Skupovi radnika, sindikalni povjerenik, sindikat ....

Zagreb, oko 1940. godine
Zagreb, oko 1940. godine



 

 

 

Sazivanje skupa radnika

 

 

Skup radnika saziva prvenstveno radničko vijeće, a poslodavac tek ako to vijeće nije utemeljeno. No, ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, ali postoji sindikalni povjerenik, on bi, prema načelu da sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća ako ono nije utemeljeno, bio ovlašten sazvati skup radnika.

 

 

Člankom 162. Zakona o radu (NN 149/09) propisano je da se s ciljem sveobuhvatnog obavješćivanja i rasprave o sta­nju i razvoju poslodavca te o radu radničkog vijeća, mo­raju dva puta godišnje, u podjednakim vremenskim razmacima, održati skupovi radnika zaposlenih kod određenoga poslodavca. Ako veličina poslodavca ili druge posebnosti to za­hti­je­vaju, skupovi radnika mogu se održati po odje­lima ili drugim organizacijskim jedinicama.

 

Skup radnika saziva radničko vi­jeće, uz prethodno savjetovanje s poslodavcem, vodeći pri tome računa da se odabirom vremena i mjesta održavanja skupa radnika ne šteti djelotvornosti poslovanja poslodavca. Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, skup radnika dužan je sazvati poslodavac.

 

Ne dirajući u pravo radničkog vijeća da saziva skup radnika, poslodavac može ako ocijeni da je to potrebno, sazvati skup radnika vodeći pri tome računa da se time ne ograniče ovlasti radničkog vijeća utvrđene Zakonom o radu. O sazivanju skupa u tom slučaju poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem.

 

Iz tako formulirane odredbe jasan je odgovor na pitanje tko saziva skup radnika. No, što kad kod poslodavca nije oformljeno radničko vijeće, ali postoji sindikalni povjerenik? S obzirom na to da prema Zakonu o radu sindikalni povjerenik ima sva prava i obveze radničkog vijeća, ako ono nije oformljeno, znači li to da skup radnika može sazvati sindikalni povjerenik?

 

Pitanje se postavlja zbog odredbe članka 152. stavka 3. Zakona o radu koja glasi: „(3) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća propisane ovim Zakonom, osim prava iz članka 163. stavka 2. ovoga Zakona na imenovanje predstavnika radnika u organ poslodavca iz članka 163. stavka 1. ovoga Zakona.“

 

Navedena odredba prati izričaj odredbe članka 155. stavka 3. iz bivšeg Zakona o radu, s tim da je sada izričito propisano da sindikalni povjerenik ne preuzima prava i obveze radničkog vijeća kada je u pitanju imenovanje predstavnika radnika u organ poslodavca.

 

Pitanje nadležnosti za sazivanje skupa radnika u slučaju nepostojanja radničkog vijeća, a postojanja sindikalnog povjerenika, bilo je posebno aktualno za vrijeme važenja bivšeg Zakona o radu. Naime, odredba članka 155. stavka 3. dodana je u Zakon o radu 2003. godine, i to Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN 114/03), dok je stavak 4. članka 157. Zakona o radu, koji je govorio o tome da će skup radnika sazvati poslodavac ako kod njega nije utemeljeno radničko vijeće, dodan u tekst Zakona o radu 2001. godine, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN 17/01).

 

Članak 155. stavak 3. kasnija je odredba od članka 157. stavak 4. Zakona o radu, pa je prema načelu lex posterior derogat legi priori u razjašnjenju ove dvojbe trebalo primijeniti tu kasniju odredbu. To je onda značilo da sindikalni povjerenik, kada nema radničkog vijeća, preuzima sva njegova prava i obveze, pa može i treba sukladno tome sazivati i skupove radnika. Tek ako kod poslodavca ne bi bilo niti radničkog vijeća niti sindikalnog povjerenika, onda bi sâm poslodavac bio ovlašten i dužan sazivati skup radnika.  

 

Budući da su i u trenutno važećem Zakonu o radu odredbe o skupu radnika, kao i o preuzimanju sindikalnog povjerenika prava i dužnosti radničkog vijeća suštinski iste kao i u prethodno važećem režimu (do 1.1.2010.), za zaključiti je da je i nadalje sindikalni povjerenik ovlašten sazvati skup radnika, ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, jer on preuzima sva njegova prava i obveze (osim, kako smo naveli, prava na imenovanje predstavnika radnika u organ poslodavca). 



Suglasnost na odluke poslodavca

koje se tiču sindikalnog povjerenika

koji uživa posebnu zaštitu

 

 

U članku se piše o nekim posebnostima donošenja odluke o otkazu ugovora o radu sindikalnom povjereniku, a u vezi potrebne suglasnosti nužne za valjanost takve odluke.

 

 

Postoje određene kategorije radnika u vezi kojih poslodavac ne može potpuno samostalno donositi odluke koje se tiču njihovih prava i obveza, već je za njihovu valjanost potrebno da poslodavac dobije suglasnost od nekih subjekata. To se posebno odnosi na odluku o otkazu ugovora o radu.

 

Stoga je člankom 150. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 82/12) propisano da poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijećadonijeti odluku o:

1) otkazu članu radničkog vijeća,

2) otkazu kandidatu za člana radničkog vijeća koji nije izabran te članu izbornog odbora, u razdoblju od tri mjeseca nakon utvrđenja izbornih rezultata,

3) otkazu radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, otkazu radniku osobi s invaliditetom,

4) otkazu radniku starijem od šezdeset godina,

5) otkazu predstavniku radnika u organu poslodavca,

6) uvrštavanju osoba iz članka 71. stavka 1. Zakona o radu („Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava.“) u program zbrinjavanja viška radnika,

7) prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama podataka o radniku,

8) imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama sukladno odredbama Zakona o radu.

 

Međutim, važno je navesti i iznimku od navedenog. Naime, prema stavku 2. članka 150. Zakona, poslodavac može iznimno bez prethodne suglasnosti radničkog vijeća, donijetiodluku iz stavka 1. podstavka 1. do 6. navedenog članka, ako se odlukom rješava opravima radnika koji je ujedno i sindikalni povjerenik koji uživa zaštitu iz članka 249.Zakona o radu.

 

Naime, člankom 249. Zakona o radu propisano je da sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti,a bez suglasnosti sindikata nije moguće otkazati ugovor o radu ili ga na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike. Ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.Ako sindikat uskrati suglasnost na otkaz, poslodavac može u roku od petnaestdana od dana dostave očitovanja sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti sudska odluka.

 

Navedenu zaštitu od otkaza, odnosno od neke druge odluke kojom bi ga se stavilo u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike, uživa najmanje jedan sindikalni povjerenik, a najveći broj sindikalnih povjerenika koji kod određenog poslodavca uživaju zaštitu, određuje se odgovarajućom primjenom odredbi Zakona o radu o broju članovaradničkog vijeća.

 

Dakle, kad se radi o donošenju odluka iz članka 150. stavak 1. podstavak 1. – 6. Zakona o radu koje se odnose na sindikalnog povjerenika koji uživa zaštitu iz članka 249.Zakona o radu, poslodavac te odluke može donijeti i bez suglasnosti radničkog vijeća, ali mora dobiti suglasnost sindikata. 



30.11.2012.

 

Vijeće Europe

 

 

Vijeće Europe (engl. Council of Europe, franc. Conseil de l'Europe) je međunarodna organizacija čiji je temeljni cilj jačanje demokracije, zaštita ljudskih prava, promicanje individualne i političke slobode te vladavine prava, kroz što je moguće čvršću suradnju među svojim članicama.

 

 

Vijeće Europe (dalje: Vijeće) utemeljeno je Londonskim ugovorom od 5. svibnja 1949., koji ujedno predstavlja i Statut Vijeća Europe. Osnovano je radi zaštite i promicanja ljudskih prava i temeljnih sloboda između deset demokratskih država članica. Danas Vijeće ima čak 47 država članica šire europske regije. Osim statusa stalnih članica, Parlament Bjelorusije imao je poseban gostujući status u Parlamentarnoj skupštini od rujna 1992., koji je Bjelorusija izgubila zbog nepoštivanja ljudskih prava u siječnju 1997. Poseban promatrački status pri pojedinim institucijama vijeća imaju Vatikan, Japan, SAD, Izrael, Kanada i Meksiko.

 

Sastav Vijeća čine dva glavna tijela: Odbor ministara i Parlamentarna skupština te tri institucije: Europski sud za ljudska prava, Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe i Povjerenik za ljudska prava. Na čelu Tajništva Vijeća je Glavni tajnik Vijeća Europe. Odbor ministara donosi odluke, a čine ga ministri vanjskih poslova zemalja članica ili njihovi stalni zastupnici. Parlamentarna skupština je savjetodavno tijelo čije članove određuju nacionalni parlamenti. Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe također je savjetodavno tijelo, no međutim, ono predstavlja lokalne i regionalne vlasti. Europski sud za ljudska prava osnovan je s ciljem zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, kojem se državljani članica Vijeća mogu neposredno obraćati, podnošenjem tužbe,u slučaju povrede tih njihovih prava.

 

Osnovni ciljevi Vijeća su, uz već navedene, očuvanje zajedničke europske kulturne baštine, promocija europskog kulturnog identiteta i raznolikosti u skladu s Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina, zaštita socijalnih prava u skladu s Europskom socijalnom poveljom, zaštita jezičnih prava u skladu s Europskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima, sloboda medija u skladu s Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, zaštita okoliša, širenje lokalne demokracije, kao i rješavanje problema s kojima se suočava europsko društvo, poput diskriminacije, ksenofobije, zlouporabe opojnih droga i organiziranog kriminala.

 

Put Republike Hrvatske prema Vijeću Europe, započeo je 1991. godine, kada je Parlamentarna skupština Vijeća Europe 21. rujna priznala, temeljem Ustava SFRJ iz 1974. godine, republikama koje to žele, pravo na razdruživanje. Od 1992. godine RH je imala status "posebnog gosta" te je krajem iste godine podnijela molbu za punopravno članstvo. Punopravnom članicom Vijeća postala je 6. studenoga 1996. godine, potpisivanjem Statuta Vijeća Europe. Ujedno su potpisane i neke od najvažnijih konvencija, poput Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Okvirne konvencije o zaštiti nacionalnih manjina, a sve u svrhu očuvanja i promicanja ljudskih prava i temeljnih sloboda u novonastaloj demokratskoj državi. Tada su potpisane i Konvencija o sprječavanju mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, te Konvencija o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenog kaznenim djelom.

 

Čitav niz godina trajalo je usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s velikim brojem konvencija i protokola koje je Republika Hrvatska potpisala ili potpisala i ratificirala do danas. Od ukupnog broja konvencija i protokola, stotinjak ih je važno za ulazak u Republike Hrvatske u Europsku uniju, a 28 su sastavni dio acquis communautaire-aEU.

 

S Europskom unijom, Vijeće dijeli plavu zastavu s dvanaest zlatnih zvjezdica te himnu Oda radosti iz Beethovenove Devete simfonije. Unatoč mnogim poveznicama s Europskom unijom, Vijeće Europe ne treba miješati s Vijećem Europske unije ili Europskim vijećem, koji čine institucije Europske unije. Vijeće Europe je, naprotiv, samostalna međunarodna organizacija odvojena od Europske unije.

 

Karla Štingl, dipl. iur. 



6.6.2013

Trajanje mandatnog razdoblja predstavnika radnika u nadzornom odboru poslodavca

 

 

S obzirom na činjenicu da radnici mogu na nekoliko načina sudjelovati u odlučivanju kod poslodavca, a da je jedan od tih načina postojanje predstavnika radnika u nadzornom odboru odnosno drugom organu poslodavca, razmatraju se neka pitanja vezana uz trajanje njegovog mandata u tom odboru.

 

Postoji nekoliko načina sudjelovanja radnika u odlučivanju kod poslodavca. Jedan od tih načina je sudjelovanje predstavnika radnika u radu nadzornog odbora, odnosno drugog organa poslodavca. Tako je člankom 163. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 82/12) propisano da u trgovačkom društvu ili zadruzi, u kojima se sukladno posebnom propisu utemeljuje organ koji nadzire vođenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) te u javnoj ustanovi, jedan član organa društva ili zadruge koji nadzire vođenje poslova, odnosno jedan član organa javne ustanove (upravno vijeće, odnosno drugo odgovarajuće tijelo), mora biti predstavnik radnika.

 

Predstavnika radnika u organ poslodavca imenuje i opoziva radničko vijeće. Međutim, u slučaju nepostojanja tog vijeća, predstavnika radnika u organ poslodavca, između radnika zaposlenih kod poslodavca, biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana.

 

Bitno je naglasiti da predstavnik radnika, kao član organa poslodavca, bilo da je imenovan od radničkog vijeća, bilo da je izabran neposredno od radnika na izborima, ima isti pravni položaj kao i drugi imenovani članovi tog organa. Stoga je i pitanje trajanja mandata predstavniku radnika uređeno pravilima propisanima za trajanje mandata svih članova nadzornog odbora, odnosno drugog organa poslodavca.

 

Dakle, u konkretnom slučaju radnici mogu imenovati svog predstavnika u nadzorni odbor za mandatno razdoblje određeno statutom, odnosno Zakonom. Treba, naime, podsjetiti da se prema članku 258. Zakona o trgovačkim društvima članovi nadzornog odbora biraju, odnosno imenuju najviše na četiri godine i mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani. Nije li u odluci o izboru odnosno u izjavi o imenovanju što drugo rečeno, mandat članu nadzornog odnosno upravnog odbora počinje s danom donošenja te odluke odnosno davanja izjave bez obzira na upis u sudskom registru.

 

Ako u statutu društva nije ništa određeno o trajanju mandata članova nadzornog odbora, predstavnika radnika može se imenovati za mandatno razdoblje, određeno u odluci radničkog vijeća, ali ne dulje od četiri godine, kako je to zapriječeno navedenim člankom 258. Zakona o trgovačkim društvima. Ako predstavnika radnika biraju neposredno radnici na izborima, valjalo bi u odluci o izboru odrediti i trajanje mandata predstavniku radnika.

 

Ako ni u odluci o imenovanju niti u odluci o izboru predstavnika radnika nije navedeno koliko dugo će radnik obnašati dužnost predstavnika radnika u nadzornom odboru, trebalo bi uzeti da je radnik izabran, odnosno imenovan u taj odbor na razdoblje navedeno u statutu društva, a ako ono nije navedeno, na razdoblje od četiri godine.

 

 

 

11.6.2013

Pravo na naknadu plaće i staž osiguranja po prestanku obnašanja dužnosti

 

 

Nakon što su završili lokalni izbori, postavlja se pitanje na koji način i po kojoj osnovi ostvariti pravo na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od šest mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika i županakao i njihovih zamjenika.

 

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u članku 90.a stavku 4. propisuje da osobe koje su dužnost obavljale profesionalno posljednjih 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od 6 mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme posljednjih 6 mjeseci prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti. Navedena naknada isplaćuje se iz proračuna općine, grada, odnosno županije.

 

Isto tako, Zakon u stavcima 5. i 6. propisuje da osobe koje su dužnost obavljale profesionalno manje od 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od onoliko mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti koliko su dužnost obavljali profesionalno, i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti. Osobe koje dužnost nisu obavljale profesionalno, nemaju pravo na naknadu po prestanku obavljanja dužnosti.

 

Prema prijašnjoj odredbi članka 90. stavka 4. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01), osobe (općinski načelnik i njegovi zamjenici, gradonačelnik i njegovi zamjenici te župan i njegovi zamjenici) koje svoju dužnost obavljaju profesionalno (za što je trebala odluka predstavničkog tijela sve do prvih neposrednih izbora izvršnih čelnika 2009. godine kada su sami o tome odlučivali), po prestanku dužnosti ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od 180 dana po prestanku dužnosti i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme 12 mjeseci koji su prethodili donošenju odluke o prestanku dužnosti.

 

Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., 144/12), propisuje se da, neovisno o kakvoj se jedinici radi, općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici sami odlučuju hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno, a propisuje se i mogućnost promjene načina obavljanja dužnosti u tijeku mandata.

 

Prijedlog rješavanja ostvarivanja prava na naknadu

 

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u članku 90.c propisuje da je pročelnik upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, nadležan za službeničke odnose, ovlašten za donošenje deklaratornih odluka o početku, načinu te prestanku obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika, kao i pojedinačnih rješenja o visini plaće utvrđene sukladno odredbama posebnog zakona.

 

Što to konkretno znači?

 

Prema našem mišljenju, osoba ovlaštena na ostvarivanje prava na naknadu plaće i staža osiguranja, nakon konačnih rezultata izbora (iako smatramo da nema zapreke i prije osobito kada su rezultati izbora više nego jasni), podnosi nadležnom tijelu, dakle pročelniku upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležnom za službeničke odnose, pisani podnesak u kojem ga izvještava o namjeri ostvarivanja prava na naknadu plaće i staža osiguranja u narednom razdoblju po prestanku dužnosti.

 

Nakon zaprimanja podneska, nadležni pročelnik sukladno članku 90.c Zakona, izdaje deklaratorno rješenje o ostvarivanju tog njegovog prava.

 

Akt pročelnika o ostvarivanju prava ovlaštene osobe na pravo na naknadu plaće i staža osiguranja iz proračuna općine, grada ili županije u nekom narednom razdoblju (do najviše 6 mjeseci po prestanku obavljanja dužnosti), temeljna je pravna osnova. Naravno da se navedeno pravo ovlaštene osobe ne može i ne smije uskratiti činjenicom da navedenog rješenja nema, ali mišljenja smo da bi forma i u ovom slučaju trebala postojati.

 

Stoga bi navedeno deklaratorno rješenje moglo izgledati ovako: primjer rješenja o ostvarivanju prava na naknadu plaće i staž osiguranja po prestanku obnašanja dužnosti.

 

Tomislav Mrle, mag. iur.univ.spec.polit.



PUTOVANJA

PUTOVANJA

Ravena - Riminni -

San Marino - Ferrara

 

izlet - 3 dana

06.-08. listopada 2018.

 


PRIJAVE najkasnije do 14.09.2018.

UPLATE najkasnije do 21.09.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

na snazi od 28. svibnja 2018. godine

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/privola%20suglasnost%20za%20objavu%20osobnih%20podataka-54714


ŠETNJE Gradom Zagrebom

ŠETNJE Gradom Zagrebom

Klovićevi dvori

IZLOŽBA

 

"Katarina Velika- Carica svih Rusa"

12.04.-29.07.2018.

uto-ned - 11:00 - 19:00 sati

 


PRIJAVE U TIJEKU !

najkasnije do 26.02.2018.

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434

KAZALIŠTE

KAZALIŠTE

KAZALIŠTE

 

GK Komedija

"AIDA"

 

12. lipanj 2018. u 19,30 sati

 


više na :

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434


kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

"JALTA- JALTA"

22.02.2018., četvrtak


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

UMAG

06.-10. lipnja 2018.

 


PRIJAVE U TIJEKU !!!

najkasnije do 01.05.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

50 kn

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI u ljetni semestar 2018.

U TIJEKU !


 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb 

i članovi njihove uže obitelji: 1.290,00 kn

 


 

više na linku:


"KRAPINSKE TOPLICE"

"KRAPINSKE TOPLICE"
 
"KRAPINSKE TOPLICE
Hotel KRAS
"AQUAE VIVAE"
 
 
PONUDA za 2018.
 
više na linku:
 

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "Prima Pharme"

Rebro

 

15 % popusta

na dio asortimana ljekarne

osim ljekova na recept

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/ljekarna%20rebro-39510


BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća