravstvenih usluga, prioritet Nacionalnog plana je dostupnija zdravstvena zaštita. Naravno, s pacijentom u središtu zdravstvenog sustava.

 

·             Bolja dostupnost bolničke zdravstvene zaštite omogućit će pacijentu da u medicinski prihvatljivom vremenu dobije bržu, kvalitetniju i sveobuhvatnu zdravstvenu uslugu. Želimo za naše pacijente stvoriti modernu bolnicu 21. stoljeća. Zlatni standard u suvremenoj medicini je dnevna bolnica, uz manje akutnih kapaciteta, više kapaciteta produljenog i dugotrajnog liječenja kroničnih bolesnika te veći broj postelja za palijativnu skrb. Sve ćemo to postići prenamjenom postojećih kapaciteta unutar bolnica te snažnijim povezivanjem bolnica u regionalne mreže, a kako bi se što više prilagodile specifičnim potrebama pacijenata svoje regije.

 

·             Uvođenjem i povećavanjem kapaciteta dnevnih bolnica puno će više pacijenata nego do sada moći na jednom mjestu i u jednom danu obaviti nekoliko pretraga, što znači da neće morati po različitim lokacijama tražiti i čekati termine za dijagnostičke i druge postupke. Kod manjih operacijskih zahvata koji se mogu obaviti u dnevnoj bolnici, pacijent će izići iz bolnice istoga dana. Isto tako, uz što više pruženih usluga u dnevnim bolnicama, smanjit će se pritisak na stacionarne kapacitete, a time i znatno olakšati pristup stacionarnom liječenju pacijenata.

 

·             Povećani broj postelja za produljeno i dugotrajno bolničko liječenje omogućit će veću  dostupnost liječenja kroničnim bolesnicima, koji zahtijevaju dugotrajnije i složenije medicinske postupke.

 

·             Nepostojanje dovoljno kapaciteta za skrb i njegu o teško bolesnim i neizlječivim bolesnicima desetljećima je gorući problem hrvatskog zdravstva. Povećanje kapaciteta za palijativnu skrb će biti od velike pomoći bolesnicima i njihovim obiteljima na kojima je dosad bio najveći teret skrbi o svojim teško oboljelim članovima.

 

·             Skraćivanjem boravka u bolnici u djelatnostima u kojima je to moguće i povećavanjem kapaciteta dnevnih bolnica i specijalističko – konzilijarne zdravstvene zaštite povećat će se protok pacijenata.

 

·             Funkcionalnom integracijom bolnica i promjenom modaliteta pružanja zdravstvene zaštite osigurat će se bolja komunikacija među zdravstvenim radnicima, brži protok informacija i razmjena iskustava, te okruženje pozitivne kompeticije. Tako će provedba Nacionalnog plana otvoriti mogućnost stvaranja regionalnih centara izvrsnosti specijaliziranih za pojedine bolesti ili dijagnostičke postupke, a što će utjecati i na poboljšanje ishoda liječenja. Sve navedeno će rezultirati primjenom holističkog pristupa pacijentu i u konačnici većom razinom zadovoljstva i sigurnosti pacijenata.

 


 

Sažetak Nacionalnog plana

 

·             Nacionalni plan obuhvaća 31 bolnicu - kliničke bolničke centre, kliničke bolnice, klinike i opće bolnice kojima je osnivač Republika Hrvatska te one kojima su osnivači jedinice lokalne i regionalne samouprave.  Radi se o bolnicama koje pružaju najsloženije oblike zdravstvenih usluga, zapošljavaju najveći broj zdravstvenih radnika, imaju najveći broj obrađenih pacijenata te najviši udjel u ukupnim troškovima zdravstvene zaštite. Nacionalnim planom nisu obuhvaćene specijalne bolnice i lječilišta. Bolnice obuhvaćane Nacionalnim planom imaju najveći potencijal za funkcionalnu integraciju, jer u većoj ili manjoj mjeri pružaju slične ili istovrsne usluge bolničke zdravstvene zaštite.

 

·             Nacionalni plan se temelji na potrebi da se zdravstveni problemi rješavaju na najnižoj razini pružanja zdravstvene zaštite (načelo supsidijarnosti) te uspostavi regionalnih bolničkih mreža, restrukturiranje i osuvremenjivanje bolnica (načelo funkcionalne integracije).

 

·             Svijet je, kao i Republika Hrvatska, obilježen novim trendovima u području zdravlja i načina života ljudi koji zahtijevaju drugačije modalitete pružanja zdravstvenih usluga. Jedna od važnih činjenica jest ubrzano starenje stanovništva što će znatno utjecati na potražnju za uslugama zdravstvene zaštite. Nacionalni plan uzima u obzir kako utvrđene demografske i epidemiološke čimbenike, tako i različitosti te specifične uvjete  pojedinih regija kao što su zemljopisne značajke, stanje trenutne bolničke mreže, kao i mogućnosti vertikalnih i horizontalnih integracija.

 

·             Od ukupnih kapaciteta u svim bolnicama obuhvaćenim Nacionalnim planom, danas je 83 % akutnih postelja, 13 % stolaca/postelja dnevne bolnice, a samo 4 % postelja za dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb. Različita je zastupljenost stolaca/postelja dnevne bolnice među bolnicama istih kategorija. Trenutačno nema ugovorenih postelja produljenog liječenja u nijednoj bolnici, a samo je 150 ugovorenih postelja za palijativnu skrb. Primjerice, u Gradu Zagrebu i području koje mu gravitira danas nema postelja za dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb.

 

·             Nacionalni plan predviđa funkcionalnu integraciju bolnica te postupno uvođenje promjena u razdoblju od tri godine, od 2014. do 2016. Temelji se na četiri regije zdravstvenog planiranja, koje su operativne i nemaju formalno-pravno značenje. Regije su određene radi lakšeg planiranja, organizacije i financiranja bolničkog sustava, odnosno kako bi se smanjile sadašnje razlike i velika odstupanja u bolničkim kapacitetima i modalitetima liječenja. To su:

 

1.          Sjeverna i središnja regija koja uključuje Grad Zagreb i sljedeće županije: Bjelovarsko-bilogorsku, Karlovačku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Sisačko-moslavačku, Varaždinsku i Zagrebačku.

 

2.          Istočna regija koja uključuje Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.

 

3.          Južna regija koja uključuje Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju.

 

4.          Zapadna regija koja uključuje Istarsku, Ličko-senjsku i Primorsko-goransku županiju.

 

·             Gledajući sve bolnice obuhvaćene Nacionalnim planom (31), funkcionalna integracija predviđena je za njih 21 (67,7 %), a preostalih 10 bolnica (32,3 %) neće se funkcionalno povezivati. Funkcionalne integracije bolnica predviđene su većinom na razini regija, osim u dva slučaja u kojima se funkcionalno integriraju bolnice iz dviju različitih regija. Najmanje se funkcionalno integriraju dvije, a najviše četiri bolnice. Nacionalni plan usklađen je s gravitirajućim područjima svojih kliničkih bolničkih centara (KBC): dva KBC-a u Središnjoj i sjevernoj regiji (u Zagrebu), jedan KBC u Istočnoj regiji (u Osijeku),  jedan KBC u Južnoj regiji (u Splitu) i jedan KBC u Zapadnoj regiji (u Rijeci). 

 

·             Središnja i sjeverna regija s Gradom Zagrebom obuhvaća ukupno 15 bolnica, od kojih se za 5 bolnica u Gradu Zagrebu ne predviđa funkcionalna integracija. To su Klinički bolnički centar Zagreb, Klinička bolnica „Merkur“, Klinička bolnica „Sveti Duh“, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ i Klinika za dječje bolesti Zagreb.

 

·             Za preostalih 10 bolnica Središnje i sjeverne regije predviđena je funkcionalna integracija na sljedeći način: Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“, Opća bolnica Karlovac, Opća bolnica Zabok i Opća bolnica Ogulin; Klinička bolnica Dubrava, Opća bolnica Bjelovar i Opća bolnica „Dr. Ivo Pedišić“ Sisak;  Opća bolnica Varaždin i Županijska bolnica Čakovec; Opća bolnica „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica iz Središnje i sjeverne regije i Opće bolnice Virovitica iz Istočne regije.

 

·             Za bolnice Središnje i sjeverne regije Nacionalni plan predviđa smanjenje broja akutnih postelja, od 2014. do 2016., za 30,82 % (sa 7.801 na 5.397). Kapaciteti  u dnevnoj bolnici povećali bi se prosječno za 43,12 % (s 1.141 na 1.633), a za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb za 827 postelja (s 564 na 1.391).

 

·             Istočna regija obuhvaća ukupno sedam bolnica od kojih se za dvije bolnice ne predviđa funkcionalna integracija. To su Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod kojoj se odlukom Vlade Republike Hrvatske od 1. siječnja 2014. godine pripojila Opća bolnica Nova Gradiška te Opća županijska bolnica Požega kojoj se također odlukom Vlade Republike Hrvatske od 1. siječnja 2014. godine pripojila Opća županijska bolnica Pakrac.

 

·             Za preostalih pet bolnica Istočne regije predviđena je funkcionalna integracija na sljedeći način: Klinički bolnički centar Osijek i Opća županijska bolnica Našice; Opća županijska bolnica Vinkovci i Opća županijska bolnica Vukovar; Opća bolnica Virovitica iz Istočne regije i Opća bolnica „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica iz Središnje i sjeverne regije.

 

·             Ukupni kapaciteti tih bolnica od 2014. do 2016. smanjit će se za 19,26 %. Akutne postelje smanjit će se za 38,82 % (s 3.112 na 1.904), postelje i stolice u dnevnoj bolnici povećat će se za 27,91 % (sa 652 na 834), a za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb povećat će se za 286 postelja (sa 79 na 365).

 

·             Južna regija obuhvaća ukupno 5 bolnica od kojih se za dvije bolnice ne predviđa funkcionalna integracija.  To su Klinički bolnički centar Split i Opća bolnica Dubrovnik. Za preostale tri bolnice Južne regije predviđena je funkcionalna integracija na sljedeći način: Opća bolnica Zadar iz Južne regije i Opća bolnica Gospić iz Zapadne regije; Opća bolnica Šibensko-kninske županije i Opća bolnica „Hrvatski ponos“ Knin.

 

·             Za bolnice Južne regije Nacionalni plan predviđa smanjenje broja akutnih postelja, od 2014. do 2016., za 28,23 % (s 2.692 na 1.932), dok će se povećati kapaciteti dnevne bolnice za 66,76 % (s 358 na 597). Broj postelja za produženo liječenje i palijativnu skrb povećat će se za 242 postelje (sa 185 na 427).

 

·             Zapadna regija obuhvaća ukupno 4 bolnice od kojih se za jednu bolnicu ne predviđa funkcionalna integracija. To je Opća bolnica Pula. Za preostale bolnice Zapadne regije predviđena je funkcionalna integracija: Klinički bolnički centar Rijeka i Klinika za ortopediju Lovran; Opća bolnica Gospić i Opća bolnica Zadar iz Južne regije.

 

·             Za bolnice Zapadne regije Nacionalni plan predviđa smanjenje broja akutnih postelja od 2014. do 2016. za  32,86 % (s 1.902 na 1.277), dok će se oni u dnevnoj bolnici povećati za 57,41 % (s 270 na 425). Kapaciteti za produženo liječenje i palijativnu skrb bit će povećani za 189 postelja (s 0 na 189).

 

·             Štednja nije prioritet Nacionalnog plana. Ali, u uređenom, racionalnom sustavu, u kojemu se točno zna koje bolnice razvijaju određene zdravstvene djelatnosti, u kojemu se točno zna u kojoj će bolnici novi aparat biti najbolje iskorišten, s manje novca postiže se više. Očekivani financijska ušteda po provedbi izmjene modaliteta i kapaciteta liječenja predviđenih Nacionalnim planom iznosi 400 milijuna kuna, no za očekivati je i niz dodatnih neizravnih financijskih učinaka. Primjerice, liječenje pacijenata u dnevnim bolnicama umjesto u akutnim kapacitetima, uz porast broja dnevnih postupaka od 15 % do 20 % u tri godine, može rezultirati s 50 % uštede za te slučajeve. Posljedično tome moguća je ušteda čak 5 % do 7 %  u ukupnom bolničkom proračunu. Drugim riječima, samo obrađivanjem većeg broja pacijenata u dnevnim bolnicama mogu se uštedjeti desetci milijuna kuna više.

 

·             Funkcionalnom integracijom bolnica povećat će se mobilnost radnika, što će omogućiti učinkovito upravljanje ljudskim resursima te će se smanjiti potreba za novim zapošljavanjem. Omogućit će se i bolje planiranje potreba za nabavom novih medicinsko-tehničkih uređaja i ostale medicinske opreme. Očekuje se i manji trošak za potrošne materijale, lijekove, dijagnostiku, anesteziju i drugo. Kraćim boravkom pacijenata u bolnici smanjit će se mogućnost bolničke infekcije te time i potrošnja skupih rezervnih antibiotika.

 

·             Zaključno, bitno je naglasiti da je važnost Nacionalnog plana ponajprije u povećanju učinkovitosti i formiranju regionalnih centara izvrsnosti te skraćivanju listi čekanja, a tek zatim u uštedama koje će iz toga proizaći, a koje su neupitne.

 




ministar zdravlja Rajko Ostojić
ministar zdravlja Rajko Ostojić



MASTERPLAN BOLNICA

 

Veća participacija za one bez dopunskog? Ostojić: To je otvoreno pitanje

 

 

Upitan hoće li podnijeti ostavku ako Ustavni sud prihvati tužbu župana Tomislava Tolušića zbog Masterplana, rekao je kako je Tolušić željan slave.

 

 

AUTOR:
Davor Ivanov

 

Ministar zdravlja Rajko Ostojić gostovao je u emisiji PoligrafHrvatskog radija gdje je komentirao nedavno predstavljeni masterplan bolnica.

 

Upitan hoće li podnijeti ostavku ako Ustavni sud prihvati tužbu predsjednik Hrvatske zajednice županijaTomislava Tolušića zbog masterplana, rekao je kako je Tolušić željan slave i kako se virovitička bolnica ne spaja već integrira.

 

 - Župan Tolušić ne vodi računa o svojoj županiji, rekao je Ostojić i dodao kako jereforma za građane koji će napokon znati gdje se trebaju liječiti.

 

O smanjenju bolničkih kreveta rekao je kako se ukida svaki treći akutni krevet, ali se podiže broj dnevnih postelja.

 

Komentirao je i angažiranje konzultanata:

 

 - Ideja konzultanta je naša ideja, a ne Svjetske banke. Uzeli smo ih zato jer su oni hladne glave i ne bave se politikantstvom. Rekli su spojit ćemo Bjelovar, Viroviticu i Koprivnicu, ali mi na to nismo htjeli pristati, kao i na još neke njihove prijedloge. Moramo se brinuti o svim našim građanima, rekao je ministar.

 

Upitan uvodi li se ponovno velika participacija, rekao je kako se građani toga ne moraju bojati.

 - Odjeli se ne ukidaju, nego smanjuju i integriraju, rekao je Ostojić.

 

U emisiji je gostovao i Tomislav Tolušić koji smatra da je masterplan loš te da je ministarstvo zaboravilo tko su osnivači bolnica.

 

 - Osnivači županijskih bolnica su županije, a ne ministarstvo. Igrate se s nečim što nije vaše. Ne mogu vjerovati da vi tvrdite da je ovo dobar sustav. Vi ne živite u Virovitici, ali ovdje ljudi pate. Bez obzira na ukidanje odjela, puno smo se puta opekli, rekao je Tolušić koji smatra da će masterplan pasti na Ustavnom sudu.

 

Ostojić mu je odgovorio kako županije i dalje ostaju osnivači bolnica.

 - Mi ne ulazimo u vaše vlasništvo, već se bavimo strukom što je naša nadležnost, odgovorio mu je ministar.

 

Upitan hoće li oni bez dopunskog osiguranja plaćati veću participaciju rekao je kako je to još uvijek otvoreno pitanje te dodao kako nema puzajuće privatizacije zdravstva.

 

 

>> Otkrivamo što će Ostojićeva reforma značiti za pacijente

 

 


19.03.2014.

MASTER PLAN ZDRAVSTVA

 

POTPUNI VODIČ KROZ REFORMU ZDRAVSTVA

Otkrivamo kako ćemo se liječiti prema ministru Ostojiću

                       

 

Autor: Tomislav Novak

Objavljeno: 19.03.2014.

 

Nacionalni plan dijeli Hrvatsku u četiri zdravstvene regije - umjesto 31 bolnice bit će ih 19, a kreveta 4997 manje. Reorganizacijom se štedi 400 milijuna kuna.

 

Želimo stvoriti bolnice za 21. stoljeće, uštedjeti milijune i pacijente staviti u središte zdravstvenog sustava. Tim je riječima u Ministarstvu zdravlja predstavljen Nacionalni plan razvoja bolnica do 2016. godine, strateški dokument koji bi trebao promijeniti hrvatsko zdravstvo.

 

VEZANE VIJESTI

 

 

No, što taj masterplan konkretno predviđa?

 

Kroz sljedeće tri godine trebali bismo imati 31 ustanovu, odnosno klinički bolnički centar, kliničku bolnicu, kliniku i opću bolnicu u zemlji. Njih ukupno 21 bit će funkcionalno integrirano ili pojednostavljeno - bit će spojene u devet novih.

 

Broj akutnih kreveta, onih koji su namijenjeni uobičajenim bolničkim pacijentima koji se izmjenjuju u kraćim vremenskim periodima, u njima će se smanjiti za 32 posto, što je ukupno 4997 mjesta manje.

 

S druge strane, do 2016. godine rast će broj stolica i postelja u dnevnim bolnicama, i to za 44 posto ili ukupno 1068 mjesta. Trebao bi rasti i broj postelja za dugotrajno i kronično liječenje, dakle za pacijente s teškim dijagnozama kod kojih je predviđen dugotrajni oporavak, i to za 1544 mjesta.

 

Takva bi (re)organizacija, jednom kada bude provedena, trebala godišnje štedjeti oko 400 milijuna kuna.

 

Popunjenost bolnica

 

Popunjenost bolnica na taj bi se način morala dovesti do 85 posto kapaciteta, a povećat će se i troškovi za specijalističku i konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, i to za oko 7,5 posto. Prosječno trajanje boravka pacijenta u bolnicama planira se ovakvom organizacijom smanjiti za 10 do 30 posto.

 

Nacionalna strategija predviđa liječenje pacijenata u dnevnim bolnicama umjesto na akutnim krevetima, tamo gdje je to moguće. To bi broj dnevnih postupaka trebalo povećati za 15 do 20 posto, a u tri godine ostvariti 50 posto uštede za te slučajeve. Broj postelja za palijativnu skrb, dakle postelja za teške i neizlječive pacijente sa 206 trebao bi skočiti na 269.

 

Nacionalni plan razvoja Hrvatsku će podijeliti u četiri, nazovimo ih tako, zdravstvene regije.

 

Funkcionalna spajanja

 

To su središnja i sjeverna, istočna, južna i zapadna. Najveća među njima bit će središnja i sjeverna regija koja će obuhvaćati 15 bolnica u 9 županija. Ona će se prostirati kroz Međimurje, dio Podravine, Zagorje, Zagreb i okolicu sve do Karlovca i Siska. Na površini od 19,5 tisuća kilometara četvornih u njoj živi dva milijuna stanovnika. U njoj se predviđaju sljedeća spajanja, odnosno kako to ministar Rajko Ostojić kaže, funkcionalne intergacije.

 

Bolnica u Varaždinu spaja se s bolnicom u Čakovcu. Ogulin, Karlovac i Zabok pripajaju se KB-u Sestre milosrdnice, Sisak i Bjelovar funkcionalno će se integrirati s KB-om Dubrava, a spojit će se i bolnice u Koprivnici i Virovitici. Od spajanja su pošteđene zagrebačke bolnice Sveti Duh, KBC Zagreb, Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj, “Fran Mihaljević” i Merkur.

 

Slavonija i Baranja te dio Podravine po novim će “zdravstvenim” granicama spadati u istočnu regiju koja će obuhvaćati 7 bolnica u pet županija. Na njenoj površini od 12,4 tisuća kilometara četvornih živi oko 805 tisuća stanovnika. Za nju su predviđena spajanja bolnica u Našicama i Osijeku, te spajanje bolnica u Vukovaru i Vinkovcima. Bolnica u Slavonskom Brodu već je spojena s Novom Gradiškom, a Požega s Pakracem.

 

Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik novom će se raspodjelom naći u južnoj regiji s ukupnom površinom od 12,9 tisuća kilometara četvornih i 856 tisuća stanovnika.

 

Manje članova uprave

 

S obzirom na razvučenost teritorija unatoč činjenici da regija obuhvaća 5 bolnica u 4 županije, u toj se regiji predviđaju samo dva spajanja, i to gospićke bolnice s onom u Zadru i kninske s onom u Šibeniku. Spekuliralo se da bi se dubrovačka bolnica mogla spojiti s KBC-om Split, ali od te se namjere ipak, zbog velike udaljenosti, odustalo.

 

Kao četvrta, najmanja zdravstvena regija planira se zapadna koja obuhvaća Istru, Kvarner i Liku. Riječ je o regiji površine 11,7 tisuća kilometara četvornih i 555 tisuća stanovnika, u kojoj će se bolnica u Lovranu integrirati s KBC-om Rijeka, a Pula ostaje zasebna bolnica.

 

Svaka od tih regija imat će jedan ključni KBC u središtima Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. Famozna funkcionalna integracija iliti spajanje ne znači da će se bolnice organski spojiti nego će razmjenjivati osoblje koje će biti mobilnije. Uprave tako povezanih bolnica se ne ukidaju, ali će se smanjiti broj članova u njima.

 

Sedam pitanja za ministra: A tko će to plaćati?

 

Rajko Ostojić predstavio je dugoočekivani master plan bolnica ili službeno ‘nacionalni plan razvoja bolnica’. Analizu stanja odnosno broja pacijenata, kreveta, pregleda i zahvata napravila je francuska konzultanska tvrtka, a u konačnici prijedlog je da se funkcionalno integrira 21 od 31 bolnice. Javna rasprava koja je počela danas trajat će do polovice travnja, a potom će nacionalni plan na usvajanje u Sabor.

 

1. Zašto je vrijeme godišnjih odmora odabrano za početak?

 

Integracija bolnica krenula bi početkom lipnja, no upitno je koliko će u ljetnim mjesecima biti moguće početi taj komplicirani posao koji traži opsežne pripreme svih zaposlenih.

 

2. Tko će financirati integrirane bolnice iz različitih županija nakon što za dvije godine vlasništvo ponovno preuzme lokalna samouprava?

 

Problem bi moglo biti predviđeno spajanje bolnica po regijama, a ne po županijama. Primjerice, bolnica u Gospiću bila bi spojena sa zadarskom bolnicom. Naime, trenutno je to moguće jer je vlasništvo nad županijskim zdravstvenim ustanovama preneseno na državnu razinu zbog sanacije dugova. No, na pitanje što će biti za dvije godine kad se vlasništvo nad tim bolnicama vrati županijama i hoće li se uvijek moći naći zajednički međužupanijski jezik, osobito kad je riječ o financiranju tih ustanova, odgovora zasad nema.

 

3. Hoće li svi građani imati jednaku dostupnost liječnicima i bolnicama?

 

U većini integriranih manjih bolnica predviđeno je da sigurno ostaju samo četiri odjela i to pedijatrija, ginekologija s porodništvom, interna i opća kirurgija. Ostalo će ovisiti jesu li po analizi iz master plana odjeli imali dovoljno pacijenata, liječnika, kreveta i obavljenog posla. Po ostalu liječničku pomoć morat će u bolnice izvan svojih gradova, pa i županija. Dio njihovog posla trebali bi obavljati liječnici iz velikih bolnica za koje je predviđeno da ‘odlaze na teren’ ne bi li, prema riječima ministra, bili bliži pacijentima. No, s obzirom na to da u velikim kliničkim bolničkim centrima nema viška već gotovo isključivo manjka liječnika, lako se može predvidjeti da će češće putovati ipak pacijenti.

 

4. Hoće li integrirana bolnica imati svoje limite ili zajedničku kasu?

 

Zasad nije do kraja definirano ni buduće financiranje integriranih bolnica. Primjerice, ne zna se hoće li blagajna za bolnice Ogulin, Karlovac i Zabok biti u KBC-u Sestara milosrdnica s kojom će se spojiti ili će limiti ostati odvojeni. Jedino što je sigurno jest da bi tim malim bolnicama sredstva mogla biti smanjena razmjerno zatvorenim odjelima.

 

5. Štednja nije prioritet, ali pregledi poskupljuju?

 

Ministar je optimističan i uvjeren da će za dvije godine uspjeti provesti ovaj plan integracije i reorganizacije hrvatskih bolnica, što bi na godišnjoj razini donijelo uštedu od 400 milijuna kuna, premda tvrdi da štednja nije prioritet te da se cijene usluga moraju dovesti na realnu razinu, što sad nije slučaj jer specijalistički pregled košta manje od 50 kuna.

 

6. Je li broj kreveta smanjen po stranačkom ključu?

 

Ministar tvrdi da master plan nije stranački obojen jer će najviše akutnih kreveta izgubiti bolnice u županijama u kojima je SDP na vlasti. “Primjerice, Sisačka će imati 44 posto manje akutnih kreveta, a Krapinsko-zagorska 40 posto”, rekao je Ostojić.

 

7. Što su zapravo radili konzultanti iz Srbije i BiH?

 

Na pitanje o francuskim konzultantima, među kojima je većina iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije, ministar je odgovorio da ih je angažirala Svjetska banka kako bi bilo što manje lokalnog utjecaja na plan.

 

(Goranka Jureško)

 


 

 

NOVI MASTER-PLAN ZDRAVSTVA

 

Ostojićevo objašnjenje zašto je spajanje bolnica dobro za pacijente.

 

Datum objave: 18.03.2014 20:35

Autor: PortalOko.hr

 

Ministar zdravlja Rajko Ostojić predstavio je master-plan racionalizacije bolničkog sustava koji bi, prema najavama, trebao omogućiti oko 400 milijuna kuna ušteda. Zbog najave spajanja mnogih bolnica počela su nagađanja da će zdravstvo biti još nedostupnije građanima, no ministar je to u emisiji HTV-a Hrvatska uživo pokušao demantirati...

 

Ministra Rajka Ostojića novinarka Hrvatske uživo Maja Sever pitala je što točno građani dobivaju novim planom bolničkog sustava? On je rekao da se novom organizacijom kasni 15 do 20 godina i da Hrvatska dobiva prvi nacionalni master-plan bolnica u Hrvatskoj, prenosi tportal.hr


Za dugove u zdravstvu optužio je bivšu vlast koja, kaže, nije imala hrabrosti napraviti master-plan i izdvojiti HZZO iz državne riznice. 'Prema zakonu HZZO mora izaći iz proračuna 1. siječnja 2015. godine, ali izaći će na ljeto ili na jesen', kaže Ostojić i najavljuje da bi to moglo dovesti do novog rebalansa proračuna.
No, što master-plan donosi hrvatskim građanima? 'Učinkovitije, dostupnije zdravstvo, kvalitetu, sigurnost, zadovoljstvo pacijenata, usluga ide pacijentu a ne da pacijent okolo šeće, telefonira, luta od bolnice do bolnice i tražeći uslugu', rekao je Ostojić.


Kaže da prioritet nije štednja, ali da će ipak uštedjeti 400 milijuna kuna. Pojasnio je što znači objedinjavanje bolnica: 'Od 31 bolnice, 21 ide u funkcionalnu integraciju, ali ne u organsko spajanje.'


'Primjerice Našice i Osijek. U Našicama je bolnica četvrte kategorije a u Osijeku je bolnica prve kategorije. Do sada su Našičani morali ići 70 kilometara u Osijek po neku uslugu vrhunskog specijaliste i subspecijaliste, a sada će jednom tjedno ili jednom u dva tjedna liječnik doći u Našice i ponuditi svo svoje znanje i vještine kako bi pacjentima olakšali', rekao je Ostojić.


U razgovoru za RTL je rekao: 'Dakle, tu neće biti nekih velikih, značajnih potresa. Ali primjerice Vukovar i Vinkovci, Vukovar nema okulistiku i sada će napokon pacijenti iz Vukovara imati svoje okuliste u Vinkovcima. A onda, ako im treba operacija, ili će je napraviti u Vinkovcima ili će ići u Osijek. Dakle, postoji potpuno jasan protok, brži obrtaj naših usluga. I što je važno, to će se moći raditi u dnevnim bolnicama, dakle dnevno desetak pretraga uključujući operacije.'


Ministar očekuje značajno smanjenje lista čekanja i to za dva do tri puta.

 


 

 

Objavljeno 18.03.2014. u 16:05

HDZ: Masterplan je avanturistički pristup rješavanju problema u zdravstvu

 

 

Predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo Ante Ćorušić izjavio je danas da Masterplan racionalizacije bolničkog sustava, koji je predstavio ministar zdravlja Rajko Ostojić, predstavlja još jedan avanturistički i diletantski pristup rješavanju problema zdravstvenog sustava u Hrvatskoj.



"I ovaj potez zdravstvene administracije Vlade Zorana Milanovića završit će na isti način kao i prethodni i neće ga biti moguće provesti", rekao je Ćorušić novinarima u Središnjici HDZ-a.



Podsjetio je kako je Vlada prije dvije godine smanjila doprinose za zdravstvo s 15 na 13 posto, a sada ih je vratila nazad. Također, Ostojiću nije uspio ni plan sanacija bolnica jer sanacijski upravitelji troše više sredstava nego bivši ravnatelji.



Uveli su smjenski rad, od kojega sada odustaju jer se pokazao posve neadekvatnim, a marže za veledrogerije koje su stavili na diferenciranu stopu, opet su vratili na staro, kazao je Ćorušić.



HDZ-u se u Masterplanu ne sviđa što bolnice gube pravni subjektivitet. "Nismo za ukidanje bolnica kao pravnih subjekata", rekao je Ćorušić.



Napominjući kako se i HDZ zalaže za redizajn bolničke mreže, Ćorušić je rekao da su oni za specijalizaciju pojedinih bolnica, a ne njihovo ukidanje.



Ćorušić smatra da pacijenti moraju biti zabrinuti, pogotovo sada kada je ministar financija Slavko Linić iz zdravstva za novi rebalans proračuna uzeo 800 milijuna kuna. To je mjesečni trošak svih hrvatskih bolnica, a nakon tolikog smanjenja počet će se provoditi Masterplan, upozorio je Ćorušić.



Predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo izrazio je spremnost sastati se s ministrom Ostojićem, kako bi došli do konsenzusa oko pomoći zdravstvenom sustavu, ali neće podržati Masterplan.



Ćorušić je ustvrdio kako ni jedna zemlja u zadnje dvije i pol godine nije srozala ugled zdravstvenog sustava kao što je to učinila sadašnja Vlada.



On smatra da je pozitivno u Masterplanu samo to što je njime pokrenuta inicijativa za redizajn bolničke mreže, ali to nije dovoljno.



"Nije dovoljna samo inicijativa, već morate imati konkretne izračune i rezultate što će iz toga proizići za godinu ili dvije. Ne možemo se igrati", kazao je.



Na novinarski upit hoće li spajanje bolnica značiti prebacivanje troškova na leđa pacijenata Ćorušić je odgovorio potvrdno. "Sigurno, i to je po Masterplanu neminovnost", ustvrdio je.



Napominjući kako se Masterplanom bolnica predviđaju i mobilni liječnici, Ćorušić je ocjenio da će to proći isto kao i smjenski rad.



Predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo rekao je da se HDZ zalaže za kategoriju liječnika - samostalnih djelatnika, što postoji u mnogim zemljama, kako bi se najkvalitetniji liječnici zadržali u zemlji. "Naš model nudi liječnicima način dodatne zarade kako bi ostali u Hrvatskoj", kazao je Ćorušić.

 

 





UŽIVO Ostojić:

Kasnim s prezentacijom 18 dana, ali realno, kasnimo 20 godina...

 

Zagreb, 18.03.2014., 10:06

Autor:T.V.

 

Konačno se doznaju detalji Ostojićeva masterplana - plana razvoja hrvatskog zdravstva.

 

 

Održava se konferencija za novinare ministra zdravlja Rajka Ostojića na kojoj će javnosti biti predstavljen Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u RH 2014.-2016.

 

'Ključ i cilj nam je pacijent, sigurnost pacijenta, kvalitetna zaštita i zadovoljstvo - ukratko pacijent u središtu zdravstvenog sustava', rekao je na predstavljanju masterplana ministar Ostojić.

 

'Kasnim s prezentacijom 18 dana, ali u zbilji kasnimo, 15, 18, 20 godina', rekao je Ostojić misleći pritom na činjenicu da se jasna strategija zdravstva nikada u Hrvatskoj nije ovako definirala.

 

Masterplan se radio na osnovi ključnih dokumenata i prema dva načela - načelu supsidijarnosti i na načelu funkcionalne integracije. Supsidijarnost podrazumijeva rješavanje zdravstvenih problema na najnižoj mogućoj razini.

 

Hrvatska se, prema masterplanu dijeli na četiri regije - središnja i sjeverna, istočna, južna i zapadna regija. Ministar naglašava kako su posljednjih mjeseci već smanjili broj bolnica integriravši neke ustanove, a funkcionalna integracija se nastavlja u svim regijama.

 

Kaže kako, unatoč smanjenju broja bolnica planiraju povećati kapacitete za dugotrajno liječenje, palijativnu skrb, specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite te dnevnih bolnica.

 

Tri su cilja masterplana, kaže ministar Ostojić - povećati dostupnost zdravstvene zaštite, unaprijediti kvalitetu i učinkovitost te povećati djelotvornost.

 

Masterplanom se planira uštedjeti oko 400 milijuna kuna na temelju ukupnih kapaciteta i strukture kapaciteta s ciljem povećanja popunjenosti na 85%, a prosječno trajanje boravka u bolnici smanjiti za do 30%.

 

·                                 Prvi otkrivamo detalje masterplana: Evo što čeka pacijente

 

 

Ministarstvo zdravlja izradilo je Nacionalni plan razvoja s ciljem poboljšati dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite pacijentima, stvoriti novu mrežu bolnica i omogućiti racionalnije upravljanje bolničkim troškovima. Nacionalni plan razvoja bolnica donosi se po prvi puta u Hrvatskoj, a riječ je o jednom od strateških dokumenata Vlade.

 

 


Prvi otkrivamo detalje masterplana:

Evo što čeka pacijente

 

 

Zagreb, 17.03.2014., 20:34

Autor:Mislav Bago

                        

Dugo najavljivani masterplan trebao bi spasiti hrvatsko zdravstvo. Ministar Ostojić napokon ga je završio i biti će predstavljen u utorak.

 

 

Nova organizacija bolnica i drugačiji raspored liječnika - to je sukus dugo-najavljivanog masterplana koji bi trebao spasiti hrvatsko zdravstvo. 

 

Ministar Rajko Ostojić ga je konačno završio, a prezentacija je zakazana za utorak. Dnevnik Nove TV prvi otkriva što čeka pacijente.

 

 

Zdravstvene usluge na godinu stoje gotovo 22 milijarde kuna. Što donosi nova organizacija - manje novca ili manje usluga?

 

U Ministarstvu zdravlja tvrde da će nama zapravo biti sve isto. Samo dobrom preorganizacijom sustava, bolnica, odjela pacijenti će dobit bolju uslugu, a trošit će se manje novca, no to ćemo tek vidjeti.

 

Hrvatski zdavstveni sustav je ovakav: Imamo pet kliničkih bolničkih centara, 3 kliničke bolnice, 4 klinike, 22 bolnice (to su zapravo županijske bolnice), 28 specijalnih bolnica i 3 lječilišta - ili 65 bolnica u zemlji od 4 ipol milijuna stanovnika.

 

Ono što je svakako važno je cijeli novi koncept ustroja Hrvatske ili bolje rečeno načina na koji će se pružati zdravstvene usluge. Hrvatska će biti podijeljena u četiri regije zdravstenog planiranja: Istočnu regiju koja obuhvaća Slavoniju, sjevernu i središnju regiju koja je najveća i obuhvaća najveći broj stanovnika, zapadnu regiju (Lika, Primorje, Istra) i južnu regiju (Dalmacija). U te četiri regije će se spajati odjeli, neke bolnice biti glavne ili biti važne. Najvažnije je da bi u svakoj županiji jedna bolnica trebala biti glavna, a ostale pomoćne koje bi davale usluge svima.

 

Kako bi to u praksi izgledalo?

 

Ako slomite ruku u Metkoviću nećete ići ni u Split ni u Dubrovnik. To ćete riješiti u Metkoviću. Ali za velike i kompleksnije zahtjeve naravno da će se neke stvari raditi na jednom mjestu, a ne kao što se do sada pokušavalo raditi kod specijalista u svakoj županiji.

 

Uzmimo primjer KBC Osijek i OB Našice. Naravno da će se u Osijeku rješavati većina specijalističkih problema, ali u Našicama ono što je svakako najvažnije. Slično je u Brodsko-posavskoj županiji gdje su OB Slavonski Bord i OB Nova Gradiška.

 

Ono što je također važno - KBC Sestre milosrdnice, jedan od najvećih u zemlji, bit će referentni za Zabok, Karlovac i Ogulin. Znači one važnije specijalističke pretrage, neke zahvate operacijske rješavat ćete tamo, ali sve ostale lakše zahvate, lakša liječnja rješavat ćete u Ogulinu, Karlovcu ili Zaboku.

 

Važno je i spajanje/ukidanje odjela. Povećava se broj odjela, točnije 15 kreveta za jedan odjel, što znači da će biti manje šefova, ali će i na drugačiji način biti to po brojnim bolnicama organizirano. Neki odjeli će nestajati.

 

Do sada je HZZO plaćao bolnicama usluge po krevetu, znači koliko dana pacijent leži u krevetu. Ubuduće će se to plaćati primjeri po usluzi.

 

Krevet i način na koji će se dijeliti kreveti su koncepti novog preustroja zdravstva. U ovome trenutku.

 

smanjit će se broj onih kreveta gdje će se ljudi liječiti s lakšim bolestima. Tih akutnih kreveta bit će manje od 5000. Do sljedeće dvije godine takvih kreveta će biti 10510.

 

Znači li to da ćete imati manju uslugu?

 

Ne! Mijenja se cijeli koncept zdravstva i uvode se dnevne bolnice. Ono što možete operirati i riješiti u 24 sata to ćete riješiti, ali nećete pet dana čekati operaciju na krevetu i na taj način povećat će se broj dnevnih bolnica za 3489, ali i onih kreveta za najteže bolesnike koji trebaju 24-satnu njegu i takvih će kreveta također biti više. Cijeli koncept lijepo je zamišljen na maketi, a kako će izgledati u praksi vidjet ćemo.

 

 

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/rajko-ostojic-otkriva-masterplan-zdravstva---327814.html

 


 

Ostojić predstavlja master plan zdravstvenog sustava

 

Piše: Media Servis
Objavljeno prije 5 sati

 

MINISTAR zdravlja Rajko Ostojić danas će u Banskim dvorima predstaviti master plan zdravstvenog sustava, odnosno Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014.-2016., kako je njegov puni naziv.



Ovaj dokument ministar zdravlja Rajko Ostojić najavljuje već duže vremena, a od njega očekuje velike uštede u zdravstvenom sustavu.



"Postoji devet srednjoročnih mjera konsolidacije sustava, a jedan od njih devet upravo je master plan. Rezultate očekujemo koncem 2014., te u 2015. i 2016. godini i to je ta ušteda na godišnjoj razini od 400 milijuna kuna", u više je navrata isticao Ostojić.



Inače, zdravstveni master plan izradili su francuski stručnjaci, a košta je 200 tisuća eura koji su dobiveni pozajmicom Svjetske banke. Ministar Ostojić prošlog ga je tjedna predstavio Vladinoj radnoj skupini za praćenje reforme, a nakon što je od ostalih ministara dobio 'zeleno svjetlo', danas će ga predstaviti javnosti te na taj način uputiti u javnu raspravu.

 

Ostojić: Prezentacija kasni 18 dana, ali mi kasnimo 20 godina

 

Ključ i cilj nam je pacijent, sigurnost pacijenta, kvalitetna zaštita i zadovoljstvo, ukratko pacijent u središtu zdravstvenog sustava, rekao je ministar Rajko Ostojić

 

Utorak, 18. 3. 2014. u 07:45, z

Piše: Tajana Gvardiol

 

Ministar zdravlja Rajko Ostojić u Vladi predstavlja dugo najavljivani masterplan bolnica prema kojem do 2016. godine planira ukinuti čak trećinu mjesta za klasično bolničko liječenje. 

 

- Ključ i cilj nam je pacijent, sigurnost pacijenta, kvalitetna zaštita i zadovoljstvo - ukratko pacijent u središtu zdravstvenog sustava - rekao je na početku predstavljanja masterplana ministar Ostojić.

 

Kasnim s prezentacijom 18 dana, ali u zbilji kasnimo, 15, 18, 20 godina - rekao je Ostojić aludirajući na činjenicu da se strategija zdravstva u Hrvatskoj još nikad nije ovako definirala. 

 

'Uštedjet ćemo 400 milijuna kuna'

 

Hrvatska će se prema masterplanu dijeliti na četiri regije - središnju i sjevernu, istočnu, zapadnu i južnu regiju. Ministar je naglasio kako su posljednjih mjeseci već smanjili broj bolnica spajanjem nekih ustanova, a funkcionalna integracija se nastavlja u svim regijama. 

 

Rekao je kako unatoč smanjenju broja bolnica planiraju povećati kapacitete za dugotrajno liječenje, palijativnu skrb, specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i dnevne bolnice. 

 

- Tri su cilja masterplana - povećati dostupnost zdravstvene zaštite, unaprijediti kvalitetu i učinkovitost te povećati djelotvornost - istaknuo je ministar i dodao kako se planira uštedjeti 400 milijuna kuna  na temelju ukupnih kapaciteta i strukture kapaciteta. Plan je i prosječno trajanje boravka u bolnici smanjiti za 30 posto. 

 

Nestat će 5.000 kreveta

 

U tri godine nestat će gotovo pet tisuća kreveta, s 15.507 na 10.510. Istovremeno će povećati kapacitete dnevnih bolnica za 44 posto. Do sada ima 2421 mjesta u dnevnim bolnicama, a bit će 3489. 

 

Najviše pažnje posvećeno je sustavu kroničnih bolesti i palijativnoj skrbi. Do sada su umirući bolesnici slani kući, a do 2016. godine Hrvatska će imati 2372 kreveta za kronično liječenje i palijativu umjesto sadašnjih 828 mjesta.

 




 


Što se dogodilo s masterplanom za bolnice?

 

Zagreb, 10.03.2014.

Autor:M.G.

 

Masterplan bolnica ipak je završen, poručuju iz ministarstva. Do kraja veljače vlada je trebala odlučiti koje bolnice ostaju, a koje ne.

 

 

 

Iako je ministar zdravlja Rajko Ostojić najavio da će do kraja veljače biti gotov masterplan bolnica, kako bi ubuduće mreža hrvatskih bolnica trebala izgledati još se ne zna.

 

 

 

Iz ministarstva poručuju kako je taj opsežan posao ipak dovršen. Detalji bi uskoro mogli biti poznati pa bi već ovoga tjedna mogla krenuti i javna rasprava o masterplanu. Novim ustrojem bolnica, kažu, trebala bi se povećati učinkovitost i smanjiti troškovi. Bolnice se neće ukidati, ali će se spajati. Racionalniji sustav trebao bi donijeti korist pacijentima.

 

 

'Što su bolje organizirane, što bolje i racionalno posluju naši poslovni partneri to jest bolnice tim je bolja zdravstvena skrb za naše osiguranike i svi pobjeđuju, odnosno svi dobivaju s tim novim ustrojem koji se planira sad sa novim masterplanom', reka je Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a.

 

 

 


Ostojić: Za dva tjedna analiza smjenskog rada

i objava master plana

 

Piše: Hina
četvrtak, 20.2.2014. 20:04

 

MINISTAR zdravlja Rajko Ostojić najavio je danas da će za dva tjedna predstaviti javnosti master plan spajanja bolnica i analizu smjenskog rada, od kojega se, poručio je, ne odustaje.


Smjenski rad je pravilo rada u Europskoj uniji, koja ne poznaje institut dežurstava. Stoga takav oblik rada ostaje i dalje u hrvatskim bolnicama. Povratak na dežurstva ipak će ostati mogućnost na klinikama gdje analiza pokaže znatna produljenja listi čekanja, u prvom redu zbog nedostatka liječnika, naglasio je ministar Ostojić u HTV-ovoj emisiji Hrvatska uživo.


Pojašnjavajući dobre rezultate nove organizacije rada, rekao je da je smjenski rad građanima omogućio zdravstvene usluge i poslijepodnevnim satima, što dosad nije bio slučaj. Koje klinike imaju dobre rezultate a koje produžene liste čekanja, pokazat će, kaže, skora dvomjesečna analiza.


Među dobrim pokazateljima naveo je i podatak da su zahvaljujući uvođenju smjenskog rada i centralnom obračunu plaća (COP), na plaćama za siječanj, po KBC-u ostvarene proračunske uštede između 800 tisuća i milijun kuna.


Govoreći pak o dugim listama čekanja, ministar zdravlja je ustvrdio da su one posljedica gospodarske recesije, smanjenih bolničkih limita i dvomjesečnog štrajka liječnika.



“U situaciji kad gospodarstvo tone, to prvi osjete kultura, socijala i zdravstvo”, istaknuo je Ostojić.


Drugi akutni problem nedostatka liječnika u Hrvatskoj rješavat će se povećanim upisnim kvotama na medicinske fakultete i većim brojem deficitarnih specijalizacija, primjerice za anesteziologiju.


“Sada nastojimo ispraviti to to se godinama nije ulagalo u medicinski kadar zbog čega smo po broju liječnika i sestara na samom začelju EU”, istaknuo je ministar Ostojić.

 




Master plan reforma zdravstvenog sustava VIJESTI

ŠTEDNJOM DO APSURDA

Kaos u bolnicama!

Sestre skupljaju boce da kupe toaletni papir

 

 

 

 

 

 

 

Liste čekanja i zato što za preglede nedostaje kontrastnih sredstava, reagensa za tumorske markere...

 


 




04.02.2014.

ŠOK ZA DRŽAVNI PRORAČUN

SLAVKO LINIĆ POSLAO INSPEKCIJU Rajko Ostojić doktorima je dao 10 posto veće plaće!

 

 

Autor: Nikola JelićGordana Galović

Objavljeno: 04.02.2014.

 

 Zaposleni u bolnicama dobili su veće plaće za prosinac, a na Ostojića su ljuti svi ministri,ne samo Linić.

 

ZAGREB - Ministarstvo financija poslalo je internu kontrolu u sve županijske bolnice kako bi provjerilo isplatu plaća jer to još uvijek nije moguće učiniti putem sustava Centralnog obračuna plaća (COP).

 

VEZANE VIJESTI

Vijesti

 

Postoje sumnje, otkrivaju u Ministarstvu financija, da se za plaće u zdravstvu opet troši više nego što je planirano i to od 7 do 10 posto! Pretpostavlja se da se to dogodilo zbog novog obračuna prekovremenih sati i dežurstava koji je ugovoren u novom kolektivnom ugovoru.

-          Lani smo sanirali zdravstvo sa 3,3 milijarde kuna, a već sada imamo oko tri milijarde kuna deficita. Skoro sve što ćemo uštedjeti kroz ovaj rebalans opet će nam pojesti Ministarstvo zdravlja. Svi ministri, a ne samoLinić, ljuti su na Rajka zbog toga - kaže visokopozicionirani sugovornik iz Ministarstva financija.

 

Dva propusta

 

U Ministarstvu zdravlja imaju dva velika propusta. Uvođenje Centralnog obračuna plaća lani je uzrokovalo kašnjenja u isplatama plaća, ali zdravstvo je jedini sustav koji uopće nije uspio ući u sustav. U siječnju, kada je pet kliničkih bolničkih centara trebalo isplatiti plaće kroz COP, jedino je KBC Split to na kraju učinio, a ostali su nakon višednevnog kašnjenja plaće isplatili po starom sustavu.

 

Drugo, u Ministarstvu financija tvrde kako je masa za plaće u siječnju značajno povećana što je apsolutno neprihvatljivo u situaciji kad sva ostala ministarstva moraju držati pod kontrolom sve proračunske stavke budući da je Hrvatska u proceduri prekomjernog deficita.

-          Ispada da ćemo imati veće troškove po novom kolektivnog ugovoru iz prosinca nego onom koji je proglašen ništetnim. Nikome nije jasno što je to ministar zdravlja ispregovarao u kolektivnom ugovoru - ljute se u Ministarstvu financija.

 

Skupi kolektivni

 

Samo u dva KBC-a - Rijeka i Sestre Milosrdnice, potvrdili su da su u siječnju za prosinac isplatili plaće veće za 800.000 do čak milijun kuna. U KBC-u Rijeka riječ je o povećanju od 7 posto, a procjenjuje se da su u nekim bolnicama plaće povećane i do 10 posto.

 

Prema posljednjim podacima iz izvješća Državne revizije u 2012. ukupni rashodi za zaposlene u bolnicama premašili su 5,37 milijardi kuna.

 

Za novi kolektivni ugovor za oko 72.000 zaposlenih u zdravstvu godišnje treba osigurati dodatnih 300 milijuna kuna, a ukupni novi trošak za proračun je još puno veći. Ako su plaće veće za 10 posto to bi značilo da će godišnje faliti još približno 500 milijuna kuna!

 

Bolnice ne znaju

 

Već na pet kliničkih bolničkih centara koji su lani trebali ući u COP vidjelo se da je u sustavu kaos. Potpuno su neujednačeni koeficijenti za izračun plaća pa se događalo da različite bolnice za isto radno mjesto imaju različite koeficijente.

 

Da bi se to riješilo od 1. veljače je na snazi nova uredba o koeficijentima složenosti poslova kojom bi to trebalo biti ujednačeno. Drugi problem dogodio se zbog neujednačenog tumačenja novog kolektivnog ugovora koji je na snazi od 1. prosinca.

 

Bolnice različito tumače isti kolektivni ugovor, pogotovo odredbe o dežurstvima i pripravnosti.

 

Zbog toga se povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovora do sada sastalo već četiri puta da bi objasnili bolnicama kako isplaćivati plaće.

 

‘Liječnici namjerno rade kaos’

 

- Zgranut sam koliko je cijeli sustav u kaosu. Dodatni je problem što liječnici opstruiraju kolektivni ugovor koji sada pod svaku cijenu žele prikazati lošim. Tako se događa da u jednoj velikoj bolnici s pet sala namjerno ujutro stave tri tima i oba anesteziologa, a popodne dva tima i niti jednog anesteziologa i onda ispada da je nemoguće raditi - tvrdi sugovornik iz sustava zdravstva.

 

Ministarstvo ne želi dati podatke

 

U Ministarstvu zdravlja nisu nam dostavili podatke o ukupnom trošku plaća pet KBC-a nego su objašnjavali zašto plaće kasne. - Poduzete su sve mjere kako bi se plaće isplatile u propisanom roku najkasnije do 15. veljače. Ključni problemi koji su uočeni i zbog kojih nisu pravovremeno isplaćene plaće dostavljeni su FINI kako bi se dopunila i izmijenila aplikacija - poručuju.

 

‘U KBC-u Sestre milosrdnice smo isplatili milijun kuna veće plaće’

 

Ravnatelji bolnica s kojima smo jučer razgovarali potvrdili su nam da su u svim KBC-ovima i KB-ovima za prosinac povećane mase plaća. Razlog je, tvrde, novi kolektivni ugovor, prema kojem se svaki sat rada više mora isplatiti kao prekovremeni, a ne kao paušal.

 

- Masa liječničkih plaća za prosinac u KBC-u Rijeka bila je veća za oko 800.000 kuna. Razlog je novi obračun prekovremenih sati, prema novopotpisanom kolektivnom ugovoru - rekao je Herman Haller, ravnatelj KBC-a Rijeka. Naglasio je da su po tom novom obračunu, umjesto paušala za prosinac, isplaćeni svi prekovremeni sati pa je dijelu liječnika plaća bila veća, ali, istina, nekima i manja. Haller tvrdi da će se masa plaća za siječanj po njegovu mišljenju vratiti na staru razinu jer se započelo sa smjenskim radom, a to znači da mjesečno ne može biti više od 16 prekovremenih sati, što u toj stavci stvara manja izdvajanja.

 

I u KB-u Sestre milosrdnice za plaće u prosincu isplatili su oko milijun kuna više, rekla je ravnateljica prof. dr. Vesna Šerić i dodala da, nažalost, Centralni obračun plaća nije usklađen sa svim specifičnostima zdravstvenog sustava, što je velik problem. Razlog za povećanje mase plaća u svojoj bolnici V. Šerić objasnila je kao i Haller primjenom novog kolektivnog ugovora i starom organizacijom dežurstva.

 

Ustvrdila je kako se tijekom posljednjih mjeseci učinilo mnogo u usklađivanju koeficijenata zaposlenih sa stvarnim stanjem (obrazovanje, radno mjesto), ali i dodala da je zdravstvo najkompliciraniji sustav jer, primjerice, medicinska sestra s istim obrazovanjem i stažem koja radi na onkologiji s citostaticima ne može imati istu plaću kao kolegica na neurologiji.

 

 


 

REFORMA ZDRAVSTVA

Bolnice će spajati samo u granicama njihovih županija

 

 

U siječnju će se znati koje se bolnice spajaju, koliko će se postelja prenamijeniti za palijativnu skrb... Vukovarska i kninska bolnica su bolnice od posebnog statusa i neće biti dirnute ni u pravnom smislu, a kamoli da budu ukinute, smatra premijer Milanović.

 

AUTORI:

Marko Špoljar/VLM
Romana Kovačević Barišić

 

 

Najnoviji medijski napisi o spajanju 11 slavonskih bolnica bio je prijedlog francuskih konzultanata, ali Vlada je ipak odlučila da će spajanje ići drugačije vodeći se logikom granica županije, doznajemo iz  izvora bliskih Ministarstvu zdravlja.

 

Dnevne bolnice

 

Odande su priopćili da Master plan očekuju do konca siječnja te da je namjera “uklanjanje nepotrebnog umnažanja dijagnostičkih i terapijskih zahvata u bolnicama na maloj udaljenosti, ako se utvrdi da je, zbog malog broja pacijenta, određeni zahvat potrebno raditi samo u jednom centru”.

 

Vezani članci

 

Predviđa se i daljnje jačanje dnevnih bolnica a dio postelja prenamijenit će se za produženo liječenje i palijativnu skrb. Ponovili su da Opća bolnica Vukovar definitivno ostaje samostalni pravni subjekt, što je na sjedinici Vlade potcrtao i premijer Zoran Milanović.

 

– Ovo više financijski izdržati ne možemo, a ni kvaliteta usluge nije dobra. Ni jedna sredina neće ostati bez bolnica koju trenutno ima. Samo će neke bolnice ostati bez ploče sa nazivom – rekao je premijer te posebno naglasio kako će vukovarska i kninska bolnica zadržati svoj status.

 

– Vukovarska i kninska bolnica su bolnice od posebnog statusa, ako hoćete i pijeteta, bez ironije, i njihov status neće biti ni u pravnom smislu dirnut, a kamoli da budu ukinute – rekao je Milanović.


A medijski napisi o spajanju 11 slavonskih bolnica opet su izazvali lavinu nezadovoljstava. Čelnik HDSSB-a i liječnik Vladimir Šišljagić nazvao ih je stihijskom mjerom.
– Isto je bilo i sa sanacijom bolnica pa ne samo da nijedna nije sanirana, nego su u još većoj dubiozi – kaže Šišljagić. Sanacijski su ravnatelji redom suzdržani dok ne vide master plan.

 

– Očito je reforma zdravstvenog sustava nepripremljen proces i odluke se donose na temelju političkog lobiranja. I sanacija ne ide u najavljivanom smjeru. Kad je država preuzela koprivničku bolnicu, ona je bila u minusu 60 milijuna kuna, a sad je dug narastao na 104 milijuna kuna – kazao je Darko Koren (HSS), koprivničko-križevački župan.

 

Našice neće s Brodom

 

– Spajanje slavonskobrodske s našičkom bolnicom, odnosno novogradiške i pakračke u jednu bolnicu sa sjedištem u Požegi, bila je vizija francuskih konzultanata koju naše Ministarstvo nije prihvatilo i od koje se odustalo. Ne znam odakle je to sada izvučeno – kaže zamjenik sanacijskog upravitelja Opće bolnice u S. Brodu dr. Ivo Matić.

 

Brođani, kaže, već odrađuju pravne formalnosti oko pripajanja novogradiške njihovoj bolnici i jedino je ta informacija točna. (surađivali: S. Lepan, M. Lovrenc, Lj. Marić, D. Marčinković, H. Šlabek, V. Balen, B. Bradarić).

 


 

U Hrvatskoj nema viška bolnica, već ih manjka

 

 

Andrija Hebrang kaže da bolnice nema od Splita do Dubrovnika.

 

Dva glavna argumenta kojima ministar dr. Rajko Ostojić obrazlaže spajanje bolnica ne drže vodu, tvrdi bivši ministar zdravstva dr. Andrija Hebrang. Nije isto spajati bolnice u Njemačkoj i Francuskoj te u Hrvatskoj, zbog geostrateškog položaja i konfiguracije područja u našoj zemlji, navodi Hebrang, dok je financijska ušteda od spajanja, ističe, potpuno pogrešna računica.

 

– Ogromne su udaljenosti između bolnica u Hrvatskoj pa nemamo višak, već manjak bolnica. Primjerice, između Dubrovnika i Splita nema ni jedne bolnice, a da bi svi hitni slučajevi sa tog područja bili zbrinuti u sat vremena, trebalo bi sagraditi bolnicu u Metkoviću! – navodi Hebrang i dodaje: – Nakon spajanja bolnica u Zagrebu, vidjelo se da nema ušteda, naprotiv.

 

Traumatološka je ostala pripojena Vinogradskoj, što ne samo da se loše odrazilo na kvalitetu kuće kakva je Traumatološka, koju su zbog toga napustili neki vrhunski stručnjaci, već im je transport do uprave u Vinogradskoj, kamo moraju za svaki papir, svaku odluku, donio više troškova no što su uštedjeli formalnim spajanjem. Kad je ravnatelj na drugom kraju grada, bolnica postaje svojevrsno slijepo crijevo. Slično je sa Zavodom za dijabetes pripojenim Merkuru. Odluke za njih donosi netko izvan struke.

 

Hebrang je uvjeren da najavljenim spajanjem bolnica neće biti ušteda, naprotiv, te da će se smanjiti dostupnost zdravstvene zaštite. Nije protiv spajanja općenito, ali... – Pakračka bolnica je jedino mjesto zapošljavanja u gradu. Kad bude ukinuta, ukinut će se ekonomska i socijalna baza života u Pakracu, a država i o tome mora voditi računa – kaže.

 


 

Ostojić mora smijeniti sve sanacijske upravitelje

 

Darko Milinović kaže da se ministar treba primiti spajanja zagrebačkih bolnica.

 

Riječ je o zakulisnom, netransparentnom procesu, stav je dr. Darka Milinovića, također bivšeg ministra zdravstva. Potkrepljuje to tvrdnjom da je francuskim konzultantima koji izrađuju masterplan bolnica nepotrebno plaćeno 1,5 milijuna kuna iako je on kao prethodnik na ministarskoj funkciji Ostojiću sve podatke ostavio pa konzultanti, kaže, otkrivaju toplu vodu.

 

Zašto nema javne rasprave, pita?


– To najbolje pokazuje da Ostojić nema svoj tim. A nema ni hrabrosti primiti se vrućeg krumpira spajanja zagrebačkih bolnica. Nisam protiv racionalizacije, ali idemo je napraviti tamo gdje treba.

 

Na zagrebački bolnički sustav odlazi pola zdravstvenog budžeta, oko 4,5 milijarde kuna. Desetpostotna ušteda tu bi iznosila 450 milijuna kuna – računa Milinović podsjećajući da je objedinjavanjem javne nabave u Zagrebu svojedobno uštedio 380 milijuna kuna.

 

Ostojiću poručuje i kako bi, da je dosljedan, trebao smijeniti sve sanacijske upravitelje koje je postavio početkom godine jer nisu ništa uštedjeli, već su nastavili gomilati dugove i liste čekanja.

 

‘Master-plan je loš, mogli smo ga sami i bolje napraviti’

 

HDZ kritizira vladajuće

 

Master-plan kojim ministar zdravlja Rajko Ostojić planira dobiti efikasniju zdravstvenu zaštitu građana u bolnicama te uštedjeti 400 milijuna kuna godišnje, predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo Ante Ćorušić ocijenio je krivim putem.

 

– Francuska agencija s balkanskom pameti za milijun i pol kuna provela je analizu i predstavila plan, a to smo sami mogli napraviti. Taj dokument ima 350 stranica, a birokratiziran je. Uvjeren sam da ova vlada ne zna kamo ići. Ne vodi ovaj sustav ministar Rajko Ostojić, već ministar financija Slavko Linić te premijer Zoran Milanović. Idemo krivim putem – ocijenio je Ćorušić, koji poručuje da HDZ ima bolji plan za bolnički sustav, koji zauzima nemalih 18,3 posto državnog proračuna. (Tea Romić/VLM)

 


 

RACIONALIZACIJA

Novi ustroj: Svaka županija imat će samo jednu bolnicu

 

 

Prema novoj mreži bolnica, koja ovaj tjedan stiže pred Vladu, na odjelu mora biti najmanje 15 kreveta.

 

AUTOR:

Romana Kovačević Barišić

 

Umjesto devet bolnica u četiri županije, od sljedeće godine bit će ih četiri, prijedlog je koji ovog tjedna stiže pred Vladu. Opća županijska bolnica Pakrac pripaja se Općoj županijskoj bolnici Požega, Opća bolnica Nova Gradiška Općoj bolnici “Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod, dok se Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof i Bolnica za plućne bolesti i TBC Klenovnik pripajaju varaždinskoj bolnici, a Klinika za ortopediju Lovran pripaja se pak KBC-u Rijeka. Doći će do značajne reorganizacije u djelatnosti u dijelovima koji se preklapaju.

 

Neće se, dakle, ista liječenja odvijati, primjerice, i u Novoj Gradiški i Požegi, već će se u jednoj bolnici raditi ambulantno liječenje, u drugoj bolničko.

 

Minimalno 15 kreveta

 

Spajanje i pripajanje bolnica europski je trend radi poboljšanja kvalitete zdravstvenih usluga i financijskog poslovanja. U Velikoj Britaniji 112 bolnica spojilo se do 2006. godine, u Francuskoj je bilo 99 bolničkih spajanja, u Njemačkoj 129. Tim se trendom vodi i Ministarstvo zdravlja pa su u tom smjeru krenuli i prije nego što će im masterplanom to preporučiti francuski konzultanti Conseil Santé – najkasnije za četiri tjedna.

 

Vezani članci

 

Ljetos se već zdravstvene ustanove podijelilo u četiri regije i Grad Zagreb: Južna Hrvatska, Istra i Primorje te Središnja i Sjeverna Hrvatska, a plan je da u tranzicijskom razdoblju svaka županija ima jednu županijsku bolnicu. Izmijenjeni su i pravilnici o ustroju i minimalnom broju kreveta na odjelima kojih, kako u županijskim tako i u kliničkim bolnicama, može biti 15.

 

Pripajanja su i rezultat intencije rješavanja strateških problema hrvatskog zdravstvenog sustava, kao što su slaba povezanost i manjkav kontinuitet u zdravstvu, neujednačena kvaliteta zaštite, slaba ili neujednačena dostupnost zdravstvene zaštite te nagomilani dugovi. Novi ustroj otvara veću mogućnost konzilijarnog rada i sinergijsku koordinaciju liječnika različitih specijalnosti prema pacijentu kojeg treba pozicionirati u središte, za razliku od modela u kojem pacijent obilazi različite liječnike u različitim bolnicama. Uz veći broj stručnjaka na jednome mjestu otvara se i mogućnost smjenskog rada koji povećava iskoristivost opreme i dvorana pa bi se smanjivale liste čekanja.

 

Otpuštanja zbog ovih spajanja ne bi trebalo biti, ali bit će premještaja, što zbog nevelikih udaljenosti ne bi trebalo izazvati veće probleme. Zasigurno će biti poticajnog umirovljenja, osobito u dijelovima gdje se posao preklapa. Svaka će bolnica procijeniti ima li preklapanja, primjerice, trebaju li dvije kuhinje nakon objedinjavanja. Uvjet za ova objedinjavanja bili su i objedinjeni hitni bolnički prijemi, oni ostaju na svim objedinjenim lokacijama, a do kraja godine zaživjet će i ostatku bolnica.

 

Nacionalna strategija

 

Pripajanja su i dio reformskih mjera koje provodi resorno ministarstvo u skladu s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva od 2012. do 2020. Njima će se racionalizirati dobar dio troškova, koji će se bolje kontrolirati, planira zakonodavac. Dugovi u zdravstvu krajem 2011. godine dosegli su 5,7 milijardi kuna uz 677 milijuna kuna neevidentiranih dugoročnih obveza, a racionalizacijom su 2012. godine smanjeni na pet milijardi.

 

 


 

NEODRŽIVI SUSTAV

GLOBUS OTKRIVA PLAN ZDRAVSTVENE REFORME 2014.: Put u spas ili u konačni bankrot?

                            

Autor: Sanja Udovičić

Objavljeno: 04.09.2013

 

Ministar Ostojić nada se kako će poskupljenjem participacije natjerati barem 500 tisuća građana da počnu uplaćivati dopunsko osiguranje. Ako to ne provede, cijeli sustav ide u stečaj.

 

U Ministarstvu zdravlja napokon su sami sebi priznali da je sadašnji financijski sustav neodrživ i da je vrijeme za traženje novih izvora prihoda. Kako Globus ekskluzivno doznaje , u resoru Rajka Ostojića već desetak dana razmatra se povećanje participacije u bolničkom liječenju i primarnoj zdravstvenoj zaštiti (obiteljski liječnici, ginekolozi i stomatolozi). Naime, svi građani koji danas nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje (takvih je oko 1,9 milijuna) prilikom bolničkog liječenja, ope­racija, rehabilitacija, ali i prilikom odlaska obiteljskom liječniku ili stomatologu dužni su iz svog džepa platiti dio zdravstvene usluge.

 

VEZANE VIJESTI

 

 

U slučaju, primjerice, bolničkog liječenja građani bez dopunskog osiguranja moraju sami podmiriti i do 20 posto određene zdravstvene usluge, odnosno maksimalno 2000 kuna po jednom pregledu. Za pregled kod obiteljskog liječnika ili za izdavanje lijeka po receptu građani bez dopunskog osiguranja danas plaćaju po 10 kuna.

 

U Ministarstvu zdravlja sada ozbiljno razmišljaju da se te participacije povećaju.

 

Iako u resoru Rajka Ostojića još nemaju precizne izračune hoće li ići u povećanje participacija za sve zdravstvene usluge ili samo za neke, kako doznajemo, svoju ideju već su predstavili ministru financija Slavku Liniću, koji im je dao zeleno svjetlo. Prema posljednjiminformacijama, ako se s njihovim planom složi i premijer Zoran Milanović, tajbi se prijedlog mogao naći na stolu članova Vlade već u prvim mjesecima sljedeće godine.

 

Ako Ostojić uspije ishoditi potporu u Vladi, bit će to ozbiljan zahvat koji bi, u slučajukvalitetnog plana i, još zahtjevnije, kvalitetne primjene, nakon dugo vremena mogao unijeti malo svjetla u dosad najveći financijski kaos u zdravstvenom sustavu.

 

No treba izraziti i određenu rezervu prema najavama o povišenju participacije. Naime, sam ministar Ostojić tijekom godinu i pol dana često je davao kontradiktorne izjave i o tome, što je pridonosilo kaotičnom dojmu koji ostavlja Ministarstvo zdravlja.

 

Ipak, za potrebe ovog teksta, uzet ćemo da su najave o povišenju participacije rezultat ozbiljnog promišljanja i stvarne želje za promjenom.

 

A ona je zdravstvenom sustavu itekako potrebna.

proizvodnja gubitaka Podsjetimo, prema konzer­vativnim procjenama zdravstveni sustav svake godine generira oko 1,2 milijardi novih gubitaka, a pesimističnije analize kažu da je ta brojka i veća te da se kreće između 1,5 i dvije milijarde kuna.

 

Prvo pitanje koje proizlazi iz ove inicijative glasi – koliko bi novca od veće participacije (još nije poznato koliko veće) moglo namaknuti Ministarstvo zdravlja, odnosno Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

 




Master plan reforma zdravstvenog sustava VIJESTI

Gabrić poziva vlast i oporbu na suradnju u reformi zdravstva: "Zdravlje je prvo na ljestvici korupcije"

 

Piše: Hina
Objavljeno 17.01.2014.

 

 

 

 


PREDSJEDNIK Nacionalnog foruma Nikica Gabrić pozvao je danas vladajuće i oporbu na suradnju u reformi javnoga zdravstva, koje i nakon zadnje sanacije generira godišnje više od milijardu kuna gubitka i duge liste čekanja.



"Zdravlje je prvo na ljestvici vrijednosti hrvatskih građana, ali i prvo na ljestvici korupcije i financijskih problema. Zadnje 23 godine nijedna vlada nije imala dovoljno hrabrosti sustavno riješiti problem zdravstva, u koji je u 13 sanacija uloženo 40 milijardi kuna", rekao je Gabrić na konferenciji za novinare te pozvao na suradnju u rješavanju tog "nadstranačkog problema".



Hrvatska, s jedne strane, ima bolje zdravstvo nego mnoge postkomunističke zemlje, ali na drugoj strani, zbog igara u kojima su stalno jedni protiv drugih strukturni problemi se ne rješavaju, ustvrdio je te podsjetio kako je sadašnji ministar zdravlja Rajko Ostojić bio protiv HDZ-ova spajanja bolnica u Zagrebu, a sada kada Ostojić spaja bolnice u Hrvatskoj, HDZ je protiv.



"Takva igra, u kojoj smo uvijek jedni protiv drugih, ne vodi do rješenja problema", rekao je Gabrić i poručio da je neodrživ sustav u kojem "imamo prava na razini Švedske, a izdvajanja na razini Albanije".



Upozorio je i na organizacijski kaos i tihi bojkot reformi i svakoj promjeni u zdravstvu, poput uvođenja smjenskog rada. Smjenski rad treba uvesti, ali ne za sve specijaliste jer, primjerice, neurokirurg ne može napustiti operaciju kada mu istekne radno vrijeme.



Uvođenje 48-satnog radnog tjedna ocijenio je zlom za hrvatsko zdravstvo, osobito za mlade liječnike koji ne mogu napredovati ako ne rade 12 sati dnevno. Na tome tragu Gabrić je strukovni kolektivni ugovor, za koji se zalaže Hrvatski liječnički sindikat, nazvao "anakronom pričom".



Gabrić se osvrnuo i na korupciju u zdravstvu, za koju kaže da po procjenama dosiže dvije milijarde kuna godišnje. "Nitko stvarno ne istražuje koliko se nabavlja nepotrebne opreme i preplaćenih lijekova, jer onaj tko otvori to pitanje - prolazi loše", ustvrdio je.



Komentirajući rad aktualnog ministra zdravlja, ocijenio je da je Rajko Ostojić dobro počeo, ali je zbog kampanje za zagrebačkog gradonačelnika izgubio tempo u reformama. Napravljeno je nekoliko dobrih stvari u transplantacijskoj medicini, a osigurane su i najniže cijene lijekova u regiji. Međutim, mikroreforma nije zaživjela u bolničkim sustavima jer i nakon sanacije dolazi do generiranja gubitaka.



Naglasio je da nije protiv spajanja bolnica, ali ono mora biti funkcionalno, a ne mehaničko. "U ovom trenutku bismo u Hrvatskoj mogli ukinuti šest ili sedam očnih odjela jer ni jedan ne operira, a u svaki je uloženo preko miljun eura u operacijsku opremu", rekao je Gabrić.

 



Dušebrižnička ambulanta u OB - Korivnica
Dušebrižnička ambulanta u OB - Korivnica


Opačić: Odluka o masterplanu bolnica do kraja veljače

 

Piše: Hina, Media Servis
petak, 27.12.2013. 14:25

 

NAKON ovog tjedna započetog procesa spajanja bolnica, na redu je izdvajanje nezdravstvenih djelatnosti - prehrane, čišćenja i pranja rublja iz nadležnosti bolnica. Nezdravstveno osoblje čini 30 posto zaposlenih i troši dvostruko više novca od europskog prosjeka gdje na te djelatnosti odlazi 16 posto bolničkih proračuna. O tome ovog tjedna u intervjuu Media servisu govorio ministar zdravlja Rajko Ostojić.


Jeste li barem blizu odluci hoće li se tim djelatnostima baviti posebna tvrtka u vlasništvu države ili će se poslovi na natječajima dodjeljivati privatnicima?
 

"Sve će ići na javne natječaje. Nema niti jedne državne tvrtke koja se time bavi. Postoji mogućnost eventualnog, takozvanog, radničkog dioničarstva. Dobro je da ide svih pet sustava jer kuhinja je, znate i sami, i u školama, i na fakultetima, i u kaznionicama, a ne samo u bolnicama. Slično je i s uslugama čišćenja. Ali nije svejedno čistite li ured dekana, muzej ili operacijsku dvoranu. Svaka od tih djelatnosti ima svoje specifičnosti. Što se tiče zdravstva, najčišća situacija je s pranjem robe i to je nešto što može ići relativno brzo u izdvajanje neosnovne djelatnosti ili na engleskom jeziku, 'outsourcing'".
 

U pitanju je 14.000 nezdravstvenog osoblja. Spremačice, tehničari, dostavljači i drugi bi trebali, prema ovome što kažete, strahovati za radna mjesta?
 

"Ne treba strahovati. Samo će se bolje, kad to bude na nivou Vlade, iskoristiti njihov potencijal".
 

Ali ne možete im to jamčiti s obzirom da će na javne natječaje ići privatnici koji će dobiti poslove?
 

"Pričekajmo. Tri su moguća scenarija. Prvi je da svi ostanu u sustavu, da se poboljša njihova takozvana, kućna djelatnost. Drugi je, engleski 'spin off' ili hrvatski, da te bolnice, kaznionice, muzeji i škole zajedno naprave jednu tvrtku kćer. Dakle, to je da ostane u državi. Treće je javni natječaj. I onda se javi bilo tko".
 

Niste se još odlučili?
 

"Tu se radi na nivou Vlade. Svatko od nas daje podatke, a onda će Radna skupina koja je vrlo jasna i vrlo dobra organizirana, dati svoj prijedlog".
 

Bojite li se da bi zbog ušteda mogla doći u pitanje kvaliteta ovih usluga, na koje sada ljudi uglavnom nemaju primjedbi, osim što su, kako se to voli reći, 'gutači' novca?
 

"Ne. Što se tiče zdravstva, ne, a uvjeren sam i drugih. Nitko neće ići na bolje iskorištavanje opreme i ljudi da padne usluga. Ne treba širiti paniku. Ovo je bolje iskorištavanje opreme i ljudskih resursa i doći će samo do bolje i to značajno bolje kvalitete", zaključio je ministar zdravlja u razgovoru za Media servis.

 

 

Recite dosta Milanoviću!

Izbacuje čistačice na ulicu zbog štednje, a svećenicima u bolnicama daje dodatnih 6 milijuna kuna!?

Piše: I. Ćimić
petak, 20.12.2013. 11:36

OKO 14 tisuća spremačica, pralja, dostavljača, vodoinstalatera i administratora, koji rade po hrvatskim bolnicama, uskoro će se voljom premijera Zorana Milanovića, njegova šefa riznice Slavka Linića i ministra zdravlja Rajka Ostojića naći na ulici. Zbog racionalizacije bolničkog sustava ide se na outsourcing ili spin off prema kojem bi se sve nezdravstvene usluge u bolnicama prebacile u privatni sektor.

 

Štedjeti se mora, ali ne i na Kaptolu

Banski dvori inzistiraju na outsourcingu u zdravstvu iako su iskustva u razvijenim zemljama poput Njemačke i Engleske pokazala da je takav model donio više štete nego koristi.
 

U isto vrijeme dok je Vlada tako poručila čistačicama kako za njih više nema mirnog sna na državnoj plaći, širom je otvorila vrata svećenicima u bolnicama, koji će od danas biti na sigurnoj državnoj plaći. Jučerašnjom uredbom Vlade duhovnici će biti na plaći po bolnicama, a sudeći prema koeficijentu od 1,571 dobivat će plaće veće i od profesora u školama.  Iz usporedbe koeficijenata jasno je kako će svećenici imati više i od primjerice glavnih sestara zavoda i klinika!? Naravno kler će imati i puno više od nesretnih čistačica, koje se tjera na ulicu, s opravdanjem kako se sljedeće godine mora uštedjeti 250 milijuna kuna.

 
"Štedjeti moramo", tvrde u Vladi, no ne i kada je riječ o Kaptolu jer će ubacivanje svećenika u sustav povećati godišnju masa plaća bolnica za više od 6 milijuna kuna.

 

HDZ nije izašao svećenicima u susret, ali jest Kukuriku koalicija

Iz Vlade se za sada brane da su im ruke vezane i da su primorani na ovakav korak jer je riječ o "stečenim pravima" Crkve u Hrvata. Naime, Hrvatska biskupska konferencija i Vlada Republike Hrvatske potpisale su 2005. godine, na temelju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske, provedbeni Ugovor o dušobrižništvu u bolnicama i ostalim zdravstvenim ustanovama te ustanovama socijalne skrbi. Sukladno tom ugovoru svećenici će sada primati dobre plaće. Dosadašnje HDZ-ove Vlade nisu se usudili taj zakon provesti  u praksu no jest ova "štedljiva" Milanovićeva.
 

Inzistiranje Vlade na potpisanim ugovorima po svaku cijenu bilo bi za svaku pohvalu kada bi Milanovićeva Vlada uvijek imala iste kriterije. Milanović, Linić i ministar Mirando Mrsić su bez imalo grižnje savjesti jednostrano prekinuli kolektivne ugovore sa sindikatima tvrdeći da su sada "nova vremena", "kriza", "nove okolnosti" te da jednostavno "nema novca".

 

S ovakvim zdravstvom ključno je posljednje bolesničko pomazanje
 

"To je relikt prošlog vremena!", rekao je premijer Milanović govoreći o stečenim pravima vulgaris hrvatskog radnika temeljem kolektivnih ugovora ponovivši više puta kako su svi potpisani ugovori skloni promjenama. S druge strane kada je riječ o ugovoru s Vatikanom tvrdi se kako se ugovori i potpisano moraju poštovati pa makar i na štetu države!
 

"Hrvati zaslužuju najbolju zdravstvenu njegu!", naglasio je više puta ministar Ostojić, osiguravši nam s ovom odlukom ako ništa drugo onda kvalitetno zadnje bolesnikovo pomazanje. Sudeći prema stanju u hrvatskom zdravstvu samo nam je to i preostalo.

 

 

Izjednačili liječnike sa svećenicima:U bolnici otvorena dušobrižnička ambulanta!

 

Piše: I.Ćimić
petak, 20.12.2013. 20:00

 

"TO JE nekakav kratki spoj. Nije to nikakva ambulanta već je riječ o prostoru kojeg koristi naš dušobrižnik kojeg imamo još od 1994. godine", rekao je za Index dr. Petar Stapar, sanacijski upravitelj Opće bolnice "Dr Tomislav Bardek" u Koprivnici nakon što smo ga upitali da za Index komentira otvaranje "dušobrižničke ambulante" u svojoj bolnici.

 

Upravitelj ne zna da zna da je bio na otvaranju ambulante u svojoj bolnici!
 

Naime, nedavno je u sklopu Opće bolnice u Koprivnici otvorena "dušobrižnička ambulanta". Taj naziv istaknut je na vratima kao i radno vrijeme ponedjeljkom i petkom od 10 do 12 sati. Na vratima stoji i kako je velečasni Krunoslav Pačalat - dušobrižnik, a povodom otvaranja bila je organizirana i mala svečanost na kojoj je bio i upravitelj Stapar.
 

"Dušobrižnik djeluje u sklopu skrbi za palijativne bolesnike. On to uostalom radi već godinama i ima za to osiguran prostor. Ne postoji ambulanta!", i dalje nam tvrdi upravitelj Stapar. No, u internoj obavijesti kod otvaranja kojeg su dobili zaposlenici bolnice stoji kako je "u sklopu programa razvoja bolničke palijative otvorena jedna nova ambulanta u OB Koprivnica". I to dušobrižnička ambulanta.

 

Ambulantno liječenje dušobrižnika
 

Valja naglasiti kako ovdje nije riječ o izoliranom slučaju već čini se o pravilu s obzirom da je otvaranju dušobrižničke ambulante bila nazočna osoba bliska ministru zdravlja Rajku Ostojiću. Na fotografiji koja je u posjedu Indexa mogu se vidjeti velečasni Pačalat, upravitelj Stapar, a treća osoba je savjetnica ministra Karmen Lončarek iz Rijeke. Riječ je o bitnoj osobi iz Ostojićeva ureda koja je bila angažirana na projektu smanjenja lista čekanja u zdravstvenim ustanovama.
 

U razgovoru s nekim od liječnika pokušali smo dobiti odgovor koja je razlika između "dušobrižničkog ureda" i "ambulante". Naime, pojam ambulanta označava i mjesto gdje se obavlja "ambulantno liječenje", što znači da bi svećenik u ovom slučaju trebao aktivno i ravnopravno s liječnicima sudjelovati u dijagnosticiranju bolesti i samom liječenju u ovom konkretnom slučaju - palijativnih bolesnika!?

 

Vlada tvrdi da svećenici ne sudjeluju u dijagnostici i liječenju

Kao voditelj jedinice ambulante unutar bolnice svećenik je u ovom slučaju u istom rangu kao i liječnik te iste bolnice. U Vladi tako ne misle.

"Duhovnik ne sudjeluje u postupku dijagnostike i liječenja, već tek na zahtjev pacijenta ili njegove obitelji, za duhovnu pomoć organizira se susret s duhovnikom, najčešće u terminalnoj fazi bolesti, jer pacijenti koji boluju od neizlječivih bolesti zaslužuju najbolju moguću zdravstvenu zaštitu, a njihove obitelji, koje zajedno s njima proživljavaju sve teške trenutke, svaku pomoć koju zdravstveni sustav može pružiti", stoji u službenom odgovoru Vlade RH.

 

Do sada je bilo besplatno, a od sada...

Podsjetimo kako je Vlada Zorana Milanovića širom otvorila vrata svećenicima u bolnicama te će oni od danas biti na sigurnoj državnoj plaći. Jučerašnjom uredbom Vlade duhovnici će imati koeficijent od 1,571 pa će imati veće plaće od profesora u školama te medicinskih sestara.
 

"Dušobrižnik je do sada radio sasvim besplatno u našoj bolnici. Naravno sada nam ostaje vidjeti kako će sada Vlada urediti odnos naše bolnice s dušobrižnikom", kaže nam na kraju ravnatelj Stapar.

Vlada je za plaću dušobrižnika osigurala 6 milijuna kuna godišnje.

 

 

Ostojić: Zbog spajanja bolnica bit će otpuštanja, poticajnog umirovljenja i premještaja

 

Piše: Media Servis
četvrtak, 19.12.2013. 16:54

 

ZBOG procesa spajanja bolnica bit će otpuštanja i poticajnog umirovljenja, a pacijenti neće morati do bolnice putovati 50-ak kilometara nego će liječnici iz većih bolnica nekoliko puta tjedno dolaziti u manje. Otkrio je to ministar zdravlja Rajko Ostojić, u ekskluzivnom intervjuu Media servisu.

Jučerašnjom odlukom Vlade da se dvije specijalizirane bolnice pripoje varaždinskoj, novogradiška bolnica slavonskobrodskoj, a pakračka požeškoj, počeo je dugo najavljivani proces spajanja bolnica. Koliko će ljudi zbog ovih i budućih spajanja ostati bez posla, ministar zdravlja Rajko Ostojić ne želi spekulirati, ali je Media servisu potvrdio da će biti otpuštanja, poticajnog umirovljenja i premještaja, ne samo u Pakracu, za čijeg je gradonačelnika ovo spajanje ravno katastrofi.

"Godišnje se u Pakracu rodi oko 400 djece, dakle, njihova ginekologija, pedijatrija, osnovne djelatnosti ostaju u Pakracu, ali da, postoji veći broj nezdravstvenog osoblja i da, bit će poticajnog umirovljenja i naravno migracije, poglavito nezdravstvenih djelatnika", otkrio je Ostojić.

Ideja spajanja bolnica bolja je iskoristivost kadra i opreme, a u konačnici povećanje učinkovitosti i ušteda: "Doći će do preklapanja djelatnosti i naravno do migracije ljudi. Dakle, one djelatnosti koje su dvostruke, a nedovoljnog kapaciteta u jednoj od bolnica će se ili reducirati ili čak ukinuti i prijeći u drugu bolnicu."

 


Svakoj županiji jedna velika bolnica

Na kraju procesa svaka bi županija trebala imati uglavnom jednu veću bolnicu, no koja će se pripojiti kojoj, ministar ne želi otkriti, kao niti koje su sljedeće na redu, prije nego što francuski konzultanti završe master plan reorganizacije sustava.

Od Pakraca do Požege pedesetak je kilometara, a otprilike ista udaljenost dijeli Novu Gradišku od Slavonskog Broda, no spajanje bolnica, uvjerava ministar, ne znači da će pacijenti po zdravstvene usluge morati putovati. Vjerojatno neće u svim gradovima postojati bolnički odjeli u kojima pacijenti mogu biti hospitalizirani 24 sata dnevno, ali osnovne usluge ostaju.

"Dakle, neće oni morati putovati 50 kilometara dalje u drugu bolnicu. Dapače, iz te, nazovimo je veće bolnice, veće i po građevini i po broju zaposlenih, će liječnici dolaziti jednom ili dva puta ili tri puta tjedno u taj manji grad, dati svoje znanje i na taj način ćemo štedjeti i poboljšati kvalitetu tih pacijenata, jer neće morati oni šetati. To je jednostavnije, učinkovitije i financijski bolje."

Proces spajanja bolnica, očekuje Ostojić, trebao bi godišnje donijeti uštede od 400 milijuna kuna, a prve uštede ostvarili su sanacijski upravitelji i sanacijska vijeća koje je Vlada ljetos postavila u devet kliničkih i 25 uglavnom županijskih bolnica.

"Dakle, ušteda je od pet do u nekim ustanovama čak 17 posto u odnosu na prvih šest mjeseci. Primjerice, neke, doduše manje, zdravstvene ustanove, tipa, vjerovali ili ne morali smo ići sanirati Dom zdravlja Gospić, će završiti ovu godinu pozitivno. Slično će biti i bolnica u Novom Marofu i neke druge specijalne bolnice. Detektirali smo uska grla, negdje je managment bio sjajan, kao u bolnicama koje sam vam govorio, negdje malo lošiji, pa će biti i tu promjena. Oni koji naprosto nisu uspjeli, naravno da ćemo im se zahvaliti.", otkrio je Ostojić. 

 



Doznajte što pacijentima donosi zdravstveni masterplan

 

 

Zagreb, 29.12.2013., 21:00

Autor:Vjekoslav Đaić

 

Iako se o njemu mnogo govori masterplan još nije gotov. Do kraja veljače vlada će odlučiti koje bolnice ostaju, a koje ne.

 

 

 

Mjera za smanjenje deficita je provođenje masterplana bolnica (Video: Dnevnik Nove TV).

 

 

Kao jedna od devet mjera za smanjenje deficita i javnog duga je i provođenje takozvanog masterplana bolnica. Iako se o njemu i među vladajućima mnogo govori, masterplan, koji izrađuje francuska konzultantska kuća, još nije gotov.

 

 

Do kraja veljače Vlada će donijeti političku odluku koje će bolnice i koji odjeli ostati, a koji će se spojiti s onim većima. Objedinjavanja bolnica će biti, ali zatvaranja ne.
HDZ o Vladinom masterplanu bolnica: 'Izradila ga je francuska agencija s balkanskom pameti'

 

"Neke su se već pripojile, fukncionalno će se povezati i smanjit će se broj djelatnosti, a to smo već počeli", rekao je ministar zdravlja Rajko Ostojić.

 

  • Ostojić: Nitko 20 godina nije imao hrabrosti napraviti ovo

 

Provođenje masterplana dovest će do racionalizacije broja kreveta,
razvoja dnevnih bolnica i razvoja kapaciteta za dugoročnu i palijativnu skrb. Ministar je objasnio što će to značiti za pacijente.

 

"Bolju, učlinkovitiju i dostupniju zdravstvenu zaštitu", objasnio je ministar i dodao da nitko u 20 godina nije imao hrabrosti napraviti masterplan bolnica.

 

Njime bi se uspostavila i regionalna mreža bolnica. Bile bi "naslonjene" prema kliničkim bolničkim centrima u četiri regije, Istočnoj Hrvatskoj, Središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj, Južnoj Hrvatskoj te Istri i Primorju.

 

Bolnice u Vukovaru i Kninu neće se dirati

 

Do kraja veljače, vlada će odlučiti, tko ostaje, a tko ne. Iako se već sada zna da se bolnice u Vukovaru i Kninu neće dirati.

 

"Vukovarska i kninska bolnica su od posebnog statusa, ako hoćete i pijeteta, bez ironije. I neće biti dirane u svom statusu, ni pravnom, a kamoli ukidane kao bolnice", rekao je premijer Zoran Milanović.

 

Bivši ministar zdravlja kaže nije bilo potrebno plaćati francuzima za izradu masterplana jer je sve podatke ostavio u ministarstvu.

 

"Kada smo spajali Zagreb on je bio najveći protivnik, trebalo je nastaviti racionalizirati Zagreb koji troši polovicu novca za bolnice, a 10 posto ušteda tamo znači 450 milijuna kuna", tvrdi Darko Milinović.

 

Sada se planira uštedjeti 400 milijuna kuna, a gotovo 60 posto liječenja pacijenta, obavljali bi liječnici opće prakse.

 



REFORMA ZDRAVSTVA

Bolnice će spajati samo u granicama njihovih županija

 

 

U siječnju će se znati koje se bolnice spajaju, koliko će se postelja prenamijeniti za palijativnu skrb... Vukovarska i kninska bolnica su bolnice od posebnog statusa i neće biti dirnute ni u pravnom smislu, a kamoli da budu ukinute, smatra premijer Milanović.

 

AUTORI:
Romana Kovačević Barišić
Marko Špoljar/vlm

 

Najnoviji medijski napisi o spajanju 11 slavonskih bolnica bio je prijedlog francuskih konzultanata, ali Vlada je ipak odlučila da će spajanje ići drugačije vodeći se logikom granica županije, doznajemo iz  izvora bliskih Ministarstvu zdravlja.

 

Dnevne bolnice

 

Odande su priopćili da Master plan očekuju do konca siječnja te da je namjera “uklanjanje nepotrebnog umnažanja dijagnostičkih i terapijskih zahvata u bolnicama na maloj udaljenosti, ako se utvrdi da je, zbog malog broja pacijenta, određeni zahvat potrebno raditi samo u jednom centru”.

 

Vezani članci

 

Predviđa se i daljnje jačanje dnevnih bolnica a dio postelja prenamijenit će se za produženo liječenje i palijativnu skrb. Ponovili su da Opća bolnica Vukovar definitivno ostaje samostalni pravni subjekt, što je na sjedinici Vlade potcrtao i premijer Zoran Milanović.

 

– Ovo više financijski izdržati ne možemo, a ni kvaliteta usluge nije dobra. Ni jedna sredina neće ostati bez bolnica koju trenutno ima. Samo će neke bolnice ostati bez ploče sa nazivom – rekao je premijer te posebno naglasio kako će vukovarska i kninska bolnica zadržati svoj status.

 

– Vukovarska i kninska bolnica su bolnice od posebnog statusa, ako hoćete i pijeteta, bez ironije, i njihov status neće biti ni u pravnom smislu dirnut, a kamoli da budu ukinute – rekao je Milanović.


A medijski napisi o spajanju 11 slavonskih bolnica opet su izazvali lavinu nezadovoljstava. Čelnik HDSSB-a i liječnik Vladimir Šišljagić nazvao ih je stihijskom mjerom.


– Isto je bilo i sa sanacijom bolnica pa ne samo da nijedna nije sanirana, nego su u još većoj dubiozi – kaže Šišljagić. Sanacijski su ravnatelji redom suzdržani dok ne vide master plan.

 

– Očito je reforma zdravstvenog sustava nepripremljen proces i odluke se donose na temelju političkog lobiranja. I sanacija ne ide u najavljivanom smjeru. Kad je država preuzela koprivničku bolnicu, ona je bila u minusu 60 milijuna kuna, a sad je dug narastao na 104 milijuna kuna – kazao je Darko Koren (HSS), koprivničko-križevački župan.

 

Našice neće s Brodom

 

– Spajanje slavonskobrodske s našičkom bolnicom, odnosno novogradiške i pakračke u jednu bolnicu sa sjedištem u Požegi, bila je vizija francuskih konzultanata koju naše Ministarstvo nije prihvatilo i od koje se odustalo. Ne znam odakle je to sada izvučeno – kaže zamjenik sanacijskog upravitelja Opće bolnice u S. Brodu dr. Ivo Matić.

 

Brođani, kaže, već odrađuju pravne formalnosti oko pripajanja novogradiške njihovoj bolnici i jedino je ta informacija točna. (surađivali: S. Lepan, M. Lovrenc, Lj. Marić, D. Marčinković, H. Šlabek, V. Balen, B. Bradarić)

 

 

 

U Hrvatskoj nema viška bolnica, već ih manjka

 

Andrija Hebrang kaže da bolnice nema od Splita do Dubrovnika.

 

Dva glavna argumenta kojima ministar dr. Rajko Ostojić obrazlaže spajanje bolnica ne drže vodu, tvrdi bivši ministar zdravstva dr. Andrija Hebrang. Nije isto spajati bolnice u Njemačkoj i Francuskoj te u Hrvatskoj, zbog geostrateškog položaja i konfiguracije područja u našoj zemlji, navodi Hebrang, dok je financijska ušteda od spajanja, ističe, potpuno pogrešna računica.

 

– Ogromne su udaljenosti između bolnica u Hrvatskoj pa nemamo višak, već manjak bolnica. Primjerice, između Dubrovnika i Splita nema ni jedne bolnice, a da bi svi hitni slučajevi sa tog područja bili zbrinuti u sat vremena, trebalo bi sagraditi bolnicu u Metkoviću! – navodi Hebrang i dodaje: – Nakon spajanja bolnica u Zagrebu, vidjelo se da nema ušteda, naprotiv.

 

Traumatološka je ostala pripojena Vinogradskoj, što ne samo da se loše odrazilo na kvalitetu kuće kakva je Traumatološka, koju su zbog toga napustili neki vrhunski stručnjaci, već im je transport do uprave u Vinogradskoj, kamo moraju za svaki papir, svaku odluku, donio više troškova no što su uštedjeli formalnim spajanjem. Kad je ravnatelj na drugom kraju grada, bolnica postaje svojevrsno slijepo crijevo. Slično je sa Zavodom za dijabetes pripojenim Merkuru. Odluke za njih donosi netko izvan struke.

 

Hebrang je uvjeren da najavljenim spajanjem bolnica neće biti ušteda, naprotiv, te da će se smanjiti dostupnost zdravstvene zaštite. Nije protiv spajanja općenito, ali... – Pakračka bolnica je jedino mjesto zapošljavanja u gradu. Kad bude ukinuta, ukinut će se ekonomska i socijalna baza života u Pakracu, a država i o tome mora voditi računa – kaže.

 

Ostojić mora smijeniti sve sanacijske upravitelje

 

Darko Milinović kaže da se ministar treba primiti spajanja zagrebačkih bolnica.

 

Riječ je o zakulisnom, netransparentnom procesu, stav je dr. Darka Milinovića, također bivšeg ministra zdravstva. Potkrepljuje to tvrdnjom da je francuskim konzultantima koji izrađuju masterplan bolnica nepotrebno plaćeno 1,5 milijuna kuna iako je on kao prethodnik na ministarskoj funkciji Ostojiću sve podatke ostavio pa konzultanti, kaže, otkrivaju toplu vodu.

 

Zašto nema javne rasprave, pita?


– To najbolje pokazuje da Ostojić nema svoj tim. A nema ni hrabrosti primiti se vrućeg krumpira spajanja zagrebačkih bolnica. Nisam protiv racionalizacije, ali idemo je napraviti tamo gdje treba.

 

Na zagrebački bolnički sustav odlazi pola zdravstvenog budžeta, oko 4,5 milijarde kuna. Desetpostotna ušteda tu bi iznosila 450 milijuna kuna – računa Milinović podsjećajući da je objedinjavanjem javne nabave u Zagrebu svojedobno uštedio 380 milijuna kuna.

 

Ostojiću poručuje i kako bi, da je dosljedan, trebao smijeniti sve sanacijske upravitelje koje je postavio početkom godine jer nisu ništa uštedjeli, već su nastavili gomilati dugove i liste čekanja.

 

‘Master-plan je loš, mogli smo ga sami i bolje napraviti’

 

HDZ kritizira vladajuće

 

Master-plan kojim ministar zdravlja Rajko Ostojić planira dobiti efikasniju zdravstvenu zaštitu građana u bolnicama te uštedjeti 400 milijuna kuna godišnje, predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo Ante Ćorušić ocijenio je krivim putem.

 

– Francuska agencija s balkanskom pameti za milijun i pol kuna provela je analizu i predstavila plan, a to smo sami mogli napraviti. Taj dokument ima 350 stranica, a birokratiziran je. Uvjeren sam da ova vlada ne zna kamo ići. Ne vodi ovaj sustav ministar Rajko Ostojić, već ministar financija Slavko Linić te premijer Zoran Milanović. Idemo krivim putem – ocijenio je Ćorušić, koji poručuje da HDZ ima bolji plan za bolnički sustav, koji zauzima nemalih 18,3 posto državnog proračuna. (Tea Romić/VLM)

 

 



Objavljeno 19.12.2013. u 20:45

master plan

Ostojić: Zbog spajanja bolnica pacijenti neće morati putovati

 

Bolnice koje se u sklopu master plana pripajaju drugim bolnicama zadržat će osnovne polikliničke i konzilijarne usluge, istaknuo je danas ministar zdravlja Rajko Ostojić, pojasnivši da pacijenti neće morati putovati, već će specijalisti dolaziti k njima u manje sredine.



"U tim bolnicama i dalje ostaju osnovne djelatnosti, pacijenti neće morati putovati 50-ak kilometara do druge bolnice, nego će ostajati u svom gradu, kamo će dolaziti specijalisti. To je jednostavnije, učinkovitije i financijski bolje", poručio je ministar Ostojić u intervjuu Media servisu nakon što je proces spajanja bolnica, započet jučerašnjom odlukom Vlade, izazvao burne reakcije u nekim manjim sredinama.



Naime, odluka Vlade da se pakračka Opća županijska bolnica pripaja požeškoj, među Pakračanima i Lipičanima izazvala je negodovanja, a pakrački gradonačelnik Davor Huška ocijenio je da je ta odluka za Pakrac ravna katastrofi te da će dovesti do daljnje provincijalizacije toga grada.



Osim pripajanje pakračke bolnice požeškoj, Vlada je jučer donijela odluku i o pripajanju dviju specijaliziranih bolnica varaždinskoj te novogradiške slavonskobrodskoj.



Master plan bolnica trebao bi biti gotov za četiri tjedna, a vjerojatno će se i prije toga krenuti s prijedlozima spajanja još nekoliko županijskih bolnica. Intencija je da svaka županija ima jednu županijsku bolnicu, ali i bolja iskoristivost kadra i opreme, a u konačnici bolja učinkovitost i ušteda:



"One djelatnosti koje su dvostruke, a nedovoljnog kapaciteta u jednoj od bolnica će se ili reducirati ili čak ukinuti i prijeći u drugu bolnicu", rekao je Ostojić.



Vjerojatno neće u svim gradovima postojati bolnički odjeli u kojima pacijenti mogu biti hospitalizirani 24 sata dnevno, ali osnovne usluge ostaju.
 


Manje bolnice, ističe, i dalje će zadržati osnovne polikliničke usluge koje će se čak i poboljšati dolaskom specijalista nekoliko puta tjedno.



Ministar nije htio spekulirati koliko će ljudi zbog spajanja bolnica ostati bez posla, ali je potvrdio da će biti otpuštanja, poticajnog umirovljenja i premještaja, i to većinom nezdravstvenog osoblja.



Međutim, poručio je i da većina od oko 14 tisuća spremačica, dostavljača i drugog nezdravstvenog osoblja u sustavu zdravstva ne moraju strahovati za svoja radna mjesta, jer će se novim ustrojem samo bolje iskoristiti "njihov potencijal".



"Postoje tri moguća scenarija. Jedan je da ostanu u sustavu i da se poboljša njihova tzv. kućna djelatnost. Drugi je da bolnice, kaznionice, škole i dr. zajedno osnuju tvrtku kćer za te neosnovne djelatnosti, i treća mogućnost da se ide na javne natječaje i tada se može javiti bilo tko", rekao je ministar dodavši da će se odluka o modelu izdvajanja tzv. neosnovnih djelatnosti, nakon analize, donijeti na razini Vlade.

 

Proces spajanja bolnica trebao bi godišnje donijeti uštede od 400 milijuna kuna, a prve uštede ostvarili su sanacijski upravitelji i sanacijska vijeća koje je Vlada ljetos postavila u devet kliničkih i 25 uglavnom županijskih bolnica.



"Dakle, ušteda je od pet do u nekim ustanovama čak 17 posto u odnosu na prvih šest mjeseci. Primjerice neke, doduše manje, zdravstvene ustanove, tipa gospićkog Doma zdravlja završit će ovu godinu pozitivno. Slično će biti i s bolnicom u Novom Marofu i nekim drugim specijalnim bolnicama. Detektirali smo uska grla, negdje je manadžment bio sjajan, negdje malo lošiji, pa će biti i tu promjena. Oni koji naprosto nisu uspjeli, naravno da ćemo im se zahvaliti", zaključio je Ostojić.

 

 

19.12.2013.

Master plan

Ministar Ostojić potvrdio da će biti otpuštanja zbog spajanja bolnica

 

Ministar zdravlja Rajko Ostojić u intervjuu za Media Servis govorio je o procesu spajanja bolnica.

 

Autor:
Irena Klančir/VLM

 

Ministar zdravlja Rajko Ostojić u intervjuu za Media Servis potvrdio je da će zbog procesa spajanja bolnica koji je započeo jučerašnjom odlukom vlade biti otpuštanja, poticajnog umirovljenja i premještaja.

 

Da, postoji veći broj nezdravstvenog osoblja i da, bit će poticajnog umirovljenja i naravno migracije, poglavito nezdravstvenih djelatnika - rekao je ministar Ostojić koji je spomenuo i master plan prije čijeg završetka ne želi otkriti koliko bi bolnica nakon reorganizacije trebalo biti u RH, ali je potvrdio da je namjera da jedna županijska bolnica bude u svakoj županiji.

 

- Čekat ćemo još četiri tjedna završetak master plana, a vjerojatno ćemo i prije toga krenuti sa prijedlozima spajanja još nekoliko županijskih bolnica, odnosno županijskih bolnica i specijalnih bolnica u pojedinim županijama, ali pričekajmo master plan- kazao je Ostojić, donosi Media Servis.

 

 

19. PROSINCA 2013. 13:09h

 

Mitrović: Spajanje bolnica neće utjecati na kvalitetu i liste čekanja

 

 

Najave ministra zdravlja o spajanju bolnica počele su se ostvarivati. U prvoj fazi spajaju se Specijalne bolnice za kronične bolesti u Novom Marofu i Bolnice za plućne bolesti i TBC Klenovnik Općoj bolnici Varaždin. 

 

Spajaju se i bolnice na području Brodsko-posavske županije, Opća bolnica u Novoj Gradiški spaja se Općoj bolnici „dr.Josip Benčević“. Odluka će na snagu stupiti s prvim danima nove godine.

 

"Sanacijski program prema našim saznanjima nikada nije bio niti donesen nego je donijet prijedlog da se dugovi akumuliraju, pogotovo dugovi županijskih bolnica i da su u nevjerojatnom neravnopravnom položaju takve bolnice u odnosu na državne što dovodi i do upitne kvalitete zdravstvene skrbi i uvjeta u kojima djelatnici rade. Procjena je da će do kraja ove godine za županijske bolnice dug iznositi 1,5 milijardi kuna. Osobno sam ministru zdravlja postavio pitanje o predviđenom vremenu sanacije i što će se dogoditi ako dobijemo bolnicu u dugovima? Ovom dinamikom ne znam kako će te bolnice funkcionirati. Stanje je izrazito loše", rekao je župan  Danijel Marušić, na ovotjednoj županijskoj skupštini.

 

Sanacijski upravitelj brodske Opće bolnice, dr. Hrvoje Mitrović kaže kako spajanje neće utjecati na kvalitetu i liste čekanja.

 

"Za našu brodsku bolnicu ovo spajanje ne bi trebalo nešto puno značiti, organizacijski se neće ništa mijenjati što bi pacijenti trebali osjetiti kao poteškoću. I u Novoj Gradiški i kod nas u Slavonskom Brodu ambulante će normalno raditi", kaže Mitrović.

 

 

19.12.2013.

Ostojić: Zbog spajanja bolnica bit će otpuštanja, poticajnog umirovljenja i premještaja

 

Piše: Media Servis

 

ZBOG procesa spajanja bolnica bit će otpuštanja i poticajnog umirovljenja, a pacijenti neće morati do bolnice putovati 50-ak kilometara nego će liječnici iz većih bolnica nekoliko puta tjedno dolaziti u manje. Otkrio je to ministar zdravlja Rajko Ostojić, u ekskluzivnom intervjuu Media servisu.



Jučerašnjom odlukom Vlade da se dvije specijalizirane bolnice pripoje varaždinskoj, novogradiška bolnica slavonskobrodskoj, a pakračka požeškoj, počeo je dugo najavljivani proces spajanja bolnica. Koliko će ljudi zbog ovih i budućih spajanja ostati bez posla, ministar zdravlja Rajko Ostojić ne želi spekulirati, ali je Media servisu potvrdio da će biti otpuštanja, poticajnog umirovljenja i premještaja, ne samo u Pakracu, za čijeg je gradonačelnika ovo spajanje ravno katastrofi.



"Godišnje se u Pakracu rodi oko 400 djece, dakle, njihova ginekologija, pedijatrija, osnovne djelatnosti ostaju u Pakracu, ali da, postoji veći broj nezdravstvenog osoblja i da, bit će poticajnog umirovljenja i naravno migracije, poglavito nezdravstvenih djelatnika", otkrio je Ostojić.



Ideja spajanja bolnica bolja je iskoristivost kadra i opreme, a u konačnici povećanje učinkovitosti i ušteda: "Doći će do preklapanja djelatnosti i naravno do migracije ljudi. Dakle, one djelatnosti koje su dvostruke, a nedovoljnog kapaciteta u jednoj od bolnica će se ili reducirati ili čak ukinuti i prijeći u drugu bolnicu."



Svakoj županiji jedna velika bolnica



Na kraju procesa svaka bi županija trebala imati uglavnom jednu veću bolnicu, no koja će se pripojiti kojoj, ministar ne želi otkriti, kao niti koje su sljedeće na redu, prije nego što francuski konzultanti završe master plan reorganizacije sustava.



Od Pakraca do Požege pedesetak je kilometara, a otprilike ista udaljenost dijeli Novu Gradišku od Slavonskog Broda, no spajanje bolnica, uvjerava ministar, ne znači da će pacijenti po zdravstvene usluge morati putovati. Vjerojatno neće u svim gradovima postojati bolnički odjeli u kojima pacijenti mogu biti hospitalizirani 24 sata dnevno, ali osnovne usluge ostaju.



"Dakle, neće oni morati putovati 50 kilometara dalje u drugu bolnicu. Dapače, iz te, nazovimo je veće bolnice, veće i po građevini i po broju zaposlenih, će liječnici dolaziti jednom ili dva puta ili tri puta tjedno u taj manji grad, dati svoje znanje i na taj način ćemo štedjeti i poboljšati kvalitetu tih pacijenata, jer neće morati oni šetati. To je jednostavnije, učinkovitije i financijski bolje."



Proces spajanja bolnica, očekuje Ostojić, trebao bi godišnje donijeti uštede od 400 milijuna kuna, a prve uštede ostvarili su sanacijski upravitelji i sanacijska vijeća koje je Vlada ljetos postavila u devet kliničkih i 25 uglavnom županijskih bolnica.



"Dakle, ušteda je od pet do u nekim ustanovama čak 17 posto u odnosu na prvih šest mjeseci. Primjerice, neke, doduše manje, zdravstvene ustanove, tipa, vjerovali ili ne morali smo ići sanirati Dom zdravlja Gospić, će završiti ovu godinu pozitivno. Slično će biti i bolnica u Novom Marofu i neke druge specijalne bolnice. Detektirali smo uska grla, negdje je managment bio sjajan, kao u bolnicama koje sam vam govorio, negdje malo lošiji, pa će biti i tu promjena. Oni koji naprosto nisu uspjeli, naravno da ćemo im se zahvaliti.", otkrio je Ostojić.



Vlada krenula sa spajanjem: U svakoj županiji jedna bolnica

 

Odluka o pripajanju bolnica stupa na snagu s prvim danom nove godine. Prema planu ministra Ostojića, svaka bi županija trebala imati samo jednu bolnicu

 

Srijeda, 18. 12. 2013. u 16:18    Piše: Snježana Krnetić

 

Vlada je krenula i s projektom spajanja bolnica koje je najavio ministar zdravlja Rajko Ostojić. U prvoj fazi pripajaju se Specijalne bolnice za kronične bolesti u Novom Marofu i Bolnice za plućne bolesti i TBC Klenovnik Općoj bolnici Varaždin. 

 

Spajaju se i bolnice na području zapadnoslavonskih županija, pa se Opća bolnica u Novoj Gradiški pripaja Općoj bolnici 'Dr. Josip Benčević' u Slavonskom Brodu, a Opća županijska bolnica u Pakracu Općoj županijskoj bolnici u Požegi. 

 

Odluka stupa na snagu s prvim danom nove godine. Prema planu ministra Ostojića,svaka bi županija trebala imati samo jednu bolnicu

 

Vlada je ograničila i novo zapošljavanje službenika i namještenika u javnim službama Vlade. Zapošljavanje je moguće samo uz odobrenje Vlade i to u slučajevima kada određena radna mjesta ostanu upražnjena zbog prestanka ugovora o radu službenika ili namještenika, zatim u slučaju popunjavanja radnih mjesta na određeno vrijeme radi zamjene odsutnih službenika ili zbog nove sistematizacije. Ograničenje zapošljavanja ne odnosi se na poslove suradnje s europskim institucijama.

 

 

RACIONALIZACIJA

Novi ustroj: Svaka županija imat će samo jednu bolnicu

 

 

Prema novoj mreži bolnica, koja ovaj tjedan stiže pred Vladu, na odjelu mora biti najmanje 15 kreveta.

                             

AUTOR:
Romana Kovačević Barišić

 

Umjesto devet bolnica u četiri županije, od sljedeće godine bit će ih četiri, prijedlog je koji ovog tjedna stiže pred Vladu. Opća županijska bolnica Pakrac pripaja se Općoj županijskoj bolnici Požega, Opća bolnica Nova Gradiška Općoj bolnici “Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod, dok se Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof i Bolnica za plućne bolesti i TBC Klenovnik pripajaju varaždinskoj bolnici, a Klinika za ortopediju Lovran pripaja se pak KBC-u Rijeka. Doći će do značajne reorganizacije u djelatnosti u dijelovima koji se preklapaju.

 

Neće se, dakle, ista liječenja odvijati, primjerice, i u Novoj Gradiški i Požegi, već će se u jednoj bolnici raditi ambulantno liječenje, u drugoj bolničko.

 

Minimalno 15 kreveta

 

Spajanje i pripajanje bolnica europski je trend radi poboljšanja kvalitete zdravstvenih usluga i financijskog poslovanja. U Velikoj Britaniji 112 bolnica spojilo se do 2006. godine, u Francuskoj je bilo 99 bolničkih spajanja, u Njemačkoj 129. Tim se trendom vodi i Ministarstvo zdravlja pa su u tom smjeru krenuli i prije nego što će im masterplanom to preporučiti francuski konzultanti Conseil Santé – najkasnije za četiri tjedna.

 

Ljetos se već zdravstvene ustanove podijelilo u četiri regije i Grad Zagreb: Južna Hrvatska, Istra i Primorje te Središnja i Sjeverna Hrvatska, a plan je da u tranzicijskom razdoblju svaka županija ima jednu županijsku bolnicu. Izmijenjeni su i pravilnici o ustroju i minimalnom broju kreveta na odjelima kojih, kako u županijskim tako i u kliničkim bolnicama, može biti 15.

 

Pripajanja su i rezultat intencije rješavanja strateških problema hrvatskog zdravstvenog sustava, kao što su slaba povezanost i manjkav kontinuitet u zdravstvu, neujednačena kvaliteta zaštite, slaba ili neujednačena dostupnost zdravstvene zaštite te nagomilani dugovi. Novi ustroj otvara veću mogućnost konzilijarnog rada i sinergijsku koordinaciju liječnika različitih specijalnosti prema pacijentu kojeg treba pozicionirati u središte, za razliku od modela u kojem pacijent obilazi različite liječnike u različitim bolnicama. Uz veći broj stručnjaka na jednome mjestu otvara se i mogućnost smjenskog rada koji povećava iskoristivost opreme i dvorana pa bi se smanjivale liste čekanja.

 

Otpuštanja zbog ovih spajanja ne bi trebalo biti, ali bit će premještaja, što zbog nevelikih udaljenosti ne bi trebalo izazvati veće probleme. Zasigurno će biti poticajnog umirovljenja, osobito u dijelovima gdje se posao preklapa. Svaka će bolnica procijeniti ima li preklapanja, primjerice, trebaju li dvije kuhinje nakon objedinjavanja. Uvjet za ova objedinjavanja bili su i objedinjeni hitni bolnički prijemi, oni ostaju na svim objedinjenim lokacijama, a do kraja godine zaživjet će i ostatku bolnica.

 

Nacionalna strategija

 

Pripajanja su i dio reformskih mjera koje provodi resorno ministarstvo u skladu s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva od 2012. do 2020. Njima će se racionalizirati dobar dio troškova, koji će se bolje kontrolirati, planira zakonodavac. Dugovi u zdravstvu krajem 2011. godine dosegli su 5,7 milijardi kuna uz 677 milijuna kuna neevidentiranih dugoročnih obveza, a racionalizacijom su 2012. godine smanjeni na pet milijardi.

 



11.12.2013.

EKSKLUZIVNO

 

Devet hrvatskih bolnica ne zadovoljava normu jer liječnici imaju premalo pacijenata

 

Autor: Goranka Jureško

Objavljeno: 11.12.2013

 

Svaki liječnik mora imati 133 bolnička pacijenta godišnje, a u 9 bolnica nemaju ih niti 100.

 

Jedan hrvatski liječnik u bolnici tijekom godine u prosjeku ima stotinu bolničkih pacijenta i približno 1000 ambulantnih, utvrdio je francuski konzultantski tim Conseil Sante.

 

Po narudžbi ministra zdravlja Rajka Ostojića, Francuzi su detaljno analizirali sve hrvatske bolnice i njihove odjele kako bi utvrdili i predložili racionalizaciju mreže bolnica. Koji odjeli i koje bolnice su preskupi, koje imaju premalo pacijenata i prevelik su trošak?

 

Francuski konzultanti utvrdili su da bi jedan bolnički odjel, da bi bio opravdan i efikasan, trebao imati najmanje 665 bolničkih pacijenata godišnje i pet liječnika.

 

To znači da bi svaki hrvatski liječnik u prosjeku trebao imati 133 bolnička pacijenta svake godine.

 

Od 64 hrvatske bolnice, devet ih ima manje od 100 pacijenata po liječniku godišnje. To su bolnice u Varaždinu, Vukovaru, Bjelovaru, Sisku te Kliničke bolnice Dubrava, Sveti duh i Klinički bolnički centar Osijek.

 

Slučaj KB Merkur

 

U kliničkim bolničkim centrima liječnici u pravilu imaju manji broj pacijenata nego u općim bolnicama jer su slučajevi koje obrađuju teži. U KBC-u Zagreb, Rijeci i Splitu, te u Sestre milosrdnice imaju više od 100 pacijenata, ali u KBC-u Osijek samo 66.

 

Od općih bolnica najviše bolničkih pacijenta po liječniku ima ona u Gospiću - 342 pacijenta, u Zadru 173, a u Koprivnici 164.

 

No, u Vukovaru, Bjelovaru i Sisku liječnici imaju samo od 61 do 86 pacijenta svake godine, što znači da ni približno ne zadovoljavaju kriterij od 133 pacijenata po liječniku.

 

Francuzi u dokumentu Master plan za hrvatske bolnice predlažu da bi za uspostavu nove, racionalnije mreže bolnica trebala nova podjela na četiri zdravstvene regije, i to kontinentalnu Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju te Istru i Kvarner. Cilj je smanjiti trošak u zdravstvu i istodobno povećati kvalitetu i efikasnost.

 

Opća bolnica Vukovar, na primjer, koja ima manje od 86 pacijenata po liječniku godišnje, prva je u Hrvatskoj po broju zaposlenih po krevetu. U toj je bolnici zaposleno gotovo četvero ljudi (3,58) po jednom krevetu, što, naravno, znači da predstavlja prevelik trošak i premalu korist za pacijente.

 

KB Dubrava, koja također spada među devet bolnica s najmanje pacijenata po liječniku, istodobno je treća u zemlji s brojem zaposlenih po krevetu (3,09).

 

Klinička bolnica Merkur ima najnegativnije reference. Drugi su u zemlji po broju zaposlenih po krevetu, i to sa 3,32 radnika na jedan krevet. U toj zagrebačkoj bolnici, koja je u blizini KBC-a Rebro, krevet je ujedno i najskuplji u zemlji i stoji 749.600 kuna.

 

U KBC-u Split godišnji je trošak po krevetu, na primjer, 427.600 kuna, u KB-u Dubrava 553.000 kuna, a u Općoj bolnici Šibenik 552.900 kuna.

 

U KB-u Merkur najveći je i trošak boravka u bolnici po pacijentu i iznosi 15.135 kuna. U bolnici Vukovar također je vrlo skup (zbog prevelikog broja liječnika i zaposlenika) i iznosi 14.854 kune po pacijentu.

 

11 indikatora

 

KB Merkur ima i previše liječnika po krevetu jer jedan liječnik dolazi na samo 1,3 kreveta. U KBC-u Split ili KBC-u Rijeka jedan liječnik ide na 2,6 kreveta.

 

Analiza francuskih konzultanata trebala bi biti podloga za promjene koje uključuju moguće integracije nekih ustanova ili odjela, a sve bi se trebalo temeljiti na realnim osnovama čiji bi cilj, svi se nadaju, u konačnici bilo kvalitetnije liječenje i veća dostupnost zdravstvene zaštite.

 

Ukupno je analizirano 11 indikatora za sve 64 bolnice: od potrošnje do broja zaposlenih, broja pacijenata, kreveta, broja liječnika po krevetu i pacijentu, produljene i palijativne skrbi, psihijatrijske zdravstvene zaštite...

 

Bolnički limit

 

Akcijski će se plan reorganizacije bolnica testirati pilot-projektom u samo jednoj zdravstvenoj regiji, i to Slavoniji, gdje ima najviše bolničkih ustanova po stanovniku.

 

Autori Master plana bolnica analizirali su i način njihova financiranja i zapravo istaknuli ono što muči sve ustanove i njihove ravnatelje, a to je tzv. bolnički limit.

 

Zašto rade malo ?

 

Naime, konzultanti kažu kako se bolnice financiraju na temelju povijesnog limita i prema učinjenim uslugama. No, problem nastaje kad obave previše posla jer onda upadaju u gubitke.

 

Rezultat je da bolnice rade manje nego što to objektivno prema broju zaposlenih i broju kreveta mogu. Upravo su zato i liste čekanja sve duže, a istodobno ni jedna državna bolnica nema iskorištenost kreveta sto posto, već se ona kreće između 50 i 95 posto.

 

Najviše bolničkih pacijenta liječi se u KBC-u Zagreb, 73.942 godišnje, a po kapacitetu mogao bi imati dvadesetak posto veću iskorištenost kreveta. Opće bolnice imaju još manju iskorištenost kreveta nego klinički bolnički centri, što je bilo i očekivano jer su njihovi proračuni još tanji i financiranje je problematično.

 

Sve promjene u bolničkom sustavu trebale bi se, zaključuju francuski konzultanti, raditi postupno.

 

Bolnički odjeli koji će biti ukinuti

 

Francuski konzultanti predložili su minimalne kriterije koje mora zadovoljavati jedan odjel. Onaj odjel koji ovo ne zadovoljava bit će pripojen drugom odjelu u drugoj bolnici:

 

  • Prosječna iskoristivost bolničkih kreveta mora biti 85 posto
  • Minimalni broj kreveta na odjelu mora biti 15
  • Godišnje ne bi smio imati manje od 665 bolničkih pacijenata i pet liječnika po odjelu, ili 133 po liječniku
  • Ne zadovoljava li te kriterije, predložit će se spajanje ili ukidanje odjela, ali sće se bolnici dati određeno razdoblje za transformaciju i prilagodbu
  • Do spajanja odjela može doći samo ako druga bolnica nije udaljena više od 30 kilometara
  • Nijedan odjel ne može imati više od 45 kreveta
  • Većini malih bolnica ostat će četiri osnovna odjela, i to interna, pedijatrija, opća kirurgija te ginekologija i porodništvo.

 

 

BROJ ZAPOSLENIH PO KREVETU

 

Najviše radnika (doktora i drugog osoblja) po krevetu imaju KB Merkur i KB Vukovar. Liječnici u Vukovaru imaju ujedno i premali broj pacijenata i spadaju u bolnice koje ne zadovoljavaju normu.

 

CIJENA KREVETA

(u tisućama kuna godišnje)

 

Najskuplji je KB Merkur jer je to transplantacijski centar. KB Dubrava ima samo 89 bolničkih pacijenata po liječniku godišnje i 3,09 zaposlenika po krevetu. Zato je krevet skup: čak 553 tisuće kuna godišnje.



Dok je zdravstvo u kolapsu, Francuzi za 200 tisuća eura dovršavaju Master plan rada hrvatskih bolnica !

 

Piše: Martina Pauček Šljivak
srijeda, 11.12.2013. 08:25

 

"Dok je zdravstvo u kolapsu, Francuzi za 200 tisuća eura dovršavaju Masterplan rada hrvatskih bolnica!" 

 

HRVATSKO zdravstvo nalazi se u kolapsu. Liste čekanja nisu bile nikad duže, a štrajk liječnika najduži je u povijesti Hrvatske i traje gotovo tri mjeseca.  U vrijeme dok su pacijenti na rubu te na neke preglede i operacije trebaju čekati i do par godina, Francuzi izrađuju Masterplan za spas našeg zdravstva, za što će dobiti 200.000 eura.



Kako doznajemo iz Ministarstva zdravlja, od kojega smo odgovor na upit čekali skoro tri mjeseca, Masterplan treba biti dovršen tijekom ovog mjeseca i trebao bi se početi primjenjivati već početkom 2014. godine.



Posao za izradu Masterplana o hrvatskim bolnicama dobili su Francuzi na natječaju koji je proveden još u kolovozu. 
 


Na pitanje zašto baš Francuzi, iz Ministarstva zdravlja objašnjavaju kako se nabava konzultantske tvrtke za izradu bolničkog Masterplana provodila sukladno Smjernicama Svjetske banke. 


Na natječaju 16 domaćih i međunarodnih tvrtki



"Proveden je otvoreni međunarodni natječaj uz odobrenje Svjetske banke, metodom odabira na temelju kvalitete i cijene. Konzultantska tvrtka odabrana je na temelju međunarodnog natječaja na koji se prijavilo 16 domaćih i međunarodnih tvrtki", stoji u odgovoru Ministarstva zdravlja, no nismo dobili odgovor na pitanje kako se dotična konzultantska tvrtka zove.
 


Ističu kako je cilj Masterplana bolnica "unaprjeđenje kvalitete i učinkovitosti bolničke zdravstvene zaštite", a pri prilagodbi bolničkih kapaciteta računaju i na sredstva iz fondova Europske Unije. 



U Ministarstvu ističu kako bi Masterplan trebao donijeti racionalizaciju akutnih ležećih kapaciteta, snažan razvoj dnevnih bolnica, povećati kapacitete za produljeno liječenje te formirati regionalne i nacionalne mreže  bolničke skrbi.



Ukinut će se dijagnostički zahvati u nekim bolnicama



"Namjera je udruživanjem bolnica u regionalne bolničke mreže omogućiti preraspodjelu bolničkih usluga i bolje korištenje kapaciteta. To znači uklanjanje nepotrebnog umnažanja dijagnostičkih i terapijskih zahvata u bolnicama na maloj udaljenosti, ako se utvrdi da je, zbog malog broja pacijenta, određeni zahvat potrebno raditi samo u jednom centru", kažu u Ministarstvu zdravlja.



Plan je ističu, i  da se bolnice teritorijalno povezuju s kliničkim bolnicama u obrazovnu mrežu i da se definira nacionalna i regionalna središta izvrsnosti.



"Predviđa se, nadalje, daljnje jačanje dnevnih bolnica, a dio postelja prenamijenit će se za  produženo liječenje i palijativnu skrb. Masterplan će predložiti reorganizaciju ljekarničke djelatnosti u bolnicama i reorganizaciju ustroja hitne službe kojoj je cilj integracija bolničke i izvanbolničke službe", kažu u Ministarstvu zdravlja.

 

 

11.12.2013. u 15:23

MASTER PLAN

Ostojić: Racionalizacijom bolnica planira se ušteda od 400 milijuna kuna godišnje

 

 

Ministar zdravlja Rajko Ostojić izjavio je danas da se najavljenom racionalizacijom hrvatskog bolničkog sustava, tzv. Master planom, planiraju uštede od 400 milijuna kuna godišnje tijekom iduće tri godine.



U sklopu planirane reorganizacije, bolnički odjeli koji ne zadovoljavaju norme bit će ukinuti ili pripojeni nekoj drugoj bolnici. To bi trebalo donijeti značajne uštede zdravstvenom sustavu, opterećenom dugovima.



Govoreći o provedbi Master plana, ministar je istaknuo da se ne radi o "rezanju", već o racionalizaciji koja će omogućiti bolju iskoristivost ljudskog kapitala i opreme.



"Riječ je o procesu koji će krenuti vrlo brzo, napravit ćemo spajanje, odnosno redukciju nekih djelatnosti, ali sve na dobrobit naših pacijenata", ustvrdio je Ostojić.



Master plan analize sustava povjeren je francuskom konzultantskom timu Conseil Sante, koji će osim analize ponuditi i moguća rješenja.



"Konačna odluka je ipak naša - ovog Ministarstva i hrvatske Vlade", rekao je Ostojić dodavši da su niz odluka već donijeli i prije završetka Master plana, čiju konačnu verziju očekuje za dva do četiri tjedna.



"Čim dobijemo konačno izvješće o njemu ćemo izvijestiti javnost", najavio je ministar. Za podatke koji su danas o tome objavljeni u Jutarnjem listu rekao je kako se radi o nacrtu starom mjesec i pol dana, a u međuvremenu su dobili dva nova dopunjena izvješća.



Jutarnji list danas je objavio da su francuski konzultanti analizom utvrdili da čak devet od ukupno 64 hrvatske bolnice ima previše liječnika po bolničkom krevetu. Navode se i kriteriji po kojima bi svaki bolnički liječnik trebao imati 133 pacijenta godišnje, a te kriterije, piše Jutarnji, ne zadovoljavaju bolnice u Varaždinu, Vukovaru, Bjelovaru, Sisku, KB Dubrava i KB Sveti duh, te KBC Osijek.
 


Budući da je riječ o "starom izvješću", ministar objavljene podatke nije želio komentirati. Međutim, zamoljen za komentar, osvrnuo se na medijske napise da je taj konzultantski posao, za koji su Francuzi dobili 200.000 kuna, mogao povjeriti i hrvatskim tvrtkama.



"Kada se god radi neka analiza, ozbiljne države i tvrtke uzimaju nekoga trećeg, lišenog subjektivnosti i sukoba interesa. Treće osobe mogu objektivno, hladne glave analizirati sustav i dati preporuke", odgovorio je Ostojić. Francuski konzultanti, istaknuo je, taj su posao dobili na međunarodnom javnom natječaju, na koji se javilo čak 17 zainteresiranih tvrtki, među kojima su neke bile i iz Hrvatske.



"Zajedno sa Svjetskom bankom izabrali smo tvrtku koja je respektabilna i ima iskustva", naglasio je Ostojić u razgovoru s novinarima nakon potpisivanja ugovora o suradnji između Hrvatske i Makedonije na području zdravstva i medicine.

 



 

21.12.2013.

novosti u zdravstvu

Doktori i vikendom:

Moći će raditi subotom, nedjeljom i blagdanom

 

A ranije najavljene novosti u zdravstvu, spajanje bolnica od Nove godine, nailaze na velike otpore lokalnih zajednica u kojima se dosadašnje bolnice spajaju s onima u susjednom, većem gradu.

 

Autor:
R. Kovačević Barišić, I. Vrtarić/VLM, V. Balen/VLM

 

Obiteljski liječnici, pedijatri i liječnici dentalne medicine provodit će posebno dežurstvo subotom od 15 do 20 sati te nedjeljom i blagdanom od 8 do 20 sati. Posebno dežurstvo ugovorit će se s privatnicima i zdravstvenim ustanovama na temelju njihovih ponuda i rasporeda. O lokacijama i rasporedu posebnog dežurstva odlučit će upravni odjeli županija nadležni za zdravstvo u suradnji s domovima zdravlja i doktorima.

 

Plaća HZZO

 

Moći će dežurati liječnici koji imaju ugovor s HZZO-om, bilo da su privatnici koncesionari ili da su zaposlenici domova zdravlja.

 

– Tko od liječnika želi, može se javiti nadležnom odjelu u lokalnoj upravi, dogovorit će se tamo trebaju li im dežurstva i gdje na njihovu području, odredit će se lokacije, a plaća ih HZZO, i to po pregledanom pacijentu. Ponude se skupljaju u iduća dva tjedna i dežurstvo se ugovara dodatkom ugovora za 2014. Dosad su dežurstvo ugovarali samo domovi zdravlja koji su organizirali i plaćali naknadu liječniku u okviru raspoloživih sredstava ugovorenih s HZZO-om – objasnili su u HZZO-u.

 

A ranije najavljene novosti u zdravstvu, spajanje bolnica od Nove godine, nailaze na velike otpore lokalnih zajednica u kojima se dosadašnje bolnice spajaju s onima u susjednom, većem gradu. Ministar zdravlja ovih dana nije htio precizirati koji će se točno odjeli ukidati i gdje, a sanacijski upravitelji i ravnatelji nisu ni znali da je odluka o spajanju bolnica kojima su na čelu već napisana, a kamoli na koji način će se provoditi u praksi. Načelno, ako pojedine ugovorena ordinacija ne radi 100-postotnim kapacitetom, vjerojatno je da će, umjesto dviju ordinacija u novospojenoj bolnici, biti samo jedna te vrste, odnosno da će raditi reducirano, na način da će specijalisti iz drugog grada nekoliko puta tjedno ordinirati.

 

Vladinom odlukom nezadovoljni su neki brodskoposavski vijećnici, boje se da će spajanje novogradiške bolnice sa slavonskobrodskom imati negativne posljedice na kvalitetu zdravstvenih usluga. – Zajednica županija već je reagirala jer su županijskim bolnicama smanjena i tako mala sredstva te se dugovi iz mjeseca u mjesec povećavaju. Svi slavonski župani nezadovoljni su komunikacijom s Ministarstvom zdravlja. O spajanju naših dviju bolnica i ukidanju pojedinih odjela saznao sam iz medija – rekao je župan Danijel Marušić. Sanacijski upravitelj slavonskobrodske Opće bolnice Hrvoje Mitrović, međutim, ističe kako će se smanjiti troškovi uz povećanje zdravstvene usluge.

 

– Pacijenti iz Gradiške radi određenih će usluga i liječenja u nekim slučajevima morati doći u Brod, što su i dosad često činili. No, otpuštanja zaposlenika neće biti – rekao je Mitrović.

 

Palijativna njega

 

Povjerenik Hrvatskog sindikata hitne medicine za Brodsko-posavsku županiju Krešo Milinković kaže kako još ne znaju što zapravo donosi pripajanje bolnica, ali je uvjeren da Novogradiščanima neće donijeti ništa dobroga. Jedino što pouzdano zna jest to da bi liječnici trebali raditi u smjenama i da neće biti dežurstava, što je, kaže, u financijskom i organizacijskom smislu nepovoljno.

 

– Pitam se što će se dogoditi kod običnog prijeloma ruke. Možda će se u Gradiški samo ambulantno namještati ruka, a za operaciju ćemo morati putovati u Brod. To bi bila katastrofa – kaže.

 

I gradonačelnik Novog Marofa Darko Hrenić (HNS) nezadovoljan je pripajanjem Specijalne bolnice za kronične bolesti Općoj bolnici Varaždin. – Bolnica je sve bolje funkcionirala na području palijativne njege i ne vidim dobitak niti uštedu u spajanju. Nadam se da to neće utjecati na broj zaposlenih ili kvalitetu zdravstvene usluge – kaže gradonačelnik.

 

Pakračani će u ponedjeljak u prosvjed kako bi sačuvali bolnicu

 

Ogorčeni građani Pakraca za ponedjeljak su najavili i mirni prosvjed, nakon što je Gradsko vijeće jednoglasno od Vlade zatražilo da se sačuva postojeći status Opće županijske bolnice u Pakracu, koja se spaja s požeškom.

 

– Područje smo od posebne državne skrbi, a država skrbi za nas maćehinski. Stradali smo u Domovinskom ratu gotovo do temelja, puno je poginulih i nestalih, ali digli smo se iz pepela i mukotrpnim radom i odricanjem podizali smo svoj voljeni grad. Nećemo više dopustiti da nas se gazi i ugnjetava – ističe Davor Huška, gradonačelnik Pakraca čiji su građani počeli s potpisivanjem peticije pod nazivom „Dosta je bilo“, a kojom žele sačuvati samostalni status svoje bolnice. (Ljiljana Marić)

 

Što ako slome ruku? Hoće li biti više umirućih pacijenata?

 

Danijel Marušić, župan Brodsko-posavske županije:

Svi slavonski župani nezadovoljni su komunikacijom s Ministarstvom zdravlja. O spajanju bolnica i ukidanju odjela saznao sam iz medija.

 

Krešo Milinković, Hrvatski sindikat hitne medicine:

Što kod običnog prijeloma ruke? Hoće li je u Gradiški samo ambulantno namještati, a za operaciju ćemo morati putovati u Slavonski Brod?

 

Valentina Gladović-Nedić, obrtnica iz Klenovnika:

Tek sad postat ćemo gerijatrija, lakše i češće dovozit će umiruće pacijente iz Varaždina, a to teže podnose pacijenti koji se u Klenovniku liječe od tuberkuloze.

 

Darko Hrenić(HNS), gradonačelnik Novog Marofa:

Bolnica Novi Marof sve je bolje funkcionirala na području palijativne njege i ne vidim nikakav dobitak niti uštedu u spajanju s varaždinskom.

 



Ponovno u najavi provođenje Master plana zdravstvenog sustava
Ponovno u najavi provođenje Master plana zdravstvenog sustava


U Saboru podržana Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012 - 2020.

 

28.09.2012.

 

Saborski zastupnici većinom su glasova podržali  Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva 2012 do 2020. godine.

 

Strategijom su obuhvaćena tri velika područja – palijativna skrb, 'master plan' bolnica i ljudski resursi.

 

Kao jedan od glavnih prioriteta istaknuto je jačanje ljudskih resursa u zdravstvu, a predviđa se i reorganizacija ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova povezivanjem domova zdravlja, liječnika obiteljske medicine u koncesiji, dnevnih bolnica i specijalističko-konzilijarne bolničke službe.

 

 

 

Master plan bolnica

 

Bolnice čine najveći dio hrvatskog zdravstvenog sustava, kako u pogledu broja zdravstvenih i nezdrav­stvenih djelatnika koji u njima rade, tako i u pogledu sredstava koji se izdvajaju za njihovu djelatnost. Reorganizacija ustroja i djelovanja bolnica ima osobito velik potencijal za unapređenje učinkovitosti, djelotvornosti i dostupnosti zdravstvene zaštite. Ministarstvo zdravlja pokrenulo je izradu master plana bolnica koja će se financirati iz zajma Svjetske banke dok se provedba master plana planira iz proračunskih sredstava, strukturnih fondova EU-a i eventualno budućeg zajma Svjetske banke. Master plan će detaljno analizirati stanje u bolničkom sustavu te na temelju utvrđenih kretanja pobola i smrtnosti, kao i demografskih projekcija, predložiti konkretne mjere restrukturiranja i reorganizacije na razini pojedinih ustanova.

 

Analiza na razini cijelog zdravstvenog sustava, provedena u okviru izrade Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012.-2020., pokazuje pravce razvoja bolničkog sustava koje će master plan detaljno razraditi. Izrada i provedba master plana riješit će velik dio problema bolničkog sustava, nastalih kroz neplansko širenje mreže bolnica i usluga koje pružaju. Udruživanjem bolnica u regionalne bolničke mreže ili zajednice ustanova omogućit će se preraspodjela i koncentriranje bolničkih usluga, bolje korištenje svih ugovorenih kapaciteta, otvoriti mogućnost ugovaranja novih kapaciteta gdje za to postoji potreba te ukloniti nepotrebno i za kvalitetu zdravstvene skrbi štetno umnožavanje sofisticiranih dijagnostičkih i terapijskih zahvata na malim zemljopisnim udaljenostima. Istodobno, definirat će se nacionalna i regi­onalna središta izvrsnosti što će omogućiti ciljano tehnološko i kadrovsko opremanje bolnica, u skladu s njihovom ulogom u zdravstvenom sustavu i potrebama pacijenata za koje skrbi.

 

Bolnice na sekundarnoj i tercijarnoj razini trebaju se, zajedno s postojećim i potencijalnim novim nastavnim bazama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i javnom zdravstvu, povezati u funkcionalne obra­zovne mreže kako bi se u potpunosti iskoristio znanstveno-nastavni kapacitet koji već i sada postoji izvan kliničkih ustanova, a koji bi se kroz obrazovnu mrežu mogao dodatno poticati i osnažiti.

 

S obzirom na očekivani pad broja hospitalizacija za sve kategorije osoba s duševnim smetnjama, osim oboljelih od raznih demencija, posteljne kapacitete u psihijatrijskim bolnicama treba usmjeriti ka toj populaciji pacijenata.

 

U okviru izrade master plana naročita će se pozornost posvetiti racionalizaciji akutne skrbi kroz jačanje dnevnih bolnica i oslobađanje odgovarajućih kapaciteta za produženo liječenje bolesnika i pali­jativnu skrb. Dnevne bolnice omogućuju suvremen, poštedan, ekonomičan i multidisciplinaran način liječenja koji značajno poboljšava kvalitetu zdravstvene skrbi. Dnevne bolnice moraju biti povezane s domovima zdravlja, specijalističko-konzilijarnom zdravstvenom zaštitom u bolnicama, službama za mentalno zdravlje u županijskim zavodima za javno zdravstvo i ordinacijama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te zajedno s njima činiti funkcionalnu cjelinu u kojoj će se moći rješavati najveći dio zdravstvenih problema stanovništva, uključujući i manje kirurške zahvate (»jednodnevna kirurgija«), pa i palijativnu skrb (npr. za terminalno bolesnu djecu). Optimalan razvoj dnevnih bolnica podrazumijeva i građevinske preinake koje bi dovele do toga da se zdravstveni djelatnici okupljaju oko pacijenta, umjesto da pacijent obilazi bolnicu u potrazi za sljedećom uslugom ili osobom koja će mu tu uslugu pružiti.

 

Građevinske preinake u bolnicama općenito trebaju biti usmjerene povećanju energetske učin­kovitosti čime će se smanjiti troškovi »hladnog pogona«, a ujedno i pridonijeti ostvarenju jednog od ključnih ciljeva strategije Europe 2020: 20% povećanja energetske učinkovitosti. Osim toga, građe­vinske i organizacijske preinake trebaju ići u smjeru smanjenja zagađenja radnog okoliša i sigurnog zbrinjavanja otpada kako bi se poboljšalo zdravlje i sigurnost na radu zdravstvenih djelatnika. Također, bolnice, kao i druge ustanove u zdravstvu, trebale bi prihvatiti »zelenu«, odnosno ekološko svjesnu i odgovornu javnu nabavu.

 

Master plan treba predložiti reorganizaciju ljekarničke djelatnosti u bolnicama i njezino aktivnije uključivanje u pružanje zdravstvene skrbi.

 

Reorganizacija ustroja i djelovanja hitne medicinske službe mora ići ka integraciji izvanbolničke i bolničke službe kako bi se postiglo optimalno zbrinjavanje svih osoba koje su zbog iznenadne bolesti ili pogoršanja bolesti, ozljede ili otrovanja životno ugrožene. Horizontalno povezivanje mreže hitne medi­cine s objedinjenim hitnim bolničkim prijemom racionalizirat će poslovanje djelatnosti hitne medicine i istodobno osigurati izvrsnost u zbrinjavanju hitnih pacijenata. Za adekvatno zbrinjavanje ozlijeđenih, a osobito politraumatiziranih, bit će potrebno razviti mrežu trauma centara što uključuje i klasifikaciju bolnica s obzirom na mogućnosti zbrinjavanja ozlijeđenih.

 

Među neposrednim mjerama poboljšanja financijskog poslovanja bolnica bit će objedinjavanje nabave za bolnice u vlasništvu RH kroz okvirne sporazume te izdvajanje određenih nezdravstvenih djelatnosti iz nadležnosti bolnice u posebnu tvrtku u vlasništvu države (engl. spin-off) ili prepuštanje tih djelatnosti privatnih tvrtkama (engl. outsourcing).



 


REFORMA ZDRAVSTVA

Ostojić: 'HZZO treba postati osiguravajuća tvrtka'

              

Autor:  Hina

Objavljeno: 04.02.2014.

 

SPLIT - Ministar zdravlja Rajko Ostojić komentirao je danas najavu da će se HZZO izdvojiti u izvanproračunski fond, rekavši kako od 1. siječnja HZZO treba izaći iz državne riznice te se potom pretvoriti u pravu osiguravajuću tvrtku.

 

VEZANE VIJESTI

 

                      

Za 800 milijuna kuna koji ostaju Ministarstvu zdravljanakon što se HZZO izdvoji sa svojih 16 milijardi kuna Ostojić je ustvrdio kako je to stara stvar, te da nema ministra ni ravnatelja koji nije govorio da se HZZO treba transformirati u pravu veliku osiguravajuću tvrtku.

 

"Radi se analiza. O tome sam govorio prije dvije godine. Rekao sam da će biti gotovo do kraja mandata, samo trebamo vidjeti što će pokazati clean start", odgovorio je novinarima dodavši da čak četiri ministarstva imaju upliv u portfelj HZZO-a. Po zakonu, do 1. siječnja HZZO mora izaći iz riznice, no ekonomske analize pokazuju da se to načelno može dogoditi i kasnije.

 

Ostojić je također poručio da treba dalje razvijati javno zdravstvo kao "solidarno i europsko, pravo hrvatsko zdravstvo" koje se temelji na tri stupa solidarnosti - zdravihprema bolesnima, mladih prema starijima i bogatih prema siromašnima.

 

"Mene prati fama da sam protiv privatnika, no ja sam protiv monopola. Javno zdravstvo je naš prioritet, mi smo ovdje radi građana bez obzira na dubinu njihova džepa i trebamo pomoći svima. Započeli smo dosta preventivnih akcija pa građani ne trebaju strahovati od privatizacije i naplate", kazao je Ostojić.

 

 


ŠTO ĆE ZNAČITI ZA BOLNICE, LIJEČNIKE I PACIJENTE

REFORMA ZDRAVSTVA ‘Lošim bolnicama uzimat ćemo pacijente i slati ih u privatne klinike’

 

 



 


BOLNICE

Masterplan ide od 1. rujna

 

 

Masterplan, koji je Vlada jučer uputila u Sabor, najvjerojatnije će ići u tri saborska čitanja, a očekuje se da na snagu stupi 1. rujna ove godine.

 

Za njegovu provedbu bit će zadužena nova administracija na čelu s ministrom zdravlja Sinišom Vargom, kojega bi Sabor, kako se neslužbeno doznaje, trebao potvrditi u iduću srijedu ili četvrtak.

 

Iako je bivši ministar zdravlja Rajko Ostojić na prezentacijama Masterplana najavljivao uštede od čak 400 milijuna kuna, one više nisu izgledne, a projekcije pokazuju da bi troškovi zdravstva, provedbom tog plana, mogli porasti i više od 750 milijuna kuna.

 

Provedbi Masterplana prethodit će "blic analiza" bolničkog sustava, s obzirom da glavne kritike odnose na izostanak kategorizacije i akreditacije bolnica.

 

Doznaje se i da se priprema modifikacija kataloga javnozdravstvene mreže, jer je sadašnji katalog sastavljen bez adekvatne prethodne analize.

 

S početkom rujna očekuje se sklapanje novih ugovora HZZO-a s bolnicama, a na natječaju će moći sudjelovati samo one bolnice koje su uključene u registar.

 

Naime, neslužbeni podaci pokazuju da je samo u 2013. godini oko 3000 bolničkih kreveta zbog nedostatka kadrova bilo prazno, no "njihov hladni pogon" se plaćao, što je zdravstveni proračun stajalo oko 650 milijuna kuna.

 

Kako se doznaje, i dalje ostaje upitno kada će se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdvojiti iz državne riznice, i to prvenstveno zbog promjena na čelu ministarstva financija.

 

Očekuje se da će novi ministar financija Boris Lalovac staviti izlazak HZZO-a visoko na listu prioriteta kad se stabilizira personalna situacija u tom ministarstvu.

 

No, za sada je sigurno da će se prije godišnjih odmora nešto morati mijenjati sa smjenskim radom u bolnicama zbog osiguranja dovoljnog broja dežurnih ekipa.

 

Što se pacijenata tiče, od nove postave Ministarstva zdravlja u prvom se redu očekuje smanjivanje lista čekanja.

 

Za sada cijene HZZO-ovih polica dopunskog zdravstvenog osiguranja ostaju iste (70 kuna mjesečno), ali se mogu očekivati povećanja participacija, pa bi najveći iznos koji pacijent može platiti po operativnom ili drugom postupku, umjesto sadašnjih 2000, iznosio 3000 kuna.

 

Od novoga ministra zdravlja očekuje se da se uskoro sastane s udrugama pacijenata, a pred njim je i odluka o sanacijskim upraviteljima bolnica koje je postavilo bivši ministar.

 

Pitanje outsourcinga u zdravstvu i dalje je upitno jer se postavlja pitanje isplativosti angažmana privatnika kojima će se za usluge morati plaćati 25% PDV-a.

 

Pitanje je i što će nova administarcija učiniti sa spornim ECMO uređajima (umjetnim plućima), koji nesumnjivo spašavaju život, ali nova ekipa u Ministarstvu zdravlja, kako se doznaje, misli da su Hrvatskoj dovoljna 3 centra s tim uređajima, uz osiguran brzi prijevoz pacijenata iz svih dijelova Hrvatske.

 

ECMO uređaji bi se najvjerojatnije ostavili u KBC-ima Zagreb i Split i Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević, a po neslužbenim podacima, oko 1350 pacijenata moglo je biti spašeno da se 37 milijuna kuna usmjerilo u njihovo liječenje, umjesto u nabavu ove opreme koja u nekim bolnicama, navodno, još stoji neraspakirana.

 

13.06.2014. 10:17:48

 




 


Ostojićev Master plan:Umjesto uštede od 400 milijuna kuna,troškovi veći od 750 milijuna ?

 

Piše: Hina
četvrtak, 12.6.2014. 

 

PRIJEDLOG nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, klinika i općih bolnica za razdoblje od 2014. do 2016. godine, poznat u javnosti kao Masterplan, koji je Vlada jučer uputila u Sabor, najvjerojatnije će ići u tri saborska čitanja, a očekuje se da na snagu stupi 1. rujna ove godine.



Za njegovu provedbu bit će zadužena nova administracija na čelu s ministrom zdravlja Sinišom Vargom, kojega bi Sabor, kako se neslužbeno doznaje, trebao potvrditi u iduću srijedu ili četvrtak.



Iako je bivši ministar zdravlja Rajko Ostojić na prezentacijama Masterplana najavljivao uštede od čak 400 milijuna kuna, one više nisu izgledne, a projekcije pokazuju da bi troškovi zdravstva, provedbom tog plana, mogli porasti i više od 750 milijuna kuna.



Provedbi Masterplana prethodit će "blic analiza" bolničkog sustava, s obzirom da glavne kritike odnose na izostanak kategorizacije i akreditacije bolnica. Doznaje se i da se priprema modifikacija kataloga javnozdravstvene mreže, jer je sadašnji katalog sastavljen bez adekvatne prethodne analize. S početkom rujna očekuje se sklapanje novih ugovora HZZO-a s bolnicama, a na natječaju će moći sudjelovati samo one bolnice koje su uključene u registar.
 


Naime, neslužbeni podaci pokazuju da je samo u 2013. godini oko 3000 bolničkih kreveta, zbog nedostatka kadrova, bilo prazno, no "njihov hladni pogon" se plaćao, što je zdravstveni proračun stajalo oko 650 milijuna kuna.

 

Izlazak HZZO-a iz državne riznice visoko na listi prioriteta



Kako se doznaje, i dalje ostaje upitno kada će se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdvojiti iz državne riznice, i to prvenstveno zbog promjena na čelu ministarstva financija. Očekuje se da će novi ministar financija Boris Lalovac staviti izlazak HZZO-a visoko na listu prioriteta kad se stabilizira personalna situacija u tom ministarstvu.



No, za sada je sigurno da će se prije godišnjih odmora nešto morati mijenjati sa smjenskim radom u bolnicama zbog osiguranja dovoljnog broja dežurnih ekipa.



Što se pacijenata tiče, od nove postave Ministarstva zdravlja u prvom se redu očekuje smanjivanje lista čekanja. Za sada cijene HZZO-ovih polica dopunskog zdravstvenog osiguranja ostaju iste (70 kuna mjesečno), ali se mogu očekivati povećanja participacija pa bi najveći iznos koji pacijent može platiti po operativnom ili drugom postupku, umjesto sadašnjih 2000, iznosio 3000 kuna.



Od novoga ministra zdravlja očekuje se da se uskoro sastane s udrugama pacijenata, a pred njim je i odluka o sanacijskim upraviteljima bolnica koje je postavilo bivši ministar.



Pitanje outsourcinga u zdravstvu i dalje je upitno jer se postavlja pitanje isplativosti angažmana privatnika kojima će se za usluge morati plaćati 25 posto PDV-a.



Pitanje je i što će nova administracija učiniti sa spornim ECMO uređajima (umjetnim plućima), koji nesumnjivo spašavaju život, ali nova ekipa u Ministarstvu zdravlja, kako se doznaje, misli da su Hrvatskoj dovoljna tri centra s tim uređajima, uz osiguran brzi prijevoz pacijenata iz svih dijelova Hrvatske.



ECMO uređaji bi se najvjerojatnije ostavili u KBC-ima Zagreb i Split i Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević, a po neslužbenim podacima, oko 1350 pacijenata moglo je biti spašeni da se 37 milijuna kuna usmjerilo u njihovo liječenje, umjesto u nabavu ove opreme koja u nekim bolnicama, navodno, još stoji neraspakirana.

 




KULTURA

KULTURA

KULTURA


"ŠETNJA s Marijom Jurić Zagorkom"

17. lipanj 2018. , nedjelja u 10 i 12 sati

 


 

prijave i uplate najkasnije do 04.06.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518


KAZALIŠTE

KAZALIŠTE

KAZALIŠTE

 

GK Komedija

"AIDA"

 

12. lipanj 2018. u 19,30 sati

 


više na :

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434


ŠETNJE Gradom Zagrebom

ŠETNJE Gradom Zagrebom

Klovićevi dvori

IZLOŽBA

 

"Katarina Velika- Carica svih Rusa"

12.04.-29.07.2018.

uto-ned - 11:00 - 19:00 sati

 


PRIJAVE U TIJEKU !

najkasnije do 26.02.2018.

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434

PUTOVANJA

PUTOVANJA

MILANO i jezera Italije

izlet - 3 dana

28.travanj - 30. travnja 2018.

NOVA PONUDA !!!


PRIJAVE i UPLATE

najkasnije do 12.04.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

UMAG

06.-10. lipnja 2018.

 


PRIJAVE U TIJEKU !!!

najkasnije do 01.05.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

"JALTA- JALTA"

22.02.2018., četvrtak


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

50 kn

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI u ljetni semestar 2018.

U TIJEKU !


 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb 

i članovi njihove uže obitelji: 1.290,00 kn

 


 

više na linku:


"KRAPINSKE TOPLICE"

"KRAPINSKE TOPLICE"
 
"KRAPINSKE TOPLICE
Hotel KRAS
"AQUAE VIVAE"
 
 
PONUDA za 2018.
 
više na linku:
 

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "Prima Pharme"

Rebro

 

15 % popusta

na dio asortimana ljekarne

osim ljekova na recept

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/ljekarna%20rebro-39510


BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća