Outsourcing ili spin off - najnovije vijesti ....

Vijesti_08.01.2018.
Vijesti_08.01.2018.


23. 01. 2017.

Kraj izrabljivačke prakse: Agencijskim radnicima počinju stizati odštete


Autor: Gabrijela Galić

Radnici u čiju su korist do sada sudovi pravomoćno presudili zato što ih je agencija – u ovom slučaju ADECCO – zakinula na materijalnim pravima, dobili su naknadu štete u iznosu od 20 do 30 tisuća kuna. Do sada je doneseno tridesetak presuda

(Novilist.hr) ZAGREB Nezavisni cestarski sindikat (NCS), odnosno radnici koji su radili putem agencija, a koje sindikat zastupa u sudskom sporu, dokazali su nezakonitu praksu agencija koje krše propise i ustupljene radnike plaćaju manje od njihovih kolega koji rade kod istog poslodavca u stalnom radnom odnosu.

 

Radnici u čiju su korist do sada sudovi pravomoćno presudili, na ime toga što ih je agencija – u ovom slučaju ADECCO – zakinula na materijalnim pravima, sudskim putem su dobili naknadu štete u iznosu od 20 do 30 tisuća kuna. Tako je i sudskim putem dokazana praksa kršenja odredbi radnog zakonodavstva od strane agencija za privremeno zapošljavanje.

 

 

Prekipjelo im

 

Do sada su sudovi donijeli presude u tridesetak predmeta vezanih uz agencijske radnike u cestarskim poduzećima. Mahom su te presude u korist radnika. No, tek su četiri presude postale pravomoćne, pri čemu ima i primjera da je presuda u drugostupanjskom postupku preinačena u korist radnika.

 

Ovih dana Općinski radni sud u Zagrebu donio je prvostupanjsku presudu u korist radnika kojeg je agencija ADECCO u nekoliko navrata tijekom 2011. i 2012. godine na određeno vrijeme ustupila poduzeću Autoceste Rijeka – Zagreb (ARZ) radi obavljanja poslova radnog mjesta vozač-strojar. Iako je ustupljeni radnik obavljao identične poslove kao i radnik koji je u radnom odnosu u ARZ-u, agencija mu je isplaćivala nižu plaću kao i materijalne dodatke, poput dodataka za prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, blagdanima, smjenski rad. Radnici su zakidani i na troškovima prijevoza. Prema odredbama Zakona o radu, ustupljeni, odnosno agencijski radnik ne smije biti u nepovoljnijem položaju od radnika koji je zaposlen kod poslodavca na istom radnom mjestu.

 

Drugim riječima, odredbe kolektivnog ugovora za radnike matičnog poduzeća moraju se primjenjivati i na ustupljenog, odnosno agencijskog radnika. Međutim, u praksi se zakon kršio i krši te mnogi agencijski radnici ne ostvaruju prava koja im zakonski pripadaju. Zadnjim izmjenama Zakona o radu od prije tri godine ugrađena je mogućnost da agencijski radnik ima niža primanja od matičnog radnika u poduzeću, ali samo u slučaju da agencija koja ga ustupa ima kolektivni ugovor. No, prema dostupnim podacima kolektivnih ugovora u agencijama nema. Agencijski radnici u strahu da će izgubiti i to, makar privremeno radno mjesto, pak, pristaju na niže uvjete. No, u nekom trenutku im »prekipi«, što se primjerice vidjelo na primjeru zagrebačke Čistoće u kojoj se Sindikat Čistoća nakon dugotrajne borbe uspio izboriti za zapošljavanje radnika koji su bili angažirani putem agencija, a iako su radili isti posao kao i radnici na plaći u Čistoći, nisu bili jednako plaćeni.

 

 

Ništa ne potpisivati

 

– Mi smo apsolutno protiv agencijskog rada dok god se društvo ne uredi – veli Mijat Stanić, predsjednik NCS-a. Upravo znajući kako su agencijski radnici lošije plaćeni, a ono što im se plati pretvara se u zaradu poduzeća koje ih je unajmilo, taj je sindikat pozvao sve radnike koji su radili u cestarskim firmama da se jave sindikatu kako bi sudskim putem izborili ono što im je pripadalo. Javilo se 70-tak radnika, no svi nisu ušli u sudski spor jer je dio radnika potpisao izjavu prema kojoj nema daljnih potraživanja prema agenciji. Stoga Stanić upozorava agencijske radnike da takve izjave ne potisuju jer se tako odriču mogućnosti da od poslodavca – agencije – potražuju nešto što im je pripadalo, a nije im osigurano.

 

 

NAČIN EKSPLOATACIJE

 

Agencija je radnicima isplaćivala niže:

- plaće

- prekovremene sate

- noćni rad

- rad nedjeljom

- rad blagdanom

- smjenski rad



ZAŠTITA PODATAKA
 

Ustavni sud donio odluku: Kod potpisivanja zahtjeva za referendum više se ne mora navoditi JMBG

Autor: 

 
 
 
Objavljeno: 8. studeni 2016. 
 

Iz 13-znamenkastog JMBG-a, koji je prije uvođenja OIB-a bio jedina numerička identifikacijska oznaka hrvatskih državljana, mogu se doznati osobni podaci poput datuma rođenja i spola, a izmjenu sporne odredbe još je 2008. zatražio predlagatelj iz Zagreba

Prilikom potpisivanja zahtjeva za referendum hrvatski građani od ožujka iduće godine uz ime, prezime i potpis više neće morati navoditi jedinstveni matični broj građana (JMBG), jer je Ustavni sud ukinuo tu zakonsku obvezu zaključivši da nije u skladu s ustavnim jamstvom zaštite osobnih podataka.

Iz 13-znamenkastog JMBG-a, koji je prije uvođenja OIB-a bio jedina numerička identifikacijska oznaka hrvatskih državljana, mogu se doznati osobni podaci poput datuma rođenja i spola, a izmjenu sporne odredbe još je 2008. zatražio predlagatelj iz Zagreba.

Naveo je kako je za JMBG još 2002. odlučeno da će, upravo zbog zaštite podataka, biti uklonjen s osobnih iskaznica kao i da je Ustavom zajamčeno pravo građana na sigurnost i tajnost osobnih podataka uređeno Zakonom o zaštiti osobnih podataka koji je na snazi od 2003.

O zahtjevu su se, prije odluke Ustavnog suda, očitovala i ministarstva pravosuđa i financija koja su podsjetila da je upravo zbog zaštite prepoznatljivih osobnih podatkaka kao što su datum rođenja, područje rođenja i spol zamijenjen osobnim identifikacijskim brojem (OIB).

Ustavni sud u konačnici je zaključio da s »punom primjenom OIB-a od 1. siječnja 2011. više ne postoji opravdan razlog za daljnju upotrebu jedinstvenog matičnog broja građana prilikom izjašnjavanja građana o potrebi raspisivanja referenduma«.

Iako je odluka objavljena u Narodnim novinama u studenome JMBG na zahtjevima za raspisivanje referenduma neće biti potrebno navoditi od 31. ožujka 2017. kako ne bi došlo do »zakonske praznine«, zaključio je Ustavni sud, obvezavši Sabor da do tog datuma uskladiti zakonska rješenja »s pravnim stajalištima izraženima u toj odluci«.





Nema stida: Uzeo je milijune i kupuje kuću,

a ne plaća radnice

Andrej Krpina ima tvrtku za čišćenje. Mjesecima je 120 žena čistilo ministarstva i država mu je za to masno platila. Ali radnicama nije dao ni kune...

Autori: Ivan Pandžić, Nikol Zagorac
(24sata, 16. listopada 2016.) Država plaća poduzetniku, a taj poduzetnik ne plaća svojim radnicima. Pa ga, tek nakon što mu proslijedi milijune kuna, država odluči kazneno goniti i poslati tvrtku u stečaj. Poduzetnik otvori novu tvrtku i dalje posluje, a radnici vjerojatno nikad neće dobiti plaće. Pa je li to moguće? Da. I to u Hrvatskoj.
I još bi dodatno taj poduzetnik mogao tužiti radnice koje su se pobunile te organizirale štrajk i odbile raditi dok ne dobiju plaću. Riječ je o tvrtki Control Home Management Andreja Krpine iz Benkovca. Iako nije imao niti jednog zaposlenog, prije godinu dana dobio je posao čišćenja 70 posto od 700 državnih ureda diljem zemlje, uključujući mnoga ministarstva. U dvije godine Krpina je trebao dobiti 12 milijuna kuna, a država je bila presretna - cijena je bila niža čak 20 milijuna kuna nego što su procijenili. I onda počinju problemi.

 

Oko 120 čistačica koje je na brzinu angažirao plaću su prestale dobivati već u ožujku. I dosad nisu dobile ni lipe iako je država platila odrađeno. Jelena Vladić (33) iz Zagreba samohrana je majka 12-godišnje kćeri. Radila je šest mjeseci kod Krpine, od čega tri bez plaće. Čistačice su inače bile na minimalcu, neke nisu radile ni puno radno vrijeme, pa su trebale dobiti tek 1800 kuna.

 

- Znala sam raditi od osam ujutro sve do ponoći. Zvale smo ga, molile za plaću, on ju je stalno obećavao, ali nije bila ništa - priča nam Jelena, koja još nije dobila novac. Boji se da bi je Krpina čak mogao i tužiti jer je zbog nje izgubio posao kad su odbile čistiti Ministarstvo turizma i ostale objekte koje su dužili.

 

- Stvaraš probleme i sebi i drugima, neće biti dobro. Ne znate vi tko je Andrej Krpina, govorio mi je preko telefona. Priča se da će me tužiti i bojim se toga jer živim u podstanarskom stanu. On je noćna mora - kaže potreseno Jelena.

 

S Krpinom je Državni ured za javnu nabavu raskinuo ugovor u lipnju. Naveli su da nisu zadovoljni uslugom, a i Sindikat državnih službenika i namještenika je konstantno upozoravao da čistačice rade u nemogućim uvjetima. Krpina je od države dobio više od 2,2 milijuna kuna. Taj novac nije stigao do 120 čistačica. Prije 20-ak dana je Fina pokrenula stečaj nad tvrtkom Control Home Management. Dug je bio 2,3 milijuna.

 

Gdje je novac? Ne zna se. Ali je Krpina u međuvremenu objavio oglase u kojima želi kupiti staru kuću u širem centru Zagreba. Navodi da mu treba zemljište kako bi gradio zgradu. I dalje nudi čišćenje apartmana. Osnovao je i novu tvrtku, Clean Home Management. Ni oni sad nemaju zaposlenih. Jelena i druge čistačice sve su još proljetos prijavile inspektoratu i policiji. Država je, polako, ali ipak reagirala.

 

Iz Ministarstva rada su nam odgovorili da su ga inspektori kazneno prijavili. Prema njihovu odgovoru, ne samo da nije plaćao od ožujka do lipnja čistačice nego postoji dio njih kojima nije plaćao od siječnja.

 

Svetlana Kertis iz Vukovara, još jedna neplaćena čistačica, kaže da ni ona nije dobila ni lipe. Ne može vjerovati kad smo joj rekli da je država uredno platila njene usluge, a da Krpina kupuje kuću i ima novu tvrtku.

 


01. 09. 2016.

Otvoreno: Što mislite o uvozu radne snage?

 

(HRT) Bez obzira na političku nestabilnost rastu nam gotovo svi gospodarski pokazatelji. BDP je veći za 2,8 posto, raste industrijska proizvodnja, veći je izvoz, a turistička sezona je rekordna. Zašto se onda smanjuje broj zaposlenih? Hoćemo li morati uvoziti radnu snagu? Kako to da je razdoblje političke nestabilnosti donijelo kakav-takav gospodarski prosperitet?



Nata i druga pitanjima u emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala odgovarali su ekonomski analitičar Velimir Šonje, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, ekonomski analitičar HGK Zvonimir Savić i ekonomski analitičar Hrvoje Stojić.

 

Ekonomski analitičar Vladimir Šonje istaknuo je kako je rast BDP-a počeo potkraj 2014.Rast se točno poklapa sa naglim padom cijene nafte koja se 2014. prepolovila. Uz to nakon ulaska Hrvatske u EU otvorilo se veliko tržište za naš izvoz i to je, uz porast osobne potrošnje, također faktor rasta BDP-a, rekao je Šonje. On zaključuje kako u rastu BDP-a zapravo nema "nekog velikog doprinosa naših političara i Vlada". Kao razlog zašto je Hrvatska primorana uvoziti radnu snagu, naveo jedebalans na tržištu rada zbog lošeg obrazovnih sustava.

 

Hrvoje Stojić smatra da je za rast BDP-a zaslužna i "tiha unutarnja devaluacija". Na pitanje što građanima, osobito onima koji imaju kredite u valutnim klauzulama znači da će kuna oslabljeti, Stojić je objasnio da kuna flukturira u vrlo malom rasponu. Opredjeljenje naše monetarne politike je da mi ne radimo prilagodbu na strani tečaj nego da radimo realnu prilagodbu, zaključio je Stojić.

 

Zvonimir Savić iz HKG usporedio je Hrvatsku sa ostalim zemljama u Europskoj uniji.Stavimo li Hrvatsku u kontekst ostalih država članica EU, jači pad ima jedino Grčka,kazao je.Hrvatska je u svijetu lani bila 8. najlošija država, istaknuo je Savić. 2008. Hrvatska je bila na 63% prosjeka država članica EU, a do 2015. pala je na 58%. Jedino su Bugarska i Rumunjska lani bile nerazvijenije od Hrvatske. Međutim, Rumunji ove godine bilježe najveći porast BDP-a u EU pa je sada Hrvatska na pretposljednjem mjestu,dodao je Direktor Sektora za ekonomske analize HGK i upozorio da bi Hrvatska mogla doseći rast kakav je imala 2008. tek za 5 godina.

 

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever upozorio je kako se podaci Državnog zavoda za statistiku ne podudaraju sa drugim dostupnim podacima.Državni zavod za statistku za 2014. i 2015. godinu bilježi podatak da iz Hrvatske iselilo malo više od 50 tisuća građana, a njemačka ministrica rada tada je izjavila da se u Njemačku uselilo više od 93 tisuće Hrvata s boravišnom i radnom dozvolom, rekao je Sever i dodao da statisiku treba doraditi. Sever je istaknuo kako, nažalost, dio poslodavaca tvrdi da postoji potreba za uvozom radne snage, pogotovo za sezonske poslove. To pri tom opravdavaju time što nezaposleni hrvatski radnici, kako kažu, traže previsoke plaće pa ih oni žele nadomjestiti jeftinom radnom snagom. Istovremeno se zalažu za povećanje plaća menadžmentu. Dakle, radnike ne žele platiti, a menadžment da, tvrdi Sever.

 


Subota, 03.09.2016.

DRŽAVA TRAŽI NOVU TVRTKU
Radnicama ni lipe od CHM-a: Sada čistimo za još manju plaću

  
(GLAS SLAVONIJE, 3. rujna 2016.) Nakon što smo početkom lipnja ove godine pisali o slučaju privatne tvrtke Control Home Managment d.o.o. kojoj je država prošle jeseni povjerila višemilijunski posao čišćenja oko 70 posto lokacija u njezinu vlasništvu, kada su se brojne djelatnice požalile kako više mjeseci nisu dobile plaću, a država potom raskinula ugovor o čišćenju, priča je dobila svoj nastavak.

 

Ponovno su nam se obratile radnice (podaci poznati redakciji) koje kažu kako je, istina, država raskinula ugovor s CHM-om, od kojeg još nisu dobile ni lipe naknade za svoj rad, no sada čiste još manje prostora, za manje novca. Nekad su, kaže jedna Slavonka, prostorije pojedinih ministarstava čistile više puta tjedno, a sada je dovoljno i jednom.


Problematični "outsourcing"

-   Radimo još manje i za manju plaću, ako se takav iznos o kojem se radi može smatrati plaćom. Prije sam radila 30 sati tjedno i čistila osam državnih tijela, a sada radim 17,5 sati tjedno i čistim pet državnih tijela za brutoplaću od 1500 kuna - žali nam se Slavonka koja kaže da ih je sada preuzela tvrtka koja je prije CHM-a obavljala poslove čišćenja. Jednako su tako, kaže, prošle i njezine kolegice s kojima se čuje i pita se kako živjeti od ovakvog radnog odnosa i s plaćom od koje ne možeš ni živjeti ni umrijeti.


- Kako će ljudi ostati u Hrvatskoj kad čak i država posredno angažira radnike na nepuno radno vrijeme i za nepunu plaću, sama stvarajući radnu nesigurnost, tj. sasvim suprotno od onoga što je tadašnja potpredsjednica vlade i ministrica Milanka Opačić najavljivala kad je govorila o outsourcingu kao modelu kod kojeg nitko neće ostati bez posla niti imati manju plaću - pita se ova žena. Kaže i kako je sadašnji poslodavac korektan, no premalo je posla, a dodaje i kako im više ne plaćaju putne troškove - "cipelarinu" - što je prije preuzimanja CHM-a bio slučaj.


U Državnom uredu za središnju javnu nabavu doznali smo kako je raspisan novi natječaj za obavljanje spomenutih poslova.


"Državni ured za središnju javnu nabavu započeo je provedbu novog postupka javne nabave za usluge čišćenja prostorija te je 22. kolovoza 2016. godine, u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH, objavljen poziv na nadmetanje. Rok za dostavu ponuda je 29. rujna 2016. godine, a predmetni postupak nabave provodi se za obveznike središnje javne nabave koji su raskinuli ugovor s prethodno odabranim ponuditeljem, odnosno tvrtkom Control Home Managment d.o.o. iz Benkovca", navodi taj ured u odgovoru na naš upit.


- Za razdoblje do sklapanja novog okvirnog sporazuma od strane Državnog ureda, navedeni obveznici središnje javne nabave samostalno provode postupke nabave za usluge čišćenja prostorija, sukladno Zakonu o javnoj nabavi i podzakonskim aktima te samostalno sklapaju ugovore za predmetnu uslugu - dodaju u Državnom uredu za javnu nabavu.


Obavljena inspekcija

 

Iz kabineta ministrice rada i mirovinskog sustava potvrđeno nam je kako CHM određenom broju radnika nije isplatio dospjele plaće te pojašnjavaju koje su mjere poduzete.


- Slijedom operativnih saznanja o sumnji u kršenja propisa o radu kod poslodavca Control Home Managment d.o.o. sa sjedištem u Benkovcu (uključujući i zaprimljenu prijavu od Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske) u Plan obavljanja inspekcijskih nadzora uključili smo i nadzor kod toga poslodavca. Obavljenim nadzorom iz nadležnosti ovoga tijela utvrđeno da poslodavac određenom broju radnika za određeno razdoblje (ožujak, travanj i svibanj 2016.) nije isplatio dospjele plaće iz čega proizlazi osnovana sumnja da je takvim postupanjem počinjeno kazneno djelo iz čl. 132. Kaznenog zakona zbog čega protiv poslodavca i dvojice direktora kao odgovornih osoba toga poslodavca slijedi podnošenje kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu, a o saznanjima u pogledu nezakonitog postupanja u ovom nadzoru već je obaviješteno i Ministarstvo financija, Porezna uprava radi poduzimanja mjera iz njihove nadležnosti - ističu u kabinetu ministrice rada.


Maja MUŠKIĆ

 



CHM-u 70 %, Adriatic servisu 30

Na neobičan slučaj dodjele posla čišćenja prostora u vlasništvu države na 700 lokacija na temelju natječaja Državnog ureda za središnju javnu nabavu dvjema tvrtkama - CHM i Adriatic servisu iz Zadra, pri čemu je CHM-u pripalo oko 70 posto lokacija i 15 milijuna kuna udjela u poslu vrijednom 47 milijuna kuna, upozoravao je i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.


Sindikat slučaj prijavio DORH-u

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske podnio je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske podnesak o slučaju CHM-a, koji su oni pak proslijedili Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru.

 

 


Utorak, 03.05.2016.

Sindikat zdravstva protiv izdvajanja nezdravstvenih djelatnosti iz sustava

 

‘PETICIJA SPRIJEČILA OUTSOURCING'

 

(Narod.hr) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi poručio je u utorak da Vladin plan reformi u zdravstvu predstavlja udar na djelatnost zdravstva i na građane, a posebno se protive ponovnoj nakani uvođenja outsourcinga, odnosno izdvajanja nezdravstvenih djelatnosti iz sustava, jer to smatraju načinom da se javni novac prebaci u privatne džepove.

 

Peticija spriječila outsourcing

"Sindikat će se tome usprotiviti i nećemo dozvoliti da nam se ljudi na taj način otpuštaju, a novac koji uplaćuju građani prebacuje u privatne džepove", rekao je predsjednik sindikata Stjepan Topolnjak na konferenciji za novinare.

Pritom je optužio ministra zdravljaDaria Nakića da ne želi razgovarati sa sindikatima. "Bili smo na razgovoru s ministrom samo jednom, i to na upoznavanju, a iako smo četiri puta tražili da pozove sindikate i upozna nas s reformama prije nego budu donesene, ministar je to odbio", kaže Topolnjak.

Podsjetio je kako je i prethodna Vlada namjeravala uvesti outsourcing u javne službe, što je spriječeno peticijom koju je potpisalo 740.000 građana. Tada su, kaže, napravljene studije koje su pokazale da bi se sa izdvajanjem popratnih službi troškovi poslovanja povećali za 30 posto.

Po podacima sindikata, trenutno je od 73.000 zaposlenih u zdravstvenom sustavu 16.000 nezdravstvenih radnika, odnosno 23 posto.

 

Troškovi zdravstva nisu nastali na "krpi i metli"

"Nisu troškovi zdravstvenog sustava nastali na ‘krpi i metli'. Ti ljudi koji održavaju sustav, prehranu i higijenu imaju najmanje plaće u zdravstvu, jer se radi o najnižoj kategoriji koeficijanata složenosti poslova", kazala je tajnica sindikata Tajana Drakulić.

Odlazak nezdravstenih djelatnika iz sustava, upozorava sindikat, mogao bi se negativno odraziti na građane i pacijente jer u bolnicama postoje standardi čišćenja kojih se treba pridržavati kako bi se od bolničkih infekcija zaštitile osjetljive skupine pacijenata poput kirurških pacijenta, kroničnih bolesnika ili novorođenčadi.

Budući da je bolnička prehrana 30 posto terapije, sindikalci pitaju koja je izvanbolnička kuhinja u stanju ispoštovati 50 dijetnih menija koji se spremanju u bolničkih kuhinjama.

"Stalno govorimo o nedostatku liječnika i medicinskih sestara, ali u bolnicama nedostaje i kadar koji obavlja poslove čišćenja, prehrane i tehničkih poslova, a bez kojih sustav također ne može", kazala je zamjenica predsjednika sindikata Anita Križan.

Navela je primjer pulske Opće bolnice gdje su angažirane tri agencije za čišćenje, ali se unatoč tome stalno zaposlene čistačice uključuje u poslove čišćenja tamo gdje ih ne obave agencije.

U zadarskoj bolnici, iz koje dolazi ministar Nakić, u bolničkoj kuhinji, koja mora raditi u skladu sa standardima sigurnosti hrane, zapošljavaju se studenti, a vanjske agencije za čišćenje angažiraju se da bi stalno zaposlene čistačice mogle iskoristiti godišnji odmor.

 

Sindikalci neće dozvoliti da se ljude šalje kući

U Samostalnom sindikatu smatraju da zakonski prijedlozi koje je ministar Nakić dosad poslao u javnu raspravu, suprotno njegovim tvrdnjama, ne jačaju socijalnu državu već sav teret prebacuju na zdravstvene djelatnike i građane.

Protive se ministrovom prijedlogu da medicinske sestre obavljaju trijažu pacijenta u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima (OHBP) i kažu kako neće dozvoliti da se ljude šalje kući, jer to nije humano i etično i suprotno je Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

"Kao netko tko je 35 godina radio u hitnoj medicinskoj službi, a devet godina u OHBP-u, mogu reći da nikada ni jednog pacijenta nisam poslao kući, a da ga nije pregledao liječnik, ili da je liječnik otpustio pacijenta, a da ga nije pregledao. To što se predlaže nije reforma", rekao je Topolnjak.

Sindikalci se protive i predloženom povećanju godina mirovinskog staža i pitaju kako će netko u zdravstvu sa 65 godina pružati njegu teškim bolesnicima.

 

 

Subota, 30.04.2016.

PROMJENE U ZDRAVSTVU

Vraća se outsourcing pratećih službi u bolnicama

 

Reforma primarne zdravstvene zaštite predviđa ograničenje broja pacijenata na 500 do 1500 po liječniku te jačanje patronažne službe

AUTOR: Romana Kovačević Barišić

 

(VEČERNJI LIST) Izdvajanje pomoćnih poslova u zdravstvu koje se planira u Planu reformi upućuje na to da outsourcing u zdravstvu ponovno postaje aktualan. Prethodna je Vlada odustala od outsourcinga u javnim službama nakon što su se sindikati digli na noge, a osobito je u zdravstvu izdvajanje pratećih službi bilo kritizirano zbog specifičnosti sustava. Sada se predviđa izdvajanje poslova kao što je pranje rublja, čišćenje nemedicinskih površina, tehničke službe održavanja i dr., što upućuje na djelomično "outsourcanje" - govori se o čišćenju nemedicinskih površina, što znači da tu ne bi spadale operacijske dvorane.

Reforma primarne zdravstvene zaštite predviđa ograničenje broja pacijenata na 500 do 1500 i po liječniku te jačanje patronažne službe. - Pozdravljamo, to je maksimum da bismo se kvalitetno posvetili pacijentima u optimalnih 25 pregleda dnevno. Očekujemo širenje mreže i zapošljavanje medicinskog kadra - kaže Ines Balint, predsjednica KoHom-a, napominjući da liječnici u ruralnim područjima imaju i po 2000 pacijenata.

O ključnim mjerama kao što su skuplje dopunsko zdravstveno osiguranje uz skuplju participaciju i uvođenje nadstandarda, reformi hitne medicine, proteklih se tjedana već puno govorilo u javnosti.

Također se u Planu navodi i daljnje objedinjavanje javne nabave i strože kontrole propisivanja lijekova, informatizacija sustava, reorganizacija mreže bolnica te racionalizacija i reorganizacija nezdravstvenih usluga u bolnicama. Strože kontrole propisivanja lijekova također ne zvuči ohrabrujuće za pacijente, a reorganizacija mreže bolnica upućuje na to da se iznova ide u izradu masterplana. - Zanimljivo je kako se pozivajući na postignuto spominje i Program plus i njegov učinak skraćenja listi čekanja, a ministar Nakić ga je ukinuo. Tko je onda pisao dokument?! - pita se Siniša Varga.

 

20.04.2015.

Oduke Ustavnog suda RH - načelo oportuniteta ili vladavine prava

 

U organizaciji stručnog časopisa „Radno pravo“ i sindikata javnih i državnih službi održan je okrugli stol na temu „Oduke Ustavnog suda RH - načelo oportuniteta ili načelo vladavine prava“. 
Urednik „Radnoga prava“, Krešimir Rožman uvodno je izložio kako je nedavnim rješenjima Ustavni sud RH potvrdio ustavnost dvaju zakona kojima su uskraćena materijalna prava iz kolektivnih ugovora, ostavljajući snažan dojam da su se u velikoj mjeri rukovodili pragmatizmom i oportunitetom, polazeći primarno od praktičnih ekonomskih razloga, a ne od pitanja je li tim zakonima povrijeđen Ustav RH i vladavina prava. Sličan dojam izazvala je i odluka Ustavnog suda RH da se ne može provoditi referendum zbog zabrane outsourcinga. Je li se Ustavni sud prilikom donošenja ovih odluka vodio načelom oportuniteta ili načelom vladavine prava raspravljali su pravni stručnjaci na ovome okruglom stolu.

Doc.dr.sc. Đorđe Gardašević sa Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu obrazložio je zašto je referendumsko pitanje o outsourcingu trebalo proći na Ustavnom sudu, naime apsurdno je obrazloženje Ustavnog suda da se zabranom outsourcinga ne štiti pravo na rad obzirom da provođenje outsourcinga može dovesti do otkaza. Rožman je naglasio kako Vlada nije jednako postupila prema svima jer javnim tvrtkama nije uskratila prava, nije poštivala ni demokratsku proceduru i savjetovala se sa sindikatima prije donošenja odluka, a Ustavni sud to nije razmotrio u svojim Odlukama. Pravnik Ivan Čulo govorio je o Europskoj socijalnoj povelji i konvencijama Međunarodne organizacije rada koje štite socijalna prava građana. Hrvatska je ratificirala samo neke članke Povelje i nedovoljno konvencija MOR-a čime Vlada ima veću slobodu slobodu pri donošenju odluka, a građani su manje zaštićeni. 

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić je upitao je li u svijetu uobičajena situacija nemogućnosti žalbe na odluku Ustavnog suda te naglasio da je zastrašujuće da netko napravi grešku, makar i dobronamjernu radi neupućenosti, a da se ta greška ne može ispraviti.

Predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić postavio je pitanje je li građanska inicijativa stranka predmeta na Ustavnom sudu obzirom da građansku inicijativu – organizatora referenduma protiv outsourcinga, Sud nije tražio dodatna obrazloženja dok Vladu je. 

Profesor osječkog pravnog fakulteta doc.dr.sc. Mato Palić odgovorio je da ne postoji nigdje u svijetu mogućnost žalbe Ustavnim sudovima, ali zato se za ista pitanja može podnijeti žalba Europskom sudu za ljudska prava. Gardašević je objasnio kako Ustavni sud odlučuje u okviru dokumenata koje mu dostavi Sabor, a samo ako smatra potrebnim može tražiti dokumentaciju od druge stranke postupka. 

Dragan Zelić iz GONG-a rekao je kako se iz Odluka Ustavnog suda može iščitati da građani mogu organizirati referendum samo protiv neke odluke Vlade, ali im ne može samima nešto „pasti na pamet“ radi čega bi tražili raspisivanje referenduma, što je apsurd. Zaključio je kako će budući sastav Ustavnog suda radi ovih Odluka morati stalno dokazivati da nije politiziran i na strani krupnog kapitala.


Objavljeno 08.04.2015. u 22:34

NEDOPUŠTENO PITANJE

Ustavni sud zaustavio referendum o "outsourcingu"; Sindikati: Odluka je sumrak demokracije!

22:35 - Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Željko Stipić ocijenio je da je odluka Ustavnog suda, koji je nedopuštenim proglasio referendumsko pitanje o zabrani izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, smrtna presuda neposrednoj demokraciji u Hrvatskoj te da ta odluka dovodi u pitanje ideju postojanja toga suda.

"Tako sročena odluka Ustavnog suda sigurno predstavlja smrtnu presudu neposrednoj demokraciji u RH", kazao je u razgovoru za Hinu Stipić, koordinator inicijative "17 sindikata protiv outsourcinga". Ta je inicijativa zatražila raspisivanje referenduma o donošenju zakona kojim bi se zabranilo bilo kakvo izdvajanje pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, što je potpisima poduprlo više od 600 tisuća građana.

Ustavni sud, međutim, tumači da je cilj referenduma zaštititi parcijalne interese jedne skupine zaposlenika u javnom sektoru i onemogućiti Vladi i Saboru bilo kakve buduće intervencije u postojeći radnopravni model te je u srijedu referendumsko pitanje o zabrani izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru proglasio nedopuštenim.

Stipić ističe da je, ako je referendumsko pitanje bilo protuustavno, Ustav očito pisan "za neke druge ljude - ne za male ljude, već za tajkune", te da se "očito Ustavni sud mora prvo odužiti centrima političke moći i donijeti odluku koja njima odgovara". "Time šalje poruku da građani nemaju pravo demokratski se izjašnjavati o stvarima koje ih se životno tiču", dodao je.

Jasno je da Vladi u izbornoj godini ne odgovara "nikakav referendum jer je on poruka protiv te i takve vlasti iodluka koje su nas i primorale na cijelu tu akciju", rekao je. No, takve odluke pokazuju da građani, čak i kad uspiju u "nemogućoj misiji" kao što je prikupljanje potpisa 600 tisuća građana, i kad uspiju premostiti naizgled nepremostive prepreke, nemaju pravo na demokratsko izjašnjavanje, smatra Stipić.

"Ta presuda označava sumrak neposredne demokracije u RH i pokazuje da je Ustavni sud političko sudište, a u pojedinim dijelovima čak i politikantsko", ocijenio je.

Organizacijski odbor inicijative "17 sindikata protiv outsourcinga" sastat će se u četvrtak i donijeti odluku kako dalje, a o svemu će javnost obavijestiti na konferenciji za novinare koja će uslijediti, poručio je Stipić.


20:35 - Ustavni sud zaustavio referendum o "outsourcingu"


Ustavni je sud u srijedu nedopuštenim proglasio referendumsko pitanje o zabrani izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru.

Referendum o donošenju zakona kojim bi se zabranilo bilo kakvo izdvajanje pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru zatražilo je 17 sindikata, a njihovu je inicijativu potpisima poduprlo više od 600 tisuća građana.

Ustavni sud, međutim, tumači da je cilj referenduma zaštititi parcijalne interese jedne skupine zaposlenika u javnom sektoru i onemogućiti Vladi i Saboru bilo kakve buduće intervencije u postojeći radnopravni model.

"Referendumskim pitanjem nastoji se unaprijed (preventivno) zabraniti svaka eventualna buduća promjena postojećeg zakonskog uređenja radnopravnog statusa zaposlenika koji obavljaju prateće i neosnovne djelatnosti u javnom sektoru i tako zaštititi njihove parcijalne interese. Umjesto pronalaženja mehanizma koji će te parcijalne interese uravnotežiti s općim interesima društvene zajednice, Organizacijski odbor u zakonu predlaže blanketne zakonske zabrane kojima zaštitu tih parcijalnih interesa izravno suprotstavlja temeljnoj logici općeg funkcioniranja demokratske države", tumači Ustavni sud.

U odluci napominje da je riječ o općoj zabrani izdvajanja, ali i obavljanja pratećih djelatnosti na bilo koji način osim po zaposlenima u javnom sektoru.

Ustavni sud upozorava da takve blanketne zabrane mogu ograničiti ili onemogućiti promjene bez kojih nema napretka u provedbi nužnih gospodarskih, socijalnih, političkih i administrativnih reformi, a time ni napretka samog društva.

Naglašava da je Republika Hrvatska ustrojena kao predstavnička demokracija pretežito parlamentarnog tipa te da Vlada ima isključivu ustavnu ovlast i obvezu da predlaže državni proračun, usmjerava i nadzire rad i razvoj državne uprave i javnih službi te brine o gospodarskom razvitku zemlje.

"Blanketne zakonske zabrane predviđene prijedlogom zakona utječu i na isključive ovlasti Vlade i Hrvatskog sabora u pitanjima relevantnima za državni proračun", upozorava Ustavni sud, napominjući kako nije ovlašten prosuđivati prikladnost ili pravednost drugih mogućih rješenja za javni sektor te da je ta prosudba isključivo u nadležnosti političkih vlasti.

"Kad bi bila riječ o zakonu koji je donio Hrvatski sabor, Ustavni sud bi iz tih istih razloga takav zakon ukinuo zbog njegove nesuglasnosti s Ustavom", stoji, među ostalim, u odluci Ustavnog suda. 
 

 


PREOPTEREĆENI POSLOM

Sindikat traži hitno zapošljavanje čistačica i kuhara: 'Zdravlje djece je ugroženo!'

                         

Autor:  Hina

Objavljeno: 25.02.2015.

 

Vladinom odlukom o zabrani zapošljavanja novih radnika umjesto onih koji su otišli u mirovinu, umrli ili su na bolovanju dovodi se u pitanje redovno obavljanje djelatnosti u školama, gdje su učenici i osoblje u sve većoj opasnosti zbog slabijeg održavanja higijene i nestručnih osoba koje rade u kuhinji i na rukovanju centralnim grijanjem.

 

ZAGREB - Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama zatražio je u utorak povlačenje Vladine odluke o zabrani zapošljavanja u javnim službama, ustvrdivši da je zbog nje došlo do drastičnog ugrožavanja zdravstveno-higijenskih uvjeta i pogoršanja sigurnosti učenika i zaposlenih u školama.

 

VEZANE VIJESTI

Vijesti

 

Ako ministra obrazovanja, znanosti i sporta Vedran Mornar do kraja tjedna ne donese suglasnost za zapošljavanje novih radnika u srednjim školama, sindikat će početi po školama lijepiti plakate i dijeliti letke kojima će obavijestiti roditelje i učenike o neprimjerenim uvjetima za odvijanje nastave.

 

Predsjednik sindikata Branimir Mihalinec ustvrdio je na konferenciji za novinare da su zdravstveno-higijenski uvjeti ugroženi u 40-ak škola i učeničkih domova, no prava je brojka vjerojatno i veća.

 

Sve škole u kojima je ugrožena sigurnost djece i radnika prijavit ćemo nadležnim inspekcijama, a tamo gdje postoji opasnost od bilo kakvog incidenata predložit ćemo radnicima da odbiju raditi u takvim uvjetima, rekao je Mihalinec.

 

Vladinom odlukom o zabrani zapošljavanja novih radnika umjesto onih koji su otišli u mirovinu, umrli ili su na bolovanju dovodi se u pitanje redovno obavljanje djelatnosti u školama, gdje su učenici i osoblje u sve većoj opasnosti zbog slabijeg održavanja higijene i nestručnih osoba koje rade u kuhinji i na rukovanju centralnim grijanjem.

 

Ministarstvo nema pravo izdati suglasnost za zapošljavanje novih ljudi prije nego što ravnatelji ne pokušaju problem riješiti preraspodjelom radnika, a ako je to nemoguće, kroz zapošljavanje osoba iz vanjske usluge.

 

"Ministarstvo smo upozorili da su uvjeti za izdavanje suglasnosti već ostvareni, jer preraspodjela poslova nije moguća, a ne postoji ni način na koji bi ravnatelji mogli zaposliti nekog iz vanjske usluge", kaže Mihalinec.

 

Posebno je upozorio na problem spremačica, tvrdeći da one dobivaju značajno veće radne zadatke pa ne mogu fizički ispuniti zahtjeve u redovnom radnom vremenu.

 

Za takvu situaciju sindikat najodgovornijim smatra premijera Zorana Milanovića, potpredsjednicu Vlade i ministricu socijalne politike i mladih Milanku Opačić koja je "zadužena da ostvari štednju nauštrb higijenskih uvjeta", te ministra Mornara za kojeg je Mihalinec kaže da ipak pokušava nešto promijeniti.

 

 


16.10.2014 

U Saboru o "outsourcingu", ali i o "clean startu", "revolving doorsu", "spin offu"

 

Izvor: HINA

 

ZAGREB, 15. listopada 2014.(Hina), Oporbeni zastupnici su, u raspravi o prijedlogu Odbora za Ustav da se Vladu zaduži da provjeri potpise koje su sindikati prikupili za raspisivanje referenduma o "outsourcingu", Vladi spočitnuli prečestu uporabu stranih izraza.

 

"Ova vlada je počela svoju funkciju sa 'clean startom' vrijednim desetke milijuna kuna, a nakon toga krenula s uvođenjem 'revolving door' u državnu upravu. Nakon toga krenuli smo sa 'outsorcingom', da bismo nakon toga čuli da ćemo se baviti 'spin offom', a na kraju 'in house' obavljanjem određenih djelatnosti. Moram priznati da su me ti termini, koji su sigurno u duhu hrvatskog jezika, zbunili", rekao je HDZ-ov Davorin Mlakar.

 

Ocijenio je da Vlada vjerodostojnost prikupljenih potpisa ne bi trebala provjeravati samo na reprezentativnom uzorku, kako je do sada činila, nego se provjeriti svaki pojedini potpis. Mlakar upozorava i da provjeru ne bi trebao raditi Zavod za statistiku, nego Ministarstvo uprave, koje jedino može utvrditi je li neki građanin i birač. 



Replicirao mu je stranački kolega Jasen Mesić, kazavši kako je "interesantna mjera revolving door doživjela još jednu inačicu". "Recimo, u jednom našem ministarstvu, koje se bavi uglavnom kulturom, zaposli se savjetnik za medije. On u novinama najavi 'medijski polis', ministrica mu na pressici da otkaz i nakon toga ga zaposli kao načelnika odjela za medije koji više ne podliježe pravilu 'revolving door', što znači da je ostao stalno zaposlen kao načelnik odjela za medije. Dakle, ako ne valja, imate i tu varijantu - 'double revolving door'", tumači Mesić. 



Peđa Grbin (SDP) HDZ-ove je zastupnike podsjetio da je gospodarski program HDZ-ove vlade iz 2010. uključivao mjeru "outosurcinga", u vrijeme kada je Mlakar bio ministar. "Molim vas da mi kažete da li tada niste znali što znači 'outsorcing', ali ste svejedno glasovali za njega, ili ste u međuvremenu zaboravili značenje tog pojma", rekao je Grbin. Protivi se i ideji da Vlada provjerava svaki prikupljeni potpis. "Ne vidim ništa sporno u onome kako se sada čini, jer je postignuta dovoljna razina sigurnosti provjere broja potpisa, uz daleko manje troškove nego što je to bilo 2010. godine. Po meni je to pohvalno", kazao je Grbin. 



HDSSB-ov Boro Grubišić Vladi je sugerirao da odustane od "outsourcinga" i tako izbjegne visoke troškove referenduma. "Vlada treba razgovarati s organizacijskim odborom inicijative s adutom iz rukava da je odustala od outsourcinga i onda je referendum o outsourcingu bespredmetan", protumačio je Grubišić, na što mu je Grbin uzvratio da sindikati ne traže samo zabranu "outsourcinga", nego bilo kakvog izdvajanja pratećih djelatnosti iz državnih i javnih službi. "Primijetit ćete da je ovo referendum o prijedlogu zakona koji bi praktički dokinuo tržišno gospodarstvo u RH. O takvom prijedlogu mi po Ustavu moramo raspravljati kada to od nas zatraži najmanje 10 posto birača", kazao je Grbin. 
 


Josip Borić (HDZ) ustvrdio je da "ni jedna vlada do sada nije uspjela zaraditi toliko referenduma koliko ova u svom mandatu". "Sada smo već u ritmu da svaki tjedan imamo jedan referendum i to ide. Ljudi potpisuju jer shvaćaju da im je to očito način odbrane protiv određenih odluka koje Vlada misli provesti", rekao je Borić. 



Česte referendumske inicijative HNS-ov Goran Beus Richembergh nazvao je "referendumskim pomodarstvom". "Svima koji tako zdušno navijaju za referendumski sport želim poručiti da neće imati nikakav učinak osim obezvrjeđivanja i omražavanja jednog od najvažnijih instituta neposredne demokracije", uvjeren je Beus. Smatra da predloženo pitanje ne može biti referendumsko jer dokida tržišne slobode, a oporbu je prozvao za politikantstvo, tvrdeći da "konkretne ideje o reformi i racionalizaciji javnoga sektora koriste za ideološke prijepore". 



Sabor je raspravio i prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti, koji je oporba nazvala konfuznim, nejasnim i neprimjenjivim.

 

 

 
Srijeda, 01.10.2014.

 

STRUČNJAK TVRDI: 'Vladin model za čistačice je prevara!'

 


Autor: L. Filipović

 

Previsoke troškove čišćenja u javnom sektoru Vlada je odlučila riješiti modelom 'in-house'. Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić objasnila je kako će se na taj način prirodnim odljevom smanjiti broj čistačica, a samo u iznimnim slučajevima kad preostale čistačice u nekoj instituciji ne budu dostatne, angažirat će se vanjska tvrtka.

 

(T-portal) Darko Zošak, stručnjak u području čišćenja bolnica i vlasnik konzultantske tvrtke Deva Consulting (www.deva-consulting.hr) koja se bavi racionalizacijom troškova čišćenja, tvrdi kako se modelom 'in-house' otvara prostor za izigravanje EU pravila i da će na taj način vrlo brzo sve čistačice preuzeti privatnici.

 

Kažete da je 'in-house' prevara, na što ste pri tomu konkretno mislili?

 

Mislio sam na prevaru javnosti i socijalnih partera Vlade davanjem netočnih objašnjenja o tomu što taj pojam zapravo znači, u namjeri da se za njega dobije podrška. Dakle, taj pojam ima točno svoje značenje u EU-u i on se ne može proizvoljno interpretirati njegovim prijevodom s engleskog jezika. Očiti primjer za nedovoljnu neupućenost u problematiku modela 'in-house' izjave su sindikalista Željka Stipića koji ocjenjuje da je taj model bolji od outsourcinga.

 

Što taj pojam u biti znači?

 

U Europi i sukladno europskom pravu, taj se pojam koristi za jedan specifičan poslovni odnos koji omogućava javnim naručiteljima da odabranim tvrtkama, bez natječaja, dodijele određene poslove. Sve detalje oko modela 'in-house' možete, na primjer, pročitati u njemačkoj Wikipediji.

 

Hoćete reći da javni naručitelji, sukladno europskom pravu koje je iznad hrvatskog prava, mogu poslove dodijeliti proizvoljno bilo kojem izvođaču mimo natječaja?

 

Ne baš proizvoljno, nego na temelju točno propisanih pravila. Jedno je od tih pravila, takozvana 'in-house' dodjela poslova, koja garantira da se ne povrijede načela diskriminacije i transparentnosti sustava javne nabave sukladno europskom primarnom pravu.

 

Kako se konkretno odvija takva 'in-house' dodjela poslova?

 

Javni naručitelj smije odabrati za izvođača radova bez provedbe natječaja izravno bilo koji poslovni subjekt koji zadovoljava tri kriterija. Prvi je kriterij taj da je taj poslovni subjekt u većinskom vlasništvu države, drugi kriterij je taj da javni naručitelj kontrolira njegovo poslovanje, a treći taj da odabrani poslovni subjekt većinu svojih poslova obavlja za javne naručitelje.

 

Zar ti kriteriji nisu dovoljni da spriječe 'muljaže'?

 

Praksa je pokazala da očito nije. Unatoč pravnoj državi, nekorumpiranosti, profesionalnosti i poštenju poslovnih subjekata u EU-u, u posljednjih pet ili šest godina nebrojeno je puno skandala po Europi s izigravanjem pravila 'in-house' dodjele poslova, tako da EU svakih par mjeseci mora ponovno revidirati svoje uvjete.

 

Problem je naime taj što zadani uvjeti ostavljaju dosta prostora za manipulaciju i interpretaciju. Tako se uvijek postavlja pitanje što konkretno znači kontrola javnog naručitelja nad nekim poslovnim subjektom, što konkretno znači većinski vlasnik i koji je to postotak i što znači većina poslova za javnog naručitelja.

 

Kako bi to u praksi izgledalo?

 

Ja kao privatnik odem u neku od naših bolnica i dogovorim sljedeće: otvorit ćemo firmu za 20.000 kuna; vi ćete platiti 18.000 kuna, a ja ću platiti 2.000 kuna i zadovoljili smo prvi kriterij. Nadalje, vi ćete glumiti mog kontrolora, a ja ću vas uredno o svemu obavještavati, tako da smo i drugi kriterij zadovoljili.

 

Usluge čišćenja koje vi trebate vrijede oko 30 milijuna kuna što znači da ja mogu po trenutačnim preporukama EU-a za sebe odraditi manjinskih 15 posto, dakle 4,5 milijuna kuna. Ja ću, dakako, za vas voditi i onih 85 posto, a financirat ću se iz troškova poslovanja koje ću izmisliti po potrebi.

 

Prema Vašem mišljenju, što će se desiti ako Vlada prihvati model 'in-house'?

 

Budući da Vlada ne raspolaže financijskim sredstvima i potrebnim know-howom za kontrolu i otvaranje novih tvrtaka koje bi se bavile pružanjem 'in-house' pomoćnih djelatnosti, poslovi će, bez natječaja, biti dodijeljeni novoosnovanim privatnim tvrtkama koji će zadovoljiti zadane kriterije od EU-a.

 

Uštede modelom 'in-house' ostvarit će se samo ako se poslovi ne dodijele podobnim tvrtkama i ako se odabrane tvrtke budu stvarno držale nametnutih pravila EU-a. Hoće li se to desiti, teško mi je procijeniti. U svakom slučaju, sigurno je će tim modelom pomoćno osoblje vrlo brzo preći u ruke privatnika. Odlukom Vlade o prihvaćanju modela 'in-house' proces privatizacije pomoćnih djelatnosti se zbog EU-a više neće moći zaustaviti.

 

 

 


Utorak, 23.09.2014.

 

PUZAJUĆI OUTSORCING - IN HOUSE MODEL

 

 

(Narod.hr, 23. rujna 2014.) "Definiranje in house modela kao procesaodumiranjapomoćnih djelatnosti u javnom sektoru pokazuje Vladinu dugoročnu opredijeljenost da ove poslove u budućnosti u potpunosti privatizira", stoji u priopćenju Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH (SDLSN)koji potpisuje tajnik Sindikata Siniša Kuhar.

 

"Vladino okretanje in house modelu učinkovitog upravljanjapomoćnim djelatnostima u javnoj upravi, na način kako ga je predstavila potpredsjednica Vlade Milanka Opačić, predstavlja dugoročnu eutanaziju pomoćnih djelatnosti u sklopu državnih tijela i javnih ustanova", smatraju iz SDLSN-a.

 

Ističu kako zabrana zapošljavanja na pomoćno-tehničkim poslovima nije prezentirana kao mjera postizanja optimalnog broja zaposlenih na poslovima čišćenja, održavanja, pripreme obroka, nego kao model odumiranja ovakvog načina obavljanja poslova u kući i njihovog postupnog prepuštanja vanjskim pružateljima usluga.

 

"Međutim, in house model u praksi ne predstavlja tranzicijski model gašenja pojedinih djelatnosti unutar kuće, već njihov razvoj i racionalizaciju kroz poboljšanje upravljačke strukture, organizacije rada i ekonomičnije upotrebe ljudskih resursa koji obavljaju pomoćne djelatnosti", napominje Kuhar.

 

Kuhar ističe kako definiranje „in house" modela kao procesa „odumiranja" pomoćnih djelatnosti u javnom sektoru pokazuje Vladinu dugoročnu opredijeljenost da ove poslove u budućnosti u potpunosti privatizira, ističe Kuhar te dodaje kako bi "u prvoj faziizmurle čistačice i domari, a zatim računovodstveni i administrativni referenti koje bi zamijenili učinkoviti privatni servisi, a javni sektor bi postao El Dorado za sklapanje velikih i malih poslova s privatnim ugovaračima".

 

Dodaje kako koalicijski partneri koji sada po dolasku na vlast dijele „samo" dužnosničke i rukovodeće pozicije u državnim tijelima, javnim ustanovama i državnim poduzećima, tada bi odlučivali tko bi i uz koju proviziju (ilegalnu ili legalnu političku donaciju) u iduće četiri godine mogao „pomesti" milijune kuna iz državnog proračuna".

 

"I dok privatni sektor stalno ponavlja mantru da je javni sektor neefikasan zbog toga što nije u većoj mjeri privatiziran, okretanjem pile naopako dolazi se do jednako legitimnog pitanja bi li u privatiziranom javnom sektoru na prvom mjestu bile potrebe građana ili profit onih koji ju servisiraju", zaključio je Kuhar.

 


 

Avberšek o modelu "in house": Mi i građani tražimo "in referendum"

 

(Index.hr) U SJENI predstojeće provjere potpisa za referendum protiv outsourcinga, Vlada se domislila nove reorganizacije pomoćnih poslova u javnom sektoru. Nakon spin off-a i outsourcinga, sada razmatra 'in house' model.

 

Odluku o novom modelu, također engleskog naziva, Vlada bi mogla donijeti već na sjednici u četvrtak.

 

Bude li usvojen, 'in house' model zabranit će nova zapošljavanja na pomoćnim poslovima, a uštede temeljiti na prirodnom odljevu zaposlenih. Odlaskom u mirovinu primjerice jedne spremačice ili kuharice njezine će obaveze preuzeti ostale. Potpredsjednica VladeMilanka Opačić o novom modelu zaključuje.

 

Model "najmanje bolan" za djelatnike

 

"Mislim da je ovo jedan model koji je možda najmanje bolan, da ćemo dobiti i otvaranje malo za tržište prostor. A s druge strane najmanje bolan za djelatnike, jer se u principu nikome ne mijenja ništa. Osim onog dijela koji će tako prirodnim odljevom otići u mirovinu", pojasnila je Opačić.

 

Potpredsjednik Branko Grčić danas također ponavlja da Vlada nije odustala od reformi, iako javnost može imati takav dojam, jer je riječ o novom modelu. Za sindikate stvar je jasna. Spomenka Avberšek, šeficu Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, kaže, za pregovore i dogovore je bilo vremena. Sada je referendum jedini odgovor vladajućima.

 

"Jedino što tražim sa svojim kolegama, a traže i ovi građani, jer sad njih trebaju pitati, da bez obzira što oni sada nude - je li to spin off, outsourcing ili in house, mi tražimo samo jedno. Da po zakonskoj proceduri, sada ću se našaliti, tražimo da ide u 'in referendum", ironično je poručila Avberšek.

 

Stipić: Pospremanje "u kući" treba jedino Vlada

 

"Najkasnije do kraja godine bio bi razuman rok za referendum protiv outsourcinga. Sve ostalo dezavuiralo bi volju građana", poručio je vladajućima čelnik školskog sindikata Preporod Željko Stipić.

 

Stipić se za MS osvrnuo na odustajanje od spin offa i outsourcinga, koje bi trebao zamijeniti "in house" model reorganizacije pomoćnih poslova u javnom sektoru.

 

"Naprosto je teško besmislene stvari smisleno komentirati. Riječ je, dakle, o rješenju koje je, s jedne strane, jednako jezično nakaradno kao i ona dva prethodna. Također, ono je i smisleno potpuno zakašnjelo, jer bilo kakvi razgovori o tome su imali nekakvog smisla u travnju. Dakle, prije nego se započelo s prikupljanjem naših potpisa", ističe Stipić.

 

Sindikati nakon skupljenih 612 tisuća potpisa građana od Vlade sada očekuju da se što prije pregledaju potpisi, raspiše referendum, te do ishoda istog ne poduzimaju nikakvi koraci, dodaje Stipić.

 

Najnoviji model "u kući" smatra "puzajućim outsourcingom", jer bi, upozorava, privatni sektor na mala vrata s vremenom ušao u javni i državni sektor.

 

"A što se tiče pospremanja "u kući", da budem malo i zločest, jedina kućna adresa u državnom sektoru kojoj je stvarno potrebno i temeljito pospremanje i preuređenje, je ona na Markovom trgu broj 2", poručio je Banskim dvorima šef Preporoda.


 

 

Vlada zagovara „in house" eutanaziju pomoćnih djelatnosti

 

Definiranje „in house" modela kao procesa „odumiranja" pomoćnih djelatnosti u javnom sektoru pokazuje Vladinu dugoročnu opredijeljenost da ove poslove u budućnosti u potpunosti privatizira.


(SDLSN, 23. rujna 2014.) Vladino okretanje „in house" modelu „učinkovitog upravljanja" pomoćnim djelatnostima u javnoj upravi, na način kako ga je predstavila potpredsjednica Vlade Milanka Opačić, predstavlja dugoročnu eutanaziju pomoćnih djelatnosti u sklopu državnih tijela i javnih ustanova.


Naime, zabrana zapošljavanja na pomoćno-tehničkim poslovima nije prezentirana kao mjera postizanja optimalnog broja zaposlenih na poslovima čišćenja, održavanja, pripreme obroka i sl., nego kao model odumiranja ovakvog načina obavljanja poslova „u kući" i njihovog postupnog prepuštanja vanjskim pružateljima usluga.


Međutim, „in house" model u praksi ne predstavlja tranzicijski model gašenja pojedinih djelatnosti unutar kuće, već njihov razvoj i racionalizaciju kroz poboljšanje upravljačke strukture, organizacije rada i ekonomičnije upotrebe ljudskih resursa koji obavljaju pomoćne djelatnosti.


Definiranje „in house" modela kao procesa „odumiranja" pomoćnih djelatnosti u javnom sektoru pokazuje Vladinu dugoročnu opredijeljenost da ove poslove u budućnosti u potpunosti privatizira.
U prvoj fazi „izmurle" bi čistačice i domari, a zatim računovodstveni i administrativni referenti, koje bi zamijenili „učinkoviti" privatni servisi, a javni sektor bi postao El Dorado za sklapanje velikih i malih poslova s privatnim ugovaračima.


Koalicijski partneri koji sada po dolasku na vlast dijele „samo" dužnosničke i rukovodeće pozicije u državnim tijelima, javnim ustanovama i državnim poduzećima, tada bi odlučivali tko bi i uz koju proviziju (ilegalnu ili legalnu političku donaciju) u iduće četiri godine mogao „pomesti" milijune kuna iz državnog proračuna.


I dok privatni sektor stalno ponavlja mantru da je javni sektor neefikasan zbog toga što nije u većoj mjeri privatiziran, okretanjem „pile naopako" dolazi se do jednako legitimnog pitanja bi li u privatiziranom javnom sektoru na prvom mjestu bile potrebe građana ili profit onih koji ju servisiraju?

 S. Kuhar

 

 


Utorak, 23.09.2014.

Usporeni outsorcing
Vlada kreće s provođenjem trećeg modela - "in house"

 


(LIDER, 23. rujna 2014.) Nakon što je Vlada odustala od klasičnog outsourcinga i spin-offa pratećih djelatnosti u javnom sektoru, Milanovićev uži kabinet, doznajemo, donio je načelnu odluku da se krene s provedbom trećeg modela nazvanog "in house", odnosno samostalnog poboljšanja efikasnosti unutar državnih institucija.


Točnije, Vlada planira provesti djelomični ili usporeni outsourcing, piše Jutarnji list.

 

-          Iduće godine oko 1000 ljudi ide u mirovinu, a postoji i određeni broj onih kojima se ne bi produljivali ugovori o djelu. Na njihova mjesta ne bi se zapošljavali novi ljudi na teret proračuna, nego bi se taj dio, ako postoji potreba, dao u outsourcing - pojašnjava naš izvor koji napominje da službena odluka još nije donesena, ali su se načelno složili svi partneri u Vladi.

 

To znači da će Vlada uskoro donijeti odluku o zabrani zapošljavanja novih djelatnika na poslovima čišćenja, pranja i peglanja, kuhanja, održavanja, prijevoza i zaštite. Na svakoj od 2300 institucija koje zapošljavaju 26.500 ljudi bit će da organizira posao na najbolji mogući način, bilo povećanjem efikasnosti unutar ustanove ili angažiranjem tvrtke izvana. 

 


23. 09. 2014.

Vlada kreće s provođenjem trećeg modela - 'in house'

 

Usporeni outsorcing
 


Lider/Jutarnji list

Nakon što je Vlada odustala od klasičnog outsourcinga i spin-offa pratećih djelatnosti u javnom sektoru, Milanovićev uži kabinet, doznajemo, donio je načelnu odluku da se krene s provedbom trećeg modela nazvanog “in house”, odnosno samostalnog poboljšanja efikasnosti unutar državnih institucija.

 

Točnije, Vlada planira provesti djelomični ili usporeni outsourcing, piše Jutarnji list.

 

- Iduće godine oko 1000 ljudi ide u mirovinu, a postoji i određeni broj onih kojima se ne bi produljivali ugovori o djelu. Na njihova mjesta ne bi se zapošljavali novi ljudi na teret proračuna, nego bi se taj dio, ako postoji potreba, dao u outsourcing - pojašnjava naš izvor koji napominje da službena odluka još nije donesena, ali su se načelno složili svi partneri u Vladi.

 

To znači da će Vlada uskoro donijeti odluku o zabrani zapošljavanja novih djelatnika na poslovima čišćenja, pranja i peglanja, kuhanja, održavanja, prijevoza i zaštite. Na svakoj od 2300 institucija koje zapošljavaju 26.500 ljudi bit će da organiziraposaona najbolji mogući način, bilo povećanjem efikasnosti unutar ustanove ili angažiranjem tvrtke izvana.

 

 


 

KOMPROMIS SDP-A I HNS-A

NEOBIČNO RJEŠENJE

 

Nakon odustajanja od outsourcinga i spin-offa Vlada ima novi, treći prijedlog

 

Autor: Goran Penić

Objavljeno: 23.09.2014. 

 

 ‘Previsoke troškove čišćenja u javnim službama riješit će prirodni odljev zaposlenika’

 

Nakon što je Vlada odustala od klasičnog outsourcinga i spin-offa pratećih djelatnosti u javnom sektoru, Milanovićev uži kabinet, doznajemo, donio je načelnu odluku da se krene s provedbom trećeg modela nazvanog “in house”, odnosno samostalnog poboljšanja efikasnosti unutar državnih institucija.

 

Točnije, Vlada planira provesti djelomični ili, kako nam je to rekao jedan izvor iz Vlade, “usporeni” outsourcing.

 

- Iduće godine oko 1000 ljudi ide u mirovinu, a postoji i određeni broj onih kojima se ne bi produljivali ugovori o djelu. Na njihova mjesta ne bi se zapošljavali novi ljudi na teret proračuna, nego bi se taj dio, ako postoji potreba, dao u outsourcing - pojašnjava naš izvor koji napominje da službena odluka još nije donesena, ali su se načelno složili svi partneri u Vladi.

 

To znači da će Vlada uskoro donijeti odluku o zabrani zapošljavanja novih djelatnika na poslovima čišćenja, pranja i peglanja, kuhanja, održavanja, prijevoza i zaštite. Na svakoj od 2300 institucija koje zapošljavaju 26.500 ljudi bit će da organizira posao na najbolji mogući način, bilo povećanjem efikasnosti unutar ustanove ili angažiranjem tvrtke izvana.

 

Primjer škole

 

Dakle, ako, primjerice, od pet spremačica u jednoj školi, dvije odu u mirovinu, ravnatelj će morati ili povećati standardnu površinu čišćenja za preostale tri spremačice ili će morati outsourcati dvije spremačice. U Vladi su nakon izračuna zaključili kako postoje značajne razlike kod poslova čišćenja u troškovima po satu rada i u površini. Prosječan trošak po satu čišćenja tako iznosi 39,52 kune, a po sektorima su razlike od 26,49 kuna do 86,51 kunu po satu. Po pojedinim organizacijama razlike su od 15,09 kuna po satu do čak 319,24 kune po satu. A površine po zaposlenome, ovisno o ustanovama, variraju od 324 metra četvorna do čak 3040 metara četvornih.

 

Nejasne uštede

 

- Na kraju smo se odlučili za ovaj model koji će također donijeti uštede. Sav novac koji bi se potrošio na plaće tih zaposlenika koji će otići prirodnim odljevom sada će ići ustanovama na račun usluge. To će se odnositi i na zdravstvo i na školstvo - kaže nam izvor iz Vlade.

 

Riječ je o modelu koji je od predložena tri bio zadnji o kojem se razmišljalo i koji kratkoročno donosi najmanje uštede. Potpuni outsourcing pratećih djelatnosti, računalo se, donio bi 700 milijuna kuna ušteda na godišnjoj razini, a spin-off oko 280 mil. kuna.

 

Za sada nije poznato koliko će model “in house” donijeti ušteda, ali dugoročno, smatraju u Vladi, to bi trebalo potaknuti veću efikasnost ujednačavanjem standarda, smanjenjem broja zaposlenih na državnom proračunu i boljom kvalitetom usluge. U Vladi također računaju da će usluga privatnog partnera biti puno jeftinija od dosadašnjih troškova na teret proračuna. Primjerice, prosječan trošak sata zaštite u outsourcingu je 25,63 kune, dok je državni gotovo dvostruko skuplji i iznosi 44,65 kuna po satu. S druge strane, u ovom modelu država ostaje poslodavac pa se i dalje bavi upravljanjem neosnovnim djelatnostima, a radnici zadržavaju sva stečena prava. Time se ide na ruku sindikatima koji su prikupili potpise za referendum protiv outsourcinga i spin-offa.

 

Ovaj model, kako doznajemo, prihvatljiv je i HNS-u, koalicijskom partneru u Vladi koji se nedavno oštro usprotivio i zaustavio već dogovoreni projekt osnivanja državne spin-off tvrtke.

 

Strah od referenduma

 

- Načelno, mi to podržavamo. To je puno bolja varijanta od spin-offa jer se postupno ide prema outsourcingu. Spin-off je prijetio da bude zapravo skuplji model, čime bi se efekt reforme poništio. Još ne znamo konkretne uštede, zato i nije donesena službena odluka - kažu nam u HNS-u.

 

Željko Stipić, čelnik sindikata Preporod, kaže da su oni od početka naglašavali da je to jedino razumno rješenje.

 

-          Sigurno ima anomalija u sustavu školstva jer se ne poštuje pedagoški standard. Negdje ima viška zaposlenih čistačica, a negdje manjka. Zanimljivo je kako je taj model sada, kada smo prikupili potpise, postao prihvaljiv, a o njemu se zapravo nikada ozbiljno nije razmišljalo - kaže Stipić.

 


KOMENTAR JUTARNJEG

Biološko rješenje umjesto reforme

 

Onako kako je Zakon o radu bio reformski kamen spoticanja za Vladu Jadranke Kosor, tako je projekt izdvajanja netemeljnih djelatnosti postao sinonim za slabašan reformski kapacitet Vlade Zorana Milanovića. Iako je Milanovićeva Vlada privatizirala brodogradnju i Croatia osiguranje, pokrenula restrukturiranja u HEP-u i HŽ-u, te privatizacijsko-monetizacijske procese u HAC-u, Croatia Airlinesu i HPB-u, nema sumnje da će dobrim dijelom biti percipiran baš kroz neuspjeh famoznog “outsourcinga”.

 

U tome ima pravde jer je ova vlast zakazala baš na “istočnom grijehu” neprovođenja reforme aparata državne i lokalne uprave te javnih službi, od čega je izdvajanje netemeljnih djelatnosti trebalo biti samo manji dio posla. Stoga će ovaj novi model za povećanje efikasnosti pratećih djelatnosti biti novi cinični marker za ocjenu reformskog kapaciteta ove Vlade - marker kojem je naziv “biološko rješavanje problema”. Filzofija je to koja kaže da se sve samo po sebi treba srediti dinamikom umirovljenja. (Frenki Laušić)

 


 

'U KUĆI'

Vlada uvodi novi model!

Jedna čistačica neće više čistiti 10 puta više od druge

 

AUTOR:
Romana Kovačević Barišić

 

Zapošljavanje ljudi u pomoćnim djelatnostima u državnoj i javnim službama Vlada će zabraniti, a od 1. siječnja 2015. u tim će ustanovama u pravosuđu, socijali, školstvu itd. dobiti novu stavku budžeta – za uslugu na tržištu.

 

– Time ćemo motivirati ustanove da umjesto novog zapošljavanja preraspodijele postojeće osoblje tamo gdje je to moguće ili pak, ako to ne mogu, uzimaju usluge izvana, od privatnika, i plate ih novcem s te stavke – objašnjava potpredsjednica Vlade Milanka Opačić. Neće to, spremno odvraća, biti novi izdatak za proračun jer oko tisuću ljudi koji rade u pratećim djelatnostima odlazi u mirovinu pa će se novac koji je išao za njihove plaće preusmjeriti u novu stavku.

 

Zakasnili pet mjeseci

 

– Nema, dakle, stresa ni za koga, nikome radno mjesto neće biti ugroženo jer prirodnim će se odljevom smanjivati broj ljudi, a novi se neće zapošljavati. Istina, tako će sve ići nešto sporije – kaže potpredsjednica. Sindikalist Željko Stipić iz školskog sindikataPreporod kaže da je ova mjera zakašnjela pet mjeseci jer je za Vladu tada ona bila najlošija.

 

– Sigurno je bolja od outsourcinga i spin-offa jer racionalnije poslovanje potrebno nam je na svim razinama u državi, pa i na pomoćnim poslovima. Nadam se samo da nije riječ o uvlačenju outsourcinga na mala vrata. Stoga nam je sada najvažniji referendum, neka građani kažu što žele – kaže Stipić. Nakon odustajanja od outsourcinga pa potom i od spin-offa, ova je Vladina reformska mjera dovedena u pitanje. Najnovijim pak modelom„u kući“ smirit će sindikalne strasti, a hoće li polučiti i uštede, vidjet će se – u predizbornoj godini.

 

Puno prostora za uštede

 

M. Opačić kaže kako ima puno prostora za uštede i povećanje učinkovitosti s obzirom na razlike u troškovima. Primjerice, prosječan je trošak po satu čišćenja 39,52 kuna, ali su razlike po sektorima od 26,49 kuna do 86,51 kuna po satu, dok su po pojedinim organizacijama razlike od 15,09 do 319,24 kune na sat. Uvelike variraju i razlike u površini za čišćenje pa tako neke čistačice čiste po 324, a neke po 3040 kvadrata.

 

Milanović je upitan i je li točno da je Vlada odustala od spin-off-ova u javnom sektoru.

 

– Vlada nije odustala od uvođenja reda u državu. Naravno, vodimo računa o tome da budu pošteđeni najslabiji, pa makar i zaposleni i to je cijelo vrijeme na vagi. Ništa nije Božji zakon – kazao je premijer.

 

Na pitanje jesu li opet popustili pritisku HNS-a jer su prvo bili "za" pa onda "protiv" kazao je:

 

– Ne, ne, ne. HNS je inače liberalna stranka koja se zalaže više od SDP-a za takve stvari. Nije to predizborna kampanja, izbori su za više od godinu dana. HNS je po prirodi stvari nešto skloniji takvim modelima, mi tu uvijek više gledamo socijalnu stranu. Ljude koji manje zarađuju. To su spremačice, kuharice. Trebate vidjeti kolike su moguće stvarne uštede i koliki je pritisak na ljude. Prema tome, ne da nije bilo pritiska HNS-a, nego je HNS zagovarao taj model. Cijelo vrijeme treba analizirati, i na neki način kalkulirate. I treba kalkulirati i na kraju donijeti odluku. I mi to radimo, za razliku od nekih prije nas – istaknuo je Milanović.

 

Na novinarsko pitanje je li točno da je Vlada odbila pomoć koju je navodnu uime NATO-a Hrvatskoj za poplavljena područja ponudila Kolinda Grabar-Kitarović, premijer Milanović je rekao da ne zna o čemu je riječ.

 

– Kampanja je, 'ajmo biti ozbiljni. Ljudi svašta u kampanji govore – rekao je on.

 

 


 

 

PROPADA UŠTEDA

NOVI PORAZ REFORMI U HRVATSKOJ

Vlada odustaje od poduzeća za sve čistačice u javnom sektoru

 

Autor: Goran Penić

Objavljeno: 16.09.2014.

 

Plan izdvajanja pratećih službi u državnom i javnom sektoru u posebno državno poduzeće blokiran je zbog razmimoilaženja u koaliciji.

 

Spin-off, outsourcing, nešto treće ili - ništa? Prema informacijama kojima raspolažemo, čini se da je još jedna spektakularno najavljivana Vladina reforma javnog sektora koja je trebala donijeti uštede od 280 do 700 milijuna kuna osuđena na propast.

 

Premda je Vlada službenu odluku o osnivanju megadržavnog poduzeća sa 24.000 zaposlenih i prihodima od tri milijarde kuna donijela još u lipnju, od projekta izdvajanja pomoćnih djelatnosti iz javnoga sektora još nema ništa i pitanje je hoće li se uopće osnovati nova spin-off tvrtka.

 

Podjele i u SDP-u

 

Točnije, kako sada stvari stoje, čini se da Vlada odustaje od bilo kakvog izdvajanja popratnih djelatnosti, i to u bilo kojem obliku (spin-off ili outsourcing). Naime, Hrvatska narodna stranka, kao najvažniji koalicijskipartner u Kukuriku Vladi, oštro se protivi osnivanju još jedna gigantske državne kompanije koja bi objednila sve prateće službe koje sada u 2300 ustanova zapošljavaju 13 tisuća čistačica, 4500 kuhara, 4300 domara i gotovo 1000 djelatnika na poslovina pranja i peglanja. HNS, kaže nam neslužbeno jedan istaknuti član, od početka se zauzimao za outsourcing.

 

- Što se nas tiče, outsourcing je prihvatljiv, ali razgovora o tome trenutno nema i nije nam upućen nikakav prijedlog kako bi izgledala ta spin-off tvrtka - rekao nam je taj visokopozicionirani HNS-ovac. Službeno, u HNS kažu da je njihov stav o tom pitanju već poznat, odnosno i Vesna Pusić i Ivan Vrdoljak već su javno kritizirali odluku o spin-off tvrtki.

 

U HNS-u su ustvrdili da očekuju prezentiranje pozitivnih efekata koje bi donijelo osnivanje takvoga jednog državnog mastodonta prije konačne odluke.

 

- Pretpostavljam da se do daljega i neće ići u tu priču zbog sindikalne inicijative za referendum o outsourcingu, jer se oni protive i spin-off tvrtki - izjavio je jedan HNS-ovac.

 

Pitanje izdvajanja pomoćnih djelatnosti iz javnog sektora tako je ponovno posvađalo koalicijske partnere, ali ne samo njih. I neki SDP-ovi ministri bili su za outsourcing. Jedan od njih rekao je kako se on zauzimao za outsourcing, ali je uži kabinet Vlade glasanjem odlučio drukčije.

 

Da je to pitanje, koje je još jednom podijelilo vladajuću koaliciju, isključivo političko potvrdio je i jedan od članova radne skupine koja je radila na projektu.

 

-          Blago je reći da sam razočaran. Cijeli projekt pripremljen je profesionalno. To što će se dalje događati isključivo je stvar politike - rekao je jedan član radne skupine.

 

Provjera potpisa

 

U Vladi pak tvrde da nikakva odluka još nije donesena, a potpredsjednica VladeMilanka Opačić, zadužena za taj projekt, nije odgovarala na naše pozive.

 

Osim sindikata koji su prikupili potpise za referendum protiv izdvajanja pomoćnih djelatnosti, i Hrvatska udruga poslodavaca kritizirala je model spin-off tvrtke. Davor Majetić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca, poslao je pritužbu Europskoj komisiji zbog činjenice da je Vlada odustala od reforme koja je trebala donijeti uštede u proračunu od 700 milijuna kuna. Inače, Odbor za Ustav jučer je odlučio Saboru predložiti da od Vlade zatraži provjeru potpisa prikupljenih u sklopu inicijative za raspisivanje referenduma o zabrani izdvajanja pomoćnih poslova u javnom i državnom sektoru.

 

Nakon toga, Vlada će od Ustavnog suda zatražiti provjeru referendumskog pitanja, a pojedini članovi Odbora, poput prof. Branka Smerdela, uvjereni su da će referendum o zabrani outsourcinga pasti na Ustavnom sudu.

 

 


Sukob dvaju modela

 

Outsourcing

Sve prateće službe, poput čišćenja, kuhanja, zaštitarskih službi u državnom i javnom sektoru, bile bi ponuđene privatnim tvrtkama.

 


 

Spin-off

Ovaj model predviđa osnivanje velikog državnog poduzeća u koje bi bili izdvojeni svi zaposleni u tim službama.

 




Outsourcing ili spin off najnovije vijesti


 

 

 

 

 

 

Srijeda, 17.09.2014.

(Narod.hr, 17. rujna 2014.) 

 

Jučerašnji medijski istupi predsjednika Vlade Zorana Milanovića i ministra financija Borisa Lalovca jasno su pokazali da Vlada taktizira oko pitanja izdvajanja pomoćno-tehničkih i netemeljnih djelatnosti iz javne uprave i, u stvari, čeka pogodan trenutak da nastavi s ovim procesom koji bi, uvjeravaju nas snagom ponavljanja ničim potkrijepljenih „argumenata”, proračunu uštedio od 700 milijuna kuna, smatraju u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

 

I dok premijer Milanović govori o brizi za ljude koji rade na najslabije plaćenim poslovima, ministar Lalovac govori o boljoj javnoj upravi ili nastavku procesa „outsourcinga” i svom nesudjelovanju u odluci o odustajanju od izdvajanja, navodi se u pripćenju SDLSN.

 

SDLSN navodi kako se pri tome računa na to da će javnost bespogovorno progutati jednadžbu prema kojoj je javna uprava – radnici zaposleni na pomoćnim poslovima = ušteda i efikasnija javna uprava.

 

“Oni koji se bave „outsourcingom” kao modelom organizacije rada i sami ukazuju na činjenicu da je u ovaj složeni proces najbolje ne ulaziti, ako je motiv za njegovu primjenu isključivo ušteda”, navode sindikalisti.

 

Što se veće efikasnosti sustava u kojima je proveden „outsourcing” tiče, tu se tek pojavljuju problemi, jer se „ušteđeno” u budućnosti često vraća s „kamatama” u obliku narušavanja razine kvalitete i učinkovitosti temeljne djelatnosti, upozoravaju u SDLSN.

 

Ovaj put nećemo iznositi primjere povećanja broja bolničkih infekcija i smrtnih slučajeva u bolnicama, već primjer američkog zatvorskog sustava u kojem je vođenje cijelih zatvorskih ustanova prepušteno privatnim tvrtkama, o kojem je u svom tjednom pregledu događaja u srpnju ove godine govorio i poznati američki komentator/komičar John Oliver na HBO-u, priopćili su.

 

Oliver je dokumentirano ukazao na praksu smanjenja broja zatvorskih čuvara i drugog osoblja koja je uzrokovala povećanje nasilja između pripadnika zatvorske populacije i većim brojem smrtnih slučajeva, pogoršanjem kvalitete obroka u kojima su pronađeni crvi i drugi „nutrijenti” pa čak i slučajeve upotrebe kuhinjskog šećera kao „antibiotika” u postoperativnom liječenju.Ukazao je i na praksu lažnog i zavaravajućeg oglašavanja kojom se privatne tvrtke u javnosti prikazuju kao socijalni partneri koji u zatvorskom sustavu teže rehabilitaciji i dobrobiti zatvorenika, dok istovremeno ulagačima ukazuju na sigurnost vlastitih dionica zbog visoke stope recidivizma među zatvorenicima i stalnom povećanju zatvorske populacije.

 

“Kad „outsourcing” postane predmet sprdnje komičara intelektualca stvar je već odavno otišla k vragu, ali nije zgorega pogledati kakvom sve „dobrobiti” može rezultirati kretenska logika da se nešto može obaviti bolje s manje zaposlenih, lošijim uvjetima rada i plaćama onih koji su predmet izdvajanja i „uštedama” koje dovode u pitanje kvalitetu javnog servisa čija su prateća djelatnost”, smatraju u SDLSN.

 

Netko će reći, to je Amerika, koda nas se to nikada neće dogoditi, navode u SDLSN te se pitaju ne liči li Hrvatska sve više na svoje zapadne “uzore”, čije recepte za uspjeh često nekritički i sama primjenjuje i nije li “outsourcing” jedan od takvih “čudesnih” lijekova. 

 


 

17. 09. 2014.

Sindikati ustraju na referendumu i ako Vlada odustane od spin-offa

 

 

(SLOBODNA DALMACIJA) Ako Vlada i odustane od spin-offa kao modela za izdvajanje pratećih službi u javnom sektoru, kako je to najavljeno u medijima, sindikati ostaju kod zahtjeva za provedbom referenduma za koji su prikupili više od 600.000 potpisa.



U Ministarstvu socijalne politike i mladih nisu danas htjeli komentirati napise da je zbog neslaganja između SDP-a i HNS-a Vlada odustala od spin-offa, odnosno izdvajanja pratećih službi u jednu državnu mega tvrtku.

 

U Ministarstvu su Hini neslužbeno potvrdili da je model spin-offa razrađen do kraja, a stvar je političke odluke hoće li se ići u to ili ne, dok iz Vlade, također neslužbeno, poručuju da su konzultacije još u tijeku, a konačna odluka nije donesena.

 

Moguće odustajanja od spin-offa za predsjednika Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu Preporod Željka Stipića je razuman potez, ali takva odluka ne može ništa promijeniti u pogledu zahtjeva sindikata iz javnog sektora za referendumom.

 

Ne postoje nikakvi ozbiljni pokazatelji da bi se outsourcingom ili spin-offom ostvarile bilo kakve uštede u državnom proračunu, već sve upućuje da bi se troškovi i povećali, tvrdi Stipić.

 

Vlada s odlukom da odustane od izdvajanja pratećih službi kasni četiri mjeseca, jer su potpisi prikupljeni, a na Vladi je da ih pregleda, provjeri i zbroji, te raspiše referendum kako je zatražilo 612.000 građana, poručio je Stipić.

 

Sindikati neće odustati jer su ih građani obvezali da ustraju na provedbi referenduma o donošenju zakona kojim će se trajno zabraniti bilo kakvo izdvajanje zaposlenih na čišćenju, pranju, prehrani, čuvanju i sl. iz javnih i državnih službi, ističe Stipić.

 

Koordinacija 17 sindikata predala je potpise za referendum za zabranu outsourcinga i spin-offa u Hrvatski sabor, a jučer je saborski Odbor za Ustav predložio provjeru valjanosti tih potpisa.

 

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša ocijenio je sukob vladajućih oko spin-offa kao "nastavak lutanja unutar vladajuće koalicije", čime se pokazuje da je to "čisto političko pitanje koje služi za međusobna prepucavanja koalicijskih partnera".

 

Sindikati su cijelo vrijeme zagovarali zadržavanje postojećeg modela organizacije posla tehničkih službi unutar javnog sektora, kaže Pleša koji tvrdi kako tome u prilog govore iskustva zemalja zapadne Europe u kojima se provodi "insourcing", odnosno svi izdvojeni poslovi vraćaju se u javni sektor.

 

Predsjednica Koordinacije uslužnih djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Ines Vodanović već je ranije izrazila nezadovoljstvo Vladinim odustajanjem od outsourcinga, tj. izdvajanja pratećih djelatnosti u privatne tvrtke, upozorivši kako bi formiranje državne mega tvrtke s 24.000 zaposlenih i tri milijarde kuna prihoda imalo katastrofalne posljedice za tržište.

 

Stoga je odluku o izboru spin-off modela ocijenila nepromišljenom i štetnom, pogotovo jer bi mogla izravno ugroziti oko 6.000 radnih mjesta u privatnim tvrtkama koje se bave tim djelatnostima.

 


Četvrtak, 18.09.2014.

Može li se uštedjeti outsourcingom ili spin offom u javnom sektoru?

 

 

(HRT) Odustaje li Vlada od spin offa? Je li u pitanju strah od referenduma ili strah od izbornog neuspjeha? A možda zaista bez privatizacije nema uštede? Taj odgovor danas nismo dobili od predstavnika Vlade koja je poslijepodne odlučila ne sudjelovati u emisiji HTV-a Otvoreno.

 

Ne tako davno uvjeravali su nas kako ćemo prelaskom 20.000 ljudi iz javnog u privatni sektor uštedjeti 700 milijuna kuna. Zatim su se dosjetili spajanja pomoćnih djelatnosti u javno megapoduzeće, a onda navodno odustali od svega.

 

Vlada je izračunala uštedu od 700 milijuna kuna od outsourcinga (izdvajanja) nekih djelatnosti u zdravstvu. Ne znamo na temelju čega su to izračunali. Po našoj računici ne bi bilo uštede. Doveli bi u poziciju radnike i u opasnost zbog kojega zdravstvo postoji - pacijenta. Spremačice ne zovem spremačicama nego djelatnicama u odjelu za higijenu, rekla je predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek.

 

Nemam ništa protiv privatnika, ali ću se boriti da u javno zdravstvo ne uđe privatluk. Tko može kuhati 50 dijeta, boriti se protiv hospitalnih infekcija. Mi smo javno dobro. Mi smo osjetljivi. Ljudi nemojte se igrati. Naša hrana je terapija za pacijenta, bila je odriješita Avberšek.

 

KBC Zagreb je imao praonicu u outsourcingu. Mi smo bolnica, ne možeš bilo kako prati i bilo kako dostavljati veš. Ravnateljica je ustanovila i rekla javno na Hrvatskom radiju da je outsourcing skuplji, da je posteljina koju koristi pacijent više zamazana nego čista. Kada je istekao ugovor, jer se ne može raskinuti, bolnica je uzela praonicu u svoju vlastitu režiju. Najjeftinije je kad se radi u vlastitoj režiji i kad se to može kontrolirati, navela je primjer Avberšek.

 

Predsjednik Odbora za financije HDZ-a Tomislav Ćorić rekao je da ušteda ne bi bila 700 milijuna kuna. Uštede bi bile znatno manje. Potpuna je neujednačenost stavova, dugo vremena se jedno rješenje nameće javnosti, a onda dio koalicijskih partnera odustane od toga. Tom problemu treba pristupiti dubokom analizom efekata, a to nije ovdje učinjeno, rekao je. HDZ je načelno za outsourcing, ali u ovom slučaju konkretno ne. Radi se o gospođama od 45 do 50 godina života koje bi ostale bez posla. Višak na tržištu rada. Gdje s njima, prekvalifikacija, nezaposlenost će rasti, opet će završiti na teret države. Problemu treba šire pristupiti, smatra Ćorić.

 

Analizu o uštedi nisam vidio. U odnosu na ukupni trošak od 3,7 milijardi uštediti 20% nije nemoguće jer se u tržišnoj utakmici može uštedjeti u odnosu na javnu tvrtku, iznio je svoje mišljenje poduzetnik i zagovornik slobodnog tržišta Davor Huić.

 

Iza efikasnosti je da dobijete više za manje. Ušteda u nabavi, reorganizaciji ljudstva, ukidanju praznog hoda. U tržišnoj utakmici kompanija cijena neke usluge može se bolje definirati, a onda i smanjiti, smatra.


 

 
Srijeda, 17.09.2014.

Izjava dana: 'Imam ministra koji negira sindikalnu stečevinu'

 

 

(HRT) Ma ne da to nije prihvatljivo, nego se meni prvi puta događa da imam jednog ministra, ja ću se usuditi reći da on negira sindikalnu stečevinu, to je kolektivno pregovaranje, izjavila je predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek u emisiji Hrvatskog radija "Izaberi zdravlje".

 

Naime, ministarstvo zdravlja i HZZO predlažu individualne ugovore za liječnike u bolnicama kao što ih imaju liječnici primarne zdravstvene zaštite te ne odustaju ni od ideje nagrađivanja i kažnjavanja liječnika. Sindikati su sve to žestoko odbacili.

 




Vijesti_Slobodna Dalmacija_02.07.2014.
Vijesti_Slobodna Dalmacija_02.07.2014.



Objavljeno 02.07.2014. u 23:03

 

OUTSOURCING NA DJELU

 

KBC Zagreb unajmio privane čistačice za 1,5 milijuna kuna

 

 

Bolnica u sanaciji troši na skupe ugovore s privatnicima

 

 

Usred teške financijske krize u zdravstvu i sindikalne borbe protiv najma privatnih usluga čišćenja bolnica, KBC Zagreb unajmio je usluge čišćenja privatne tvrtke “Adria grupa” za milijun i pol kuna za godinu dana, a postojeće bolničke spremačice već su u utorak premještene na druge odjele, iako im prethodno nisu izmijenjeni ugovori o radu, niti je odluku odobrilo Radničko vijeće i sindikati koji smatraju da je broj bolničkih spremačica na odjelima dovoljan.

 

 

Informaciju nam je potvrdila sindikalna povjerenica Samostalnog sindikata u zdravstvu i socijalnoj skrbi Tanja Leontić.



Prema njezinim riječima, postupanje Sanacijskog vijeća i sanacijskog upravitelja bolnice potpuno je nezakonito, a Uprava tjednima ignorira dopise u kojima je sindikat upozoravao da usluge čišćenja odjela onkologije i pedijatrije ne može preuzeti privatnik, jer se radi o uvjetima rada za koje spremačice trebaju biti posebno educirane.

 

 

‘Stare’ obučavaju ‘nove’

 

 

Neslužbeno se doznaje da je tridesetak spremačica “Adria grupe”, čije su usluge iznajmljene u ponedjeljak, došlo u KBC Zagreb kako bi ih bolničke spremačice educirale kako se čiste odjeli pedijatrije i onkologije.

 

 

Nakon toga je radnicama bolnice naređeno da odu na druge odjele, iako im ugovori prethodno nisu izmijenjeni.



- Sanacijski upravitelj napokon me je primio na razgovor, ali su odbili sve moje primjedbe kao neosnovane. Oni smatraju da Radničko vijeće ne mora biti konzultirano, a ja tvrdim da mora, jer ovdje mora doći do izmjene ugovora o radu kroz institut otkaza s ponudom izmjene ugovora o radu, budući da svakoj radnici u ugovoru točno piše na kojoj klinici radi. O tome, na koncu, ovisi i iznos njezine plaće koja je drugačija za spremačicu na odjelu nuklarne medicine i za spremačicu na npr. kirurgiji, pedijatriji, onkologiji... Ono što sada mogu napraviti je da savjetujem radnice da ništa ne potpisuju, nadajući se da će Radničko vijeće ustanove odbiti prijedlog Sanacijskog vijeća koji je nepromišljen i protivan stavovima Vlade prema korištenju usluga privatnika za čišćenje bolničkih odjela - kazala je Leontić.



Leontić dodaje da nije mogla saznati je li i pod kojim uvjetima potpisan ugovor s tvrtkom “Adria grupa”.

 


Upravi tvrtke poslali smo molbu da komentira ovu situaciju, no do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor, kao ni od sanacijskog upravitelja KBC-a Zagreb Zlatka Giljevića.



Leontić se pita i kako je moguće da bolnica koja je u sanaciji odobrava trošak od milijun i po kuna za čišćenje koje već obavlja dovoljan broj zaposlenih spremačica.



- Dobila sam odgovor da je Sanacijsko vijeće ovo odobrilo još u prosincu 2013. godine, a da je natječaj uredno proveden u ožujku 2014. godine, iako je trebao biti poništen na zahtjev tadašnjeg ministra Ostojića. No, koji je rezon i dalje ne shvaćam - kaže sindikalna povjernica, dodajući da je KBC Zagreb ovime usred krize i de facto zaposlio novih trideset spremačica privatne tvrtke.

 

 

Sinikat: Nečuveno

 

 

- Sindikat je izričito protivan svemu iz razloga što govorimo o javnom zdravstvu, a podržavamo zapošljavanje privatnika - kazala je Leontić.



Sindikat je u ranijim dopisima upućenim vodstvu KBC-a Zagreb posebno upozoravao na opasnost od kontakta sa citostaticima prilikom prikupljanja prljave i infektivno kontaminirane posteljine, problem bioloških izlučevina i ostalog medicinskog otpada; na kontakt s bolesnicima koji su na kemoterapiji i zračenju i koji su imuno-kompromitirani, kontakt s teško oboljelom djecom, potrebu poznavanja primjene svih mjera karantene u slučaju pojave zaraznih bolesti ili epidemija na odjelima, itd.



- To su sve iznimno bitne stavke. Ako je potpredsjednica Vlade Milanka Opačić shvatila što znači uzimati privatne djelatnike na delikatne odjele, onda su to trebali shvatiti i sanacijski ravnatelj i vijeće najveće bolnice u zemlji. Pitam se trebaju li se poštovati odluke koje dolaze iz samoga vrha Vlade ili više ništa nije važno. Pored svega, sindikalna povjerenica danas nije mogla dobiti odgovor je li s privatnom tvrtkom koja počinje raditi u bolnici uopće sklopljen ugovor, što je nečuveno, kratko je komentirala predsjednica SSZSSH-a Spomenka Avberšek.

 

NATAŠA ŠKARIČIĆ

 


OUTSOURCING IDE DALJE

Najveći bolnički centar u Hrvatskoj ignorira Milanku Opačić?!

 

 

 

Iako je bivši ministar zdravlja Rajko Ostojić još u travnju rekao: Ništa od outsourcinga u zdravstvu, da bi dva mjeseca kasnije od outsourcinga odustala i potpredsjednica Vlade Milanka Opačić, toga se, prema riječima šefice Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenke Avberšek, ne pridržavaju u najvećoj bolničkoj ustanovi u Hrvatskoj – KBC-u Zagreb

 

Ona tvrdi za tportal da sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb Zlatko Giljević sklapa novi ugovor s privatnikom za usluge čišćenja Klinike za onkologiju, Klinike za pedijatriju i Klinike za očne bolesti.


Ugovor će, tvrdi, biti potpisan 1. srpnja i to s tvrtkom Adria Grupa koja će godišnje dobivati 1,5 milijuna kuna za taj posao.



'Naše educirane spremačice biti će premještene u Petrovu i na Šalatu. One su bile dodatno educirane za rad na osjetljivim odjelima poput onkologije ili pedijatrije. Kada je tamo karantena, onda ni roditelji ne smiju blizu', tvrdi Avberšek. U KBC-u Zagreb novi su odjeli otprije outsourcani, a Avberšek se pita kako je moguće da Giljević ne poštuje odluku potpredsjednice Vlade. 'Netko je to morao odobriti', kaže aludirajući na Ministarstvo zdravlja u kojem sjedi novi ministar Siniša Varga. Iz Ministarstva pak doznajemo da će Varga tražiti dokumentaciju i izvješće od Giljevića kako bi bio upoznat sa situacijom. Uz to će mu Giljević podastrijeti usporedbu troškova čišćenja tih odjela s i bez outsourcinga.

 

Ogorčena je jer je sindikalna povjerenica tražila od Giljevića očitovanje o novom ugovoru 23. lipnja, no nije ništa odgovorio. 'Mene samo zanima tko je dao zeleno svjetlo za ovo i pitanje je zašto educirani kadar djelatnica za higijenu gubi radno mjesto i premješta se i zašto se ne poštuje odluka Vlade, a to je da se odustaje od outsourcinga', zaključuje.



Iako je potpredsjednica Vlade Milanka Opačić rekla da se odustaje od outsourcinga te se prihvaća model spin offa, nema zakonske, obvezujuće odredbe kojom bi bolnicama moglo biti zabranjeno angažiranje privatnih tvrtki za čišćenje. Giljević je to očito shvatio samo kao preporuku koja ne obavezuje.



Iz KBC-a Zagreb nam samo šturo kažu da je 'još jednom bio proveden postupak javne nabave za jednogodišnju uslugu čišćenja istog prostora, a zatim i postupak okončan okvirnim sporazumom na vrijeme do četiri godine'.



'Nakon što je utvrđena potreba čišćenja dodatnog novootvorenog prostora na lokacijama KBC-a Zagreb, iz navedenih razloga objavljeno je javno nadmetanje za nabavu jednogodišnje usluge tog dodatnog prostora. Ta usluga ne dovodi u pitanje prava postojećih zaposlenika koji i dalje održavaju čistoću u ostalim prostorima KBC-a Zagreb', zaključuju.

 


 

Objavljeno: 20.03.2014.

 |  Media Servis |  

 

KBC ZAGREB PRVI NA UDARU

Raspisan natječaj za outsourcing, Ministarstvo zdravlja negira!

 

 

Nakon što je ministar zdravlja Rajko Ostojić u intervjuu za Media Servis najavio da outsourcinga u bolnicama do daljnjeg neće biti, oglasio se Samostalni sindikat zdravstva. Zanima ih kako je moguće da KBC Zagreb onda raspisuje novi natječaj za outsourcing, no ministar tvrdi kako u spomenutom slučaju nema ništa sporno...

 

''Apsolutno nema straha od privatizacije zdravstva. Dakle, definitivno outsourcing nam nije prioritet'',rekao je Ostojić.

 

Potvrda resornog ministra za Media Servis nije promakla Samostalnom sindikatu zdravstva. Tim više predsjednicu Spomenku Avberšek iznenadilo je saznanje da u KBC-u Zagreb ide novi natječaj, uz postojeći za outsourcing u novoizgrađenom dijelu. Pita se kako je to moguće nakon posve suprotne odluke radne skupine Vlade prije tjedan dana.

 

''Ako se raspisuje novi natječaj, to znači da sanacijski upravitelj ili nije upoznat s odlukom koordinacije ministara ili se oteo kontroli pa provodi samovolju'', smatra Avberšek.

 

Sasvim suprotnu informaciju ima ministar Ostojić. ''Po meni dostupnim informacijama, radi se o starom ugovoru, proširenom sa dijelom novih zajedničkih prostorija. Ali pričekajte da donesemo konačnu odluku, da vidimo uvjete natječaja'', rekao je Ostojić.

 

Napominje da sanacijska uprava prema godišnjem planu nabave ima zakonsku obvezu, uz ostalo, obnavljanja postojećih ugovora ili nove ugovore, uključivo i ovaj o outsourcingu. Plan nabave je napravljen krajem prošle, a započet početkom ove godine. Sanacijski upravitelj Zlatko Giljević napominje kako se ne radi o outsourcanju, već proširenju postojećeg ugovora za čišćenje zbog umirovljenja spremačica.

 

''Jednostavno smo jedan dio koji je ostao nepokriven u tom natječaju proširili na nešto što već imamo od 2008. godine. Znači, ne radi se o nikakvom novom natječaju, niti nečem protivnom nekim odlukama ili naputcima. Sindikat i radničko vijeće znaju da je to tako kod nas na Rebru već šest godina. Apsolutno se ne radi ni o čemu novome. Normalno, kako odluči Vlada i ministarstvo, hoće li se ili ne ići u outsourcing, sukladno tome ćemo i postupiti'', rekao je sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb.

 

Ostojić poručuje kako će se ovaj i svi drugi natječaji prilagoditi novoj odluci Vlade.

 

''Neke bolnice imaju usluge outsourcinga već nekoliko godina i moraju svake godine ponoviti natječaj. Tako je natječaj pušten i na KBC-u na Rebru. Sljedeći tjedan očekujem analizu tog natječaja, ali ključna poruka je za sve bolnice - više se ne ide u outsourcing'',ponavlja ministar zdravlja.

 

Avberšek odluku pozdravlja, a očekuje da je poštuju i privatni poslodavci, jer mora se, kaže, znati tko vlada sustavom.

 

''I ako je Vlada odlučila da nema outsourcinga, ti ravnatelji ili neka odu sami kada zgriješe ili ih se jednostavno mora maknuti. Moramo znati, jer to je preodgovorna djelatnost u odnosu na pacijente. Ako se ne uvažavaju pogubni rezultati ulaska privatluka na bolničke odjele, onda ne znam više kojim argumentima to obrazlagati'', zaključuje Avberšek.

 


 

Bez reforme

Vanjske čistačice dobre za Rebro, ali ih Vlada za ostale odgađa

 

 

Sanacijski upravitelj Rebra Zlatko Giljević tvrdi da je kvaliteta čišćenja ista, a privatne ga tvrtke obavljaju za upola manje novca.

 

Autor:
Marina Šunjerga

 

 

Vladina radna skupina za reforme odustala je od brze primjene izdvajanja djelatnosti čišćenja iz zdravstvenog sustava. Odluka da se čistačice iz zdravstva počnu izdvajati tek nakon realizacije aktivnosti iz master plana donesena je protekli tjedan, a upućeni kažu da jeVlada popustila pred velikim pritiskom koji su izvršili sindikati zaposlenih u zdravstvu.

 

Privatne tvrtke udružene pod kapom HUP-a zatečene su takvom odlukom jer bi “outsourcing” donio velike uštede i poboljšanje standarda pa i ulaganja od 100 milijuna kuna.

 

Pritisak sindikata

 

Sindikati su tjednima prije odluke javnost uvjeravali da privatnici nisu u stanju čistiti bolnice, a Vlada je očito prihvatila njihov argument jer je u obrazloženju odluke o odustajanju od brzog “outsourcinga” navedeno da je zdravstvo “specifična djelatnost”. I dok se Vlada povlači pred kritikama, KBC Rebro objavio je natječaj za čišćenje novog dijela bolnice. U tom natječaju piše da je procijenjena vrijednost nabave oko 1,5 milijuna kuna.

 

– Ne primjećujem razliku između čišćenja bolničkih službi i agencija, osim onu financijsku jer agencije isti posao obavljaju jednako kvalitetno, ali uz dvostruko nižu cijenu – poruka je sanacijskog upravitelja primarijusaZlatka Giljevića koji podržava “outsourcing”.

 

Ne idu u operacijske sale

 

U privatnim tvrtkama izračunali su da cijena koju postavlja Rebro nije isplativa i upozoravaju da se pri natječajima treba voditi računa o tome da se ne nameće dampinške cijene, ali Giljević tvrdi da je cijena procijenjena na temelju ponuda s lanjskog natječaja.

 

– Trećinu bolnice čiste privatne agencije, a dvije trećine površine, prvenstveno sale i odjele intenzivne njege, čiste naši djelatnici – kaže Giljević i objašnjava da se izdvajanje službi u njegovoj bolnici radi postupno. Umjesto da zapošljavaju nove ljude u službi čišćenja, one koje odlaze u mirovinu mijenjaju uslugama privatnih tvrtki.

 

 


Koje će se mjere i projekti provoditi?

Izdvajanje nezdravstvenih djelatnosti iz nadležnosti bolnice

 

Bolnice u Republici Hrvatskoj imaju gotovo 48.000 zaposlenika, od čega je 30 % (14.139) nezdravstvenih djelatnika.

 

Kako bi se unaprijedilo upravljanje troškovima bolnica, Ministarstvo zdravlja je pokrenulo izradu detaljne analize stanja i međunarodnih iskustava kao podloge za prijedlog buduće organizacije nezdravstvenih djelatnosti unutar sustava zdravstva, uključujući i mogućnost njihova izdvajanja.  



Analiza triju ključnih nezdravstvenih aktivnosti u bolnicama koje su izravno povezane s pružanjem zdravstvene njege te koje imaju najveći utjecaj na sigurnost pacijenata i kvalitetu usluge – prehrana, čišćenje i pranje rublja – pokazala je značajne varijacije u troškovima između pojedinih bolnica. Tako se ukupni trošak prehrane, čišćenja i pranja kreće od 91 do čak 228 kuna dnevno. Tako velike razlike između pojedinih bolnica ukazuju na problem niske učinkovitosti nezdravstvenih djelatnika, ali i na problem upravljanja istima. Analizom je istodobno utvrđeno i da hrvatske bolnice imaju vrlo ograničeno ili nepostojeće iskustvo vanjskog ugovaranja (outsourcinga) ključnih nezdravstvenih djelatnosti. 



Međunarodna iskustva pokazuju da je reorganizaciju nezdravstvenih usluga moguće provesti paralelno u nekoliko smjerova: unapređenjem produktivnosti, odnosno efikasnosti vlastitog osoblja unutar bolnica, konsolidacijom usluga u nezavisna poduzeća unutar javnog sektora (spin-off entitet) ili izdvajanjem nezdravstvenih djelatnosti preko javnih natječaja (outsourcing). 



Temeljem napravljenih analiza, koje su preduvjet donošenja odluke o budućoj organizaciji nezdravstvenih djelatnosti, utvrđena je nužnost pripreme nacionalnih specifikacija usluga nezdravstvenog sektora, što će omogućiti mjerenje učinkovitosti i kvalitete usluga po jednakim parametrima u svim bolnicama u kojima usluge obavljaju djelatnici javnog sektora, kao i ujednačenost kriterija za ugovaranje i mjerenje kvalitete usluga vanjskih dobavljača. 



Ministarstvo zdravlja će u suradnji s ostalim resorima prilikom konačne odluke o reorganizaciji i mogućem izdvajanju nezdravstvenih djelatnosti voditi računa o usklađenosti i sinergijskim učincima s ostalim projektima unapređenja zdravstva.

 


28. 04. 2014.

Vladin plan reformi javne uprave: Na udaru čistačice, kuhari, vozači i osiguranje!

 

Piše: E.M., Media servis, Hina



(Index.hr) VLADAJUĆI su izabrali outsourcing: izdvajanje neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru poput čišćenja, pripreme hrane i pića, zaštite i prijevoza. Izdvajanje pratećih djelatnosti dio je reformskih i drugih mjera fiskalne konsolidacije.



"Želimo dogovor triju strana - sindikata, poslodavaca i Vlade", istaknula je uvodno potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić. Reforme su nužne, brojne su i u kratkom roku jer smo naslijedili potpuno neuređen sustav, poručila je.

 

Neosnovne djelatnosti koštaju puno, a cilj je - ušteda. Takozvani 'outsourcing' zasada neće obuhvatiti zdravstvo. Provedena analiza pokazuje značajne razlike u troškovima rada i standardima. Državi je važno to ujednačiti i naći moderne mehanizme za pozitivne promjene. Radnicima se jamče sva prava, odluku će donijeti Vlada, temeljem podataka i konzultacija sa svim stranama.

 

Država godišnje na čišćenje, glačanje, kuhanje, održavanje, prijevoz i zaštitu potroši 3,4 milijarde kuna bez režijskih troškova

 

Analizom je utvrđeno da će 2.300 subjekata, proračunskih korisnika biti obuhvaćeno projektom outsourcinga.

 

Tako primjerice država godišnje na čišćenje, glačanje, kuhanje, održavanje, prijevoz i zaštitu potroši 3,4 milijarde kuna bez režijskih troškova. Na poslovima tih neosnovnih djelatnosti zaposleno je 26,5 tisuća ljudi.

 

Čišćenje godišnje košta 950 milijuna kuna, hrana i piće 995 milijuna, održavanje oko 975 milijuna, pranje i peglanje 116 milijuna kuna, prijevoz 280 milijuna, a zaštita 180 milijuna kuna.

 

Država na poslovima čišćenja ima zaposleno 13.763 ljudi koji čiste 8,9 milijuna metara kvadratnih. Na njihove plaće godišnje ode oko 950 milijuna kuna.

 

Točan popis sektora i djelatnosti očekuje se u svibnju ili lipnju. Od 'outsourcinga' ne bismo trebali strahovati jer će se pružanje usluga itekako nadzirati, uvjeravaju vladajući. Na natječajima će moći sudjelovati i tvrtke u državnom vlasništvu.

 

Opačić dodaje da pored outsourcinga, još uvijek nisu odbačene druge dvije opcije - poboljšanje efikasnosti unutar institucija javnog sektora i osnivanje "spin-off entiteta" to jest tvrtke u javnom vlasništvu stvorene na temelju izdvojene gospodarske cjeline.

 

A na novinarsko pitanje ministru financija Slavku Liniću kako se njegovo Ministarstvo nosi sa slučajem Čavlović-Smiljanec i Poreznom upravom, Linić je, pokazujući na svoju figuru kratko dometnuo kako se svaki dan nosi sa sto kilograma.

 

"Ovo je đavolski savez HUP-a i Vlade"

 

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša pak smatra da je Vlada već donijela političku odluku o outsourcingu, ali kaže kako nije siguran da je to ispravan smjer. "Isticanje privatnog sektora kao nečeg što je najefikasnije samo po sebi nije prihvatljivo", kaže Pleša.

 

Čelnik Sindikata Preporod Željko Stipić puno je oštriji. On smatra da je na djelu "đavolski savez Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Vlade", koji je izravno usmjeren protiv interesa radnika. Stipić drži kako bi outsourcing donio smanjenje cijene rada, a potom otpuštanja te da sindikati na temelju vlastitih iskustava ne mogu vjerovati ni Vladi ni poslodavcima.

 

S druge strane, predsjednica Koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti (HUP) Ines Vodanić ističe da bi članice Koordinacije u slučaju preuzimanja zaposlenika javnog sektora, to učinile uz poštovanje njihovih prava u razdoblju od jedne do pet godina.

 


Utorak, 29.04.2014.

"Prijedlog o outsourcingu je glup i njime se neće uštedjeti"

 

Očito se radi o sprezi pojedinaca iz izvršne vlasti s interesima privatnog kapitala, rekao je Lesar. Ne vidi kako bi prava ostala ista te kaže da je to mutni prijedlog.

 

(24sata, 29. travnja 2014.) Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar komentirao je danas u Rijeci inicijativu predsjednika Josipovića o potrebi nacionalnog konsenzusa oko najbitnijih reformi u Hrvatskoj, lokalne i regionalne samouprave, mirovinskog i zdravstvenog sustava. 


- Sve tri teme su izuzetno značajne i u pravu je kada kaže da će realizacija eventualnog konsenzusa trajati najmanje dva mandata jedne vlasti. Međutim, da bi se do takvoga konsenzusa došlo, inicijativu mora prihvatiti parlamentarna većina, odnosno hrvatska Vlada. Premijer Milanović do sada se nije očitovao o toj predsjednikovoj inicijativi, iz čega se da zaključiti da ne prihvaćaju ili ne podržavaju takav prijedlog, pa bi na tragu inicijative predsjednika bilo jako dobro da on iskoristi svoje ustavne ovlasti i predloži sjednicu Vlade na kojoj bi se ova njegova inicijativa razmotrila i da Vlada i vladajuća većina u Parlamentu pozovu parlamentarne stranke na postizanje dogovora o gradnji tog trećeg konsenzusa - kazao je Lesar iznoseći ujedno i stav Hrvatskih laburista.


- Nećemo i ne možemo prihvatiti dosadašnju praksu pozivanja na konsenzus tako da netko oblikuje nekakav prijedlog i u Sabor kaže - mi sad pozivamo na konsenzus - rekao je Lesar dodavši da je početak razgovora moguć, pod uvjetom da oni koje se poziva na konsenzus sudjeluju u dogovaranju i kreiranju zajedničkog konsenzusa. Komentirao je i jučerašnji prijedlog ministrice Milanke Opačić o outsourcingu u javnim i državnim službama. 


- To je glup prijedlog, jer se na tome ne može uštedjeti, i uz tvrdnju da će zaposlenima ostati ista prava, da će država uštedjeti, a privatnik zaraditi. Očito se radi o sprezi pojedinaca iz izvršne vlasti s interesima privatnog kapitala, koji sa zahtijevanjem outsourcinga ne žele ništa drugo, nego otvoriti novo područje privatnog poduzetništva i inicijative na teret poreznih obveznika. Naravno, dobro i racionalno gospodarenje resursima unutar državne i javne uprave je moguće i na tim pobočnim tehničkim poslovima. Ne vidimo načina kako bi privatni sektor bio zainteresiran za to područje da materijalna prava zaposlenih ostanu ista, da se cijena ne poveća, a da oni pri tome nemaju zaradu. Radi s o mutnom prijedlogu, koji ima ishodište u privatnim interesima pojedinaca koji imaju snažan utjecaj na pojedine članove ove Vlade - zaključio je Lesar.

 

 


Ponedjeljak, 28.04.2014.

OPREČNA STAJALIŠTA 

Treba li nam outsourcing u javnom sektoru

 

Milanka Opačić smatra da je prelazak zaposlenih koji se ne bave osnovnom djelatnošću ustanova u kojima su zaposleni, kod novog, čitaj privatnog, poslodavca, najracionalnije rješenje za smanjenje troškova.

 

(Novilist.hr, 28. travnja 2014.) Današnja konferencija o modelima učinkovitog upravljanja neosnovnim djelatnostima u javnom sektoru, potvrdila je oprečne stavove poslodavaca, sindikata i Vlade o outsourcingu odnosno izdvajanju pratećih djelatnosti u javnom sektoru.

 

Ta je mogućnost otvorena i njoj Vlada intenzivno razmišlja, uz privremeni izuzetak zdravstva, potvrdila je na konferenciji potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić.

 

Ona smatra da je prelazak zaposlenih koji se ne bave osnovnom djelatnošću ustanova u kojima su zaposleni, kod novog, čitaj privatnog, poslodavca, najracionalnije rješenje za smanjenje troškova.

 

Naglašava da bi takvi radnici prelaskom kod novog poslodavca očuvali radna mjesta i prava iz radnog odnosa. Podsjeća da smjernice Europske unije omogućuju zaštitu njihovih prava u razdoblju od jedna do pet godina.

 

Vlada, odnosno državni proračun, pritom ostvaruje uštede na materijalnim izdacima između 10 i 30 posto u odnosu na današnje, a to bi na godišnjoj razini bilo približno 700 milijuna kuna, kaže Opačić.


Dodaje da pored outsourcinga, još uvijek nisu odbačene druge dvije opcije - poboljšanje efikasnosti unutar institucija javnog sektora i osnivanje »spin-off entiteta« to jest tvrtke u javnom vlasništvu stvorene na temelju izdvojene gospodarske cjeline.

 

Prema Vladinom planu, odluka o izboru modela očekuje se u svibnju ili lipnju.

 

Ministar obrazovanja, znanosti i sporta Željko Jovanović podsjeća da se za neosnovne djelatnosti u javnom sektoru izdvaja 3,4 milijarde kuna godišnje. Ako samo dio uštede od 700 milijuna kuna uložimo u povećanje kvalitete obrazovanja i znanosti, dugoročne prednosti outsourcinga su ogromne, dodaje.

 

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenikaBoris Pleša pak smatra da je Vlada već donijela političku odluku o outsourcingu, ali kaže kako nije siguran da je to ispravan smjer. »Isticanje privatnog sektora kao nečeg što je najefikasnije samo po sebi nije prihvatljivo«, kaže Pleša.

 

Čelnik Sindikata Preporod Željko Stipić puno je oštriji. On smatra da je na djelu »đavolski savez Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Vlade«, koji je izravno usmjeren protiv interesa radnika. Stipić drži kako bi outcourcing donio smanjenje cijene rada, a potom otpuštanja te da sindikati na temelju vlastitih iskustava ne mogu vjerovati ni Vladi ni poslodavcima.

 

S druge strane, predsjednica Koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti (HUP) Ines Vodanić ističe da bi članice Koordinacije u slučaju preuzimanja zaposlenika javnog sektora, to učinile uz poštovanje njihovim prava u razdoblju od jedne do pet godina.

 

Prema danas predstavljenoj studiji o troškovima pratećih djelatnosti u institucijama javnog sektora, usluge među kojima su čišćenje, održavanje, pranje i peglanje, kuhanje, prijevoz i zaštita, opterećuju državni proračun s 3,4 milijarde kuna godišnje (bez režijskih troškova) i zapošljavaju 26.500 ljudi.

 

Najveći trošak od 995 milijuna kuna odnosi se na pripremu hrane i pića, 975 milijuna kuna godišnje košta održavanje, a 950 milijuna kuna čišćenje. Troškovi prijevoza dosežu 280 milijuna kuna, pranja i peglanja 116 milijuna kuna, a zaštite 122 milijuna kuna. kraj teksta.

 


Uštede u javnom sektoru kroz izdvajanje djelatnosti

 

HRVATSKA1.5.2014. 

 

HUP-ove članice nude kvalitetu usluge uz zaštitu radnika.

 

U neosnovnim djelatnostima država zapošljava 26.500 ljudi.

 

Vlada RH održala je 28.4.2014. konferenciju "Modeli učinkovitog upravljanja neosnovnim djelatnostima u javnoj upravi - prilike za javni sektor i gospodarstvo.

 

"U svome izlaganju ministrica Opačić rekla je da prelazak zaposlenih koji se ne bave osnovnom djelatnošću ustanova u kojima su zaposleni, kod privatnog poslodavca, najracionalnije rješenje za smanjenje troškova. Ovaj zaključak potkrjepljuje i činjenica kako su sve neosnovne djelatnosti (čišćenje, održavanje, pranje i peglanje, priprema hrane i pića te zaštitarske usluge) jednim dijelom već godinama uspješno izdvojene iz javnog sektora. U slučaju odabira tog modela upravljanje neosnovnim djelatnostima, prelaskom kod novog poslodavca svi zaposlenici očuvali bi svoja radna mjesta i prava iz radnog odnosa. Smjernice Europske unije omogućuju zaštitu njihovih prava u razdoblju od jedna do pet godina.

 

Uštede za državni proračun na materijalnim izdacima procijenjene su između 10 i 30 posto u odnosu na današnje, a to bi na godišnjoj razini bilo približno 700 milijuna kuna. U nastavku konferencije, voditeljica Vladine Resorne radne skupine za provedbu mjere "Outsourcing usluga", Marija Hrebac prezentirala je rezultate Analize postojećeg stanja koja je provedena u 2300 institucija tj. kod svih proračunskih korisnika. Analiza je pokazala kako u neosnovnim djelatnostima država zapošljava 26.500 ljudi a ukupan trošak obavljanja tih djelatnosti iznosi 3,4 milijarde kuna. Pregled troškova ukazuje na velike neusklađenosti u cijenama iste usluge u različitim institucijama, pa tako usluga čišćenja varira od 26,49 kn/h do 86,51 kn/h. Predsjednica Koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti (HUP) Ines Vodanović rekla je kako je namjera okupljenih poduzeća da kroz HUP kao odgovorni socijalni partneri podrže proces izdvajanja i zajedno s Vladom i sindikatima naprave održiv okvir za realizaciju izdvajanja.

 

HUP-Koordinacija danas broji 13 članica koje zapravo predstavljaju srž sektora u Hrvatskoj, imaju visoke poslovne standarde, značajne reference i pružaju dobre uvjete za rad svojim zaposlenima. Članice su uspješno realizirale sva veća izdvajanja na domaćem tržištu, i u javnom i u privatnom sektoru. Ističe pak kako bi članice Koordinacije u slučaju preuzimanja zaposlenika javnog sektora to učinile uz zadržavanje svih  njihovih prava a vrijeme trajanja zadržavanja prava određuje Vlada RH. Kod spominjanja plaća, bitno je za istaknuti kako se primanja primjerice čistačica u privatnom sektoru ne razlikuju  značajno od onih u državnim službama a same uštede će se najvećim dijelom ostvariti na racionalizaciji materijalnih troškova.

 

Predstavnici poslodavaca složili su se sa zaključkom predstavnika Vlade: - ljudi su nositelji ovih djelatnosti i uz know-how koji privatni sektor donosi, oni su preduvjet za uspjeh cijelog procesa. Ono na čemu poslodavci inzistiraju je da postavljeni proces mora biti dugoročno održiv.Osim outsourcinga, još uvijek nisu odbačene druge dvije opcije - poboljšanje efikasnosti unutar institucija javnog sektora i osnivanje "spin-off entiteta" to jest tvrtke u javnom vlasništvu stvorene na temelju izdvojene gospodarske cjeline. Konačnu odluku o izboru modela Vlada bi trebala donijeti do kraja lipnja ove godine.

 

HUP: Uz izdvajanje uslužnih djelatnosti

 

 

Stvara se atmosfera da je nepoželjno raditi sa privatnim tvrtkama i kod privatnih poslodavaca, dok se s druge strane naglašava kako jedino privatne investicije državu mogu izvući iz krize.

 

„Hrvatska udruga poslodavaca mora reagirati na populističke teze koje se šalju u medije posljednjih dana na temu izdvajanja uslužnih djelatnosti. U postupku izdvajanja uslužnih djelatnosti, koje su dio nužnih reformi države, privatne tvrtke okupljene u HUP-u su više puta javno izrazile spremnost na očuvanje radnih mjesta svih zaposlenih i njihovih radnih prava te pružanje više kvalitete usluge uz niži trošak poslovanja.

 

U neosnovnim djelatnostima država zapošljava 26.500 ljudi a ukupan trošak obavljanja tih djelatnosti iznosi 3,4 milijarde kuna na teret proračuna, odnosno, građana. Privatni poslodavci nude bolje upravljanje tim poslovima, zadržavajući pritom sve zaposlene i oslobađajući ta sredstva državi za podizanje kvalitete ustanova, poput bolnica, škola, vrtića, domova zdravlja, ureda javne uprave itd. Prigodno se zaboravlja činjenica da je pružanje tih usluga u državnom i javnom sektoru prisutno u Hrvatskoj već 20 godina i ne postoji tijelo državne ili javne uprave koje nema izdvojen dio servisa, a što je ujedno i svjetska uobičajena praksa. U trenutcima kada nam je javni dug prevelik i u proceduri smo prekomjernog deficita, a milijun građana Hrvatske radi za preostalih 3 milijuna, čudimo se sindikatima i opoziciji koji se kroz populističke izjave poigravaju s ljudskim emocijama, izazivajući strah od gubitka posla. Posebno je zabrinjavajuće što se direktno pridonosi stvaranju neutemeljene atmosfere da je nepoželjno raditi sa privatnim tvrtkama i kod privatnih poslodavaca, dok se s druge strane naglašava kako jedino privatne investicije mogu državu izvući iz krize.

 

Spomenimo pritom samo da se u procesima izdvajanja uslužnih djelatnosti planira investirati oko 100 milijuna kuna godišnje. Tako će se ponovno odgovornost za daljnji gospodarski pad svaliti na „privatnike“ koje se etiketira u svakoj predizbornoj kampanji; bilo sindikalnoj ili političkoj.  „Trebamo više radnih mjesta, više poslova i investicija“ očito je tek puka fraza jer se ne pokazuje spremnost stvoriti preduvjete i nužne reforme da frazu pretvorimo u realnost.“  

 

 

 


21. 03. 2014.

Vlada ipak odustala od outsourcinga u zdravstvu

 


Lider/HRT, 20. ožujka 2014. 18:52



Ministar zdravlja Rajko Ostojić potvrdio je da je Vlada odustala od outsourcinga u zdravstvu. No u drugim sustavima javnog i državnog sektora nastavlja se s planom izdvajanja uslužnih djelatnosti.

 

Takvu odluku donijela je Vladina radna skupina 13. ožujka zbog specifičnosti zdravstva, primjerice složenosti čišćenja operacijskih dvorana i pripremanja dijetne hrane, koja često u bolnicama ima funkciju lijeka. Prilikom donošenja odluke u obzir su uzeta i iskustva drugih europskih zemalja, rekao je Ostojić.

 

No, s obzirom na to da neke bolnice u pojedinim segmentima već godinama imaju neki oblik outsourcinga, takvi slučajevi će se analizirati, a konačna odluka bit će donesena u skladu sa zakonom, poručio je ministar.

 

Slučaj je to, kaže, i s KBC-om Zagreb koji još od 2008. ima dio čišćenja u outsourcingu, te su obvezni svake dvije godine raspisati natječaj sukladno planu javne nabave.

 

 

 


 

 

NOVO POVLAČENJE

OSTOJIĆ IPAK ODUSTAO Ništa od outsourcinga u bolnicama: 'Zdravstvo je specifičan slučaj...'

 

Autor:  Hina

Objavljeno: 20.03.2014.

 

S obzirom da neke bolnice u pojedinim segmentima već godinama imaju neki oblik outsourcinga, takvi slučajevi će se analizirati.

 

ZAGREB - Ministar zdravlja Rajko Ostojić potvrdio je danas da je Vlada odustala od outsourcinga u zdravstvu, no u drugim sustavima javnog i državnog sektora nastavlja se s planom izdvajanja uslužnih djelatnosti.

 

Takvu odluku donijela je Vladina radna skupina 13. ožujka zbog specifičnosti zdravstva, primjerice složenosti čišćenja operacijskih dvorana i pripremanja dijetne hrane, koja često u bolnicama ima funkciju lijeka. Prilikom donošenja odluke u obzir su uzeta i iskustva drugih europskih zemalja, rekao je Ostojić Hini.

 

No, s obzirom da neke bolnice u pojedinim segmentima već godinama imaju neki oblik outsourcinga, takvi slučajevi će se analizirati, a konačna odluka bit će donesena u skladu sa zakonom, poručio je ministar.

 

Slučaj je to, kaže, i s KBC-om Zagreb koji još od 2008. ima dio čišćenja u outsourcingu, te su obvezni svake dvije godine raspisati natječaj sukladno planu javne nabave.

 

Na tom je tragu bio i zadnji natječaj za čišćenje dijela bolnice, koji je raspisalo sanacijsko vijeće KBC-a Zagreb, izazvavši oštre reakcije Sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.

 

Predsjednica sindikata Spomenka Avberšek upozorava da je natječaj raspisan mimo odluke Vladine koordinacije o odustajanju od outsourcinga u sustavu zdravstva.

 

No, ministar za slučaj outsourcinga na KBC-u Zagreb objašnjava kako "oni koji se već koristili takve usluge, moraju poštivati zakonske obveze".

 

Upitana za natječaj, Ines Vodanović, predsjednica HUP-ove Koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti, kaže da njezina tvrtka Strabag nije zainteresirana jer im je "apsolutno neprihvatljiva procijenjena vrijednost nabave od oko 1,5 milijuna kuna za čišćenje preko 70.000 kvadrata".

 

Ne možemo prihvatiti takve dampinške cijene, taj nam novac ne bi bio dovoljan ni za plaće radnika, bez ikakve potrošnje materijala, kaže Vodanović te napominje da iz natječaja nije vidljivo je li riječ o objavi natječaja za djelatnosti koje se već obavljaju ili o kvadratima koje dosad u toj bolnici nisu čistile privatne tvrtke.

 

Na upit o javnom nadmetanju za nabavu jednogodišnje usluge čišćenja novootvorenih prostora iz KBC-a su priopćili da su u 2008. godini proveli prvi postupak javne nabave takvih usluga za dio prostora.

 

Tom prilikom nitko od radnica zaposlenih na čišćenju prostora nije dobio otkaz niti im je bilo ugroženo radno mjesto, jer se radilo o novoizgrađenim prostorima za koje je procijenjeno da je isplativije ustupiti čišćenje odabranom izvoditelju u odnosu na troškove zapošljavanja novih zaposlenika, nabavu nove opreme i sredstava za čišćenje, te drugog potrošnog materijala.

 

Kako smo ocijenili zadovoljavajućim takvo rješenje, kažu u KBC-u, tijekom proteklog vremena još jednom je bio proveden postupak javne nabave za jednogodišnju uslugu čišćenja istog prostora, a zatim i postupak okončan okvirnim sporazumom na vrijeme do četiri godine.

 

Nakon što je utvrđena potreba čišćenja dodatnog novootvorenog prostora na lokacijama KBC-a Zagreb objavljeno je javno nadmetanje za nabavu jednogodišnje usluge tog dodatnog prostora.

 

S obzirom na činjenicu da ta usluga ne dovodi u pitanje prava postojećih zaposlenika koji i dalje održavaju čistoću u ostalim prostorima KBC-a Zagreb, nije postojala obveza obavješćivanja o tome ni sindikata niti radničkog vijeća, navodi se u priopćenju.

 

KBC Zagreb će u vezi outsourcinga djelatnosti čišćenja ili bilo koje druge djelatnosti postupati sukladno odluci Vlade i resornog ministarstva, kaže se u priopćenju.

 

 


 

Bez reforme

Vanjske čistačice dobre za Rebro, ali ih Vlada za ostale odgađa

 

Sanacijski upravitelj Rebra Zlatko Giljević tvrdi da je kvaliteta čišćenja ista, a privatne ga tvrtke obavljaju za upola manje novca.

 

Autor:
Marina Šunjerga

 

Vladina radna skupina za reforme odustala je od brze primjene izdvajanja djelatnosti čišćenja iz zdravstvenog sustava. Odluka da se čistačice iz zdravstva počnu izdvajati tek nakon realizacije aktivnosti iz master plana donesena je protekli tjedan, a upućeni kažu da jeVlada popustila pred velikim pritiskom koji su izvršili sindikati zaposlenih u zdravstvu.

 

Privatne tvrtke udružene pod kapom HUP-a zatečene su takvom odlukom jer bi “outsourcing” donio velike uštede i poboljšanje standarda pa i ulaganja od 100 milijuna kuna.

 

Pritisak sindikata

 

Sindikati su tjednima prije odluke javnost uvjeravali da privatnici nisu u stanju čistiti bolnice, a Vlada je očito prihvatila njihov argument jer je u obrazloženju odluke o odustajanju od brzog “outsourcinga” navedeno da je zdravstvo “specifična djelatnost”. I dok se Vlada povlači pred kritikama, KBC Rebro objavio je natječaj za čišćenje novog dijela bolnice. U tom natječaju piše da je procijenjena vrijednost nabave oko 1,5 milijuna kuna.

 

– Ne primjećujem razliku između čišćenja bolničkih službi i agencija, osim onu financijsku jer agencije isti posao obavljaju jednako kvalitetno, ali uz dvostruko nižu cijenu – poruka je sanacijskog upravitelja primarijusaZlatka Giljevića koji podržava “outsourcing”.

 

Ne idu u operacijske sale

 

U privatnim tvrtkama izračunali su da cijena koju postavlja Rebro nije isplativa i upozoravaju da se pri natječajima treba voditi računa o tome da se ne nameće dampinške cijene, ali Giljević tvrdi da je cijena procijenjena na temelju ponuda s lanjskog natječaja.

 

– Trećinu bolnice čiste privatne agencije, a dvije trećine površine, prvenstveno sale i odjele intenzivne njege, čiste naši djelatnici – kaže Giljević i objašnjava da se izdvajanje službi u njegovoj bolnici radi postupno. Umjesto da zapošljavaju nove ljude u službi čišćenja, one koje odlaze u mirovinu mijenjaju uslugama privatnih tvrtki.

 

 

>>Unajmljenim radnicima ista prava kao i redovnima

>>HUP: Najmom usluga se može uštedjeti 20 posto

 

 


 

 

RASPRAVE O OUTSOURCINGU U ZDRAVSTVU

 

Paničan strah od superbakterija na bolničkim plahtama

 

Autor: Ljerka Bratonja Martinović
Objavljeno: 17. ožujka 2014. u 7:07

 

 

VEZANO

 

Ravnateljica KBC-a Sestara milosrdnica vratila je praonicu u sastav bolnice, tvrdeći da su od privatnika primali nedopustivo prljave plahte. U Engleskoj je pak uvođenje outsourcinga kroz servis čišćenja povećalo prisutnost superbakterija i smrtnost.

 

Iako se ne čini da je Vlada spremna pogaziti sve argumente protiv, i unatoč upozorenjima uvesti outsourcing u zdravstvu, samoreklamiranje privatnih poslodavaca koji bi rado obavljali te usluge podiglo je na noge sve koji strahuju od privatizacije nezdravstvenog dijela zdravstvenog sektora. Izdvajanje bolničke kuhinje i službe čišćenja iz bolničkog sustava bilo bi, tvrde i sindikati i struka, pogubno za pacijente i kvalitetu liječenja u bolnicama. Posebnu strepnju pri spomenu outsourcinga bolničkog sustava izazivaju superbakterije, jer su iskustva zapadnih država pokazala da bolničke infekcije, izazvane takvim bakterijama, nakon izdvajanja popratnih službi rapidno rastu.

 

  Da od outsourcinga ovih djelatnosti u bolnicama neće biti ništa, potvrdila nam je potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić. Domovi zdravlja i zdravstveni zavodi gdje sigurnost pacijenata nije ugrožena druga su priča, i tu će se pojedine službe izdvajati.

 

  – To nije stvar mog stava, kako se u javnosti prikazuje. Odluke o outsourcingu donosi 13 ministara u suradnji sa sindikatima, a otvoreni smo za razgovore i sa sindikatima i sa Hrvatskom udrugom poslodavaca. Zajednički je stav da bi obzirom da uskoro kreće masterplan bolnica, kao vrlo zahtjevna reforma, outsourcing u bolnicama bio »too much« – poručuje Opačić.

 

Pranje rublja

 

  Od outsourcinga u bolnicama, dakle, do daljnjeg nema ništa, osim kad je riječ o poslovima pranja rublja. Neke bolnice svoje su praonice već odavno iznajmile privatnicima, a dok su neke bolnice bile nezadovoljne uslugom, ima i primjera vrlo uspješnog outsourcinga pranja bolničkog rublja.

 

  – Tko se može organizirati, ima zeleno svjetlo da ide u outsourcing praonica, a neke se racionalizacije mogu postići i objedinjavanjem službi u ustanovama na relativno maloj udaljenosti. Tko ne želi, ne mora, a praonice može zadržati kakve su sada – zaključuje Opačić.

 

  KBC Zagreb već 12 godina koristi usluge outsourcinga privatne praonice rublja. Imali su loša iskustva i raskidali ugovore s privatnicima, ali aktualnom suradnjom s tvrtkom Krokoteks izuzetno su zadovoljni. Direktor tvrtke Denis Popović ne želi se, kaže, medijski eksponirati u situaciji u kojoj se na outsourcing u zdravstvu gleda u krajnje negativnom kontekstu.

 

  – Ne želim se sukobljavati ni sa kime. Svoj posao odrađujemo kako treba, a svatko tko u to sumnja treba doći i uvjeriti se kako radimo. Naša je usluga na europskoj razini – poručuje Popović.

 

  – Njihova je usluga takva da je se ne bi postidio hotel s pet zvjezdica. Nije ništa lošija nego u bolnici u jednom Muenchenu – ocjenjuje razinu usluge ove outsourcing tvrtke Ines Vodanović, predsjednica Koordinacije tvrtki iz uslužnih djelatnosti pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Nije joj, dodaje, jasna ta fama koja se digla oko outsourcinga, kad neke ustanove godinama imaju uspješnu suradnju s privatnicima.

 

  – Svaka medalja ima dvije strane. Usluge pranja rublja došle su u pitanje u KBC Sestara milosrdnica u času kad su počeli tražiti da im se usluge plate, kad su rokovi plaćanja premašili 200 dana. Onda su im rekli da ne peru dobro i da nisu dovoljno kvalitetni – tvrdi Vodanović.

 

Kalkulacije o uštedama

 

  HUP-ova je koordinacija došla na udar zbog kalkulacija o uštedama u zdravstvu koje bi, uvođenjem outsourcinga navodno bile oko 500 milijuna kuna mjesečno. Vodanović u njihovoj ponudi ne vidi ništa sporno. »Mi smo ponudili svoje usluge, a Vlada je ta koja odlučuje hoće li s nama surađivati ili ne. Mi smo se predstavili s tom idejom, da damo do znanja Vladi da smo tu, i da već godinama uspješno djelujemo«, ističe Vodanović. Dodaje kako poslodavci nemaju namjere poslovati s državnim sektorom bez jasnih pravila igre. U bilo koji aspekt outsourcinga uđu, inzistirat će, kaže, na stalnom praćenju kvalitete usluga i neće dopustiti paušalne ocjene. »U posao nećemo ući ako se prethodno ne definiraju jasna pravila igre i okviri«, zaključuje predsjednica Koordinacije.

 

  Dok Rebro ima sjajna iskustva s outsourcingom, KBC Sestara milosrdnica raskinuo je ugovor s privatnom tvrtkom koja je pružala usluge pranja rublja Klinici za tumore, pripojenoj KBC-u u vrijeme ministarskog mandata Darka Milinovića. Ravnateljica KBC-a Vesna Šerić vratila je praonicu u sastav bolnice, tvrdeći kako su od privatnika primali nedopustivo prljave plahte, koje se osim u bolničkim sobama koriste i u operacijskim salama.

 

  – To je nedopustivo, ne možemo se igrati životima pacijenata. Ne znam misle li privatnici koji se prihvate outsourcinga plaćati odštete za smrt pacijenata od bolničkih infekcija?! – pita se Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i rezolutna protivnica outsourcinga u zdravstvu.

 

  Model outsourcinga dobro je poznat i prisutan u europskim zdravstvenim sustavima, a motiviran je prije svega rezanjem troškova u zdravstvu. Cijena štednje, međutim, može biti visoka, pokazuje primjer Engleske, gdje je uvođenje outsourcinga kroz servis čišćenja povećalo prisutnost superbakterija i smrtnost hospitaliziranih bolesnika. Austrijanci su također utvrdili da uvođenje outsourcinga u bolnički sektor dovodi do snižavanja uvjeta rada te lošije razine njege o pacijentu i njegove sigurnosti. Rasprave o outsourcingu u zdravstvu, međutim, time isu završene, a u Europi, čije bolnice koriste usluge privatnika, traže se novi i bolji modeli organizacije popratnih službi ne bi li se rastući troškovi zdravstva, ako već ne mogu na sve brojnijim skupim lijekovima i medicinskoj opremi, reducirali na uslugama IT-a, kuhanja, čišćenja, pranja...

 

 

 


 

Spomenka Avberšek privatnicima:

Maknite šape sa zdravstva

 

 

Zagreb, 11.03.2014., 15:35

Autor:Ma.B.

 

Avberšek je ustvrdila kako bi prepuštanje kuhinje i čišćenja u bolnicama privatnim tvrtkama izravno ugrozilo zdravlje pacijenata.

 

U povodu najave izdvajanja uslužnih djelatnosti iz javnog i državnog sektora, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske (SSZSSH) Spomenka Avberšek poručila je danas privatnim tvrtkama da "maknu šape sa sustava zdravstva i ne igraju se sudbinom pacijenata".

 

Predsjednica sindikata koji, uz ostale zdravstvene djelatnike, okuplja bolničke kuhare i čistačice, ustvrdila je kako bi prepuštanje kuhinje i čišćenja u bolnicama privatnim tvrtkama izravno ugrozilo zdravlje pacijenata jerprivatnici ne razumiju specifičnosti zdravstvenog sustava, a jedini im je cilj profit.

 

                          

"Oni vide zlatnu koku u sustavu zdravstva, a ne vode računa o pacijentu. Planiraju zaraditi velik novac na lak način. Ali mi im to nećemo dopustiti i svaki ćemo se put dići na noge", rekla je Avberšek na konferenciji za novinare sazvanoj nakon najave HUP-ove Koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti da su spremni uključiti se u outsourcing u javnom i državnom sektoru.

 

Članice HUP-ove Koordinacije spremne su preuzeti oko 30.000 zaposlenih s njihovim radnim pravima, donijeti uštede, podići kvalitetu usluga te investirati 100 milijuna kuna, rečeno je novinarima u HUP-u.

 

'Gdje je tu čovjek'

 

Ako HUP preuzme bolničku kuhinju i čišćenje, to će biti katastrofa. Ne mogu privatnici, kojima je jedini cilj profit, imati prednost u odnosu na pacijente. Dosta je kaosa u zdravstvu, poručila je Avberšek te upitala "gdje je tu čovjek" i zašto se resorni ministar napokon ne očituje.

 

"Neka ministar zdravlja Rajko Ostojić konačno jasno kaže hoće li se uslužne djelatnosti izdvajati u zdravstvu. Neka se prestane 'praviti Englez' i skrivati se iza potpredsjednika Vlade Branka Grčića i ministra rada Miranda Mrsića. Na ovo je on trebao reagirati, jer nije on ministar samo jedne skupine radnika u zdravstvu", ističe predsjednica SSZSSH-a.

 

'Najave o uštedama su obične laži'

 

Avberšek sumnja da bi privatnici željeli preuzeti cijeli sustav nabave u zdravstvu, a najave Ines Vodanović, predsjednice HUP-ove Koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti, o 30-postotnim uštedama u sustavu nazvala je "običnim lažima".



U HUP-ovoj Koordinaciji zatečeni su sindikalnim prozivkama jer, kažu, oni su samo iznijeli svoju ponudu, a na Vladi je da odluči gdje će se i koliko izdvajati uslužne djelatnosti iz javnog i državnog sektora.

 

"Što će ići u outsourcing to odlučuje Vlada. Mi smo se samo predstavili i rekli da možemo sudjelovati. Ali mi o tome ne odlučujemo", rekla je Vodanović, neugodno iznenađena današnjim optužbama predsjednice SSZSSH-a. (Hina)

 

 


OUTSORCING

Poslodavce nije briga za uštede

ni za pacijenta nego samo za profit

 

 

- Poslodavci su tako nasilni da će nakon čišćenja, pranja i kuhanja te i krvnih pretraga, koje predlažu izdvojiti, htjeti i operirati, rekla je Avberšek.

 

  AUTOR:
Romana Kovačević Barišić

 

Njihov je interes brzo i jednostavno doći do profita, a ne briga za pacijenta ni uštede u zdravstvu. Poslodavci su postali tako nasilni da će nakon pranja, čišćenja i kuhanja, a sada i krvnih pretraga koje predlažu izdvojiti, htjeti preuzeti i operacije!

 

Neka maknu šape sa zdravstva, oštro je jučer poručila Spomenka Avberšek iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi HUP-ovoj Koordinaciji poduzeća iz uslužnih djelatnosti. Koordinacija se sve glasnije zalaže za izdvajanje uslužnih djelatnosti iz javnih službi, outsourcing, osobito nakon što je potpredsjednica Vlade Milanka Opačićnajavila da to u zdravstvu vjerojatno neće ići.

 

– Govori o tobožnjim uštedama u zdravstvu od 30 posto i o plaćama u djelatnosti čišćenja i kuhanja od5000 kuna, što jednostavno ne drži vodu – govori Avberšek i daje primjer privatnika koji je preuzeo čišćenje HEP-a. HEP mu je uredno platio, ali on radnicama nije dao plaću tri mjeseca. Navodi i primjer KBC-a Sestre milosrdnice koji je outsourcao usluge pranja pa su nekvalitetno opranu bolničku posteljinu s tragovima krvi vraćali na ponovno pranje.

 

– Vodili su novinare u Trst, a nisu ih vodili u Škotsku, Englesku, Skandinaviju i Njemačku, zemlje koje su se pokajale zbog outsourcinga i zbog njega plaćaju nastalu štetu? Zašto im nisu rekli da građani Slovenije također imaju gadna iskustva i da su uveli moratorij od tri godine na takve djelatnosti? – pita Avberšek.

 

 


11. 03. 2014.  

 

"Odlučno NE outsourcingu u zdravstvu!"

  

 

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske održat će u Radničkom domu u Zagrebu konferenciju za novinare "Odlučno NE outsourcingu u zdravstvu!". Predsjednica tog sindikata Spomenka Avberšek iznijet će argumente zbog kojih se taj sindikat oštro protivi outsourcingu u zdravstvu. 


Iz sindikata pitaju želi li se ugroziti zdravlje pacijenata samo zato da bi nekoliko poduzeća dobilo prostor za zaradu. Kažu kako ušteda u državnom proračunu ne bi bilo jer bi Vlada i dalje iz proračuna plaćala privatnike kojima je prioritet - profit.



Poslodavci spremni investirati 100 milijuna kuna


Tvrtke koje čine HUP-ovu Koordinaciju poduzeća iz uslužnih djelatnosti spremne su sudjelovati u procesu izdvajanja (outsourcing) uslužnih djelatnosti iz dijela javnog i državnog sektora, preuzeti oko 30.000 zaposlenih s njihovim radnim pravima, donijeti uštede, dignuti kvalitetu usluga te investirati 100 milijuna kuna. Uvjet im je da Vlada u planiranju i provedbi izdvajanja slijedi najbolju europsku praksu i postavi realne i održive okvire u kojima privatni sektor može uspješno realizirati proces izdvajanja, poruka je s konferencije za novinare u HUP-u.



Privatne tvrtke za održavanje zgrada, čišćenja i druge uslužne djelatnosti ne žele preuzeti samo zaposlenike, već i nabavu svih materijalnih sredstava koja idu u paketu s tim ljudima, a računaju da je riječ o oko 30.000 zaposlenika. Velik prostor za uštedu vide u ujedinjavanju nabave i smanjenju troškova, a materijalna prava radnika ne bi se diralo, ostala bi onakva kako ih dogovore Vlada i sindikati.



Kao najbolji recentni model izdvajanja iz Europske unije naveli su talijanski model koji je postigao odlične rezultate. U Italiji su u kratkom roku postignute uštede od 20 posto, dok je produktivnost rada optimalnijom organizacijom porasla između 40 i 60 posto.



Opačić: Voljela bih tripartitni dogovor o outsourcingu


Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić izjavila je nakon današnjeg sastanka s predstavnicima sindikata javnih i državnih službi kako bi voljela da se postigne tripartitni dogovor Vlade, sindikata i poslodavaca o outsourcingu za prateće usluge.



Mi u Vladi otvoreni smo za pregovore o duljini trajanja zaštite radnika koji će zajedno s gospodarskom cjelinom promijeniti poslodavca, ali treba voditi računa i o europskim direktivama, kazala je Opačić nakon sastanka na temu "Projektni plan dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije 2014.-2016.".



Slijedit ćemo primjere dobre europske prakse koji se odnose na izdvajanje pratećih službi izvan javnog i državnog sektora, najavila je Opačić.



Na sastanku se, kazala je, razgovaralo i o specifičnim cjelinama kao što su one u sustavu zdravstva koje, dodala je, treba ozbiljno razmotriti i vidjeti mogu li se uopće izdvojiti. Najvjerojatnije ne mogu jer to su specifični dijelovi u zdravstvenom sustavu koji bi izdvajanjem mogli ugroziti živote građana u bolnicama zbog razine bakterija i sličnog, ustvrdila je Opačić.

 


 

17. 02. 2014.   

 

Opačić: Najvjerojatnije bez 'outsourcinga' u zdravstvu

  

 

Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić izjavila je nakon sastanka s predstavnicima sindikata javnih i državnih službi kako bi voljela da se postigne tripartitni dogovor Vlade, sindikata i poslodavaca o 'outsourcingu' za prateće usluge.



U Vladi smo otvoreni za pregovore o trajanju zaštite radnika koji će zajedno s gospodarskim cjelinom promijeniti poslodavca, ali treba voditi računa i o europskim direktivama, kazala je Opačić nakon sastanka na temu "Projektni plan dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije 2014. - 2016.".



Napomenula je kako je ovo bio tek prvi preliminarni sastanak sa sindikatima o 'outsourcingu' pratećih usluga te naglasila kako se razgovaralo sa svim sindikatima koji pokrivaju one djelatnosti iz kojih bi trebalo biti izdvajanje gospodarskih cjelina.
 


Slijedit ćemo primjere dobre europske prakse koji se odnose na izdvajanje pratećih službi izvan javnog i državnog sektora, najavila je Opačić.



Na sastanku se, kazala je, razgovaralo i o specifičnim cjelinama kao što su one u sustavu zdravstva koje, kako je rekla, treba ozbiljno razmotriti i vidjeti mogu li uopće ići u 'outsourcing'. Najvjerojatnije ne jer to su specifični dijelovi u zdravstvenom sustavu koji bi izdvajanjem mogli ugroziti živote građana u bolnicama zbog razine bakterija i sličnog, ustvrdila je Opačić.
 


Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek kazala je kako je potpredsjednica Vlade očito dobro upoznata s djelatnošću higijene i kuhinje u bolnicama. To je nešto gdje stradavaju pacijenti, a potpredsjednica Opačić dala je do znanja da će specifičnosti vezane za bolnice poštovati, rekla je Avberšek i dodala kako im je i ministar zdravlja Rajko Ostojić potvrdio da u prvom planu mora biti pacijent.

 

 

 


SPREMNI ZA OUTSOURCING

'Na uslužnim djelatnostima uštedjet ćemo Vladi 20 posto'

 

 

Privatne tvrtke koje se bave održavanjem zgrada, čišćenjem i drugim uslužnim djelatnostima žele se uključiti u proces izdvajanja uslužnih djelatnosti iz dijela javnog i državnog sektora. Uz odgovarajuće uvjete spremne su preuzeti sve zaposlene u tim djelatnostima s njihovim radnim pravima, a Vladi obećavaju višu kvalitetu usluga i uštede na troškovima od 20 posto.

 

'Izdvajanje uslužnih djelatnosti povećava učinkovitost, donosi uštede, nove investicije i daje snažan impuls razvoju uslužnih djelatnosti, i to sve na štetu zaposlenih i kvalitete usluge', naglasila je Ines Vodanović, predsjednica HUP-ove koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti. 


Iako od Vlade još nisu dobili konkretne podatke o broju zaposlenih u uslužnim djelatnostima te veličini i strukturi troškova, poslodavci vjeruju da mogu ostvariti znatne uštede bez zadiranja u prava zaposlenih. Najviše prostora za uštede vide u materijalnim troškovimakoje bi srezali kroz standardiziranje cijena usluga, javnu nabavu materijala te racionalnije upravljanje.


'Problem nisu plaće. One u uslužnim djelatnostima u realnom sektoru ne odstupaju tako mnogo od javnog sektora', rekla je Vodanović. 

 

Poslodavci se zalažu za talijanski model izdvajanja uslužnih djelatnosti koji je, kako kažu, polučio odlične rezultate. 'U Italiji je postignut sporazum vlade i sindikata o preuzimanju svih zaposlenih i zadržavanju njihovih stečenih prava u razdoblju od pet godina', rekao je Sadmir Hošić, zamjenik predsjednice HUP-ove koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti. Dodao je da su nakon toga u kratkom roku postignute uštede od 20 posto dok je produktivnost rada optimalnijom organizacijom porasla između 40 i 60 posto.


Uz uštede, poslodavci najavljuju višu kvalitetu usluga koju će postići kroz obuku, bolju opremljenost djelatnika te stroge kontrole. 


Premda su se u posljednje vrijeme čuli glasovi da se odustaje od outsourcinga, poslodavci vjeruju da će Vlada do kraja ovog mjeseca izaći s konkretnim brojkama i stavom 'što će ići, a što neće ići uoutsourcing'.


U dosadašnjim razgovorima s predstavnicima Vlade razmatran je model koji uključuje postupak pretkvalifikacije, nakon kojeg ustanova sukladno okvirnom ugovoru poziva članicu konzorcija na nadmetanje te sklapa pojedinačni ugovor na pet godina. 


Poslodavci se zalažu za to da glavni kriterij za odabir ponuđača bude ekonomski najpovoljnija cijena, a ne najniža cijena. 


Petar Lović, predsjednik HUP-ove udruge malih i srednjih poduzetnika, naglasio je potrebu kvalitetnog socijalnog dijaloga kako bi se postigao optimalni model izdvajanja. 'Na kraju je Vlada ta koja donosi model i pokreće proces te je na njoj trenutno najveća odgovornost. Mi smo spremni pomoći svojim iskustvom, isticanjem najbolje europske prakse i preuzimanjem odgovornosti za realizaciju izdvajanja u slučaju kvalitetnog postavljanja procesa', zaključio je Lovrić.

 


 

Srijeda, 05.03.2014.

VAŽNA IM JE NAŠA DOBROBIT 

 

Poslodavci spremni preuzeti zaposlene u javnom i državnom sektoru, investirati 100 mil. kuna, donijeti uštede i podići kvalitetu usluga.


ZAGREB, 5. ožujka 2014. (Hina) - Tvrtke koje čine HUP-ovu Koordinaciju poduzeća iz uslužnih djelatnosti spremne su sudjelovati u procesu izdvajanja (outsourcing) uslužnih djelatnosti iz dijela javnog i državnog sektora, preuzeti oko 30.000 zaposlenih s njihovim radnim pravima, donijeti uštede, podići kvalitetu usluga te investirati 100 milijuna kuna.

 

Uvjet im je da Vlada u planiranju i provedbi izdvajanja slijedi najbolju europsku praksu i postavi realne i održive okvire u kojima privatni sektor može uspješno realizirati proces izdvajanja, poruka je s današnje konferencije za novinare u HUP-u.


Privatne tvrtke za održavanje zgrada, čišćenja i druge uslužne djelatnosti ne žele preuzeti samo zaposlenike, već i nabavu svih materijalnih sredstava koja idu u paketu s tim ljudima, a računaju da je riječ o oko 30.000 zaposlenika.


Velik prostor za uštedu vide u objedinjavanju nabave i smanjenju materijalnih troškova, a materijalna prava radnika ne bi se diralo i ostala bi onakva kakva ispregovaraju Vlada i sindikati.


Predsjednica Koordinacije Ines Vodanović rekla je da bi se, s obzirom na trenutno stanje uslužnih djelatnosti u javnom i državnom sektoru, već u kratkom roku mogle postići uštede od 20 posto. Samo na primjeru troškova Ministarstva zdravlja to bi značilo godišnju uštedu od oko 500 milijuna kuna. 


Uslužne tvrtke, okupljene u HUP-ovu koordinaciju, nositelji su najviših međunarodnih standarda kvalitete i mogu znatno povećati kvalitetu usluge. Uz to, otvaranje privatnom sektoru privlači nove investicije u opremu, strojeve i edukaciju zaposlenih, a već u prvoj godini najavljuju investicije veće od 100 milijuna kuna. Očekuju ubrzan razvoj tržišta uslužnih djelatnosti te poticaj domaćem gospodarskom rastu.


Kao najbolji recentni model izdvajanja iz Europske unije izdvojili su talijanski model koji je postigao odlične rezultate. U Italiji su u kratkom roku postignute uštede od 20 posto, dok je produktivnost rada optimalnijom organizacijom porasla između 40 i 60 posto.
Iako se u zadnje vrijeme nagađalo da se odustaje od outsourcinga u zdravstvu, poslodavci vjeruju da će Vlada do kraja mjeseca izaći s konkretnim stajalištem koje će se sve uslužne djelatnosti izdvojiti iz javnog i državnog sektora.


Krajem ožujka trebala bi biti održana tripartitna konferencija koja bi okupila predstavnike Vlade, sindikata i poslodavaca. Nakon toga vidjet ćemo daljnje korake, kaže Vodanović.

 




odustajanje od OUTSOURCING-a spremačica
odustajanje od OUTSOURCING-a spremačica


OUTSOURCING
OUTSOURCING



 

17. VELJAČA 2014. 

 

Potpredsjednica Opačić: Želja nam je postići tripartitni dogovor o „outsourcingu“ pratećih usluga sa sindikatima i poslodavcima

 

 

 

 

Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić održala je danas sastanak sa sindikatima na temu Projektnog plana dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije 2014.-2016. Uz potpredsjednicu Vlade, sastanku su nazočili i ministri Mirando Mrsić, Željko Jovanović, Rajko Ostojić i Arsen Bauk.

 

U izjavi za medije, potpredsjednica Milanka Opačić izvijestila je da se radilo o prvom preliminarnom razgovoru sa sindikatima koji pokrivaju one djelatnosti za koje je predviđeno izdvajanje gospodarskih cjelina, odnosno „outsourcing“ pratećih usluga. Dogovoreno je da će im se na sljedećem sastanku predstaviti kompletna analiza trenutnog stanja. „Voljela bih da sve to završi tripartitnim dogovorom između Vlade, sindikata i poslodavaca. Vidjet ćemo hoće li to tako biti. Što se nas u Vladi tiče, mi smo za to otvoreni“. Naglasila je da je bilo riječi i o specifičnim cjelinama, kao što su cjeline u sustavu zdravstva, te da treba vidjeti mogu li one uopće krenuti u postupak „outsourcinga“, s obzirom na posebnu prirodu posla koji se obavlja.

 

Potpredsjednica je najavila konferenciju, koja će se održati sredinom ožujka, a na kojoj će se Vladi, sindikatima i poslodavcima predstaviti iskustva nekih europskih zemalja u ovom pitanju.

 

 

http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2014/veljaca/potpredsjednica_opacic_zelja_nam_je_postici_tripartitni_dogovor_o_outsourcingu_pratecih_usluga_sa_sindikatima_i_poslodavcima/izjava_potpredsjednice_vlade_opacic

 

 

 


 

Izdvajanje uslužnih djelatnosti iz javnog sektora

 

HRVATSKA, 06.2.2014. 22:00, HUP

 

HUP razgovarao s predstavnicima Ministarstva zdravlja.

 

Izdvajanje povećava efikasnost i kvalitetu usluga, ostvarivanje proračunskih ušteda i povećanje ekonomske aktivnosti.

 

Predstavnici HUP-Koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti sastali su se krajem siječnja s predstavnicima Ministarstva zdravlja, Lukom Vončinom, pomoćnikom ministra zdravlja i Antoanetom Bilić, načelnicom Službe za nabavu u sustavu zdravstva, na temu izdvajanja uslužnih djelatnosti.

 

S obzirom na javno predstavljene dokumente Vlade pod nazivima "Reformske i druge mjere fiskalne konsolidacije ...(više u Poslovnom dnevniku)

 





 

"Outsourcing" u zdravstvu odavno je započeo

 

 

Zagreb. 14. studenoga 2013. (h-alter.org)– Na osnovu dosadašnjih iskustva ne treba očekivati javnu raspravu, izračune uštede ili davanje bilo kakvih detaljnijih izračuna i obrazloženja zašto se to poduzima. Tu bi temu trebali iznijeti sindikati, s mogućim saveznikom u udrugama za prava pacijenata te stručnim udruženjima iz područja zdravstva.



Već godinama slušamo uvijek iste floskule o državi kao najgorem gospodaru,  učinkovitosti privatnog sektora, prevelikom i preskupom javnom sektoru i potrebi za "bolnim rezovima". Nešto što se toliko puta ponovi od strane raznih autoriteta ima tendeciju da se počne prihvaćati kao istina, bez provjere i bez konkretnih analiza izrečenog. Krajnje posljedice takvog načina upravljanja većini bi bile neprihvatljive, ali kada se napreduje malim koracima, partikularnim promjenama koje ciljaju u određenom trenutku samo na jedan sektor ili samo na jednu malu skupinu, otpor promjenama se lako ignorira. Sadašnja situacija bolje bi se opisala kao čitav niz rezova koji se događaju simultano, ostavljajući nas dezorijentiranima: promjena radnog zakonodavstva, ukidanje prava na zdravstveno osiguranje dijelu redovnih studenata, privatizacija javnih službi ili djelova zdravstvenog i obrazovnog sustava.

 

Pravo značenje ovih promjena skriva se iza maštovitih izraza poput fleksibilizacije, monetizacije, spin-off tvrtki, podugovaranja i outsourcinga. U nastavku ćemo se pobliže osvrnuti na razne aspekte outsourcinga u zdravstvenom sustavu.



Prelazak dijelova javnog zdravstvenog sustava u privatiziranu i komercijaliziranu tržišnu sferu provodi se postupno jer se očekuje da bi otpor radnika i korisnika direktnoj privatizaciji bio prevelik. Jedan od prvih koraka je razdvajanje na, s jedne strane temeljne ili zdravstvene, a s druge "nezdravstvene" ili pomoćne djelatnosti. Iz hrvatske perspektive teško je i zamisliti kako se linija između onih djelatnosti koje se može i onih koje se ne želi prepustiti privatnim tvrtkama lako pomiče.



Što je sa primarnom zdravstvenom zaštitom u najvećem dijelu? Ona se plaća iz obaveznog osiguranja, ali je obavljaju u velikom broju slučajeva privatnici koji su bivše javne ordinacije uzeli u zakup, što se nedavno promijenilo u model koncesije.



Pitanje osiguranja (security) u bolnicama uopće se ne percipira kao dio te ustanove, a slično je i sa kućnom njegom koju u potpunosti obavljaju privatnici. Djelatnosti koje se najčešće sada spominju i redovito su prve na listi za izdvajanje jesu čišćenje, pranje rublja i prehrana. Nakon toga slijedi održavanje zgrada, informatizacija, računovodstvo, administracija i uprava, laboratorijske i dijagnostičke pretrage, sanitarni prijevoz, pa i krvni pripravci.



Opravdanja koja se pri tome navode su u prvom redu ušteda (uslijed pokušaja smanjivanja proračuna) i navodna veća efikasnost privatnog sektora. Manje poznati razlog su i međunarodni trgovinski sporazumi i obveze koje proizlaze iz njih, a tiču se zaštite tržišnog natjecanja i obaveza države da otvori taj sektor.



Ono što su brojni primjeri iz prakse pokazali, jest da se proklamirana ušteda rijetko kada ostvarila, a i tada je to bilo u obimu manjem od planiranog.[4] Ono što je pri tome nastradalo su kvaliteta usluge i radnička prava. Redovito se pokazalo da su ugovori kojima se dio prethodno javne službe prepustio privatnom sektoru manjkavi, da ne postoji učinkovit nadzor kvalitete i ispunjavanja obaveza kao ni predviđene sankcije u slučaju nepoštivanja ugovorenog.

 

Ovo smo već nebrojeno puta vidjeli u raznim privatizacijama u Hrvatskoj, gdje se tvrtke prepuste privatnicima za minimalne iznose uz obećana kasnija ulaganja i razvoj, te zadržavanje (barem dijela) radnika, do čega nikada ne dođe i nitko ne snosi nikakve posljedice. Ništa ne upućuje na to da su u međuvremenu državni službenici razvili neke suvislije vještine u sastavljanju i provedbi ugovora. Nejasno je gdje je u tome prostor za izvlačenje profita za privatne tvrtke: količina rada koja se treba obaviti poprilično je nefleksibilna. Čak i uzimajući u obzir navodno čarobne i u javnom sektoru nezamislive razine učinkovitosti, ostaje ušteda na radnicima kao i na kvaliteti i količini usluga.



Osim očitog povećanja fragmentacije radnika koji rade u istoj ustanovi, ovakvi procesi dovode do situacija zvanih "two-tier workforce": pod istim krovom i u istoj djelatnosti rade radnici sa posve različitim statusom i pravima. U Britaniji se to događalo zbog regulative TUPE, koja je štitila radnike u slučaju preuzimanja njihovog radnog mjesta od strane privatnika. Uz preuzete radnike na isto radno mjesto dolazili bi i novi zaposlenici, na potpuno drugačijim ugovorima, najčešće na određeno vrijeme i sa značajno smanjenim pravima.



Kod čišćenja u zdravstvu, pokazalo se da outsourcing dovodi do smanjenja broja zaposlenih, nižih nadnica, smanjenja radničkih prava, velikog obrtaja radnika, manje obučavanja i povećanja jaza između zdravstvenog i pomoćnog osoblja. U radno intenzivnim djelatnostima kao što je čišćenje, profit se ostvaruje smanjivanjem broja radnika, snižavanjem plaća i lošijim radnim uvjetima. Radnici u outsourcanim djelatnostima prolaze manje obuke nego radnici koji su zaposleni direktno u zdravstvenoj instituciji, što je dodatno pogoršano zbog visokog obrta radnika - nema iskusnijih mentora koji bi ih podučili i kojima se mogu obratiti ako imaju nekih nedoumica.



Za dobru zdravstvenu skrb ključan je timski rad, komunikacija zdravstvenih i pomoćnih radnika i prilagođavanje stalno promjenjivim situacijama. U slučaju kada su pomoćni radnici outsourcani, na minimalcu i stalno se izmjenjuju, ovaj sustav zakazuje i otežava rad čime se dodatno ugrožavaju pacijenti. Čest je slučaj da je potrebno čišćenje izvan rutinskog, na primjer, kada se nešto prolije (a u bolnicama je to često infektivni materijal: krv, urin, povraćanje) medicinske sestre pozovu čistačicu/čistača koji razumije važnost brzog i temeljitog čišćenja.

 

Radnice tvrtke koja je preuzela čišćenje kroz outsourcing često nemaju kanale komunikacije s medicinskim osobljem, ta komunikacija je ponekad i zabranjena, ili ne smiju odstupati od posla koji im je odredio njihov poslodavac - tada imamo situaciju u kojoj pacijenti i radnici ostaju dugo izloženi riziku ozljede i infekcije ili netko od medicinskog osoblja mora čistiti, za što moguće nema odgovarajuće opreme i sredstava, a gubi se i vrijeme koje bi trebalo posvetiti izravnom radu s pacijentima. Kod čisćenja, jedno od područja uštede je i na sredstvima za rad, pa se koriste jeftinija sredstva umjesto optimalnih po učinku ili se radnike tjera da neka sredstva koriste "štedljivo" odnosno protivno propisima (npr. jednokratne rukavice, krpe, sredstva za čišćenje i sl.).



U Škotskoj i Walesu, državna revizija je ustanovila da se u bolnicama s outsourcanim čišćenjem provodi manje sati čišćenja, manje nadzora i supervizije i generalno da je nivo čistoće niži nego u bolnicama koje su zadržale čišćenje u sklopu institucije.]Nakon toga Škotska i Wales su odlučili čišćenje zadržati u sklopu javnog sektora, to jest u sklopu bolnica.



Problemi sa privatiziranjem laboratorija u Britaniji koje je preuzeo Serco, jedna od najvećih kompanija specijaliziranih upravo za područja koja su ranije bila u javnom sektoru, što je umjesto uštede donijelo veći financijski gubitak, uključuju ogroman broj "kliničkih incidenata" kao što su pogrešno označavanje i gubljenje uzoraka krvi i tkiva. Taj slučaj dobro ilustrira još jednu posljedicu outsourcinga: povećanu nesigurnost radnog mjesta i kompetitivnost među radnicima, zbog čega izostaje horizontalno dijeljenje znanja i informacija koje je esencijalno za ovakva radna mjesta.



Ovakav način rada nije kod nas ništa novo. Bolnica u Zadru prepustila je pranje rublja i posteljine drugoj tvrtci (Turisthotel) još u vrijeme Jugoslavije,  što je dovodilo do situacija da bi u vrijeme vikenda i praznika vladala nestašica čiste posteljine u bolnici, a dežurne se medicinske sestre nisu imale kome obratiti. Zaposlenice Psihijatrijske bolnice na Ugljanu ističu da je čistoća rublja koje je preuzeo privatnik na nezadovoljavajućoj razini. Iz članaka u medijima se vidi da isto radi i OB Šibenik, dakle outsourcing je već odavno započeo.



Kako se ovih dana barem jednom dnevno od raznih članova vlade spomene outsourcing u javnom sektoru, a na osnovu iskustva kako su se takvi potezi do sada provodili, ne treba očekivati javnu raspravu, izračune uštede, ili davanje bilo kakvih detaljnijih izračuna i obrazloženja zašto se to poduzima. Tu bi temu trebali iznijeti sindikati, s mogućim saveznikom u udrugama za prava pacijenata te stručnim udruženjima iz područja zdravstva od kojih je ipak teško očekivati čak i deklarativnu podršku. Svakako treba zahtijevati detaljne i transparentne podatke o tome koliko te djelatnosti koštaju trenutno, koliki je broj radnika na njima angažiran, kakvi su dosadašnji ugovori s privatnicima u tim djelatnostima (tamo gdje ih ima).

 

Zatim, što će biti s radnicima ako se njihovo radno mjesto outsourca, da li ih je privatnik obvezan preuzeti (sve ili dio) i po kojim uvjetima. Nadalje, kakvi će biti mehanizmi kontrole na svim razinama provedbe ugovora (s obzirom na dosadašnja iskustva s nezadovoljavajućim čišćenjem i održavanjem u drugim zemljama, pokazala se potreba za rigoroznom kontrolom i nadzorom).



Po posljednjim komentarima ministra i drugih službenika Ministarstva zdravlja, čini se da će ipak malo usporiti s izdvajanjem čišćenja, zbog oštrog protivljenja pojedinih liječnika i dijela sindikata. Sada naglašavaju kako treba biti oprezan jer čišćenje operacijske sale nije isto što i čišćenje ureda. Ovakvu promjenu treba uzeti s rezervom kada dolazi od ministra u čijim člancima u posljednjih deset godina zagovaranje outsourcinga zauzima prominentno mjesto. Privremeno povlačenje može biti samo strateški uzmak dok se isti procesi ne provedu na tiši ili postupniji način.

 




CIJENE U PREHRANI
CIJENE U PREHRANI





Što donosi outsorcing nezdravstvenih djelatnosti?

 

 

Više od 14.000 spremačica, tehničara, dostavljača, vodoinstalatera, administratora i drugog nezdravstvenog osoblja zaposlenog u sustavu zdravstva naći će se na udaru racionalizacije bolničkog sustava kroz tzv. outsourcing ili spin off. Na nezdravstvene službe u bolnicama otpada 30 posto bolničkih troškova, što je duplo više od europskog prosjeka. Ministar zdravlja Rajko Ostojić računa postići značajne uštede na njihovu izdvajanju iz sastava bolnica. Trošak nezdravstvenih djelatnika u sustavu zdravstva na taj način smanjio bi se za oko 250 milijuna kuna.

 

Na nezdravstvene službe u bolnicama otpada 30 posto bolničkih troškova, što je duplo više od europskog prosjeka. Ministar zdravlja Rajko Ostojić računa postići značajne uštede na njihovu izdvajanju iz sastava bolnica. Trošak nezdravstvenih djelatnika u sustavu zdravstva na taj način smanjio bi se za oko 250 milijuna kuna.

 

U bolnicama radi 48 tisuća zaposlenih

 

Prema podacima Ministarstva zdravlja, u javnim bolnicama u Hrvatskoj zaposleno je oko 48.000 ljudi. Iz tog razloga nezdravstveni sektor bolnice preuzet će privatni djelatnici. - Izdvajanje nezdravstvenih djelatnosti jedna je od reformskih mjera koja treba tek uslijediti.

 

- Odluku o tome koje će djelatnosti i u kojem obimu biti izdvojene putem outsourcinga i spin-offa bit će donesena na temelju detaljne analize i kroz socijalni dijalog te zajedno sa sektorima socijalne skrbi, pravosuđa i obrazovanja - rekla je Tamara Margetić Marinković, glasnogovornica Ministarstva zdravlja.

 

Cilj izdvajanja je postići da se bolnice u Hrvatskoj bave što više svojom osnovnom djelatnošću, zdravstvom, te kako bi se unaprijedilo upravljanje troškovima, ali i rad bolnica. Postavlja se pitanje, ukoliko nezdravstveni sektor bolnica preuzeme privatnik hoće li svi radnici zadržati i svoja radna mjesta?

 

Isplativost outsourcinga

 

- Pri donošenju odluke koje će usluge biti izdvojene i na koji način, brinut će se i o načinu zadržavanja radnih mjesta za što veći broj nezdravstvenih djelatnika - kaže Marinković. Da bi outsourcing bolnici bio isplativ, morao bi biti 30 do 40 posto produktivniji od vlastite usluge, što u bolnicama koje su se dosad koristile vanjskim uslugama to i nije bio slučaj, no zadarska bolnica je spremna privatizirati dio svog sektora.

 

- Kroz projekt Svjetske banke izrađuje se studija o outsourcingu ili spin-offu svih nezdravstvenih usluga u zdravstvu. Na osnovu analize troškova u tim djelatnostima, primjerice troškova prehrane i dijetetike, čišćenja prostora i pranja i distribucije rublja, procijenit će se za svaku djelatnost, ali i za svaku bolnicu uštede koje se mogu ostvariti njihovim prepuštanjem u outsourcing ili spin-off. U svakom slučaju, kada odluke o tome budu donesene, bolnica će se aktivno uključiti u njihovo provođenje, a tada ćemo raspolagati i konkretnijim podacima - rekla nam je Mirjana Mrčela, sanacijska upraviteljica OB Zadar.

 

Outsurcing bi značio prepuštanje ovih djelatnosti i zaposlenika u privatne ruke, a spin-off njihov prelazak u novu tvrtku koju bi osnovala sama bolnica ili druga javna ustanova. Vladini socijalni partneri daleko su skloniji spin off-u, u kojem bi se čišćenje bolnica prepustilo tvrtki-kćeri u vlasništvu javne ustanove, što bi jamčilo i veću sigurnost radnih mjesta.

 

Piše: Nikolina Kovačević

1. studenoga 2013.

 




outsourcing nezdravstvenih djelatnosti
outsourcing nezdravstvenih djelatnosti


Ministar Ostojić: Ponovno o "outsourcingu ili spin off" nezdravstvenih djelatnosti u zdravstvu

 

Piše: Hina, Me.M.
subota, 23.11.2013. 19:25

 

Ministar zdravlja Rajko Ostojić danas je potvrdno odgovorio na pitanje novinara je li outsourcing isplativ. "Naravno. To se radi na razini Vlade i ide se u izdvajanje svih neosnovnih djelatnosti u pet velikih sektora - školstvu, socijali, pravosuđu, visokom obrazovanju i zdravstvu. Tu svatko ima svoj dio obveza i ispunjava ga sukladno zadacima", rekao je.

 

"Nije isto čistit ured ili salu"

 

Što se tiče zdravstva, naveo je da tu postoje tri tipa poboljšanja nezdravstvenih djelatnosti: jače i učinkovitije poboljšanje djelatnosti u kući, dakle postojećih djelatnosti, bez izdvajanja, dugi je tzv. spin off odnosno da djelatnici zaposleni u neosnovnoj djelatnosti naprave radničko dioničarstvo tzv. tvrtku kćer i treći je outsourcing odnosno klasično izdvajanje.

 

"Svaki sektor ima svoje specifičnosti i definitivno nije isto čistiti ured ravnatelja, dekana ili pak operacijsku dvoranu", kazao je naglasivši kako je riječ o uštedama koje se mjere u stotinama milijuna kuna po pojedinom sustavu, a u milijardama kuna na razini Vlade.

 

Gradnja KBC Rijeka

 

Na pitanje o tome što je s riječkim KBC-om koji je u katastrofalnom stanju, ministar Ostojić je odgovorio da je u planu obnova opreme i građevinski radovi.

 

"Po svemu sudeći, za desetak dana ćemo otići u Rijeku i potpisati sporazum o gradnji KBC-a Rijeka", dodao je.



Outsourcing ili spin off najnovije vijesti

01.11.2013.

Izdvajaju se nezdravstvene službe iz bolnica

 

 

 

 

 

 

 

Na nezdravstvene službe u bolnicama otpada 30 posto bolničkih troškova, što je duplo više od europskog prosjeka. Ministar zdravlja Rajko Ostojić računa postići značajne uštede na njihovu izdvajanju iz sastava bolnica. Trošak nezdravstvenih djelatnika u sustavu zdravstva na taj način smanjio bi se za oko 250 milijuna kuna.

 

Više od 14.000 spremačica, tehničara, dostavljača, vodoinstalatera, administratora i drugog nezdravstvenog osoblja zaposlenog u sustavu zdravstva naći će se na udaru racionalizacije bolničkog sustava kroz tzv. outsourcing ili spin off. Na nezdravstvene službe u bolnicama otpada 30 posto bolničkih troškova, što je duplo više od europskog prosjeka. Ministar zdravlja Rajko Ostojić računa postići značajne uštede na njihovu izdvajanju iz sastava bolnica. Trošak nezdravstvenih djelatnika u sustavu zdravstva na taj način smanjio bi se za oko 250 milijuna kuna.

 

U bolnicama radi 48 tisuća zaposlenih

 

Prema podacima Ministarstva zdravlja, u javnim bolnicama u Hrvatskoj zaposleno je oko 48.000 ljudi. Iz tog razloga nezdravstveni sektor bolnice preuzet će privatni djelatnici. - Izdvajanje nezdravstvenih djelatnosti jedna je od reformskih mjera koja treba tek uslijediti.

 

- Odluku o tome koje će djelatnosti i u kojem obimu biti izdvojene putem outsourcinga i spin-offa bit će donesena na temelju detaljne analize i kroz socijalni dijalog te zajedno sa sektorima socijalne skrbi, pravosuđa i obrazovanja - rekla je Tamara Margetić Marinković, glasnogovornica Ministarstva zdravlja.

 

Cilj izdvajanja je postići da se bolnice u Hrvatskoj bave što više svojom osnovnom djelatnošću, zdravstvom, te kako bi se unaprijedilo upravljanje troškovima, ali i rad bolnica. Postavlja se pitanje, ukoliko nezdravstveni sektor bolnica preuzeme privatnik hoće li svi radnici zadržati i svoja radna mjesta?

 

Isplativost outsourcinga

 

- Pri donošenju odluke koje će usluge biti izdvojene i na koji način, brinut će se i o načinu zadržavanja radnih mjesta za što veći broj nezdravstvenih djelatnika - kaže Marinković. Da bi outsourcing bolnici bio isplativ, morao bi biti 30 do 40 posto produktivniji od vlastite usluge, što u bolnicama koje su se dosad koristile vanjskim uslugama to i nije bio slučaj, no zadarska bolnica je spremna privatizirati dio svog sektora.

 

- Kroz projekt Svjetske banke izrađuje se studija o outsourcingu ili spin-offu svih nezdravstvenih usluga u zdravstvu. Na osnovu analize troškova u tim djelatnostima, primjerice troškova prehrane i dijetetike, čišćenja prostora i pranja i distribucije rublja, procijenit će se za svaku djelatnost, ali i za svaku bolnicu uštede koje se mogu ostvariti njihovim prepuštanjem u outsourcing ili spin-off. U svakom slučaju, kada odluke o tome budu donesene, bolnica će se aktivno uključiti u njihovo provođenje, a tada ćemo raspolagati i konkretnijim podacima - rekla nam je Mirjana Mrčela, sanacijska upraviteljica OB Zadar.

 

Outsurcing bi značio prepuštanje ovih djelatnosti i zaposlenika u privatne ruke, a spin-off njihov prelazak u novu tvrtku koju bi osnovala sama bolnica ili druga javna ustanova. Vladini socijalni partneri daleko su skloniji spin off-u, u kojem bi se čišćenje bolnica prepustilo tvrtki-kćeri u vlasništvu javne ustanove, što bi jamčilo i veću sigurnost radnih mjesta.

 

By: Nikolina Kovačević

 



12.10.2013.

IZDVAJANJE NENASTAVNOG OSOBLJA IZ SUSTAVA

 

 

Outsourcing: 13 tisuća školskih čistačica, domara i računovođa uskoro završava na ulici?Prijelazni rok je dvije godine, nakon toga radnike od države preuzimaju privatnici.

 

 

Vezani članci

GAŠENJE NEPROFITABILNIH

 

BOLNICE GUBE KADAR

 

 

Najava Vlade o uvođenju outsourcinga u školstvu, kao jedne od mjera programa gospodarskog oporavka, izvazvala je veliku zabrinutost u školama.

 

To znači da Vlada planira spremačice, domare, računovođe, zaposlenike kantina i ostalo nenastavno osoblje izdvojiti iz sustava i te usluge uzimati iz privatnih sektora.

 

- Razloga za panične reakcije nema, ali za zabrinutost ima. U osnovnom i srednjem školstvu takvim bi rješenjem bilo obuhvaćeno gotovo 13.000 radnika, odnosno oko 20 posto svih zaposlenih, među kojima je više od 7.000 spremačica, više od dvije tisuće zaposlenika koji rade u administrativnim i računovodstvenim poslovima i oko tri tisuće domara, kuharica, ložača i drugih zaposlenika - kaže Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu Preporod.

 

Dvije godine trebalo bi trajati prijelazno razdoblje, u kojem bi Vlada osnovala tvrtku, koja bi bila 100-postotnom u vlasništvu države. “Ta bi tvrtka preuzela sve te radnike i u te dvije godine ne bi im smjela smanjivati ni plaće ni materijalna prava. No, nakon toga oni bi bili prepušteni novim poslodavcima, privatnim vlasnicima”, objašnjava Stipić.

 

Stav je Preporoda da uštede neće biti kakve su očekivane. “Kada bi sve spremačice dobile minimalnu plaću, godišnja ušteda ne bi prelazila 80 milijuna kuna. Hoće li to spasiti državne financije? S druge strane, velik broj radnika dovest ćemo u mnogo nepovoljniji položaj i stoga smatramo da bi trebalo ozbiljno razmisliti o tome treba li nam takva mjera”, kaže Stipić.

 

“30 posto ukupnog članstva školskog sindikata iz nenastavnog je osoblja, a mi se moramo brinuti o svakom našem članu. Važno je to da je Vlada svoju ponudu za outsourcing vezala uz Dodatak II Temeljnog kolektivnog ugovora, a riječ je o regresu, božićnici, dnevnicama i visini osnovice za jubilarnu nagradu za 2014. godinu. Sada nas čekaju pregovori, a ako oni ne daju rezultate, krećemo u štrajk ili neke druge sindikalne akcije”, zaključuje Stipić.

 

U Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama ističu da ne pristaju na premještanje znatnog broja nenastavnog osoblja izvan sustava. Oni su zato zatražili analizu broja zaposlenog nenastavnog osoblja, nakon koje će, prema kriterijima utvrđenim Državnim pedagoškim standardom, ali i specifičnim uvjetima u pojedinoj ustanovi, biti moguće raspravljati o postupnom smanjivanju broja nenastavnog osoblja.

 

Vesna LATINOVIĆ

 

 

Privatna knjigovodstva nemaju ni ljude ni znanje

 

Udruge tajnika i računovođa u školstvu (UTIRUS) uputila je pismo ministru Željku Jovanović u kojem između ostalog stoji: “Prema analizi administrativnih radnih mjesta u školstvu od 2005. godine, koju je izradila naša udruga, u osnovnim i srednjim školama zaposleno je 4 do 5 posto radnika na administrativnim poslovima od ukupnog broja zaposlenih u školstvu, što u prosjeku iznosi između 2 i 2,5 radnika po svakoj školi. Ako se vođenje računovodstva škola prebaci u privatni sektor, smatramo da će se kvaliteta tih usluga smanjiti, jer mnogi knjigovodstveni servisi nemaju ni ljudske resurse, ni dovoljne kompetencije za vođenje proračunskog računovodstva školskih ustanova.”

 



Outsourcing ili spin off najnovije vijesti

11.11.2013.

 

HUP-Koordinacija tvrtki iz uslužnih djelatnosti zalaže se za izdvajanje uslužnih djelatnosti iz državnog i javnog sektora

 

 

 

 

 

 

Koordinacija okuplja domaće tvrtke za uslužne djelatnosti koje čine oko 80 posto tog segmenta tržišta.

 

Koordinacija okuplja domaće tvrtke za uslužne djelatnosti koje čine oko 80 posto tog segmenta tržišta.

 

Vodeće domaće tvrtke koje pružaju usluge upravljanja imovinom, upravljanja infrastrukturnim i tehničkim servisima, održavanja, uređenja, pripreme hrane, čišćenja, pranja rublja i sl. organizirale su se unutar Hrvatske udruge poslodavaca te su osnovale HUP-Koordinaciju tvrtki iz uslužnih djelatnosti. Koordinacija okuplja domaće tvrtke za uslužne djelatnosti koje čine oko 80 posto tog segmenta tržišta, zajedno trenutno zapošljavaju više od 5.000 djelatnika i na godišnjoj razini ostvaruju više od 500 milijuna kuna prihoda.

 

Koordinacija će im omogućiti zajednički nastup prije svega prema Vladi te državnim i javnim institucijama i tvrtkama, a s ciljem kvalitetnijeg informiranja o uslugama koje pružaju, visokoj razini kvalitete i dosegnutih standarda poslovanja, dobrim uvjetima rada zaposlenika te mogućim uštedama, investicijskom potencijalu i ostalim prednostima koje bi se realizirale izdvajanjem uslužnih, odnosno potpornih djelatnosti iz državnog i javnog sektora. 

 

S obzirom da među članicama Koordinacije ima manjih privatnih tvrtki, ali i onih u sastavu velikih globalnih grupacija (najveća globalna grupacija za uslužne djelatnosti, ISS iz Danske, koja kroz tvrtku kćer posluje i u Hrvatskoj, zapošljava gotovo 540.000 radnika u više od 80 zemalja) s iskustvom poslovanja na tržištima diljem svijeta koja su uspješno prošla proces izdvajanja uslužnih djelatnosti, Koordinacija će prikupljati i prezentirati najbolje domaće i svjetske prakse u optimizaciji troškova i razvoju tržišta uslužnih djelatnosti.

 

„Izdvajanje uslužnih odnosno potpornih djelatnosti iz državnog i javnog sektora otvara mogućnosti za uštede u trenutno prenapregnutim državnim financijama, ali i mnogo više od toga. Brži razvoj i dodatna profesionalizacija i specijalizacija, povećanje transparentnosti i konkurentnosti na tom segmentu tržišta, otvaranje novih mogućnosti za investiranje, širenje poslovanja i povećanje broja zaposlenih, sve su to pozitivni efekti s multiplikativnim učincima na ukupno gospodarstvo koje može donijeti pametna strategija izdvajanja uslužnih djelatnosti. To potvrđuju brojni primjeri članica Europske unije i šire“, izjavila je Ines Vodanović ispred HUP-Koordinacije tvrtki iz uslužnih djelatnosti.

 

 

HUP- Koordinacija poduzeća iz uslužnih djelatnosti 


Anny Brusić, tel. 4897 572 
Petra Sentić
, tel. 4897 564

 

 



Nedjelja, 17.11.2013.

 

 NOVIH 2000 LJUDI IZ DRŽAVNOG I JAVNOG SEKTORA U MIROVINU 

 

 

 

(SLOBODNA DALMACIJA, 17. studenoga 2013.) - Milanovićeva najava „čišćenja" javnog sektora, koji je prema premijeru „bunar pogrešaka i bio je poligon za zapošljavanje rodbine i prijatelja", u normalnim bi okolnostima zaslužila pohvalu, ali kad stiže iz usta predsjednika stranke koja već dvije godine „bunari" po državnoj i javnoj upravi, onda ne možemo ne reagirati - poručuju iz Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.


 

 

- Vlada koja je nastavila s „dobrom praksom" krojenja državne uprave po broju koalicijskih aspiranata na šefovska mjesta, u kojoj dežurni liječnici „operiraju" po resorima za koje nisu nadležni, a na početku mandata je startala s ukidanjem formalnih zakonskih prepreka politizaciji i deprofesionalizaciji državne uprave u obliku obveznih javnih natječaja za zapošljavanje u ministarskim kabinetima ili za zapošljavanje ravnatelja, koje je zamijenila politički imenovanim pomoćnicima ministara, najmanjen je pozvana kritizirati model koji je „izbrusila" do savršenstva.

 

No, možda premijer ne zna, ali „čišćenje" državne uprave već je počelo i to od socijalno najslabijih i tradicionalno najranjivijih skupina radnika - čistačica i žena, za koje je ova Vlada već pripremila modele prolongirane privatizacije i prisilnog umirovljenja u obliku „outsourcinga" i prestanka službe po sili zakona kroz Zakon o prestanku službe i ugovora o radu u državnoj i javnim službama.

 

Hoće li državna i javne službe biti „čišće" nakon što se 10-30 tisuća najslabije plaćenih zaposlenika „izruči" privatnom sektoru i izvrgne daljnjem osiromašenju i potpunoj socijalnoj nesigurnosti, a 20.000 žena preseli iz svijeta rada u mirovinu?

 

Vjerujemo da neće, jer oni državnu i javne službe nisu ni „zaprljali". To svakoga dana čine ljudi kojima je jedina zasluga što su se u pravom trenutku našli u pravoj stranki i pristaju biti dijelom pomahnitalog stranačkog stroja za proizvodnju magle, koji ovih dana panično traži alibi za vlastitu nesposobnost i spreman je pri tome žrtvovati tisuće ljudi kako bi stvorio privid da se nešto radi, poručuju SDLSN-a. 

 

 



Outsourcing ili spin off najnovije vijesti

 

Rješenje za 14.000 djelatnika u bolnicama

 

Ostojićev spin off: Nezdravstvene bolničke djelatnosti u posebne tvrtke

 

 

 

 

 

http://www.sszssh.hr/upload/File/spin_off_nl290912.jpg

 

http://www.sszssh.hr/upload/File/spin_off_gs011012.jpg

  

 

Trideset posto bolničkog novca odlazi na nezdravstvene djelatnike / Snimio Silvano JEŽINA

Autor: Ljerka Bratonja Martinović
Objavljeno: 29. rujna 2012. u 11:28

 

Vezano

 

  • Članci

Internet, zlatni rudnik jeftine radne snage

Ostojić: Bolnice se neće ukidati ni zatvarati, ali će se do kraja ovog mandata značajno restrukturirati

Ministar naredio bolnicama: Više se reklamirajte!

 

 

Spin off, u kojem bi se čišćenje bolnica prepustilo tvrtki-kćeri u vlasništvu same javne ustanove, jamčilo bi veću sigurnost radnih mjesta. Bi li se postigle uštede, i kolike, tek treba izračunati.

 

ZAGREB Više od 14.000 spremačica, tehničara, dostavljača, vodoinstalatera, administratora i drugog nezdravstvenog osoblja zaposlenog u sustavu zdravstva naći će se na udaru racionalizacije bolničkog sustava kroz tzv. outsourcing ili spin off.
Ministar zdravlja Rajko Ostojić računa postići značajne uštede na izdvajanju nezdravstvenih službi, na koje otpada čak 30 posto svih bolničkih troškova, iz sastava bolnica.

 

Prema podacima ministarstva zdravlja, u javnim bolnicama u Hrvatskoj zaposleno je oko 48.000 ljudi, a nezdravstveno osoblje, s oko 14.000 ljudi, čini čak 30 posto zaposlenih i troši dvostruko više bolničkog novca od europskog prosjeka gdje na popratne službe odlazi oko 16 posto bolničkog proračuna. 

 

Čišćenje bolnica

 

Nezdravstvene službe poput čišćenja, održavanja, kuhinje, praonica rublja, zaštitarske ili vrtlarske službe mogu se prepustiti privatnom sektoru, dok bi izdvajanje informacijske tehnologije, financijskog poslovanja i pravnih poslova putem spin off-a zahtijevalo dobro razvijeno specijalizirano tržište ovih usluga, ocjenjuje se u javnom pozivu kojim Ministarstvo zdravlja traži vanjskog konzultanta za izradu projekta ušteda putem outsourcinga, odnosno spin off-a.
 

Dok bi outsourcing značio prepuštanje ovih službi, pa i zaposlenih, u ruke privatnih tvrtki, spin off nešto je umjerenija varijanta i znači prelazak spomenutih službi u tvrtku-kćer koju osniva sama bolnica ili druga javna ustanova. Od prvog je modela prepuštanja ovih službi privatnom poslodavcu ministar Ostojić, kako tvrdi, odustao, iako u pozivu za konzultantske usluge jasno stoji i takva opcija.
 

Outsourcing je i sindikatima i poslodavcima u zdravstvu neprihvatljiva varijanta, koliko zbog izvjesnog gubitka radnih mjesta, toliko i zbog toga što se u praksi već pokazao skupljim sustavom od postojećeg. Spin off, u kojem bi se čišćenje bolnica prepustilo tvrtki-kćeri u vlasništvu same javne ustanove, jamčilo bi veću sigurnost radnih mjesta. Bi li se postigle uštede, i kolike, tek treba izračunati. 
 

– Osobno smatram da nitko, ako ste dobro organizirani, ne može taj posao raditi bolje od vas – komentira Vlado Jukić, ravnatelj Bolnice za psihijatrijske bolesti Vrapče. Tehnička služba u toj bolnici radi daleko bolje nego što bi radio netko izvana, kaže Jukić, ali zato svakoga dana osobno obiđe krug po bolnici da vidi što tko radi. »Ne kažem da to mora biti generalno pravilo za sve, ali je u ovoj bolnici, gdje imamo preko 20 zgrada, ovo rješenje krajnje racionalno«, tvrdi ravnatelj Vrapča. 

 

Nezadovoljni sindikat

 

Iskustvo je, kažu u Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), pokazalo da zbog nerazvijenosti sustava i slabe ponude trgovačkih društava za usluge pranja ili čišćenja dolazi do monopola i usluge outsourcinga postaju skuplje nego što su bile dok ih je obavljalo bolničko osoblje. Formiranje tvrtke-kćeri na regionalnoj osnovi, koja bi određenom uslugom pokrivala više bolničkih ustanova tog područja, po mišljenju ravnatelja Udruge, Mile Klepe, bilo bi dobro rješenje. 
 

– Smatram da bi osnivanje takve tvrtke oko regionalne bolnice Zadar, koja bi pokrivala bolnice u Šibeniku, Kninu, Gospiću koje gravitiraju zadarskoj bolnici, bilo opravdano. Tvrtka bi bila u vlasništvu bolnice, i izbjegle bi se zamke outsourcinga – ističe Klepo. 
U Samostalnom sindikatu zdravstva nezadovoljni su racionalizacijom drugih stavki, koje bi trebalo srezati prije spin off-a. 

 

– Ministar još nije ni počeo zavrtati pipe na koje curi bolnički novac. Kad njih zatvori, možemo razgovarati o spin off-u. Dosta je bilo toga da su ambulante popodne zatvorene, a liječnici rade kod privatnika, ili da nam liječnici za penziju rade na ugovor o djelu. Osim toga u zadnjih se četiri godine u bolnicama zaposlilo više tisuća ljudi, mahom administratora. Prvo se njih treba riješiti – poručuje Spomenka Avberšek, predsjednica sindikata zdravstva.
 

Kod bilo kakvog izdvajanja higijenske službe, veli ona, mora se voditi računa o europskim standardima jer će prvi na udaru biti pacijenti. Što se zaposlenih tiče, s tvrtkom kćeri potpisivat će ugovore o radu drugačije nego sad, a isto će biti i s pravima iz kolektivnog ugovora, upozorava sindikalna čelnica. 



Outsourcing ili spin off najnovije vijesti
 
NEZDRAVSTVENE SLUŽBE PRIVATNICIMA
 
 

Izdvajanje čistačica iz bolničkih službi donosi 250 milijuna kn uštede. Nezdravstveni sektor danas troši oko 30 posto bolničkih proračuna


Objavljeno 4. svibnja, 2013.

 

U KBC-u Osijek žele vidjeti je li “outsourcing” isplativ, ali o svemu odlučuje Ministarstvo.

 

ZAGREB - Više od 14.000 spremačica, pralja, dostavljača, vodoinstalatera i drugog nezdravstvenog osoblja naći će se od rujna na meti racionalizacije bolničkog sustava kroz tzv. outsourcing ili spin off. Ministarstvo zdravlja upravo provodi postupak ugovaranja konzultanta za izradu plana racionalizacije kroz outsourcing ili spinoff svih nezdravstvenih usluga, a provedba plana trebala bi započeti u rujnu ove godine. Procjene su da bi se trošak nezdravstvenih djelatnika u sustavu zdravstva na taj način smanjio za pet do deset posto, što bi na godišnjoj razini iznosilo oko 250 milijuna kuna.

 

U KBC-u Osijek kažu kako trenutačno rade detaljne analize cijena i isplativosti izdvajanja ovih radnih jedinica, a sve kako bi dočekali spremni smjernice Ministarstva najavljene za rujan. “Ne postoji jedinstvena cijena čišćenja četvornog metra bolnice jer je osječka bolnica paviljonskog tipa i nije isto čistite li hodnik u podrumu, onaj s desecima prozora ili operacijsku dvoranu. KBC Zagreb primjer je bolnice koja je pogriješila s brzopletim raspisivanjem natječaja i jedinstvenom cijenom čišćenja po četvornom metru, zbog čega su imali problema s ovim projektom. Pokušavamo doći do izračuna i vidjeti uopće bi li nam 'outsourcing' bio isplativiji, ali o svemu će u konačnici odlučiti Ministarstvo”, komentirao je Saša Lamza, pomoćnik sanacijskog upravitelja KBC-a Osijek za financijsko poslovanje.

 

Zanimljivo je kako je osječka bolnica u svojoj analizi kontaktirala i jednog od glavnih protivnika uvođenja “outsourcinga” u hrvatske bolnice, Darka Zošeka koji je odradio analizu za Samostalni sindikat u zdravstvu i socijalnoj skrbi, a tvrdi kako će se outsourcing pokazati skupljim i neprimjenjivim na zdravstveni sustav, između ostalog, jer nije moguće tražiti pravnu odgovornost privatne tvrtke za “higijenski eksces”, nego samo za neizvršenje ugovornih obveza.

 

Kako se doznaje u Ministarstvu, pri odlučivanju o tome koje će se usluge prepustiti outsourcingu, a koje će ići u spin off, vodit će se računa o uspješnim primjerima iz europskih zemalja, ali i o prednostima i potencijalnim rizicima takvog izdvajanja pojedinih službi, osobito kad je riječ o uslugama čišćenja bolničkih prostora i prehrane pacijenata. Dok bi outsourcing značio prepuštanje ovih službi, pa i zaposlenih, u ruke privatnih tvrtki, spin off nešto je umjerenija varijanta i znači prelazak spomenutih službi u tvrtku kćer koju osniva sama bolnica ili druga javna ustanova. Outsourcing je i sindikatima i poslodavcima u zdravstvu neprihvatljiva varijanta, koliko zbog izvjesnog gubitka radnih mjesta, toliko i zbog toga što se u praksi, kako tvrde, već pokazao skupljim sustavom od postojećeg. U KBC-u Osijek tvrde kako kod njih otpuštanja sigurno neće biti.

 

Prema procjenama poslodavaca u zdravstvu, da bi outsourcing bolnici bio isplativ, morao bi biti 30 do 40 posto produktivniji od vlastite usluge, što u bolnicama koje su dosad posegnule za vanjskim uslugama to i nije bio slučaj. U ministarstvu pregovore sa sindikatima o ovoj temi namjeravaju voditi tek nakon izrade plana racionalizacije kroz outsourcing ili spin off, što znači u srpnju i kolovozu.

 

Nefreteta Z.EBERHARD/ Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ

 

 

 

TROŠE 30 POSTO BOLNIČKOG PRORAČUNA

 

Prema podacima Ministarstva zdravlja, u javnim bolnicama u Hrvatskoj zaposleno je 48.224 osoba, a nezdravstveno osoblje, s 14.116 zaposlenih, čini čak 30 posto zaposlenih. Nezdravstveni sektor danas troši oko 30 posto bolničkih proračuna ili 2,6 milijardi kuna godišnje, što je gotovo dvostruko više od europskog prosjeka, gdje na popratne službe odlazi samo 16 posto bolničkih rashoda.

Protivnici outsourcinga tvrde kako je on skuplji i neprimjenjiv na zdravstveni sustav.

 

 

Nezdravstvene službe od jeseni u rukama privatnika

 

Više od 14.000 spremačica, pralja, dostavljača, vodoinstalatera, administratora i drugog nezdravstvenog osoblja naći će se na udaru racionalizacije bolničkog sustava kroz tzv. outsourcing ili spin off, što prema Vladinom ekonomskom programu mora biti dovršen do kraja godine.
 


Ministarstvo zdravlja upravo provodi postupak ugovaranja konzultanta za izradu plana racionalizacije kroz outsourcing ili spinoff svih nezdravstvenih usluga u zdravstvu. Sklapanje ugovora očekuje se do lipnja, a realizacija ugovora, odnosno provedba plana outsourcinga, trebalo bi, kažu u resornom ministarstvu, započeti tijekom rujna ove godine.
 


Procjene su da bi se trošak nezdravstvenih djelatnika u sustavu zdravstva na taj način smanjio za pet do 10 posto, što bi na godišnjoj razini u najboljoj varijanti iznosilo oko 250 milijuna kuna. Prema podacima Ministarstva zdravlja, u javnim bolnicama u Hrvatskoj zaposleno je 48.224 osoba, a nezdravstveno osoblje, s 14.116 zaposlenih, čini čak 30 posto zaposlenih. Nezdravstveni sektor danas troši oko 30 posto bolničkih proračuna ili 2,6 milijarde kuna godišnje, što je gotovo dvostruko više od europskog prosjeka, gdje na popratne službe odlazi svega 16 posto bolničkih rashoda.

 

Kako se doznaje u ministarstvu, pri odlučivanju o tome koje će se usluge prepustiti outsourcingu, a koje će ići u spinning-off, vodit će se računa o uspješnim primjerima iz europskih zemalja, ali i o prednostima i potencijalnim rizicima takvog izdvajanja pojedinih službi, osobito kad je riječ o uslugama čišćenja bolničkih prostora i prehrane pacijenata. Dok bi outsourcing značio prepuštanje ovih službi, pa i zaposlenih, u ruke privatnih tvrtki, spin-off nešto je umjerenija varijanta i znači prelazak spomenutih službi u tvrtku-kćer koju osniva sama bolnica ili druga javna ustanova. (Lj. B. M./NL)

 

 

Petak, 03.05.2013.

 

Čišćenje i održavanje bolnica u privatne ruke: država će uštedjeti oko 250 milijuna kuna

 

IZDVAJANJE NEZDRAVSTVENIH BOLNIČKIH SLUŽBI POČINJE U RUJNU 

 

Na udaru racionalizacije - spremačice, pralje... / Snimio Marin ANIČIĆ

Autor: Ljerka Bratonja Martinović 

 

Prema podacima Ministarstva zdravlja, u javnim bolnicama u Hrvatskoj zaposleno je 48.224 osoba, a nezdravstveno osoblje, s 14.116 zaposlenih, čini čak 30 posto zaposlenih.

 

(Novilist.hr) ZAGREB Više od 14.000 spremačica, pralja, dostavljača, vodoinstalatera, administratora i drugog nezdravstvenog osoblja naći će se na udaru racionalizacije bolničkog sustava kroz tzv. outsourcing ili spin off, što prema Vladinom ekonomskom programu mora biti dovršen do kraja godine.

 

Ministarstvo zdravlja upravo provodi postupak ugovaranja konzultanta za izradu plana racionalizacije kroz outsourcing ili spinoff svih nezdravstvenih usluga u zdravstvu. Sklapanje ugovora očekuje se do lipnja, a realizacija ugovora, odnosno provedba plana outsourcinga, trebalo bi, kažu u resornom ministarstvu, započeti tijekom rujna ove godine.

 

Procjene su da bi se trošak nezdravstvenih djelatnika u sustavu zdravstva na taj način smanjio za pet do 10 posto, što bi na godišnjoj razini u najboljoj varijanti iznosilo oko 250 milijuna kuna. Prema podacima Ministarstva zdravlja, u javnim bolnicama u Hrvatskoj zaposleno je 48.224 osoba, a nezdravstveno osoblje, s 14.116 zaposlenih, čini čak 30 posto zaposlenih. Nezdravstveni sektor danas troši oko 30 posto bolničkih proračuna ili 2,6 milijarde kuna godišnje, što je gotovo dvostruko više od europskog prosjeka, gdje na popratne službe odlazi svega 16 posto bolničkih rashoda.

 

Skuplji sustav

 

Kako se doznaje u ministarstvu, pri odlučivanju o tome koje će se usluge prepustiti outsourcingu, a koje će ići u spinning-off, vodit će se računa o uspješnim primjerima iz europskih zemalja, ali i o prednostima i potencijalnim rizicima takvog izdvajanja pojedinih službi, osobito kad je riječ o uslugama čišćenja bolničkih prostora i prehrane pacijenata.

 

Dok bi outsourcing značio prepuštanje ovih službi, pa i zaposlenih, u ruke privatnih tvrtki, spin-off nešto je umjerenija varijanta i znači prelazak spomenutih službi u tvrtku-kćer koju osniva sama bolnica ili druga javna ustanova.

 

Outsourcing je i sindikatima i poslodavcima u zdravstvu neprihvatljiva varijanta, koliko zbog izvjesnog gubitka radnih mjesta, toliko i zbog toga što se u praksi, kako tvrde, već pokazao skupljim sustavom od postojećeg.

 

Pregovori u srpnju

 

Po procjenama poslodavaca u zdravstvu, da bi outsourcing bolnici bio isplativ, morao bi biti 30 do 40 posto produktivniji od vlastite usluge, što u bolnicama koje su dosad posegle za vanjskim uslugama to i nije bio slučaj.

 

Vladini socijalni partneri daleko su skloniji spinoff-u, u kojem bi se čišćenje bolnica prepustilo tvrtki-kćeri u vlasništvu javne ustanove, što bi jamčilo i veću sigurnost radnih mjesta. U ministarstvu pregovore sa sindikatima o ovoj temi namjeravaju voditi tek po izradi plana racionalizacije kroz outsourcing ili spin off, što znači u srpnju i kolovozu.

 

Tek kad plan bude napisan, znat će se procjena ušteda u novcu za svaku uslugu i svaku pojedinu bolnicu, te kakve će biti uštede na kvaliteti i brzini isporuke nezdravstvenih usluga. Na temelju tih procjena, ministarstvo će odlučiti hoće li neki uslugu prepustiti privatnom koncesionaru ili će kuhanje, pranje rublja i čišćenje organizirati sama bolnica kroz svoju tvrtku-kćer.

 

Ostojić: Privatizirat ćemo nezdravstvene djelatnosti

 

Trenutni deficit zdravstvenog sustava iznosi 5,2 milijarde kuna, od čega na HZZO otpada 2,2 milijarde, podaci su koje je na okruglom stolu magazina Banka iznio ministar zdravlja Rajko Ostojić. Postojeće stanje komentirali su i ravnateljica EIZ-a Sandra Švaljek i analitičar BIS-a Dubravko Mihaljek. 

 

Štefica Grižinovec Objavljeno 12.00, 06.02.2012.

 

"Krvna slika zdravstvenog sustava"naziv je okruglog stola časopisa Banka i Ekonomskog instituta Zagreb koji se u ponedjeljak pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja održao u prepunoj dvorani Novinarskog doma. Izlagači su bili ministar zdravljadr. sc. Rajko Ostojić, ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek te analitičar Banke za međunarodna poravnanja (BIS) Dubravko Mihaljek.
 


Interes za događanje Analize zdravstvenog sustava, prvo u seriji od šest okruglih stolova najavljenih za ovu godinu, bio je iznimno visok – prisustvovali su najistaknutiji stručnjaci za ovo područje kao i mnogi zainteresirani za temu domaćeg zdravstvenog sustava.

 

Ministar zdravlja Ostojić dao jepregled trenutačnog financijskog stanja u zdravstvu, među kojima je najvažnija brojka 5,2 milijarde kuna, koliko iznosi trenutačni deficit zdravstvenog sustava.

 

Deficit Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) za 2011. godinu iznosi 2,2  milijarde kuna, dok se dugovanje zdravstvenih ustanova popelo na tri milijarde kuna.

 

Rasterećenje gospodarstva
 


Smanjivanje stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za dva postotna boda, s 15 na 13 posto, u funkciji je rasterećenja gospodarstva i poticanja otvaranja novih radnih mjesta, izjavio je ministar i dodao kako će se nastali manjak u ovoj godini alimentirati iz državnog proračuna.  

 

U 2012. bit će potrebno financirati novi ustroj službe hitne medicinske pomoći za koju je potrebno oko 117 milijuna kuna.

 

Predviđeni troškovi lijekova na recept su oko 260 milijuna kuna, a tu je i "kostur iz ormara", kako Ostojić naziva 230 milijuna kuna vrijedne obaveze koje nastaju primjenom novih prava iz kolektivnih ugovora za zdravstvo, novčane obveze za koje je prošla Vlada tvrdila da ih neće biti.
 


Najzaduženije bolnice u Hrvatskoj su KBC Zagreb, u iznosu od 324 milijuna kuna, a zatim slijede KBC Osijek s 289 milijuna kuna nepodmirenih obaveza, te KBC "Sestre Milosrdnice" s 199 milijuna kuna duga.

 

Izdvajanje nezdravstvenih djelatnosti
 


Ministar zdravlja Ostojić naglasio je ključne mjere u svom resoru za ovu godinu.

To su: restrukturiranje i racionalizacija akutnih bolničkih kapaciteta kroz masterplan, okrupnjavanje bolničke nabave električne energije, poštanskih usluga i potrošnih materijala, racionalizacija nezdravstvenih djelatnosti bolnica kroz outsourcing i spin-off.

 

"Sindikati su zasad koncilijantni prema ovom planu, a ovaj tjedan počet ćemo i pregovore o konkretnim planovima vezanim uz izdvajanje nezdravstvenih djelatnosti i zaposlenika", izjavio je ministar Ostojić.
 


Zatim, izrada nacionalne klasifikacije i okrupnjavanje tenderske nabave financijski "najtežih" medicinskih proizvoda i ugradbenih materijala, ograničenje porasta potrošnje na lijekove na recept te poticanje razvoja privatnih zdravstvenih osiguranja koja bi preuzela dio potražnje za zdravstvenom zaštitom.

 

"Za zdravstveni sustav ne postoji jedinstveni recept i idemo u novu organizaciju kako bi otvarali nova radna mjesta", rekao je ministar.
 

 

Kućanstva više izdvajaju za zdravstvo

 

Ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek dala je ocjenu posljednje zdravstvene reforme, koja je započeta u vrijeme krize 2008. godine. Potezi bivšeg ministra Milinovića  povećali su prihode zdravstvenog sustava, no povećani su i rashodi - i to za 6,1% u 2009. godini.
 


Švaljek kaže da je reforma osigurala stabilnost financija zdravstvenog sustava, smanjila su se bolovanja, a povećalo zadovoljstvo građana sa sustavom. "Građani su svjesni činjenice da je zdravstveni sustav izdašno financiran: za razliku od drugih tranzicijskih zemalja, građani misle da bi se u slučaju dodatnih ulaganja u javnom sektoru prioritet trebalo dati obrazovanju, a ne zdravstvenoj zaštiti", napominje Švaljek.


Spomenimo i istraživanje Banke, Hendala i Allianza za Nacionalni indeks sreće koje je pokazalo da su građani daleko zadovoljniji dostupnošću zdravstvenih usluga nego uslugama države općenito.

Negativne strane reforme su prelijevanje novih prihoda u osjetan rast izdataka za zdravstvo u jeku gospodarske krize. Također, zdravstvene ustanove i dalje generiraju neplaćene dospjele obveze, a povećan je i udio izdataka za zdravstvo u ukupnim izdacima kućanstava.

 

Tako je prosječni udio izdataka za zdravstvo u ukupnim izdacima kućanstava porastao na 3,24 posto u 2010. dok je prosjek razdoblja 2005. – 2008. bio 2,55 posto.

 

Za Dubravka Mihaljeka iz Banke za međunarodna poravnanja glavni problem u financiranju zdravstva jest što troškovi zdravstva rastu brže od BDP-a, ne samo u Hrvatskoj već i u drugim zemljama zbog čega su javne financije mnogih zemalja pod pritiskom.



Drugi problem je što zaposleni snose teret financiranja zdravstvene zaštite koji, napominje Mihaljek, treba ravnomjernije rasporediti.
 


Mihaljek zagovara i smanjenje udjela financiranja preko državnog zdravstvenog osiguranja, a povećanje financiranja iz proračuna. Po njemu, bilo bi efektno i povećati ulogu privatnog zdravstvenog osiguranja za obitelji s visokim dohotkom.
 


Sudionici se slažu kako je zdravstvena reforma kompliciranija od mirovinske reforme te da se posebna pažnja treba posvetiti istraživanju ovog područja s ekonomske strane pri čemu bi pomogla bolja dostupnost podataka koji se vezuju za sferu zdravstva.

 

 

  



Outsourcing ili spin off najnovije vijesti

Petak, 16.12.2011.

„Outsourcing" između dogme i stvarnosti

 

ČIŠĆENJE DRŽAVNE UPRAVE



"U pravilu je sve što netko može napraviti samostalno, po logici stvari, uvijek jeftinije nego da to umjesto njega napravi netko drugi. Usluga čišćenja nakon što čistačice pređu na profesionalan način čišćenja također nije izuzetak.
Kada se, k tomu, uzme u obzir da vanjski servisi za čišćenje cijenu svoje usluge uvećavaju za svoju zaradu i PDV, što ne čini vlastita služba za čišćenje, postaje jasno da čišćenje u tuđem aranžmanu ne može biti povoljnije."


Škotski ministar zdravstva zabranio je pružanje usluga čišćenja i prehrane u bolnicama putem "outsourcinga" zbog porasta broja infekcija uzrokovanog nedovoljnom kvalitetom čišćenja i higijene koju osiguravaju vanjski pružatelji usluga 

 

(SDLSN, 16. prosinca 2011.) Kad se govori o reformi državne uprave, ali i o rashodovnoj težini upravnog servisa u državnom proračunu, često se olako poseže za „outsourcingom", odnosno izdvajanjem netemeljnih djelatnosti iz djelokruga rada državnih tijela, kao jedinim logičnim rješenjem kada su u pitanju pomoćno-tehnički poslovi koje u državnim tijelima obavljaju namještenici.


„Outsourcing" nekritički podržavaju svi - političari, profesori, dužnosnici i „biznismeni", kao nešto što se samo po sebi podrazumijeva kao najbolje i najracionalnije rješenje.
Tako prof. dr. sc. Ivan Koprić, profesor na katedri „Upravna znanost" na Pravnom fakultetu u Zagrebu u intervjuu za Jutarnji list pod naslovom Državnoj upravi treba „outsourcing", preporuča izdvajanje svih popratnih službi kao model profesionalizacije državne uprave.
I vlada na odlasku u svom je Programu gospodarskog oporavka, kao jednu od mjera predvidjela i „outsourcing" pomoćnih djelatnosti te preporučila svim tijelima državne uprave koja nisu u cijelosti provela postupak „outsourcinga" daljnji nastavak izdvajanja pomoćnih djelatnosti.
O tome je li „outsourcing" baš tako uspješan model obavljanja poslova koji ne predstavljaju temeljnu djelatnost poslovnog subjekta, ali bez kojih ni jedan poslovni sustav ne može funkcionirati, a posebice o „outsourcingu" na području čišćenja, koji je već „pojeo" tisuće radnih mjesta u javnoj upravi, razgovaramo s Darkom Zošakom, stručnjakom i poduzetnikom na području optimizacije troškova čišćenja.


Darko Zošak stručnjak je na području optimizacije troškova čišćenja s dugogodišnjim stažem u branši "čišćenja" u zemljama zapadne Europe.

 

„Outsourcing" se u državnoj upravi nameće kao najracionalnije rješenje na području pomoćnih djelatnosti pri čemu se javnosti sugerira kako se radi o apriori superiornom modelu obavljanja pomoćno-tehničkih poslova te govori o dugoročnim uštedama koje će se ostvariti „outsourcingom". Također, stvara se ničime potkrijepljen dojam da će državna tijela raditi kvalitetnije i učinkovitije ako se riješe pomoćno-tehničkog osoblja. Što mislite o tome?

 

Prije svega, treba reći da smisao „outsourcinga" pomoćnih djelatnosti nije povišenje kvalitete tih djelatnosti nego ostvarenje određene uštede uz prihvatljivu kvalitetu. Kad se govori o potencijalu ušteda treba napomenuti da se te uštede odnose u pravilu samo na one djelatnosti koje su povezane s većom odgovornosti te za djelatnosti za čije izvršenje su potrebni određeni certifikati, dozvole, i koje izvršava posebno školovano i probrano osoblje.


 
Kakve su uštede moguće na uslugama čišćenja koje su svojim volumenom izrazito velike u državnim tijelima?

 

U današnje vrijeme nikakve. Usluga čišćenja „outsourcingom" je, kada se početkom devedesetih godina pojavila na svjetskom tržištu, bila zasigurno najprikladnija varijanta čišćenja. Razlog tomu je bio što su se do tada objekti čistili zastarjelim i kompliciranim tehnikama čišćenja tako da je čišćenje bilo sporo i skupo te se nije mogao postići zadovoljavajući stupanj higijene. Takve okolnosti su dovele do toga da su se počeli angažirati vanjski servisi za čišćenje, koji su efikasnijim tehnikama, opremom i organizacijom rada uspjeli ponudili uslugu kojom je ostvaren veliki potencijal uštede i kojom je uvelike podignuta razina čistoće.

 

U međuvremenu se situacija u potpunosti promijenila. Upravitelji objekata su ubrzo uvidjeli da efikasno i kvalitetno čišćenje ne ovisi o nekom posebnom predznanju, iskustvu, „know-howu" ili vještini onih koji izvršavaju poslove čišćenja, nego da to dominantno ovisi o onima koji rukovode čišćenjem. To najbolje potvrđuje činjenica da čistačice pod stručnim vodstvom, tako reći preko noći, počinju postizati izvrsne rezultate.

 

U današnje vrijeme si rijetko tko može priuštiti, a posebno ne javna uprava, da iz mjeseca u mjesec na jednu plaću čistačice poklanja još jednu plaću onomu koji je tu istu čistačicu podučio da profesionalno radi.
 

 
Vaš odgovor nameće zaključak kako je čišćenje u vlastitom aranžmanu uvijek puno jeftinije od usluga čišćenja „outsourcingom"?

 

To uopće nije upitno. U pravilu je sve što netko može napraviti samostalno, po logici stvari, uvijek jeftinije nego da to umjesto njega napravi netko drugi. Usluga čišćenja nakon što čistačice pređu na profesionalan način čišćenja također nije izuzetak.
Kada se, k tomu, uzme u obzir da vanjski servisi za čišćenje cijenu svoje usluge uvećavaju za svoju zaradu i PDV, što ne čini vlastita služba za čišćenje, postaje jasno da čišćenje u tuđem aranžmanu ne može biti povoljnije.

 

 
Hoće li se pristupanjem u EU situacija promijeniti?

 

Hoće, čišćenje u vlastitom aranžmanu će u odnosu na čišćenje „outsourcingom" biti još povoljnije i interesantnije jer će usluga „outsourcinga" poskupjeti.
 

 
Kako to mislite? Zar nije, kako vi kažete, po logici stvari, za očekivati da otvaranjem tržišta sve cijene, pa tako i cijene čišćenja „outsourcingom" padnu?

 

U ovom slučaju nije. Razlog tomu je taj što će ulaskom u EU servisi za čišćenje imati više troškove jer će im biti puno teže izbjegavati poštivanje prava radnika, izrabljivati zaposlenike i zapošljavati na crno. Da bi se to izbjeglo, svaki će ponuditelj koji namjerava svoju uslugu ponuditi javnom sektoru, uz svoju ponudu, morati priložiti svoju kalkulaciju kojom će se vidjeti dolazi li on legalno ili nelegalno do svoje zarade.

 

Postoje li u Hrvatskoj standardi na području pružanja usluga čišćenja i udovoljavaju li tvrtke koje se javljaju na natječaje takvim standardima?

 

Postoje. Čišćenje se svugdje u svijetu provodi sukladno internacionalno priznatoj i u Hrvatskoj prevedenoj normi HRN EN 13549 koja definira način kako se opisuje i kontrolira usluga čišćenja. Takva specijalizirana norma daje naručitelju usluge sigurnost da će doista i dobiti kvalitetnu uslugu čišćenja. Naručitelj, da bi takvu uslugu tražio ne mora nužno do u detalja poznavati tu normu. Dovoljno je samo znati da je to priznata specijalizirana norma za kontrolu usluga čišćenja, da ona stvara pretpostavke za usporedbu i kontrolu kvalitete usluge čišćenja te da je servis za čišćenje koji pruža uslugu sukladno toj normi, morao podijeliti objekt po standardnim grupama prostorija, da je morao definirati što konkretno, kako i kada treba čistiti te kako treba izgledati svaka očišćena površina.

 

Primjenjuju li servisi za čišćenje u Hrvatskoj tu normu, odnosno da li javni naručitelji traže poslovanje sukladno toj normi koja bi omogućila višu kvalitetu i usporedivost pružene usluge čišćenja?

 

Ne, čak ju ne primjenjuju ni servisi za čišćenje u stranom vlasništvu koji ju uvijek primjenjuju u svojim matičnim zemljama. U Hrvatskoj, oni tu normu ne koriste kako bi se u potpunosti prilagodili tržištu u Hrvatskoj i tako ponudili uslugu, koja je neusporedivo skuplja i neusporedivo lošija od usluga koju oni nude u svojim matičnim zemljama.
 

 
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH predložio je Vladi da umjesto izdvajanja pomoćno-tehničkih poslova ustroji posebno državno tijelo - upravu za pomoćno-tehničke poslove, koja bi za potrebe državnih tijela, po logici zajedničkih službi, obavljala pomoćno-tehničke poslove i preuzela sve namještenike koji sada rade u različitim državnim tijelima. Što mislite o takvom modelu „insourcinga"?

 

Vaša ideja je izvrsna i ona je relativno lako provediva jer bi ta zajednička služba imala doista jednostavan zadatak koji bi se sastojao od poduke čistačice, od nabavke opreme za čišćenje i kontrole rada angažiranih čistačica. Sve ostalo bi ostalo isto i čistačice bi po objektima radile svoj posao isto kao što su ga radile do sada i kao što bi ga radile u svakom vanjskom servisu za čišćenje. Takvo čišćenje bi bilo oko 30% jeftinije od prosječne usluge „outsourcingom".

K tomu bi se moglo osnovati nekoliko servisa koji bi za sve javne naručitelje izvršavali poslove generalnih čišćenja. U to bi spadalo premazivanje podova politurama, poliranje, generalno čišćenje kamena, zidova, parkirališta, vanjskih prozora, fasada, tapisona, otirača i slično.


 
Ne bi li takva racionalizacija čišćenja dovela do otpuštanja viška čistačica?

 

Ne bi, jer bi višak čistačica ponovno preuzeo čišćenje objekata državne uprave nakon što isteknu ugovori sa vanjskim servisima za čišćenje. Druga je mogućnost da se umjesto otpuštanja čistačica digne razina čistoće ili da se višak spremačica zbrine prirodnim odljevom te preraspodjelom na druge poslove odnosno radne zadatke.
 

 

Je li Vam poznato ima li takvih „reverzibilnih" procesa u svijetu te ne bi li se time rukovoditelji u državnim tijelima oslobodili zadataka vezanih uz organizaciju takvih službi i mogli posvetiti svojim službeničkim zadaćama?

 

Kako da ne, postoji bezbroj publikacija u novije vrijeme koji dokumentiraju trend napuštanja „outsourcinga".

Evo nekoliko primjera:
 

1. Grad Bremen ovaj mjesec prelazi na kompletno čišćenje u vlastitom aranžmanu: http://www.gpr.bremen.de/detail.php?gsid=bremen57.c.4436.de
 

2. Bolnica Friedrikenstift u Hannoveru se je vratila na čišćenje u vlastitom aranžmanu: http://www.rationelle-hauswirtschaft.de/wissen/reinigung/detail/browse/3/article/krankenhaus-zurueck-zur-eigenreinigung.html?tx_ttnews[backPid]=1933&cHash=7e84309465
 

3. Izvještaj Njemačkog Presscentra o nezaustavljivom trendu povratka na vlastito čišćenje: http://www.prcenter.de/Erst-Outsourcing-Jetzt-Insourcing.13689.html
 

4. Članak o povratku škola na vlastito čišćenje: http://www.mainpost.de/regional/main-spessart/main-spessart/art129810,5842408


Povratkom na čišćenje u vlastitom aranžmanu u obliku posebne uprave za pomoćno-tehničke poslove omogućilo bi se rasterećenje rukovoditelja u državnim tijelima vezanih za organizaciju takvih službi. To bi se učinilo tako što bi upravljanje i kontrolu tih poslova od njih preuzeli stručnjaci u tim područjima i što bi se svi objekti počeli čistili na standardan, jednostavan, transparentan i time, u pogledu cijene i kvalitete usluge, usporediv način.

 

Osim dvojbenog financijskog učinka „outsourcinga", hrvatska je praksa pokazala kako on otvara širok prostor za korupciju. Sindikat je primijetio kako određene političke opcije često „prate" i različiti servisi za održavanje, slično kao što morske pse prate ribe čistači te da se za njih uvijek nađe posla u tijelima u kojima su njihovi ljudi na rukovodećim položajima, neovisno o javnim natječajima. Kako se namještaju javna nadmetanja za usluge čišćenja?

 

U pravilu se usluga čišćenja namješta na način da javni naručitelj odabere svog ponuditelja na način da mu omogući ponuditi najnižu cijenu. Nisku cijenu će naručitelj omogućiti svom prijatelju tako da mu obeća tolerirati lošu i manjkavu uslugu. To za naručitelja nije neki veći problem s obzirom na činjenicu da je takav dogovor naknadno vrlo teško ili praktički nemoguće dokazati.

 

Druga varijanta, koja je neusporedivo učestalija, je ta da javni naručitelj, dakako za neusporedivo veću protuuslugu, sam odradi posao ponuditelja putem fiktivnog ugovora o javnoj nabavi.
 

 

Kako se to konkretno provede?

 

To su tajne zanata koje, čak i mnogima koji su u tu igru uključeni, nisu jasne. Dakle, javni naručitelj i ponuditelj se dogovore da će se usluga čišćenja formalno odraditi preko ponuditelja, dok će stvarno izvršavanje usluge čišćenja javni naručitelj obaviti u svom vlastitom aranžmanu.

 

Tako će naručitelj o svom trošku angažirati određeni broj svojih zaposlenika koji će se baviti operativom čišćenja. Najviše pažnje će pri tomu naručitelj posvetiti odabiru čistačica koje će on pridobiti nudeći im stalno radno mjesto na njegovom objektu kod sadašnjeg i svih budućih ponuditelja. K tomu će javni naručitelj raditi sve poslove umjesto ponuditelja usluge, dakle davat će izravne upute za rad čistačicama, kontrolirati će odrađuju li čistačice posao, raspoređivati ih po radnim mjestima, određivati radno vrijeme i trajanje njihovog radnog vremena, organizirati će generalna čišćenja, birati im sredstva i pribor za rad, određivati način i tehnike čišćenja, određivati zamjene za vrijeme godišnjih odmora, organizirati distribuciju potrošnog materijala po objektu, rješavati reklamacije i ostale nepredviđene probleme u čišćenju, te će angažirati čistačice na poslovima čišćenja koji nisu definirani ugovorom. Pri tomu je sasvim sporedno da li će se ti poslovi čišćenja odnositi na poslovne potrebe naručitelja ili privatne potrebne njegovih odgovornih osoba koje su u igri.

 

Bilo kako bilo, formalni ponuditelj usluge čišćenje se više neće fizički pojavljivati, a njegov će se posao svesti na plaćanje čistačica, pisanje faktura i, dakako, unaprijed dogovorenu raspodjelu kolača.

 

S obzirom da takva suradnje između naručitelja i ponuditelja po svojim osobinama ne predstavlja pružanje usluge nego predstavlja iznajmljivanje čistačica, međusobno potpisani ugovor o usluzi je fiktivan i time protuzakonit.
 

 
Kako se može unaprijed prepoznati namješten javni natječaj, odnosno što ukazuje na namjeru zaključivanja fiktivnog ugovora za usluge čišćenja?

 

Na to najčešće ukazuje već sama dokumentacija za nadmetanje. Namještena nadmetanja ne sadrže precizan opis predmeta nabave i nedostaje im prijedlog ugovora kako bi se on mogao naknadno prilagoditi, tako da s jedne strane pogoduje podobnom izvršitelju, dok s druge strane ostavlja prostor za sankcioniranje nepodobnog odnosno neposlušnog ponuditelja.

 

Na fiktivne ugovore ukazuje i neprimjereno veliki broj dodatnih radnih sati. Tako je npr. prije nekoliko mjeseci jedan veliki javni naručitelj (ime poznato sindikatu) traženu uslugu svakodnevnog čišćenja od preko 500.000 kuna definirao jednom jedinom rečenicom na ovaj način: "Pod čišćenjem se podrazumijeva čišćenje svih ugovorenih prostora naručitelja s pripadajućim inventarom - prozori, namještaj, stolarija, radijatori, sanitarije i sve ostalo nespomenuto. Kada treba koje prostorije očistiti, što u tim prostorijama i kako treba očistiti, te podaci o tomu tko će i kako predmetnu uslugu čišćenja kontrolirati, ocjenjivati i sankcionirati taj javni naručitelj nije ni spomenuo.
 

Isti taj javni naručitelj je uz uslugu čišćenja javnim nadmetanjem zatražio na uslugu čišćenja još dodatnih 3400 dodatnih radnih sati što predstavlja 30% ukupno potrebnog radnog vremena za čišćenje, vjerojatno kako bi, tako reći u fušu, ipak uspio očistiti vlastite objekte.
 

 
Imate li nekakav konkretan prijedlog kojim bi mogli dokazati da vlastita služba može konkurirati usluzi čišćenja putem „outsourcinga"?

 

Imam. S obzirom na to da godinama radim kao savjetnik u Švicarskoj, Njemačkoj i Austriji na području racionalizacije i optimizacije usluga čišćenja, spreman sam, bez bilo kakve naknade, po isteku ugovora sa vanjskim servisom za čišćenje preuzeti čišćenje bilo kojeg objekta s čistačicama iz javne uprave. Garantiram uštedu od 30%.   



Plan outsourcinga:

Na godišnjoj razini proračunu bi donio uštedu od oko 200 milijuna kuna!

 

 

 

  • Zagreb, 11.09.2013., 23:31
  • Autor: Ivan Forjan

 

Pranje rublja, održavanje liječničkih kuta, utovar u kombije i transport u bolnicu. Sve to odvija se u specijaliziranim prostorima u Svetom Ivanu Zelini.

 

 

Plan outsourcinga: Na godišnjoj razini proračunu bi donio uštedu od oko 200 milijuna kuna (VIdeo: Dnevnik Nove TV)

 

'Dnevno obrađujemo 12 tona, radi oko 30 - ak radnika. Prljava se roba sortira na prljavom dijelu, ulazi u proces pranja, prolazi kroz tunel i čista roba izlazi u čistoj zoni', kazala je Danijela Hublin, voditeljica praonice u Svetom Ivanu Zelini.

 

Svoju uslugu prodaju KBC-u Zagreb, koji je na taj način uključen u dugoročan plan outsourcinga. Nezdravstveno osoblje, poput čistačica, pralja ili kuhara trebao bi preuzeti privatni sektor.
 


'Outsorsing je bitan prvo zbog materijalnog dijela, koji se može svesti na znatno manju razinu troškova, ti troškovi mogu biti i do 50 posto manji', kazao je Petar Maričić, direktor razvoja i kontrole kvalitete Krokoteksa.

 

Ovakav način poslovanja pokazao se vrlo uspješnim u brojnim europskim zemljama. Na godišnjoj razini hrvatskom proračunu mogao bi donijeti uštedu od oko 200 milijuna kuna, ali i ozbiljno naštetiti sektoru zdravlja, smatraju sindikati. Bilo kakvi poslovi vezani za bolnice, kažu, ne bi se trebali obavljati izvan samih bolnica.
 


>> Linić najavio nove uštede: Evo kojih će se radnika riješiti

 

'To je rizik koji nijedan ministar do sada nije preuzeo pa neće ni ovaj. Velika Britanija koja je mnogo uređenija zemlja nego mi. Onoga časa kad su uveli outsorsing u svoje ustanove, 30 posto bolničkih infekcija se povećalo', kazala je Spomenka Avberšek iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

 

Outsourcing praonica rublja u zagrebačkom KBC-u postoji već 10 godina. Uštede su, kaže ravnatelj, goleme, a higijenske kontrole rigorozne. 'Mi smo tada imali 80 ljudi u praonici od kojih je 20 posto uvijek bilo na bolovanju i praonica je radila s 25 posto kapaciteta. Danas tamo radi 40 ljudi, a oni operu pet puta više nego što je tada prao taj isti kapacitet', kazao je ravnatelj KBC-a Zagreb, doktor Zlatko Giljević.

 

Ipak, neke specifične djelatnosti, kao što su čišćenje operacijskih dvorana ili kuhanje bolničke hrane, treba ostaviti nezdravstvenom osoblju. 'Teško je očekivati da netko izvana, bilo tko - hotel ili restoran može zadovoljit uvjete', kazao je Giljević. Detaljan plan outsourcinga trebao bi biti gotov do kraja godine.

 

  

 

 

Nedjelja, 08.09.2013.

 

Linić najavio nove uštede:Evo kojih će se radnika riješiti

 

 

U školstvu, zdravstvu i javnoj upravi do kraja godine kreću novi rezovi. Javni dug Hrvatske više se ne može kontrolirati, rekao je ministar financija Slavko Linić i najavio reforme.

 

Autor: Vjekoslav Đaić

 

(Dnevnik.hr, 7. rujna 2013.) Zdravstvo, školstvo i javna uprava s proračuna će maknuti sve ono što nije osnovna djelatnost, a to znači, kuhanje, pranje, čišćenje - te bi usluge ubuduće trebali obavljati privatnici.

 

Hrvatska je očito došla do trenutka kada klasični rezovi više ne pomažu. Primjerice, imate plaću od 1.000 kuna, a vi trošite svaki mjesec 2.500 kuna - to je odnos proračuna i duga. Kamata vam raste, dug vam je sve veći, a vi i dalje trošite. To treba nekako zaustaviti.
Mogli ste recimo, umjesto kave u kafiću, kavu piti doma, onda je to nekakva kozmetička ušteda, ali ste došli do trenutka kad se morate kave odreći. To je reforma, ono o čemu svi u Hrvatskoj pričaju, a nitko još nije vidio.


Hrvatska je trošila ono što nema. Do novca se "dolazilo" zaduženjem, a sada će, kaže ministar financija, rasti i kamate. "Stvorili smo 200 milijardi javnog duga i ne možemo ga više kontrolirati", kazao je Slavko Linić.
 

Hrvatska mora ozbiljno "zaigrati na kartu" reformi. Pod povećalom ministra financija zato će se naći školstvo, zdravstvo i javna uprava i izbacit će se sve što nije osnovna djelatnost.

 

Usluge čišćenja, kuhanja u bolnicama i školama ili, primjerice, pranja rublja i glačanje ići će u ruke privatnika. "Sve su to privatne djelatnosti, a mi ih držimo u javnom sektoru kao javne plaće što opterećuje proračun. Sada će to biti racionalnije i efikasnije. No, budimo realni, tako ćemo posložiti i bolnice sa svojim odjelima".
 

Ne "počisti li vlada" sav nered, ministru financija deficit će zadati ozbiljnu glavobolju.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić, najavio je gotovo sigurnu intervenciju Europske komisije. Gotovo nezaobilazno u narednih par mjeseci ulazimo u proceduru prekomjernog deficita Europske Komisije i Europske unije što će formalno pred Vladu postaviti dodatne zahtjeve u provedbi strukturnih reformi, kazao je Grčić.

 

Procedura prekomjernog deficita znači da sve vezano za gospodarsku ili financijsku politiku dogovaramo s Europskom komisijom. Trenutno je u toj proceduri 16 zemalja članica, a Hrvatska će biti sedamnaesta.
 

Kada se u tu proceduru uđe, Komisija može izdati preporuke za reforme koje treba provesti. Članice eurozone koje se toga ne pridržavaju mogu biti kažnjene. Kazne su od 0,2 do 0,5 posto BDP-a, a nove članice, kao Hrvatska, mogu biti uskraćene i za novac iz europskih fondova.

 

HOĆE li prijedlog ministra financija Slavka Linića, da se zanimanja poput čišćenja ili kuhanja maknu iz javnog sektora u privatni, pomoći državnom proračunu? Sindikati i opozicija u to sumnjaju. U međuvremenu, bliži se rok u kojem Europska komisija odlučuje treba li se upletati u raspodjelu državnih sredstava.
 


Dosta opterećivanja proračuna. Djelatnosti koje mogu ići u privatni sektor, tamo ćemo ih i poslati - poruka je ministra Linića, koji je svjestan da nam zbog javnog duga od 200 milijardi kuna, Europska komisija diše za vratom.
 


"Sve su to privatne djelatnosti, a mi ih držimo u javnom sektoru kao javne plaće, opterećuju proračun. Tada će to biti racionalnije, efikasnije. Budimo iskreni, isto tako racionalno ćemo posložiti i bolnice, svoje odjele i jednostavno se daleko odgovornije ponašati", istaknuo je Linić.
 


Sindikalac Krešimir Sever sumnja da će Linićev plan upaliti kod ministra zdravlja Rajka Ostojića.

"Treba zamisliti što bi se događalo kada bi se primjerice, nekome izvana povjerilo čišćenje operacijskih dvorana, održavanje nekih ambulanta i slično. Jasno je da se to ne može samo tako rezati i da na taj način ministar Linić ili bilo koji drugi ministar jednostavno, ne bi trebali funkcionirati. Tu ne igra tvrdoglavost, tu treba biti razuman", kaže Sever.
 


Na razum poziva i bivša HDZ-ova ministrica financija Martina Dalić, koju pak nervira činjenica što Linić nije objavio stvarno stanje proračuna za prvih osam mjeseci ove godine.
 


"Ministar Linić i Vlada napravili su stratešku grešku kada su preuzeli vlast jer u tom trenutku bili su stvoreni uvjeti da se krene u jasne reforme. Vlada se, međutim, odlučila za povećanje poreza i povećanje porezne presije te inzistiranje na prihodima. Skretalo se pozornost ministru Liniću da to neće dati rezultate. Nažalost, to se u ovogodišnjem proračunu jako dobro i vidi", naglasila je Dalić.
 


Vremena je sve manje, jer krajem idućeg mjeseca Europska komisija daje svoj sud - kretati u kontrolu hrvatskog proračuna ili ne. Pravila iz Brisela su jasna - prijeđe li deficit državnog proračuna 3 posto BDP-a, a javni dug čak 60 posto bruto domaćeg proizvoda, Komisija preuzima kontrolu nad državnom blagajnom.
 
Nažalost, brojke nam ne idu u prilog. Jer procjenjuje se da će proračunski manjak biti veći od 3 posto.

 

S OBZIROM da nam prijeti deficit veći od planiranih 10 milijardi kuna, niti jedna pojedinačna reforma ne može donijeti pomak na bolje, rekla je za Media servis bivša HDZ-ova ministrica financija Martina Dalić, komentirajući najavu ministra Slavka Linića da će se u svrhu rasterećenja proračuna, zanimanja kojima javna i državna služba nije osnovna djelatnost, prebacivati u privatni sektor. Poziva ministra da objavi podatke o stvarnom stanju proračuna za prvih osam mjeseci, a od Vlade očekuje da predstavi sveobuhvatan plan reformi koje mogu donijeti rast.
 


"Ministar Linić i Vlada napravili su stratešku grešku kada su preuzeli vlast jer u tom trenutku bili su stvoreni uvjeti da se krene u jasne reforme. Vlada se, međutim, odlučila za povećanje poreza i povećanje porezne presije te inzistiranje na prihodima. Skretalo se pozornost ministru Liniću da to neće dati rezultate. Nažalost, to se u ovogodišnjem proračunu jako dobro i vidi", dodaje Dalić koju muči što Linić još nije objavio stanje prihoda i rashoda u zadnja dva mjeseca.
 


"Nalazimo se na početku devetog mjeseca, a ministar izbjegava objaviti prihode i rashode, kako za srpanj tako i za kolovoz. Srpanj je sigurno moguće objaviti. Mislim da je od velike važnosti, ne samo za državne financije već i za ukupnu gospodarsku stabilnost države, pokazati kakvo je stanje u proračunu i kako će se to rješavati do kraja godine. Jer problemi koji prijete proračunu su ozbiljni i ne mogu se zakrpati malim iznosima", upozorava bivša ministrica financija.

 

Ministar financija Slavko Linić lani je najavio oko 20.000 otkaza u javnim službama. Čini se da na taj plan, koji Vlada lani nije htjela provesti, sad dolazi na dnevni red

 

Slavko Linić lani je najavio oko 20.000 otkaza u javnim službama. Čini se da na taj plan, koji Vlada lani nije htjela provesti, sad dolazi na dnevni red.

 

Pritisnuta briselskim diktatom - do kojeg je došlo zbog razularene javne potrošnje - Milanovićeva će vlada u drugoj polovici listopada početi s primjenom dramatičnih mjera štednje, usmjerenih prema smanjenju deficita. U prvom redu, riječ je o otkazima, ali i o izdvajanju cijelih službi iz javnih sustava. Čini se da će praonice rublja, razni servisi, mehaničarske radionice i slično, koje opslužuju bolnice, škole i državne ustanove, ići u privatizaciju. Briselski nadzor, kažu upućeni, puno je stroži od režima MMF-a jer precizno propisuje datume i okvire štednje.

 

Hrvatsku čeka šok potpune privatizacije

 

- U školstvu će raditi samo oni koji su potrebni, smanjit će se i izdvojiti administracija, javna uprava bit će racionalizirana, a u zdravstvu će osim administracije poraditi i na racionalizaciji broja bolnica i odjela. Socijala ide u krive ruke. Koriste je oni koji rade na crno, švercaju i primaju socijalnu pomoć ne zato što ne rade, već zato što nisu prijavljeni – kazao je Linić.

 

- Djelatnosti koje mogu ići u privatni sektor poslat ćemo u privatni sektor. Mi ih držimo u javnom sektoru kao javne plaće, opterećuju proračun. Tada će to biti racionalnije.

 

Javne službe reformirat će se prema agendi iz Bruxellesa. Hrvatsku čeka šok potpune privatizacije. Sindikati su se digli na noge.

 

- Treba zamisliti što bi se događalo kada bi se, primjerice, nekome izvana povjerilo čišćenje operacijskih dvorana, održavanje nekih ambulanta i slično. Jasno je da se to ne može samo tako rezati - kaže sindikalac Krešimir Sever. No, alternative vjerojatno nema. EK ne sugerira nego zapovijeda.

 

 



Objavljeno 10.10.2013. u 07:55

 

VELIKA ČISTKA ZAPOSLENIH

 

 

Čistačice će "izmesti" iz škola i bolnica.

Osnovne i srednje škole neće više imati svoje spremačice i administraciju.

 

Osnivanje posebnog državnog poduzeća u koje bi bilo premješteno sadašnje pomoćno osoblje iz državnih i javnih službi, jedna je od opcija koju razmatramo. No, upravo radimo na tome, pripremamo analize i vidjet ćemo koje će se rješenje pokazati najprihvatljivijim.

 

Sindikati će biti na vrijeme obaviješteni i uključeni u razgovore – poručila je u ponedjeljak Milanka Opačić, ministrica socijalne politike i mladih i potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti, dajući tako potvrdu neslužbenim informacijama o mogućnosti oživljavanja ovakvog modela outsourcinga za dio proračunskih korisnika.

 

Outsourcing u strategiji

 

Vladini su čelnici, podsjetimo, prije nekoliko dana predstavili Smjernice ekonomske i fiskalne politike od 2014. do 2016. godine, u kojima se štednje u proračunu namjeravaju postići, među ostalim, i outsourcingom, odnosno izdvajanjem i premještanjem (dijela) zaposlenih iz takozvanih pomoćnih djelatnosti poput čistačica, kuhara, domara i administrativnog osoblja, njih oko 20 tisuća. 



Kao moguća rješenja iz Vlade su navodili, primjerice, da bi administracija iz škola, bolnica, socijalnih i kulturnih ustanova te državnih ureda mogla biti pripojena Fini, dok se za spremačice, domare i kuhare najavljivalo prebacivanje u privatne tvrtke. 



U međuvremenu se u razgovorima vladajućih i sindikata počela spominjati i opcija osnivanja posebnoga državnog poduzeća kao prijelaznog rješenja, a u kojemu bi na određeno vrijeme bili zbrinuti ti zaposlenici. Ministrica Opačić već je najavila kako bi ta tvrtka bila zaštićena tri do pet godina. No, znači li to da bi nakon isteka toga roka bila privatizirana ili će pomoćni radnici u javnim i državnim službama vrlo skoro izravno u privatne tvrtke, to su pitanja na koja zasad nema odgovora.



Koje god od tih rješenja bilo predloženo, dio javnosti i sindikata mahom su ga ocijenili neprihvatljivim i neekonomičnim. I mišljenja među resornim ministrima o ovome su podijeljena pa, primjerice, dok je ministar Željko Jovanović više puta najavljivao potrebu smanjivanja administracije u obrazovanju, ministar Rajko Ostojić odlučno odbija mogućnost da iz sustava zdravstva budu izdvojene spremačice i kuhari/ce. 



– Pitam vas kakve će to uštede Vlada provesti? Ako osnivate posebno državno poduzeće, opet novac za te ljude morate osigurati u proračunu, a pridodate li tome samo obvezu plaćanja PDV-a, ušteda na tim ljudima je ne nula, nego ste i na gubitku. Da ne govorim o prelasku k privatnicima, kojima je prvenstveno u interesu profit – ističe Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva. 



Osim toga, dodaje, outsourcing tih radnika u spefičnim djelatnostima kao što je zdravstvo, a pokazala su to iskustva u razvijenim zemljama poput Njemačke i Engleske, donio je više štete nego koristi.

 

Tko će plaćati tužbe?

 

–         Spremačice u zdravstvu su zaposlenice u djelatnosti za higijenu, kuhinja je terapija, kuharice moraju spremiti i više od 30 dijetalnih obroka. To ne može raditi bilo tko – prepričava Avberšekova. 



Osim toga, dodaje, ni jedan privatnik nije želio potpisati da u slučaju pojave infekcija u bolnicama oni snose odgovornost i podmiruju troškove eventualnih tužbi pacijenata. 



– Tko će onda plaćati te tužbe nego bolnica? Znači, ponovno iz proračuna – upozorava Avberšek.

 

Posebno državno poduzeće zahtijeva i nekoga tko će ga voditi, znači ponovno gomilanje administracije, što je potencijalno veći trošak za državu, a sve pod krinkom racionalizacije – smatra Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod. 



– To je klasičan primjer prelijevanja iz šupljeg u prazno. Prebacivanje kod privatnika još je poraznije, vidjeli smo u obrazovanju kako izgleda kada država sufinancira učenički prijevoz, a privatni prijevoznici odmah “nabiju” cijene. Svi ti prijedlozi pokazuju dezorijentiranost vlasti i razilaženja među ministrima – poručuje Stipić.

 

MARIJANA CVRTILA

 


Plan outsourcinga:

Na godišnjoj razini proračunu bi donio uštedu od oko 200 milijuna kuna!

 

  • Zagreb, 11.09.2013., 23:31
  • Autor: Ivan Forjan

 

Pranje rublja, održavanje liječničkih kuta, utovar u kombije i transport u bolnicu. Sve to odvija se u specijaliziranim prostorima u Svetom Ivanu Zelini.

 

 

Plan outsourcinga: Na godišnjoj razini proračunu bi donio uštedu od oko 200 milijuna kuna (VIdeo: Dnevnik Nove TV)

 

'Dnevno obrađujemo 12 tona, radi oko 30 - ak radnika. Prljava se roba sortira na prljavom dijelu, ulazi u proces pranja, prolazi kroz tunel i čista roba izlazi u čistoj zoni', kazala je Danijela Hublin, voditeljica praonice u Svetom Ivanu Zelini.

 

Svoju uslugu prodaju KBC-u Zagreb, koji je na taj način uključen u dugoročan plan outsourcinga. Nezdravstveno osoblje, poput čistačica, pralja ili kuhara trebao bi preuzeti privatni sektor.
 


'Outsorsing je bitan prvo zbog materijalnog dijela, koji se može svesti na znatno manju razinu troškova, ti troškovi mogu biti i do 50 posto manji', kazao je Petar Maričić, direktor razvoja i kontrole kvalitete Krokoteksa.

 

Ovakav način poslovanja pokazao se vrlo uspješnim u brojnim europskim zemljama. Na godišnjoj razini hrvatskom proračunu mogao bi donijeti uštedu od oko 200 milijuna kuna, ali i ozbiljno naštetiti sektoru zdravlja, smatraju sindikati. Bilo kakvi poslovi vezani za bolnice, kažu, ne bi se trebali obavljati izvan samih bolnica.
 


>> Linić najavio nove uštede: Evo kojih će se radnika riješiti

 

'To je rizik koji nijedan ministar do sada nije preuzeo pa neće ni ovaj. Velika Britanija koja je mnogo uređenija zemlja nego mi. Onoga časa kad su uveli outsorsing u svoje ustanove, 30 posto bolničkih infekcija se povećalo', kazala je Spomenka Avberšek iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

 

Outsourcing praonica rublja u zagrebačkom KBC-u postoji već 10 godina. Uštede su, kaže ravnatelj, goleme, a higijenske kontrole rigorozne. 'Mi smo tada imali 80 ljudi u praonici od kojih je 20 posto uvijek bilo na bolovanju i praonica je radila s 25 posto kapaciteta. Danas tamo radi 40 ljudi, a oni operu pet puta više nego što je tada prao taj isti kapacitet', kazao je ravnatelj KBC-a Zagreb, doktor Zlatko Giljević.

 

Ipak, neke specifične djelatnosti, kao što su čišćenje operacijskih dvorana ili kuhanje bolničke hrane, treba ostaviti nezdravstvenom osoblju. 'Teško je očekivati da netko izvana, bilo tko - hotel ili restoran može zadovoljit uvjete', kazao je Giljević. Detaljan plan outsourcinga trebao bi biti gotov do kraja godine.

 

  

 

 

Nedjelja, 08.09.2013.

 

Linić najavio nove uštede:Evo kojih će se radnika riješiti

 

 

U školstvu, zdravstvu i javnoj upravi do kraja godine kreću novi rezovi. Javni dug Hrvatske više se ne može kontrolirati, rekao je ministar financija Slavko Linić i najavio reforme.

 

Autor: Vjekoslav Đaić

 

(Dnevnik.hr, 7. rujna 2013.) Zdravstvo, školstvo i javna uprava s proračuna će maknuti sve ono što nije osnovna djelatnost, a to znači, kuhanje, pranje, čišćenje - te bi usluge ubuduće trebali obavljati privatnici.

 

Hrvatska je očito došla do trenutka kada klasični rezovi više ne pomažu. Primjerice, imate plaću od 1.000 kuna, a vi trošite svaki mjesec 2.500 kuna - to je odnos proračuna i duga. Kamata vam raste, dug vam je sve veći, a vi i dalje trošite. To treba nekako zaustaviti.
Mogli ste recimo, umjesto kave u kafiću, kavu piti doma, onda je to nekakva kozmetička ušteda, ali ste došli do trenutka kad se morate kave odreći. To je reforma, ono o čemu svi u Hrvatskoj pričaju, a nitko još nije vidio.


Hrvatska je trošila ono što nema. Do novca se "dolazilo" zaduženjem, a sada će, kaže ministar financija, rasti i kamate. "Stvorili smo 200 milijardi javnog duga i ne možemo ga više kontrolirati", kazao je Slavko Linić.
 

Hrvatska mora ozbiljno "zaigrati na kartu" reformi. Pod povećalom ministra financija zato će se naći školstvo, zdravstvo i javna uprava i izbacit će se sve što nije osnovna djelatnost.

 

Usluge čišćenja, kuhanja u bolnicama i školama ili, primjerice, pranja rublja i glačanje ići će u ruke privatnika. "Sve su to privatne djelatnosti, a mi ih držimo u javnom sektoru kao javne plaće što opterećuje proračun. Sada će to biti racionalnije i efikasnije. No, budimo realni, tako ćemo posložiti i bolnice sa svojim odjelima".
 

Ne "počisti li vlada" sav nered, ministru financija deficit će zadati ozbiljnu glavobolju.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić, najavio je gotovo sigurnu intervenciju Europske komisije. Gotovo nezaobilazno u narednih par mjeseci ulazimo u proceduru prekomjernog deficita Europske Komisije i Europske unije što će formalno pred Vladu postaviti dodatne zahtjeve u provedbi strukturnih reformi, kazao je Grčić.

 

Procedura prekomjernog deficita znači da sve vezano za gospodarsku ili financijsku politiku dogovaramo s Europskom komisijom. Trenutno je u toj proceduri 16 zemalja članica, a Hrvatska će biti sedamnaesta.
 

Kada se u tu proceduru uđe, Komisija može izdati preporuke za reforme koje treba provesti. Članice eurozone koje se toga ne pridržavaju mogu biti kažnjene. Kazne su od 0,2 do 0,5 posto BDP-a, a nove članice, kao Hrvatska, mogu biti uskraćene i za novac iz europskih fondova.

 

HOĆE li prijedlog ministra financija Slavka Linića, da se zanimanja poput čišćenja ili kuhanja maknu iz javnog sektora u privatni, pomoći državnom proračunu? Sindikati i opozicija u to sumnjaju. U međuvremenu, bliži se rok u kojem Europska komisija odlučuje treba li se upletati u raspodjelu državnih sredstava.
 


Dosta opterećivanja proračuna. Djelatnosti koje mogu ići u privatni sektor, tamo ćemo ih i poslati - poruka je ministra Linića, koji je svjestan da nam zbog javnog duga od 200 milijardi kuna, Europska komisija diše za vratom.
 


"Sve su to privatne djelatnosti, a mi ih držimo u javnom sektoru kao javne plaće, opterećuju proračun. Tada će to biti racionalnije, efikasnije. Budimo iskreni, isto tako racionalno ćemo posložiti i bolnice, svoje odjele i jednostavno se daleko odgovornije ponašati", istaknuo je Linić.
 


Sindikalac Krešimir Sever sumnja da će Linićev plan upaliti kod ministra zdravlja Rajka Ostojića.

"Treba zamisliti što bi se događalo kada bi se primjerice, nekome izvana povjerilo čišćenje operacijskih dvorana, održavanje nekih ambulanta i slično. Jasno je da se to ne može samo tako rezati i da na taj način ministar Linić ili bilo koji drugi ministar jednostavno, ne bi trebali funkcionirati. Tu ne igra tvrdoglavost, tu treba biti razuman", kaže Sever.
 


Na razum poziva i bivša HDZ-ova ministrica financija Martina Dalić, koju pak nervira činjenica što Linić nije objavio stvarno stanje proračuna za prvih osam mjeseci ove godine.
 


"Ministar Linić i Vlada napravili su stratešku grešku kada su preuzeli vlast jer u tom trenutku bili su stvoreni uvjeti da se krene u jasne reforme. Vlada se, međutim, odlučila za povećanje poreza i povećanje porezne presije te inzistiranje na prihodima. Skretalo se pozornost ministru Liniću da to neće dati rezultate. Nažalost, to se u ovogodišnjem proračunu jako dobro i vidi", naglasila je Dalić.
 


Vremena je sve manje, jer krajem idućeg mjeseca Europska komisija daje svoj sud - kretati u kontrolu hrvatskog proračuna ili ne. Pravila iz Brisela su jasna - prijeđe li deficit državnog proračuna 3 posto BDP-a, a javni dug čak 60 posto bruto domaćeg proizvoda, Komisija preuzima kontrolu nad državnom blagajnom.
 
Nažalost, brojke nam ne idu u prilog. Jer procjenjuje se da će proračunski manjak biti veći od 3 posto.

 

S OBZIROM da nam prijeti deficit veći od planiranih 10 milijardi kuna, niti jedna pojedinačna reforma ne može donijeti pomak na bolje, rekla je za Media servis bivša HDZ-ova ministrica financija Martina Dalić, komentirajući najavu ministra Slavka Linića da će se u svrhu rasterećenja proračuna, zanimanja kojima javna i državna služba nije osnovna djelatnost, prebacivati u privatni sektor. Poziva ministra da objavi podatke o stvarnom stanju proračuna za prvih osam mjeseci, a od Vlade očekuje da predstavi sveobuhvatan plan reformi koje mogu donijeti rast.
 


"Ministar Linić i Vlada napravili su stratešku grešku kada su preuzeli vlast jer u tom trenutku bili su stvoreni uvjeti da se krene u jasne reforme. Vlada se, međutim, odlučila za povećanje poreza i povećanje porezne presije te inzistiranje na prihodima. Skretalo se pozornost ministru Liniću da to neće dati rezultate. Nažalost, to se u ovogodišnjem proračunu jako dobro i vidi", dodaje Dalić koju muči što Linić još nije objavio stanje prihoda i rashoda u zadnja dva mjeseca.
 


"Nalazimo se na početku devetog mjeseca, a ministar izbjegava objaviti prihode i rashode, kako za srpanj tako i za kolovoz. Srpanj je sigurno moguće objaviti. Mislim da je od velike važnosti, ne samo za državne financije već i za ukupnu gospodarsku stabilnost države, pokazati kakvo je stanje u proračunu i kako će se to rješavati do kraja godine. Jer problemi koji prijete proračunu su ozbiljni i ne mogu se zakrpati malim iznosima", upozorava bivša ministrica financija.

 

Ministar financija Slavko Linić lani je najavio oko 20.000 otkaza u javnim službama. Čini se da na taj plan, koji Vlada lani nije htjela provesti, sad dolazi na dnevni red

 

Slavko Linić lani je najavio oko 20.000 otkaza u javnim službama. Čini se da na taj plan, koji Vlada lani nije htjela provesti, sad dolazi na dnevni red.

 

Pritisnuta briselskim diktatom - do kojeg je došlo zbog razularene javne potrošnje - Milanovićeva će vlada u drugoj polovici listopada početi s primjenom dramatičnih mjera štednje, usmjerenih prema smanjenju deficita. U prvom redu, riječ je o otkazima, ali i o izdvajanju cijelih službi iz javnih sustava. Čini se da će praonice rublja, razni servisi, mehaničarske radionice i slično, koje opslužuju bolnice, škole i državne ustanove, ići u privatizaciju. Briselski nadzor, kažu upućeni, puno je stroži od režima MMF-a jer precizno propisuje datume i okvire štednje.

 

Hrvatsku čeka šok potpune privatizacije

 

- U školstvu će raditi samo oni koji su potrebni, smanjit će se i izdvojiti administracija, javna uprava bit će racionalizirana, a u zdravstvu će osim administracije poraditi i na racionalizaciji broja bolnica i odjela. Socijala ide u krive ruke. Koriste je oni koji rade na crno, švercaju i primaju socijalnu pomoć ne zato što ne rade, već zato što nisu prijavljeni – kazao je Linić.

 

- Djelatnosti koje mogu ići u privatni sektor poslat ćemo u privatni sektor. Mi ih držimo u javnom sektoru kao javne plaće, opterećuju proračun. Tada će to biti racionalnije.

 

Javne službe reformirat će se prema agendi iz Bruxellesa. Hrvatsku čeka šok potpune privatizacije. Sindikati su se digli na noge.

 

- Treba zamisliti što bi se događalo kada bi se, primjerice, nekome izvana povjerilo čišćenje operacijskih dvorana, održavanje nekih ambulanta i slično. Jasno je da se to ne može samo tako rezati - kaže sindikalac Krešimir Sever. No, alternative vjerojatno nema. EK ne sugerira nego zapovijeda.

 

 

 

 



 


ŠKOLE I BOLNICE NISU BANKE'

Jurčić: Outsourcing otvara novi prostor za korupciju

 

Autor:Sanjin Strukic/PIXSELL

·    Autor: tportal.hr

13.6.2014 10:18:55

 

'Šokantno je to da jedna socijaldemokratska vlada podržava outsourcing, odnosno izvlačenje poslova kuhanja, čišćenja i sigurnosti iz škola, bolnica i drugih javnih ustanova te njihovo davanje vanjskim tvrtkama i predstavlja to kao dobar model restrukturiranja javnog sektora i smanjivanja troškova proračuna', istaknula je danas zamjenica predsjednika Novog vala te utemeljiteljica i potpredsjednica Geoekonomskog foruma, dr. Jasna Plevnik.

 

'Škole i bolnice nisu banke, što znači da u javnom sektoru ljudi imaju prednost pred profitom', ističe dalje Plevnik te naglašava kako je modeloutsourcinga pun rizika sam po sebi, a uz sve to Vlada nije predočila argumente da je sposobna kontrolirati njegovu primjenu, nije ga testirala na malom uzorku niti je pokazala na koji način misli preuzeti odgovornost za njegove negativne posljedice.



Da predloženi outsourcing nije nikakva reforma, nego pokušaj Vlade da se prikaže kao reforma, naglašava i predsjednik Novog vala, dr. Ljubo Jurčić. 'Vlada samo stvara atmosferu da radi reforme kako bi prekrila vlastitu nesposobnost da provodi prave potrebne reforme i da organizira relativno jednostavne poslove koji su u opisu njezinih obveza! Ovim outsourcingom nema smanjenja troškova jer svi ti poslovi su potrebni i potreba za njima neće nestati - plaćaju se i država će ih i ubuduće plaćati', izričit je Ljubo Jurčić.



A scenarij koji slijedi, ističe predsjednik Novog vala, je sljedeći: ili će doći do povećavanja troškova države za iznos zarade poslodavaca ili će se smanjiti prihodi radnika za iznos zarade poslodavaca.



Jer čak i kada se gleda samo ekonomski, i tada računica nije na strani outsourcinga. Jedna čistačica stoji bruto 4.200 kuna, no kada bi se usluga čišćenja tražila preko agencije, taj isti posao bio bi plaćen 6.300 kuna! Za zaposlene u takvim tvrtkama to znači da više neće sami direktno prodavati svoj rad, nego će to raditi za njih neke buduće i sadašnje outsourcing tvrtke. Čistačice i kuharice će vrlo vjerojatno dobiti manju plaću (minimalac) i manja radna prava nego sada. 


Država neće na taj način uštedjeti, ali će stvoriti profit tvrtkama koje iznajmljuju radnike i tu će se otvoriti novi prostor za korupciju iz proračuna i na štetu građana. Nastat će nekoliko velikih tvrtki koje će preko outsourcinga dobivati više novca iz državnog proračuna nego pojedina ministarstva. 

 

 


Zbog dobrih veza koje će razviti s vlastima i hrvatske 'kulture korupcije' ostaje pitanje tko će ih i kojim mehanizmima prisiliti da pošteno ispunjavaju dogovorne obaveze u ugovoru. 'Bolnice i škole postat će prljavije, hrana lošija, građani neće znati na koji način se troši javni novac na outsourcing poslove, a vlade će postati ovisne o takvim tvrtkama', tvrdi Plevnik.



'Čak su i stare neoliberalne kapitalističke države, Amerika i Velika Britanija, vrlo oprezne s provođenjem outsourcinga u javnom sektoru i u nekim područjima su potpuno odustale od tog modela jer se od 1990-ih, kada je počeo njegov uspon, pokazao lošim i netransparentnim. U Velikoj Britaniji lista pritužbi na četiri glavne tvrtke koje pružaju usluge oustsourcinga duža je nego knjiga 'Rat i mir'. Izbili su brojni skandali i zato su lokalne vlasti u mnogim sredinama poduzele akcije da vrate te poslove u 'kuću'', naglašava Plevnik.

 


 

NEZAVISNI STRUČNJAK ZOŠAK:

'Opačić krije podatke o čišćenju u javnim ustanovama!'

 

Izvor: tportal.hr ,

Autor:Matej Grgić

·    Autor: Luka Filipović

·9.6.2014 

·                                            

·    Na poslovima čišćenja u javnim ustanovama, bez bolnica, zaposleno je više od 13.700 ljudi. Država na čišćenje godišnje potroši 950 milijuna kuna. Kako bi smanjila troškove, Vlada planira 'outsourcing' te djelatnosti odnosno prepustiti taj posao privatnim tvrtkama koje bi preuzele i radnike. Poduzetnik i nezavisni stručnjak za racionalizaciju troškova čišćenja Darko Zošak (51) smatra da je to potpuno pogrešan potez.

 

 

Iza Zošaka je 25 godina iskustva u čišćenju, s tim da je stekao znanje radeći u Švicarskoj i Njemačkoj. Njegova švicarska tvrtka čisti nekoliko tamošnjih bolnica, često se na švicarskim sudovima pojavljuje u raznim slučajevima kao vještak stručnjak, a u Hrvatskoj je vlasnik savjetničke firme Deva Consulting.



Za Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) napravio je analizu koja je pokazala da je bolnicama isplativije imati vlastitu službu za čišćenje od outsourcinga. Svoje stručno znanje ponudio je i vladajućima, ali osim protokolarne zahvale nije uspio privući veću pažnju.



Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić tvrdi da će outsourcing dovesti do zadržavanja standarda kvalitete čišćenja i smanjenja troškova povećanjem učinkovitosti. Slažete li se s tim?



Opačić krije podatke. S jedne se strane izjavljuje da su čistačice u javnim institucijama neefikasne, ali ne kaže zbog čega je to tako. Tomu nisu krivi djelatnici, već oni koji ih vode. Na primjer u zagrebačkoj bolnici na Rebru ima oko 600 čistačica. Vodi ih glavna sestra koja nema nikakvog iskustva u organizaciji i provedbi čišćenja jedne zdravstvene ustanove, a zastarjelu opremu i pribor s kojim je nemoguće efikasno čistiti kupuje im služba za nabavu. Nije problem u takvim okolnostima zaključiti da bi privatnik s tim istim čistačicama bio efikasniji. Ali to bi mogao napraviti i netko unutar bolnice kad bi znao na pravi način voditi i organizirati posao.



Znači, tvrdite da je čišćenje u vlastitom aranžmanu uvijek jeftinije od usluga čišćenja outsourcingom?
 


Pravilo je da je sve ono što možete napraviti samostalno uvijek jeftinije nego da to umjesto vas napravi netko drugi. Kad bi čistačice u javnim ustanovama radile na profesionalan način, ne bi bilo potrebe za privatnicima. Osim toga, mora se uzeti u obzir to da vanjski servisi za čišćenje cijenu svoje usluge uvećavaju za svoju dobit i PDV, što ne čini vlastita služba za čišćenje.
 


Ali privatne tvrtke obećavaju Vladi višu kvalitetu usluge i uštede troškova od 20 posto. Kako to tumačite?



Ne trebaju oni ništa obećavati. Neka kažu konkretno kako misle čistiti i neka kažu konkretno koliko će koštati čišćenje određene škole ili ministarstva. Razbacivanje postocima uštede u odnosu na troškove kaotičnog sustava čišćenja čista je manipulacija. Neka privatnici odgovore na pitanje jesu li u stanju ponuditi uslugu koja je jeftinija od one u npr. Njemačkoj. Tvrdim da nisu unatoč činjenici da je ondje plaća spremačice tri puta viša.



Znači, suštinski problem je to što servisi za čišćenje u Hrvatskoj čiste otprilike tri puta sporije od servisa u Njemačkoj. Kod nas se nitko ne drži svjetski priznatih standarda i u Hrvatskoj prihvaćene norme HRN EN 13549, a ona točno definira kako se opisuje i kontrolira usluga čišćenja. Zbog toga ni strane tvrtke koje rade na našem tržištu nisu dovele nijednog svog stručnjaka za čišćenje. One su se prilagodile našem kaosu u kojem je bolje dobiti posao preko veze nego dobro odraditi posao. Kvaliteta u Hrvatskoj, nažalost, ne donosi zaradu.

 

 


Kako se namještaju javna nadmetanja za usluge čišćenja?



Formalno javni natječaji za čišćenje nisu namješteni, već samo nisu precizni. Ništa ne bude definirano, već se traže ponude za obavljanje čišćenja po nekoj cijeni za određeni broj kvadrata. I na takve natječaje javljaju se samo oni koji imaju garanciju nekoga unutar državne tvrtke ili institucije da neće doći do raskida ugovora. To je potpuno razumljivo, jer kad potpisuješ ugovore, a ne znaš što ćeš točno čistiti i koliko ćeš to često morati napraviti, onda moraš imati svog čovjeka. Bez njega ćeš svaki dan dobivati primjedbe i vrlo brzo izgubiti posao.



Natječaji bi trebali biti transparentni, ali to u Hrvatskoj nitko ne želi. Zakon o javnoj nabavi ne kaže koliko nešto mora biti precizirano i to otvara prostor za malverzacije. Pravilo je da su svi natječaji koje raspisuju državne tvrtke i tijela u biti namješteni. 



Osim toga, velik broj tvrtki koje su registrirane za čišćenje uopće ne radi taj posao, već iznajmljuju radnike poput agencija.



Zar to nije protuzakonito?



Naravno da nije legalno. U pravilu to se radi tako da neka državna tvrtka ili institucija s privatnikom dogovori da on preuzme njihove čistačice i da ih plaća, a sve ostalo napravi javna ustanova, dakle davat će izravne upute za rad čistačicama, kontrolirat će odrađuju li zadano, određivat će im radno vrijeme, određivati zamjene za vrijeme godišnjeg i bolovanja i sve ostalo.



Privatnik se više neće pojavljivati, njegovo je samo da plaća čistačice, piše fakture i provodi unaprijed dogovorenu raspodjelu kolača. 



Kako se ne radi o pružanju usluge, već o iznajmljivanju čistačica, potpisani ugovor o usluzi je fiktivan i time protuzakonit.
 


Što će se dogoditi s čistačicama koje su sad na plaći iz državnog proračuna kad prijeđu kod privatnika?



Vlada se jednostavno želi riješiti tih žena jer ne želi sama provesti reorganizaciju. Kad bi sami išli u otpuštanja, našli bi se u problemu koga se riješiti jer je, prema mom iskustvu, pola tih čistačica zaposleno preko veze. Ovako će prljavi posao odraditi privatnik.



On će ih preuzeti, jamčit će im sva prava nekoliko godina i za to vrijeme napraviti selekciju tako da mu ostanu najbolje radnice. Znači od, recimo, 600-tinjak čistačica njih 200 najlošijih ostavit će odmah da čiste državnu ustanovu, jer ga ondje nitko neće kontrolirati, dok će s ostalima rušiti cijene na tržištu. Mnoge od njih će s vremenom same dati otkaz jer će ih on iskorištavati maksimalno koliko može.



Kakva su vaša iskustva iz Švicarske i Njemačke? Prevladava li outsourcing u ovim zemljama ili se zadržavaju vlastite službe za čišćenje?


Outsourcing je bio jako raširen 90-ih godina zato što su se tada objekti čistili zastarjelim tehnikama i čišćenje je bilo sporo i skupo. Vanjski servisi su tada bili mnogo efikasniji. 



Ali kad su upravitelji državnih institucija shvatili da kvaliteta i efikasnost čišćenja ne ovise o nekom posebnom predznanju, nego da je u tome najvažniji onaj tko rukovodi čišćenjem, trend se promijenio. Mnoge bolnice, škole i gradovi u Njemačkoj su se vratili na čišćenje u vlastitom aranžmanu u obliku posebne uprave za pomoćno-tehničke poslove.

 

 


SPREMNI ZA OUTSOURCING

'Na uslužnim djelatnostima uštedjet ćemo Vladi 20 posto'

 

Autor:HUP

·    Autor: Z. Korda

  5.3.2014 

      

·       Privatne tvrtke koje se bave održavanjem zgrada, čišćenjem i drugim uslužnim djelatnostima žele se uključiti u proces izdvajanja uslužnih djelatnosti iz dijela javnog i državnog sektora. Uz odgovarajuće uvjete spremne su preuzeti sve zaposlene u tim djelatnostima s njihovim radnim pravima, a Vladi obećavaju višu kvalitetu usluga i uštede na troškovima od 20 posto.

 

'Izdvajanje uslužnih djelatnosti povećava učinkovitost, donosi uštede, nove investicije i daje snažan impuls razvoju uslužnih djelatnosti, i to sve na štetu zaposlenih i kvalitete usluge', naglasila je Ines Vodanović, predsjednica HUP-ove koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti. 



Iako od Vlade još nisu dobili konkretne podatke o broju zaposlenih u uslužnim djelatnostima te veličini i strukturi troškova, poslodavci vjeruju da mogu ostvariti znatne uštede bez zadiranja u prava zaposlenih. Najviše prostora za uštede vide u materijalnim troškovimakoje bi srezali kroz standardiziranje cijena usluga, javnu nabavu materijala te racionalnije upravljanje.



'Problem nisu plaće. One u uslužnim djelatnostima u realnom sektoru ne odstupaju tako mnogo od javnog sektora', rekla je Vodanović. 



Poslodavci se zalažu za talijanski model izdvajanja uslužnih djelatnosti koji je, kako kažu, polučio odlične rezultate. 'U Italiji je postignut sporazum vlade i sindikata o preuzimanju svih zaposlenih i zadržavanju njihovih stečenih prava u razdoblju od pet godina', rekao je Sadmir Hošić, zamjenik predsjednice HUP-ove koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti. Dodao je da su nakon toga u kratkom roku postignute uštede od 20 posto dok je produktivnost rada optimalnijom organizacijom porasla između 40 i 60 posto.



Uz uštede, poslodavci najavljuju višu kvalitetu usluga koju će postići kroz obuku, bolju opremljenost djelatnika te stroge kontrole. 



Premda su se u posljednje vrijeme čuli glasovi da se odustaje od outsourcinga, poslodavci vjeruju da će Vlada do kraja ovog mjeseca izaći s konkretnim brojkama i stavom 'što će ići, a što neće ići uoutsourcing'.



U dosadašnjim razgovorima s predstavnicima Vlade razmatran je model koji uključuje postupak pretkvalifikacije, nakon kojeg ustanova sukladno okvirnom ugovoru poziva članicu konzorcija na nadmetanje te sklapa pojedinačni ugovor na pet godina. 



Poslodavci se zalažu za to da glavni kriterij za odabir ponuđača bude ekonomski najpovoljnija cijena, a ne najniža cijena. 


Petar Lović, predsjednik HUP-ove udruge malih i srednjih poduzetnika, naglasio je potrebu kvalitetnog socijalnog dijaloga kako bi se postigao optimalni model izdvajanja. 'Na kraju je Vlada ta koja donosi model i pokreće proces te je na njoj trenutno najveća odgovornost. Mi smo spremni pomoći svojim iskustvom, isticanjem najbolje europske prakse i preuzimanjem odgovornosti za realizaciju izdvajanja u slučaju kvalitetnog postavljanja procesa', zaključio je Lovrić.

 


 

POSLODAVCI O OUTSOURCINGU

Ako prođe referendum, bit će još više otkaza!

 

 

·  Autor: Z. Korda

12.6.2014 

                                 

        Potaknuti medijskim špekulacijama da Vlada razmišlja o odustajanju od projekta outsourcinga uslužnih djelatnosti u javnim službama, poslodavci su održali novinarsku konferenciju na kojoj su upozorili da bi to bila još jedna poruka da vladajući ne žele provoditi promjene

 

Napominjući da je projekt otusourcinga samo jedan u nizu reformskih projekata koje treba provesti, Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, naglasio je da se radnici ne trebaju bojati privatnika. 'Ne govorimo o otpuštanju, nego o racionalizaciji troškova i povećanju efikasnosti tih službi', rekao je Majetić.



Zamjerio je sindikatima to što su pokrenuli referendum iako Vlada još nije prezentirala model outsourcinga. 'Na tom nesretnom referendumuljude zovu da se potpišu da bi se sačuvala radna mjesta. Na taj način neće se sačuvati radna mjesta, nego će ih još više nestati', poručio je Majetić. 



Stavove poslodavaca branio je i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, smatrajući da outosurcingtreba proširiti i na druge djelatnosti i to ne samo u javnoj upravi, već i u lokalnoj upravi i javnim poduzećima. 



Naglasio je da su druge zemlje učinile mnogo više od Hrvatske na uštedama provođenjem tzv. interne devalvacije te da su zbog toga već izašle iz krize. 

·                                          

'Hrvatskoj su jedini izlaz radikalne reforme, a najizraženiji prostor su dijelovi javne uprave i tržište rada', smatra Lovrinčević. 



Zalaže se za model prema kojem bi se uslužne djelatnosti prepustile privatnicima. Prema njegovom mišljenju, ostale kombinacije poput javno-privatnog partnerstva ili izdvajanje tih djelatnosti u posebne državne tvrtke predstavljale bi samo prolongiranje prave reforme. Kao negativan primjer spomenuo je državnu tvrtku Pleter koja je preuzela uslužne djelatnosti od Ministarstva obrane. 



Lovrinčević je upozorio da cijeli javni sektor pati od nedefiniranih poslovnih procesa. Stoga se zalaže da se poslovni procesi u pratećim djelatnostima poput računovodstva, informatičkih usluga i održavanja standardiziraju i prepuste privatnom sektoru. 'Samo na taj način moguće su ozbiljnije uštede', zaključuje Lovrinčević.



Ines Vodanović, predsjednica HUP-ove Koordinacije tvrtki iz uslužnih djelatnosti, poručila je da proces izdvajanja uslužnih djelatnosti donosi smanjenje troškova i povećanje kvalitete. Pritom je naglasila da od Vlade očekuju jasna 'pravila igre'. 'Spremni smo preuzeti odgovornost za sređivanje stanja u uslužnim djelatnostima i preuzeti sve zaposlene s njihovim pravima. Ali nećemo u posao ići 'grlom u jagode'', zaključila je Vodanović.

 


NOVO ZADUŽIVANJE

Stiže 75 milijuna eura za hrvatsko zdravstvo

 

 

·   Autor: Hina

10.6.2014 

·                                            

·  Ministar financija Boris Lalovac i regionalna direktorica Svjetske banke za središnju Europu i baltičke zemlje Mamta Murthi potpisali su danas ugovor o zajmu u iznosu od 75 milijuna eura (103,5 milijuna USD) za poboljšanje kvalitete i djelotvornosti pružanja zdravstvenih usluga u okviru Programa za rezultate, koji će pod nadzorom Ministarstva financija provoditi Ministarstvo zdravlja, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi

 

Objavilo je to Ministarstvo financija na svojim web stranicama navodeći kako je cilj ovoga novog programa u zdravstvenom sektoru unaprijediti dostupnost, kvalitetu i djelotvornost javnih zdravstvenih usluga kroz jačanje upravljačkih kapaciteta u zdravstvenoj zaštite, preustroj i reorganizaciju rada zdravstvenih ustanova, poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite, osnaživanje preventivnih mjera te očuvanje financijske održivosti sustava. 



Program je usklađen s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012.-2020. Vlade RH, u kojoj su prepoznati strateški problemi i reformski prioriteti u zdravstvenom sektoru kao što su nedovoljna povezanost primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite te neujednačena kvaliteta zdravstvene zaštite i njena neujednačena dostupnost po regijama. 
 


Hrvatska je u proteklih dvadeset godina ostvarila napredak u unaprjeđenju sustava zdravstvenezaštite. Međutim, cijena ostvarenih rezultata bila je previsoka, kaže se u priopćenju i navodi kako Hrvatska na zdravstvo troši 7,8 posto svojeg BDP-a, po čemu je, u usporedbi s novim državama članicama Europske unije, na samom vrhu ljestvice. U takvom fiskalno ograničenom okruženju, hrvatski zdravstveni sustav izložen je neskladu između dostupnih javnih sredstava i sve većih rashoda i potreba, uslijed demografskih i epidemioloških promjena u zemlji. 

 


·                                          

U okviru nedavno odobrenog Programa za poboljšanje kvalitete i djelotvornosti zdravstvenih usluga, Svjetska banka pruža podršku i skorim reformama zdravstvenog sektora. Cilj je ovoga novog programa unaprijediti dostupnost, kvalitetu i učinkovitost javnih zdravstvenih usluga jačanjem upravljačkih kapaciteta u zdravstvenoj zaštiti te preustrojem i reorganizacijom rada zdravstvenih ustanova poboljšati kvalitetu, osnažiti preventivne mjere uz očuvanje financijske održivosti sustava. 



'Potpisivanje ovoga zajma još je jedna potvrda stalnih reformi koje provodi Vlada Republike Hrvatske s ciljem unapređenja usluga, boljeg upravljanja i povećanja učinkovitosti u svim segmentima, pa tako i zdravstvu. U brojnim našim reformama imamo podršku naših partnera iz Svjetske banke na čemu im zahvaljujemo', izjavio je ministar financija Boris Lalovac. 



Zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik kazao je kako program poboljšanja kvalitete i djelotvornosti pružanja zdravstvenih usluga obuhvaća 5 od 8 prioriteta iz Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012.-2020. To su jačanje upravljačkih kapaciteta, reorganizacija ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova, poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti, jačanje preventivnih aktivnosti kao i očuvanje financijske stabilnosti zdravstva. 



'Iznimno nam je drago poduprijeti Vladu Republike Hrvatske s programom, koji će biti usmjeren na rezultate i doprinijeti ostvarenju ciljeva hrvatskoga zdravstva u pogledu povećanja dostupnosti kvalitetnijih usluga zdravstvene zaštite, naročito najsiromašnijima, te ravnopravnije raspodjele dostupnih sredstava za zdravstvo', kazala je Mamta Murthi, regionalna direktorica Svjetske banke za središnju Europu i baltičke zemlje. 



Zajam denominiran u eurima namijenjen je projektu Program za rezultate, uz fleksibilan zajam u eurima uvećan za fiksnu kamatnu maržu, s rokom dospijeća od 20 godina, s 4 godine počeka. Program za rezultate je novi instrument Svjetske banke, prema kojem se sredstva zajma isplaćuju po postignuću dogovorenih rezultata.

 




 


25. 08. 2014.

Zaposlenicima Čistoće poručeno da će koji dan raditi na crno

 

PRIČA IZ HRVATSKE: AGONIJA AGENCIJSKIH RADNIKA U ZAGREBAČKOM HOLDINGU – UGOVOR ISTEKAO, NOVO 

POTPISIVANJE U SRIJEDU

 

U pitanju je oko 180 radnika koji su imali ugovore s agencijom Adria.


(NOVI LIST) ZAGREB»Radnici prve smjene zagrebačke Čistoće, oni koji su zaposleni preko agencije za zapošljavanje Adria, danas će raditi na crno. Njihov ugovor s agencijom Adria istekao je s jučerašnjim danom, ali direktor Čistoće Miljenko Benko svojim rukovoditeljima e-mail porukom dao je naputak da se radnici rasporede na poslove.

 

Po svemu sudeći, na crno će raditi i agencijski radnici raspoređeni u drugu smjenu, jer radnicima Adria agencije najavljeno je da će novi ugovor potpisati najranije u srijedu. Radnici još uvijek ne znaju s kojom agencijom će potpisati ugovor, jer pri zapošljavanju putem agencija redovita je praksa da se radnike prebacuje iz agencije u agenciju.

 

Informaciju o isteku ugovora, što u Čistoći očito nije prepreka da se radi, jučer su nam dostavili sami radnici. Učinili su to pod uvjetom anonimnosti, iz straha da bi im otkrivanjem identiteta bila oduzeta prilika da potpišu nove ugovore.

 

–Šefovi su nam rekli da ćemo bez ugovora raditi do četvrtka, na odgovornost direktora Čistoće. U pitanju je oko 180 radnika koji su imali ugovore s agencijom Adria. U prvoj smjeni radi 60-tak ljudi, koji će danas raditi na crno, i to u najvećem poduzeću najveće lokalne uprave u državi. Šefovi nam vele da ćemo potpisati ugovor, ali kako ćemo ga potpisati unazad. Od nas se traži da radimo bez ugovora. U srijedu ili četvrtak potpisat ćemo ugovor s novom agencijom, ali nitko ne zna kojom. Zar to nije dokaz da nas tretiraju kao Kineze, kaže za naš list agencijski radnik zaposlen u Čistoći, kojem je ugovor također istekao s jučerašnjim danom.

 

Informacija o isteku ugovora potvrđena nam je i u sindikalnim krugovima radnika Čistoće, a isto nam je pod uvjetom anonimnosti potvrdio i jedan od rukovoditelja Čistoće. Agencijski radnici traže da ih se prestane tretirati kao građane drugog reda i smatraju da imaju pravo na stalne ugovore. Neki od njih preko agencija za Čistoću rade pet i više godina.

 

– Gradonačelnik se hvali da smanjuje broj zaposlenih u Holdingu, dok u isto vrijeme iskorištavaju nas zaposlene putem agencija. Sad nas tjeraju da radimo i bez ugovora. Javno se pobuniti ne smijemo, jer ćemo u tom slučaju ostati i bez ovakvog posla. Očekuju da delamo i šutimo, kaže sugovornik, agencijski radnik u Čistoći.

 

O problemima agencijskih radnika zaposlenih u Holdingu, podsjetimo, naš list izvještavao je u više navrata, ali to nije pomoglo u popravljanju njihovog statusa. Naprotiv, agencijski radnici trpe sve ozbiljnije nepravde, a stalno radno mjesto ostaje njihov nedosanjani san. Novim Zakonom o radu u isto vrijeme potiče se agencijski rad te će se mnogi hrvatski radnici ubuduće susretati s istim problemima na kakve upozoravaju agencijski radnici zaposleni u Zagrebačkom holdingu.

L. TOMIČIĆ





A OSTOJIĆ TVRDIO DRUKČIJE

Opačić ipak uvodi outsourcing i u bolnice

   

Autor: Marina Barukčić                         

24.3.2014.                    

        

Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih izvijestila je u ponedjeljak kakav je status dugoročnih reformskih mjera Vlade za razdoblje od 2014. do 2016. godine. 'Podvukla je crtu' i rekla da je zadovoljna tempom provedbe reformi, no na neka konkretnija pitanja o promjenama koje nas čekaju do kraja godine danas nije mogla dati točne odgovore.

 

Potpredsjednica Milanka Opačić prošla je kroz devet reformskih mjera koje Vlada ima u planu provesti do kraja u sljedeće dvije godine. 


Prva je dugoročna mjera 'integracija pratećih službi', a odnosi se na objedinjavanje IT i računovodstvene usluge tijela državne i javne uprave. Opačić kaže da im je cilj napraviti dva velika uslužna servisa od kojih bi jedan dio posla radio Apis (državna informatička agencija), a drugi dio Fina (državna financijska agencija).

 

·                    

 


Opačić je pohvalila djelatnike u Apisu da su se brzo pokrenuli i osmislili način kako racionalizirati sustav koji je do sada trošio previše jer je svako ministarstvo i svako tijelo javne uprave moralo imati svoj informatički pogon. Opačić kaže da će ovo biti prvi put da će država iskoristiti 300 zaposlenih inženjera i 'velikih mozgova' u Apisu. 
 

Drugi dio ove mjere odnosi se na integraciju cjelokupnog državnog računovodstva u kojoj je nositelj Fina, a ona je, čini se, opet zakazala. 'U Fini se još moraju pokrenuti kao u Apisu da se sve organizira na jednom mjestu', kaže Opačić. 


Upravo zbog plana objedinjavanja računovodstvenih usluga, u Finu bi trebalo doći novih 3.000 zaposlenika koji trenutačno rade na drugim pozicijama u javnom sektoru. Kada bi se to trebalo dogoditi, Opačić nije znala odgovoriti: 'Detaljan plan koncepta objedinjenog računovodstva trebali bismo znati za dva tjedna od današnjeg dana.'

 

Druga reformska mjera trebala bi biti izdvajanje pratećih djelatnosti (outsourcing) poput čišćenja iz državnih institucija poput škola, ministarstava i slično. Opačić kaže da se s tim dijelom kasni jer su imali problema u radnoj skupini, no očekuje da će uskoro poslodavci i sindikati s Vladom potpisati tripartitni sporazum kako bi se do kraja godine izdvojile sve 'nepotrebne' djelatnosti iz državnog proračuna.

 

'Do prosinca očekujemo prijelaz svih zaposlenika na nove poslodavce. Prepustit ćemo tržištu poslove koji nisu dio glavnog posla sektora ili ministarstva. Pri tome ćemo voditi računa o direktivama i zakonima te ćemo poštovati sva prava radnika', rekla je Opačić. 


Prve na udaru trebale bi biti čistačice u ministarstvima, školama i drugim institucijama osim bolnica. One bi, dakle, do kraja godine trebale prijeći u privatne tvrtke koje će za navedene ustanove obavljati poslove čišćenja. Dakle, čistačice više neće dobivati plaću iz proračuna, nego od vlasnika nove tvrtke koji će njihove usluge 'distribuirati'.

 

Ministrica ne zna u ovom trenutku koliko će čistačica izaći iz državnog sustava niti kako će biti tretirane i plaćane kod novih šefova, ali je rekla da će država sada za istu uslugu plaćati manje: 'Mi već imamo izdvojeno čišćenje koje plaćamo 40 kuna po metru kvadratnom, a oni koji imaju svoje sustave čišćenja plaćaju ih 80 do 100 kuna po metru kvadratnom. U obrazovanju ga plaćaju 100 do 150 kuna, a tercijarna zdravstvena zaštita čak 250 kuna po metru kvadratnom.'


Zanimljivo je da je ministar zdravlja Rajko Ostojić nedavno odustao od izdvajanja djelatnosti iz bolnica, ali da u planu potpredsjednice Opačić stoji kako je outsourcing u bolnicama tek 'odgođen'jer bi to prenapregnulo sustav koji prolazi kroz reformu. Ostavlja se mogućnost da se bolnice ipak same odluče na izdvajanje: 'Ravnateljima bolnica ne zabranjuje se, u međuvremenu, samostalno odlučivanje o individualnoj primjeni modela...'

 

Među mjerama se spominje i objedinjena javna nabava te uvođenje Jedinstvenog novčanog centra koji će imati 127 lokacija umjesto dosadašnjih 400 područnih ureda u kojima su se isplaćivale novčane naknade građanima. 'Riječ je o tome da će građani sada na jednom mjestu dobivati sva novčana prava i na jednom mjestu kontrolirati sva novčana davanja. Do sada je sustav bio rasut, neučinkovit i birokratiziran te ga sada pojednostavljujemo da građani ne moraju, kao danas, obijati desetke šaltera da dobiju ono što im pripada', rekla je Opačić.


U okviru reforme socijalnog ugovaranja, najavila je transparentno ugovaranje socijalnih usluga s najpovoljnijim pružateljima usluga. Spomenula je i da je dovršen Masterplan bolnica o čemu je pokrenuta javna rasprava te provedena analiza mreže škola koja će, s obzirom na sve manje djece, pokazati koje škole će opstati, a koje ne.


Potpredsjednica Vlade kazala je i kako je definirana reorganizacija pravosudnog sustava te da se u Vladinu proceduru upućuje Zakon o područjima i sjedištima sudova.


Milanka Opačić tvrdi da je Europska komisija prilikom određivanja zadaća Hrvatskoj u okviru procedure smanjenja prekomjernog proračunskog manjka uzela u obzir mjere i aktivnosti koje je nabrojala.

 




 


Objavljeno 02.07.2014. u 23:03

 

OUTSOURCING NA DJELU

KBC Zagreb unajmio privane čistačice za 1,5 milijuna kuna

 

Bolnica u sanaciji troši na skupe ugovore s privatnicima

 

Usred teške financijske krize u zdravstvu i sindikalne borbe protiv najma privatnih usluga čišćenja bolnica, KBC Zagreb unajmio je usluge čišćenja privatne tvrtke “Adria grupa” za milijun i pol kuna za godinu dana, a postojeće bolničke spremačice već su u utorak premještene na druge odjele, iako im prethodno nisu izmijenjeni ugovori o radu, niti je odluku odobrilo Radničko vijeće i sindikati koji smatraju da je broj bolničkih spremačica na odjelima dovoljan.

 

Informaciju nam je potvrdila sindikalna povjerenica Samostalnog sindikata u zdravstvu i socijalnoj skrbi Tanja Leontić.



Prema njezinim riječima, postupanje Sanacijskog vijeća i sanacijskog upravitelja bolnice potpuno je nezakonito, a Uprava tjednima ignorira dopise u kojima je sindikat upozoravao da usluge čišćenja odjela onkologije i pedijatrije ne može preuzeti privatnik, jer se radi o uvjetima rada za koje spremačice trebaju biti posebno educirane.

 

‘Stare’ obučavaju ‘nove’

 

Neslužbeno se doznaje da je tridesetak spremačica “Adria grupe”, čije su usluge iznajmljene u ponedjeljak, došlo u KBC Zagreb kako bi ih bolničke spremačice educirale kako se čiste odjeli pedijatrije i onkologije.

 

Nakon toga je radnicama bolnice naređeno da odu na druge odjele, iako im ugovori prethodno nisu izmijenjeni.



- Sanacijski upravitelj napokon me je primio na razgovor, ali su odbili sve moje primjedbe kao neosnovane. Oni smatraju da Radničko vijeće ne mora biti konzultirano, a ja tvrdim da mora, jer ovdje mora doći do izmjene ugovora o radu kroz institut otkaza s ponudom izmjene ugovora o radu, budući da svakoj radnici u ugovoru točno piše na kojoj klinici radi. O tome, na koncu, ovisi i iznos njezine plaće koja je drugačija za spremačicu na odjelu nuklarne medicine i za spremačicu na npr. kirurgiji, pedijatriji, onkologiji... Ono što sada mogu napraviti je da savjetujem radnice da ništa ne potpisuju, nadajući se da će Radničko vijeće ustanove odbiti prijedlog Sanacijskog vijeća koji je nepromišljen i protivan stavovima Vlade prema korištenju usluga privatnika za čišćenje bolničkih odjela - kazala je Leontić.



Leontić dodaje da nije mogla saznati je li i pod kojim uvjetima potpisan ugovor s tvrtkom “Adria grupa”.


Upravi tvrtke poslali smo molbu da komentira ovu situaciju, no do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor, kao ni od sanacijskog upravitelja KBC-a Zagreb Zlatka Giljevića.



Leontić se pita i kako je moguće da bolnica koja je u sanaciji odobrava trošak od milijun i po kuna za čišćenje koje već obavlja dovoljan broj zaposlenih spremačica.



- Dobila sam odgovor da je Sanacijsko vijeće ovo odobrilo još u prosincu 2013. godine, a da je natječaj uredno proveden u ožujku 2014. godine, iako je trebao biti poništen na zahtjev tadašnjeg ministra Ostojića. No, koji je rezon i dalje ne shvaćam - kaže sindikalna povjernica, dodajući da je KBC Zagreb ovime usred krize i de facto zaposlio novih trideset spremačica privatne tvrtke.

 

Sinikat: Nečuveno

 

- Sindikat je izričito protivan svemu iz razloga što govorimo o javnom zdravstvu, a podržavamo zapošljavanje privatnika - kazala je Leontić.



Sindikat je u ranijim dopisima upućenim vodstvu KBC-a Zagreb posebno upozoravao na opasnost od kontakta sa citostaticima prilikom prikupljanja prljave i infektivno kontaminirane posteljine, problem bioloških izlučevina i ostalog medicinskog otpada; na kontakt s bolesnicima koji su na kemoterapiji i zračenju i koji su imuno-kompromitirani, kontakt s teško oboljelom djecom, potrebu poznavanja primjene svih mjera karantene u slučaju pojave zaraznih bolesti ili epidemija na odjelima, itd.



- To su sve iznimno bitne stavke. Ako je potpredsjednica Vlade Milanka Opačić shvatila što znači uzimati privatne djelatnike na delikatne odjele, onda su to trebali shvatiti i sanacijski ravnatelj i vijeće najveće bolnice u zemlji. Pitam se trebaju li se poštovati odluke koje dolaze iz samoga vrha Vlade ili više ništa nije važno. Pored svega, sindikalna povjerenica danas nije mogla dobiti odgovor je li s privatnom tvrtkom koja počinje raditi u bolnici uopće sklopljen ugovor, što je nečuveno, kratko je komentirala predsjednica SSZSSH-a Spomenka Avberšek.

 

NATAŠA ŠKARIČIĆ





Petak, 26.09.2014.

JAVNI SEKTOR

VLADA DONIJELA ODLUKE O ZABRANI ZAPOŠLJAVANJA

Uštede na pomoćnom osoblju u dvije godine 10 milijuna kn

 

Ove godine u mirovinu odlazi 1.700 zaposlenih na pomoćno-tehničkim poslovima, a njihova će se radna mjesta popuniti preraspodjelom poslova.

 

(NOVI LIST, 26. rujna 2014.) RIJEKA » Vlada Zorana Milanovićapribjegla je odluci o zabrani zapošljavanja u u državnoj upravi, stručnim službama i uredima Vlade te u javnim službama, kako bi pokazala da aktivno radi na sređivanju stanja u javnom sektoru. Tako je na jučerašnjoj sjednici, Vlada donijela dvije odluke o zabrani zapošljavanja, jedna se tiče državne uprave, a druga javnog sektora, primjerice zdravstva, obrazovanja, kulture... 

 

Potpredsjednica VladeMilanka Opačić pojasnila je kako su navedene odluke u skladu s namjerom da se u oba sektora smanji broj službenika i namještenika i poslovanje racionalizira nabavljanjem usluga izvana. 

 

U obrazloženju obje odluke da se sada pobliže određuju kriteriji po kojima se dopušta zapošljavanje kad je ono nužno. Jučerašnja odluka o zabrani zapošljavanja motivirana je isključivo nastojanjem Vlade da prikaže kako nije odustala od reforme pomoćnih službi u javnom sektoru, pa kako čistačice, kuharice, i pralje nije uspjela prebaciti u privatne tvrtke, ali ni u jednu zajedničku, veliku državnu tvrtku, sada je plan zabraniti njihovo zapošljavanje. 

 

Prema »in house« modelu, uštede na pomoćnim službama u državnom i javnom sektoru, kojim se zabranjuje nova zapošljavanja čistačica, kuharica, pralja, zaštitara i ostalog pomoćnog osoblja, do kraja godine na oko 700 novoumirovljenih radnika država bi mogla uštedjeti otprilike tri milijuna kuna. Do kraja 2016. godine broj zaposlenih u pomoćnim službama javnog i državnog sektora smanjio bi se, procjenjuje se, za oko 2.500 zaposlenih, što bi državnom proračunu priskrbilo uštedu od desetak milijuna kuna. 

 

Tijekom ove godine u mirovinu odlazi ukupno 1.700 zaposlenih na pomoćno-tehničkim poslovima, a njihova će se radna mjesta prema »in house« modelu popuniti preraspodjelom poslova među ostalim zaposlenicima tih službi. Očekuje se da će se do kraja godine broj zaposlenih po osnovi umirovljenja smanjiti za 700 do 850. I narednih bi godina, procjenjuju u Vladi, u mirovinu moglo između 1.000 i 1.500 zaposlenih godišnje. U svakom slučaju, niti jedno upražnjeno radno mjesto u pomoćnim službama više se neće popunjavati. 

 

 

J. MARIĆ, LJ. BRATONJA MARTINOVIĆ

 


24. 09. 2014.

Sindikat: Žele sami odlučivati tko će uzeti milijune iz proračuna

 

ZBRINJAVANJE VIŠKA U DRŽAVNOM SEKTORU
U prvoj fazi “izumrle” bi čistačice i domari

 


(GLAS SLAVONIJE) Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić, gostujući na Dnevniku Nove TV predstavila je novi prijedlog Vlade za koji je kazala da će se uskoro naći na sjednici Vlade, a riječ je o novom modelu zbrinjavanja viška zaposlenih i racionalizacije poslovanja pomoćnih službi u javnom i državnom sektoru.

 

“Ovo rješenje omogućuje nam optimizaciju, to jest štedljivije i racionalnije ponašanje. Za same djelatnike neće se ništa promijeniti, nego ćemo prirodnim odljevom smanjiti broj zaposlenika”, kazala je potpredsjednica te dodala da već iduće godine u mirovinu odlazi približno tisuću zaposlenika.

 

Pojasnila je da će Vlada uvesti zabranu novog zapošljavanja i time otvoriti prostor za tržište: “To je naprosto otvaranje tržištu onog djela gdje se ljudi ne mogu preraspodijeliti”. Navela je kako danas postoje standardi gdje netko održava 300 kvadrata, a netko tisuću: “Oni koji budu mogli preraspodijelit će djelatnike s nešto većim poslom, a oni koji to ne mogu uzet će uslugu izvana”.

 

Kazala je također i da je to najoptimalnije rješenje i za same djelatnike i za one koji žele da pomoćne službe idu na tržište, a da sam proces može započeti 1. siječnja iduće godine. Naime, u državnom proračunu mora se osigurati nova stavka, uz dosadašnju stavku za plaće, a to je stavka za usluge, kako bi se omogućilo plaćanje usluga otvorenog tržišta, tamo gdje je to potrebno.

 

Na ovo je odmah reagirao i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika. “Definiranje 'in house' modela kao procesa 'odumiranja' pomoćnih djelatnosti u javnom sektoru, pokazuje Vladinu dugoročnu opredijeljenost da ove poslove u budućnosti u potpunosti privatizira.

 

U prvoj fazi 'izumrle' bi čistačice i domari, a zatim računovodstveni i administrativni referenti koje bi zamijenili 'učinkoviti' privatni servisi, a javni sektor postao bi eldorado za sklapanje velikih i malih poslova s privatnim ugovaračima. Koalicijski partneri koji sada po dolasku na vlast dijele 'samo' dužnosničke i rukovodeće pozicije u državnim tijelima, javnim ustanovama i državnim poduzećima, tada bi odlučivali tko bi i uz koju proviziju (ilegalnu ili legalnu političku donaciju), u iduće četiri godine mogao 'pomesti' milijune kuna iz državnog proračuna”, stoji u priopćenju sindikata.(V.T.)

 




 

 

Objavljeno 02.07.2014. u 23:03

OUTSOURCING NA DJELU

KBC Zagreb unajmio privatne čistačice za 1,5 milijuna kuna

Usred teške financijske krize u zdravstvu i sindikalne borbe protiv najma privatnih usluga čišćenja bolnica, KBC Zagreb unajmio je usluge čišćenja privatne tvrtke “Adria grupa” za milijun i pol kuna za godinu dana, a postojeće bolničke spremačice već su u utorak premještene na druge odjele, iako im prethodno nisu izmijenjeni ugovori o radu, niti je odluku odobrilo Radničko vijeće i sindikati koji smatraju da je broj bolničkih spremačica na odjelima dovoljan.

Informaciju nam je potvrdila sindikalna povjerenica Samostalnog sindikata u zdravstvu i socijalnoj skrbi Tanja Leontić.

Prema njezinim riječima, postupanje Sanacijskog vijeća i sanacijskog upravitelja bolnice potpuno je nezakonito, a Uprava tjednima ignorira dopise u kojima je sindikat upozoravao da usluge čišćenja odjela onkologije i pedijatrije ne može preuzeti privatnik, jer se radi o uvjetima rada za koje spremačice trebaju biti posebno educirane.

 

‘Stare’ obučavaju ‘nove’

Neslužbeno se doznaje da je tridesetak spremačica “Adria grupe”, čije su usluge iznajmljene u ponedjeljak, došlo u KBC Zagreb kako bi ih bolničke spremačice educirale kako se čiste odjeli pedijatrije i onkologije.
Nakon toga je radnicama bolnice naređeno da odu na druge odjele, iako im ugovori prethodno nisu izmijenjeni.

- Sanacijski upravitelj napokon me je primio na razgovor, ali su odbili sve moje primjedbe kao neosnovane. Oni smatraju da Radničko vijeće ne mora biti konzultirano, a ja tvrdim da mora, jer ovdje mora doći do izmjene ugovora o radu kroz institut otkaza s ponudom izmjene ugovora o radu, budući da svakoj radnici u ugovoru točno piše na kojoj klinici radi. O tome, na koncu, ovisi i iznos njezine plaće koja je drugačija za spremačicu na odjelu nuklarne medicine i za spremačicu na npr. kirurgiji, pedijatriji, onkologiji... Ono što sada mogu napraviti je da savjetujem radnice da ništa ne potpisuju, nadajući se da će Radničko vijeće ustanove odbiti prijedlog Sanacijskog vijeća koji je nepromišljen i protivan stavovima Vlade prema korištenju usluga privatnika za čišćenje bolničkih odjela - kazala je Leontić.

Leontić dodaje da nije mogla saznati je li i pod kojim uvjetima potpisan ugovor s tvrtkom “Adria grupa”.
Upravi tvrtke poslali smo molbu da komentira ovu situaciju, no do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor, kao ni od sanacijskog upravitelja KBC-a Zagreb Zlatka Giljevića.

Leontić se pita i kako je moguće da bolnica koja je u sanaciji odobrava trošak od milijun i po kuna za čišćenje koje već obavlja dovoljan broj zaposlenih spremačica.

- Dobila sam odgovor da je Sanacijsko vijeće ovo odobrilo još u prosincu 2013. godine, a da je natječaj uredno proveden u ožujku 2014. godine, iako je trebao biti poništen na zahtjev tadašnjeg ministra Ostojića. No, koji je rezon i dalje ne shvaćam - kaže sindikalna povjernica, dodajući da je KBC Zagreb ovime usred krize i de facto zaposlio novih trideset spremačica privatne tvrtke.

 

Sinikat: Nečuveno

- Sindikat je izričito protivan svemu iz razloga što govorimo o javnom zdravstvu, a podržavamo zapošljavanje privatnika - kazala je Leontić.

Sindikat je u ranijim dopisima upućenim vodstvu KBC-a Zagreb posebno upozoravao na opasnost od kontakta sa citostaticima prilikom prikupljanja prljave i infektivno kontaminirane posteljine, problem bioloških izlučevina i ostalog medicinskog otpada; na kontakt s bolesnicima koji su na kemoterapiji i zračenju i koji su imuno-kompromitirani, kontakt s teško oboljelom djecom, potrebu poznavanja primjene svih mjera karantene u slučaju pojave zaraznih bolesti ili epidemija na odjelima, itd.

- To su sve iznimno bitne stavke. Ako je potpredsjednica Vlade Milanka Opačić shvatila što znači uzimati privatne djelatnike na delikatne odjele, onda su to trebali shvatiti i sanacijski ravnatelj i vijeće najveće bolnice u zemlji. Pitam se trebaju li se poštovati odluke koje dolaze iz samoga vrha Vlade ili više ništa nije važno. Pored svega, sindikalna povjerenica danas nije mogla dobiti odgovor je li s privatnom tvrtkom koja počinje raditi u bolnici uopće sklopljen ugovor, što je nečuveno, kratko je komentirala predsjednica SSZSSH-aSpomenka Avberšek.

NATAŠA ŠKARIČIĆ



spremačice u državnoj službi
spremačice u državnoj službi


PUTOVANJA

PUTOVANJA

KARNEVAL u VENECIJI

10. veljače 2018., subota

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

5.žena.com

20.01.2018., subota


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


KULTURA

KULTURA

KULTURA


GK Komedija:

MUŠKARCI.HR

26.01.2018., petak

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

s obronaka i pašnjaka Papuka i Psunja

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

U PRIPREMI....

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI U TIJEKU !

SVI TEČAJEVI počinju 01.10.2016.

 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb:

1.290,00 kn

 

Djeca, osnovnoškolci_tečajevi engleskog i njemačkog:

1.490,00 kn

 

- mogućnost otplate na 6 rata putem plaće

 


 

više na:


ORTOPEDSKI ULOŠCI

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


"OUTSORCING u javnim službama"

"OUTSORCING u javnim službama"
 
VIJESTI u svezi
 
"OUTSORCING ili SPIN OFF"
 

Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća