Vijesti vezane za pojedine struke u sustavu zdravstva

U zdravom tijelu, zdrav duh ....
U zdravom tijelu, zdrav duh ....





 

UTVRĐENE NEPRAVILNOSTI U

HRVATSKOJ KOMORI PRIMALJA

 

Babice prijavile Finderle, ona tvrdi – sve je to zbog borbe za vlast u Komori.

 

Barbara Finderle tvrdi da je protiv izvještaja uložila prigovor na koji očekuje skori odgovor ministra zdravlja.

 

Autor: Barbara Čalušić
Objavljeno: 12. rujna 2014. u 7:45

 

 

U tijeku je izbor predsjednice, članica Vijeća i članica Nadzornog odbora, kaže aktualna predsjednica Barbara Finderle i dodaje da u tom procesu i borbi za vlast jedan manji dio članstva želi pripojiti Hrvatsku komoru primalja nekoj od drugih komora u zdravstvu 

 

 

RIJEKA  Ministarstvo zdravlja utvrdilo je nepravilnosti u radu Hrvatske komore primalja čiji je dio članstva prijavio resornom ministarstvu rad svoje predsjednice Barbare Finderle  tvrdeći da ne obavlja svoj posao transparentno, financijski oštećuje Komoru i nalazi se u sukobu interesa.

 

Dio članstva prijavio je predsjednicu, inače primalju u KBC-u Rijeka, da je zaposlila svoju sestru kao pravnu zastupnicu Komore te da si sama isplaćuje naknade i ne dopušta da članstvo o tome bilo što zna. U Ministarstvu zdravlja potvrđuju da je nadzor dovršen te da su u radu Hrvatske komore primalja utvrđene nepravilnosti.

 

 
  – Ministarstvo zdravlja stoji pri nalazu, no zbog zakona koji reguliraju rad komore ne može nikog sankcionirati, kazao je glasnogovornik Ministarstva Josip Jagić . Ipak, kako dodaje, Ministarstvo će pokrenuti zakonske izmjene koje bi trebale omogućiti zakonito funkcioniranje komora. 

 

Brojna neriješena pitanja

 

U Hrvatskoj više od 30 godina nije postojao studij primaljstva, a prije nekoliko godina prvi je otvoren u Rijeci i odnedavno u Splitu. Kako kaže Finderle, iako Komora od svoga osnutka ukazuje na manjak kvalitetne edukacije primalja, i to posebice u Zagrebu, studij primaljstva se još uvijek nije otvorio u gradu u kojem živi i radi više od trećine svih primalja u Hrvatskoj. 


  – Nisu riješena neka od krucijalnih pitanja u primaljstvu. Tako, primjerice, ostaje činjenica da trećina primalja ne rade u svojoj struci i nisu adekvatno zaštićene od strane države te svakodnevno strahuju za svoja radna mjesta. Tu je i pitanje nemogućnosti otvaranja privatne prakse u primaljstvu – što je omogućeno svim ostalim zdravstvenim strukama, kao i primaljama koje rade u EU – i druga važna pitanja koja se nisu riješila već pet godina, a neka i puno duže, kaže Barbara Finderle.

 

 Uložen prigovor

 

Predsjednica Hrvatske komore primalja Barbara Finderle upozorava da upravni nadzor Ministarstva zdravlja još uvijek traje te zbog toga ne može komentirati izvještaj ministarstva kao ni postupanje povjerenstva koje je izvršilo nadzor. Finderle dodaje da je protiv izvještaja uložila prigovor na koji očekuje skori odgovor ministra zdravlja. 

 

  – Dostava izvješća nadzora Ministarstva zdravlja u javnost prije njegove konačnosti i pravomoćnosti nije u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, posebice s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama i time je narušena stabilnost i ugled same Komore. No, u cijelom procesu mi nemamo želju skrivati nikakve podatke, govori predsjednica Hrvatske komore primalja.

 

Prema njezinim riječima, prvi put u ovoj komori u tijeku je izbor predsjednice, članica Vijeća i članica Nadzornog odbora. Sve se članice u spomenuta tijela biraju na temelju javnog natječaja i pristiglih prijava te se svatko može javiti za određene funkcije, ukoliko zadovoljava uvjetima natječaja. 

 

  – Nažalost, borba za vlast se pretvorila u nešto što nema veze s primaljskom strukom i našim plemenitim zvanjem. U tom procesu jedan manji dio članstva želi realizirati svoju namjeru da pripoji Hrvatsku komoru primalja nekoj od drugih komora u zdravstvu. Navedeno jednostavno nije moguće s obzirom na činjenicu da je 2008. godine donesen Zakon o primaljstvu, a 2009. godine osnovnana Hrvatska komora primalja kao samostalna strukovna organizacija. Međutim, navedeni dio članstva, ipak smatra da je pripajanje moguće provesti i stoga želi izabrati određene primalje u spomenuta tijela upravljanja Hrvatske komore primalja, tvrdi Finderle. 

 

 Sestrin angažman

 

Ona također tvrdi da nije angažirala svoju sestru kao odvjetnicu Komore već je otvoren javni natječaj na koji se javila i njezina sestra. O izboru nije odlučila predsjednica Komore već vijeće Komore koje broji sedam članica.

 

Sadašnja odvjetnica Komore, kako kaže Finderle, tada je dala najbolju ponudu, a s obzirom da je i prije osnivanja komore volontirala i pomagala primaljskim aktivisticama oko primaljskih pitanja, vijeće ju je odlučilo angažirati: u početku na određeno, a tek kasnije na neodređeno vrijeme.

 

 Činjenicu da je riječ o sestri predsjednice Komore, kako kaže Finderle, nikad se nije skrivalo i sve dosad nitko u tome nije vidio problem. Njezina sestra već je ponudila Vijeću Komore raskid ugovora, no Vijeće ponudu za raskid ugovora nije prihvatilo. 

 

  – Smatrali su da trenutna odvjetnica radi posao dobro i da u situaciji kada se biraju novi ljudi u tijela upravljanja Komore, kada nam je kvalitetna pravna služba neophodna, nije u interesu Komore mijenjati odvjetnicu koja je s nama od samoga početka. Međutim, Vijeće Komore može u bilo kojem trenutku donijeti odluku da se raskida ugovor s odvjetnicom ako se to pokaže potrebnim, naglašava Finderle. 

 

 Sve na Skupštini

 

Ona upozorava na brojne probleme s kojima se susreću primalje kao profesija. Tako u Hrvatskoj trenutno oko 800 primalja ne radi na primaljskim radnim mjestima jer su se u prošlosti primalje mogle zapošljavati na radnim mjestima medicinskih sestara ili kao dentalni asistenti. U Komori smatraju da bi ovu situaciju trebalo regulirati Ministarstvo zdravlja donošenjem pravilnika u kojem bi se priznao institut zatečenog stanja i jasno odredila pripadnost pojedinoj komori. 

 

  Na tvrdnje da je financijski oštetila Komoru, Barbara Finderle podsjeća da je financijski izvještaj za prošlu godinu detaljno razrađen na 40 stranica teksta i predan svim članicama Skupštine koje su trebale izvijesti sve članice Komore o trošenju sredstava. 

 

  – Nije istina da se u Komori kupuju automobilske gume, jer nije moguće da organizacija koja ne posjeduje službeni auto uopće i kupi automobilske gume. Putni trošak se isplaćuje sukladno našim aktima. Sve to već je na prošloj Skupštini objašnjeno našim članicama, tvrdi Finderle.

 

 
 

Objavljeno 10.09.2014. 
 

DRAMATIČNA SITUACIJA U KOMORI

 

 

Pobuna primalja: Zaposlila je sestru, sebi dijeli naknade, a nas natjerala da - šutimo

Finderle opovrgava optužbe.

 

Sklapanje ekskluzivnog ugovora sa sestrom predsjednice Hrvatske komore primalja, privatizacija upravljanja tim strukovnim tijelom, prijetnje članstvu, zaobilaženje propisa i sumnje u netransparentno trošenje proračuna nisu bili dovoljni da Ministarstvo zdravlja oštrije reagira na dramatičnu situaciju u Komori, čiji je osnivač, nego je 17. lipnja izdalo izvještaj o nadzoru u kojemu od onih koji su Komoru doveli u takvo stanje traži da korigiraju nepravilnosti.

 

Članice HKP-a koje su prijavile predsjednicu Komore zbog raznih oblika neformalne privatizacije HKP-a, i koje zbog toga primaju prijetnje da će ostati bez dozvole za rad ako samo komuniciraju o sadržaju nalaza MZ-a, neslužbeno su upućene da same pokušaju smijeniti vodstvo Komore na izvanrednoj skupštini 12. rujna.



Nevjerojatna priča o strukovnoj udruzi koja ima javne ovlasti kontrole rada primalja i izdavanja dozvola za rad, i za to inače prima novac MZ-a, počinje 18. veljače 2009., kad su HKP osnovali Hrvatska udruga primalja i Ministarstvo zdravstva s HDZ-ovim Darkom Milinovićem na čelu. 
 


Tada je za predsjednicu izabrana Riječanka Barbara Finderle, koja je odmah sklopila ekskluzivan ugovor o pravnom zastupanju sa svojom sestrom, odvjetnicom Kristinom Mikuličić iz Rijeke, prema kojemu sestra predsjednice vodi sve pravne poslove Komore, osmišljava i sastavlja akte, pruža pravne savjete...
 


Nadzorom je okriveno da je predsjednica od tada stalno zaposlena u Komori i da ima ugovor o radu u kojem nisu navedeni uvjeti raskida radnog odnosa u trenutku kad više ne bude predsjednica. Finderle, prema izvještaju, puno radno vrijeme radi u Rijeci iako je sjedište Komore u Zagrebu, a za svako joj putovanje pripadaju sve zakonom propisane naknade koje se naplaćuju po drugačijoj tarifi nego ostalim članovima.

 

Evidencija dolaska

 

Pravo na svaku naknadu odobrava osobno Finderle, a pripada joj još jedan izvanserijski privilegij – da sama u svojem privatnom prostoru kontrolira svoje 40-satno radno vrijeme. Prema izvještaju MZ-a, u ugovoru o radu potpisanom između Komore i predsjednice stoji da poslodavac – koji je u Zagrebu – kontrolira što Finderle radi u Rijeci, no dalje se konstatira da tajnik Komore vodi evidenciju dolaska na posao za sve zaposlene osim za Finderle, koja sama dostavlja obrazac evidencije prisutnosti na radnome mjestu privatnom knjigovodstvenom servisu!



U Stručnom vijeću Komore u međuvremenu je postavljena samo jedna osoba koja zadovoljava uvjete za tu funkciju i koja je primalja, a ostali su članovi profesor (?), diplomirana politologinja, rusistkinja i odvjetnica Komore, sestra predsjednice. Kako tvrdi MZ, sestra predsjednice i odvjetnica Komore potpisala je s Komorom dva ugovora o stalnoj suradnji i jedan aneks, i to za iste poslove koje obavlja tajnik, pa MZ preporučuje da se “preispita mogućnost otkaza ugovora odvjetnici Mikuličić”.



Izvještaj MZ-a, koji je potvrdio da je u Komori zaobilažen ili krivo tumačen priličan broj akata, dao je vjetar u leđa članicama Komore koje su nezadovoljne radom predsjednice, te ih ohrabrio da počnu tražiti pomoć i smjenu Barbare Finderle. No, tada su problemi samo eskalirali, jer je u srpnju napisan i Pravilnik o obvezi čuvanja poslovne i profesionalne tajne, čiji je sadržaj restriktivan kao da je riječ o privatnoj korporaciji, a odmah zatim su sve članice Komore bile dužne potpisati i formular s izjavom da neće odati ništa što čuju o radu udruge hrvatskih primalja.



U izjavi koju Slobodna posjeduje stoji “poznato mi je da su podaci koje sam saznao/la volontirajući u Hrvatskoj komori primalja (HKP) tajni”, zatim da je članica dužna “poduzeti sve mjere osiguranja za zaštitu tajnosti podataka”, da će nadoknaditi nastalu štetu “ukoliko na bilo koji način dođe do otkrivanja podataka mojom krivnjom (namjerno ili nepažnjom)” i da će u slučaju iznošenja tajnih podataka članica odgovarati pred Sudom Komore.



Osim toga, stoji da predsjednica Komore može pokrenuti disciplinski postupak protiv osobe koja odaposlovnu tajnu, što znači da primalja zbog kritike rada Komore može ostati bez dozvole za rad.


Nameće se pitanje čime se to bave zdravstvene radnice koje u bolnicama asistiraju u porodu da im predsjednica strukovne udruge uvodi zavjet šutnje.

 

Zabranjena Skupština

 

“Ovaj se obrazac i Pravilnik pojavio nakon što smo od Ministarstva zdravlja na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama zatražile da nam se ustupi rezultat nadzora nad radom Komore, odnosno nakon što smo ga dobile i međusobno na e-mailing listama počele komentirati”, kaže M.M. (podaci poznati redakciji), jedna od primalja koja je ovog proljeća zatražila nadzor nad HKP-om, dodajući da je već nekoliko članica primilo izravnu prijetnju da će biti disciplinski gonjene zbog rasprave o izvještaju MZ-a.



M.M. tvrdi da Finderle smatra da su podaci iz nadzora nadležnog ministarstva poslovna tajna čijim se iznošenjem narušava ugled HKP-a i da je pravi progon članstva krenuo upravo onda kad su u ruke primili dokument koji potvrđuje većinu razloga zbog kojih su članice Komore zatražile nadzor.


No, s obzirom na to da je Ministarstvo zdravlja samo dalo preporuke vodstvu Komore da se stanje korigira, nemoguće je predvidjeti rasplet ove situacije. Strah članica Komore da će biti stegovno gonjene ako preuzmu inicijativu ogroman je.



“Predsjednica Komore već je zabranila skupštinu koju smo zakazali 12. rujna, pa ćemo je morati održati negdje izvan prostorija Komore. Budući da se članstvu prijeti gubitkom dozvola za rad, ne možemo predvidjeti koliko će se nezadovoljnih članova odazvati skupštini. Očajne smo jer smo očekivale veću pomoć MZ-a i zaštitu od prijetnji koje dobivamo od vlastitog strukovnog tijela čiji je osnivač Ministarstvo. Preostalo nam je jedino da cijelu javnost uključimo u ovaj problem”, zaključuje M.M.

 

NATAŠA ŠKARIČIĆ

 

Šefica radi po posebnoj tarifi

 

Finderle, prema izvještaju, puno radno vrijeme radi u Rijeci iako je sjedište Komore u Zagrebu, a za svako joj putovanje pripadaju sve zakonom propisane naknade koje se naplaćuju po drugačijoj tarifi nego ostalim članovima. Pravo na svaku naknadu odobrava osobno predsjednica Komore Finderle.

 

 

Gume od 13.000 kuna

 

Prema riječima M.M., članice Komore dulje su vrijeme tražile podatke o trošenju novca na putne troškove predsjednice i njezine sestre koje se, navodno, odvojeno isplaćuju objema iako iz Rijeke putuju zajedno, ili na takve bizarnosti kao što su automobilske gume od 13.000 kuna i računalo od 15.000 kuna, no svaki bi im put bilo rečeno da nemaju pravo na takve informacije.

 

Hrvatska komora primalja završila je 2013. s manjkom od 45.000 kuna, a potrošeno je 350.000 kuna više nego prijašnjih godina.

 

 

 

 

‘Žele ugasiti Komoru’

 

Finderle ne vidi nikakav problem u tome što je glavna pravna savjetnica njezina sestra. – U Komori nisam angažirala sestru kao odvjetnicu, nego je bio otvoren javni natječaj na koji se i ona javila. O tome je odlučilo Vijeće Komore.

 

S obzirom na to da je sadašnja odvjetnica tada dala najbolju ponudu i da je i prije osnivanja Komore volontirala i pomagala oko primaljskih pitanja, Vijeće ju je odlučilo angažirati, u početku na određeno vrijeme, a tek poslije na neodređeno. Činjenicu da je ona sestra predsjednice nismo skrivale. S obzirom na to da dio članstva negoduje zbog toga, a i zbog toga što nije htjela biti dodatni teret u izbornom procesu, ponudila je Vijeću raskid ugovora, no Vijeće ga nije prihvatilo – kaže Finderle.

 

Komentirajući prijetnje članstvu zbog komentara na rezultate nadzora MZ-a, predsjednica Komore ustvrdila je da je rješenje MZ-a nepravomoćno i da se Komora na njega žalila, te da komentiranje nepravomoćnog akta nije sukladno zakonima RH. Zahtjev za sazivanjem izvanredne skupštine, tvrdi, nije u skladu s aktima Komore i stoga se ne može govoriti da je zabranjena, nego da se ne može održati. Finderle tvrdi da iza svega stoji dio članstva koje želi da se Komora ugasi, odnosno pripoji drugoj komori, što bi se postiglo ubacivanjem tih članica u tijela HKP-a.

 

 

 

 


INVAZIJA MEDICINSKIH SESTARA

Na šest studija uči 4086 studenata. Gdje će svi oni raditi?

 

 

Autor: Dora Koretić

Objavljeno: 24.08.2014

 

Zašto na veleučilištima diljem Hrvatske niču studiji na kojima se, za skupu školarinu, ljudi obrazuju da bi kao suvišni zdravstveni kadar završili na – burzi.

 

Pa dobro, gdje će svi ti ljudi raditi? pitam Dragicu Šimunec, predsjednicu Hrvatske komore medicinskih sestara.

 

Ona je na čelu udruženja koje broji oko 29 tisuća sestara zaposlenih u zdravstvu, a kojima bi se, za koju godinu, mogao pridružiti pozamašan broj novih članica.

 

Tako barem ispada sudeći po službenim podacima koje je Nedjeljni Jutarnji dobio od Agencije za znanost i visoko obrazovanje, a koja nam je dostavila točan broj studenata koji u ovom trenutku na brojnim hrvatskim učilištima i visokim školama stječu kvalifikacije za visokoobrazovane medicinske sestre.

 

A brojke su ogromne: u prošloj akademskoj godini ukupno je 4086 studenata diljem zemlje studiralo na nekom od brojnih studija sestrinstva koji se u Hrvatskoj posljednjih godina otvaraju kao gljive nakon kiše.

 

“ A čujte, potreba za visokoobrazovanim i školovanim medicinskim sestrama uvijek postoji. Pitanje je, naravno, provodi li se to njihovo obrazovanje planski”, kaže mi Šimunec.

 

U svakom slučaju, planski ili ne, Hrvatska će kroz koju godinu biti bogatija za 4086 diplomirane medicinske sestre koje bi nakon toga, vjerojatno, negdje trebale raditi.

 

I to, vrlo vjerojatno, u javnom bolničkom sektoru u kojem, prema svakojakim alarmantnim podacima, nedostaje na tisuće kvalificiranih djelatnika.

 

‘To traži EU’

 

Recimo, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog sindikata medicinskih sestaraAnica Prašnjak u nekoliko je navrata izjavila kako Hrvatskoj nedostaje najmanje 12 tisuća visokoobrazovanih medicinskih sestara.

 

Samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji hitno bi ih trebalo zaposliti 500.

 

U cijeloj regiji 840.

 

Na sve to, tvrde zagovornici dodatnog obrazovanja medicinskih sestara, zapravo nas tjera Europske unija: ona, navodno, zahtijeva da klinički bolnički centri i kliničke bolnice imaju zaposlenih minimalno 30 posto visokoobrazovanih medicinskih sestara, a u primarnoj zdravstvenoj zaštiti trebale bi pak biti zaposlene isključivo više sestre.

 

Naše trenutne brojke dotle govore da od 20 tisuća sestara koliko ih radi u bolnicima, visoku stručnu spremu ima njih tek dvije tisuće.

 

Sve te sulude brojke bile su i više nego dovoljne da razna hrvatska javna i privatna učilišta hitno osmisle studijske programe sestrinstva, zatraže akreditacije, dobiju dopusnice za izvođenje programa te stanu upisivati na tisuće novih studenata i studentica.

 

Sestrinstvo i strojarstvo

 

Evo i preciznijih podataka: prema informacijama Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u Hrvatskoj u ovom trenutku postoji čak 16 studijskih programa sestrinstva, a za jedan je program odbijena akreditacija.

 

Riječ je o Veleučilištu u Slavonskom Brodu koje je zahtjev za inicijalnu akreditaciju studija sestrinstva poslalo u srpnju ove godine, ali ju je agencija odbila izdati jer Veleučilište “nije ispunilo propisane nužne uvjete za izdavanje dopusnice”.

 

“Ne mogu o tome razgovarati. Od programa nismo odustali i želimo ga i dalje pokrenuti pa bi bilo bolje da razgovaramo kroz neko vrijeme”, kratko je kazao dekan Josip Jukić, ali nije želio detaljnije pojasniti otkud uopće ideja za pokretanje takvog studija.

 

Studij sestrinstva tamo će se teško uklopiti: sada ovo slavonsko veleučilište u programu ima mogućnost studiranja bilinogojstva, menadžmenta i proizvodnog strojarstva, a studij sestrinstva s njima ima veze kao i s programima Muzičke akademije.

 

Ipak, srodnost studija ne bi im trebala biti zapreka za pokretanje sestrinstva, barem sudeći po iskustvima drugih visokih škola, učilišta i veleučilišta. Naprimjer, stručni studij sestrinstva pokrenut je i na Visokoj tehničkoj školi Bjelovar, a uz njega studenti tamo još mogu studirati - mehatroniku!

 

Sestrinstvo se može učiti i na Sveučilištu Sjever u Varaždinu gdje je taj program uponudi između studija kao što su elektrotehnika, novinarstvo, graditeljstvo, multimedija...

 

Na Sveučilištu u Dubrovniku studij sestrinstva moguće je studirati uz akvakulturu, brodostrojarstvo, ekonomiju, medije, nautiku i štošta drugo.

 

Neovisno o lepezi studija koje nude, svih je 17 studijskih programa od Agencije za znanost i visoko obrazovanje dobilo akreditacije i dopusnice te uredno moglo početi s radom.

 
 
 

Četvrtak, 08.05.2014.

 

Priopćenje Hrvatske komore medicinskih sestara

 

(www.hkms.hr) Predavanje Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara održano 7. svibnja 2014. u Kliničkom bolničkom centru „Sestre milosrdnice" u Zagrebu neće se bodovati od strane Hrvatske komore medicinskih sestara.

 

Sadržaj predavanja odnosio se na rad i promociju HSSMSMT i ne sadrži elemente trajnog usavršavanja obaveznog za obnavljanje Odobrenja za samostalan rad.

 

Hrvatska komora medicinskih sestara nikad se ne miješa u rad sindikata, a medicinske sestre su prema našim saznanjima učlanjene u najmanje četiri sindikata. HKMS se na jednak način odnosi prema svima.

 

U ovom konkretnom slučaju došlo je do grubog kršenja Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti medicinskih sestara. Dodatnom provjerom isto se ponovilo u svim dosadašnjim predavanjima HSSMSMT, te se niti jedno održano predavanje u 2014. neće bodovati sukladno gore navedenom Pravilniku.

 

 


NOVE EU DIREKTIVE

                 

  •   Direktiva 2013/55/EZ nova Direktiva 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija

 

 

 

  • Direktiva 2005/36/EZ - Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija

 

 

 


 

KOLEKTIVNI UGOVORI

 

Vlada Republike Hrvatske i

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske

Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara, (u daljnjem tekstu: Sindikati)

zaključili su 2. prosinca 2013. godine

 

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

 

 

VI. RADNI ODNOSI

1. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

 

Probni rad

Članak 24.

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

Probni rad može trajati najduže:

– mjesec dana za radna mjesta IV. vrste za koje je opći uvjet niža stručna sprema ili osnovna škola;

– dva mjeseca za radna mjesta III. vrste za koje je opći uvjet srednjoškolsko obrazovanje;

– tri mjeseca za radna mjesta II. vrste za koje je opći uvjet viša stručna sprema stečena prema ranije važećim propisima, odnosno završen stručni studij ili preddiplomski sveučilišni i veleučilišni stručni studiji

 

– šest mjeseci za radna mjesta I. vrste za koje je opći uvjet visoka stručna sprema stečena prema ranije važećim propisima, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni i veleučilišni stručni studij (specijalistički diplomski stručni studij) ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij.

 

Probni rad može se iznimno produžiti zbog objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena koliko je radnik bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset dana.

 

Godišnji odmor

Članak 35.

Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 20 dana koliko iznosi najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim kako slijedi:

a) s obzirom na duljinu radnog staža

– od 5 – 10 godina                  2 radna dana

– od 10 – 15 godina                3 radna dana

– od 15 – 20 godina                4 radna dana

– od 20 – 25 godina                5 radnih dana

– od 25 – 30 godina                6 radnih dana

– od 30 – 35 godina                7 radnih dana

– preko 35 godina                   8 radnih dana

b) prema složenosti poslova

– poslovi zdravstvenog radnika specijalista    5 radnih dana

poslovi VSS, odnosno završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim i veleučilišnim stručnim studijem (specijalistički diplomski stručni studij) ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem         4 radna dana

poslovi VŠS, odnosno završenim stručnim studijem ili završenim preddiplomskim sveučilišnim i veleučilišnim stručnim studijem    3 radna dana

 – poslovi SSS, VKV, KV          2 radna dana

 – ostali poslovi                       1 radni dan



21.11.2013.

Naše medicinske sestre nedovoljno obrazovane za EU, osim za Njemačku

 

 

Teorijski svi naši učenici koji će 2015. godine srednju medicinsku školu završiti po novom kurikulumu imaju priliku zaposliti se u zemljama Europske unije, ali samo teorijski. Praktično, zapošljavat će ih samo Njemačka koja ima isti model obrazovanja medicinskih sestara i tehničara kao i Hrvatska.

 

AUTOR:
Irena Kustura

 

Hoće li se sadašnji učenici srednjih medicinskih škola u Hrvatskoj kad ih završe moći zaposliti u bilo kojoj zemlji Europske unije kao medicinske sestre ili medicinski tehničari. Pitanje je to zbog kojeg su učenici srednje medicinske škole u Puli prosvjedovali, a na koje se od različitih institucija dobivaju različiti odgovori.

 

Krivi pregovarači i bivši ministri

 

Iz Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta, koje se ovih dana bavilo organizacijom nastave, ali i kurikulumom medicinskih škola, u svom su priopćenju poslali jasnu poruku: “Svi učenici moći će se zaposliti odmah nakon završetka obrazovanja bez prethodnog stažiranja i bilo kakvih dodatnih ispita u zemljama Europske unije.”

 

No stvarnost je ipak ponešto drugačija. Teorijski svi naši učenici koji će 2015. godine srednju medicinsku školu završiti po novom kurikulumu imaju priliku zaposliti se u zemljama Europske unije, ali samo teorijski. Praktično, zapošljavat će ih samo Njemačka koja ima isti model obrazovanja medicinskih sestara i tehničara kao i Hrvatska. Po novom modelu obrazuju se učenici koji su medicinske škole upisali 2010. godine, i oni prve dvije godine imaju opće obrazovanje, a zadnje tri godine imaju isključivo stručne predmete, odnosno u te tri godine moraju odraditi 4600 sati stručnih predmeta. Takav program obrazovanja medicinskih sestara donesen je po tzv. direktivi EU u vrijeme pristupnih pregovora Hrvatske o ulasku u Europsku uniju i, kako ističu naši sugovornici, odgovornost za taj model snose pregovarači te bivši ministri obrazovanja i zdravstva.

 

– Problem je što se u svim drugim zemljama, osim kod nas i u Njemačkoj, medicinske sestre obrazuju na visokim školama, odnosno trogodišnjim studijima. Tako je u Engleskoj, Bugarskoj, Češkoj, svugdje. Te zemlje će naše medicinske sestre upisati u registar i dobit će licenciju, ali ih nitko neće zaposliti jer su u odnosu na njihove medicinske sestre one podobrazovane. To znači da imaju četvrtu razinu kvalifikacijskog okvira, a engleske sestre imaju najmanje šestu razinu – objašnjava stanje predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara Dragica Šimunec.

 

Traže se veće kvote

 

Dodaje da je rješenje u visokom obrazovanju medicinskih sestara jer će one s diplomom posao bez problema pronaći u bilo kojoj europskoj zemlji. Zbog toga Komora traži povećanje kvota na studijima sestrinstva na najmanje tisuću upisnih mjesta.

 

>> Vinkovačke medicinske sestre i fizioterapeuti odlaze u Njemačku

 

 



  • prenosimo obavijest sa web stranica HSSMS-MT

 

19.11.2013.

 

 

Poštovani,

 

 

slijedom brojnih upita u svezi Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji je parafiran dana 14. studenog 2013. godine naglašavamo kako je u navedenom Kolektivnom ugovoru u načelu postignut sporazum oko sadržaja Ugovora, ali isti ne proizvodi pravne učinke dok ga ugovorne strane ne potpišu.

 

U navedenom Kolektivnom ugovoru obuhvaćene su sve razine obrazovanja sukladno Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju.

 

Predmetni zakon određuje da se akademski nazivi stječu završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija, diplomskog sveučilišnog studija i poslijediplomskog specijalističkog studija.

 

Stručni nazivi stječu se završetkom stručnog studija i specijalističkog diplomskog stručnog studija.

 

Zakon ne izdvaja posebna sveučilišta i veleučilišta jer Rektorski zbor donosi i dopunjava popis akademskih naziva prema zakonskim odredbama.

 

Na temelju Sporazuma skolopljenog dana  26. rujna 2013. između resornog Ministartsva i HSSMS - MT određena je radna skupina koja predlaže izmjene uredbe o koeficijentima složenosti poslova za sve razine obrazovanja o čemu smo Vas izvijestili na web stranici objavom potpisanog Sporazuma i Zaključaka.

 

Ujedno Vas obaviještavamo da imamo povratnu informaciju da resorno Ministarstvo postupa sukladno navedenom Sporazumu koji se treba riješiti na nacionalnoj razini uz aktivno sudjelovanje nadležnih institucija koje prate problematiku u sestrinstvu.

 

 



Vijesti vezane za pojedine struke u sustavu zdravstva

Unaprijeđen položaj psihologa u sustavu zdravstva

 

Utorak, 12 Studeni 2013 23:21 

 

 

 

 

 

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje donio je 23. Listopada 2013. odluku (objavljenu u NN 128/2013.) prema kojoj je izmijenjena i dopunjena odluka o osnovama za sklapanje Ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. U skladu s tim, umjesto dosadašnjih usluga dijagnostičke psihologije, kraćeg psihodijagnostičkog intervjua te prikupljanja podataka psihološkim dijagnostičkim postupcima i metodama, novom odlukom odobrene su slijedeće usluge psihologa u okviru dijagnostičko-terapijskih postupaka:


• Psihodijagnostička obrada
• Diferencijalna psihodijagnostička obrada
• Psihodijagnostička obrada djeteta – dojenačka i predškolska dob
• Psihodijagnostička obrada djeteta – kasna predškolska i školska dob
• Psihološko savjetovanje odrasle osobe ili djeteta
• Obiteljsko savjetovanje/ Psihološko savjetovanje para
• Psihološka priprema za medicinski postupak
• Psihološka priprema djeteta za medicinski postupak
• Psihološki tretman traume
• Psihološki tretman suzbijanja boli kod odrasle osobe
• Psihološki tretman suzbijanja boli kod djeteta
• Psihološki tretman rehabilitacije kognitivnih i izvršnih funkcija, uvježbavanje životnih vještina
• Psihosocijalna edukacija za prilagodbu na zdravstveno stanje
Psihoterapija – individualna
• Psihoterapija – grupna


Ovaj je pomak značajan korak prema ponovnom priznavanju psihologa kao zdravstvenih djelatnika u sustavu zdravstva, do čega se nadamo da će uskoro doći. U znak zahvalnosti te ujedno i povodom svoje 60. Obljetnice, Hrvatsko psihološko društvo dodijelilo je Zahvalnice ravnatelju HZZO-a dr. Siniši Vargi, zamjenici ravnatelja HZZO-a Tatjani Prenđa Trupec, mag.ing.el., kao i prof.dr.sc. Gordani Buljan Flander za neprekinuti vrijedni doprinos razvitku i radu Hrvatskog psihološkog društva.

 



Vijesti vezane za pojedine struke u sustavu zdravstva

14.10.2013.

Posjet ministra Jovanovića ZVU

Osniva se Fakultet zdravstvenih studija u Zagrebu

 

 

 

 

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović posjetio je danas Zdravstveno veleučilište u Zagrebu kako bi s vršiteljem dužnosti dekana Aleksandrom Ratzom i suradnicima razgovarao o strateškim planovima razvoja te obrazovne institucije u instituciju na sveučilišnoj razini.

 

Autor: tportal.hr/Hina
 

Datum objave:
14.10.2013 19:02

 

Podizanje specijalističkih studija Veleučilišta na razinu sveučilišnog programa kao ključna strateška smjernica razvoja Zdravstvenog veleučilišta definirano je naputkom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta iz lipnja ove godine a s ciljem ostvarivanja bolje vertikalne i horizontalne protočnosti studenata stručnog zdravstvenog studija.



'Novi fakultet zadržao bi svoju samostalnost unutar sustava sveučilišta, a zvao bi se Fakultet zdravstvenih studija, po uzoru na već osnovane fakultete u Rijeci i Splitu, a prije toga i u većini zemalja regije', kazao je Ratz u razgovoru za Hinu nakon sastanka.



Šest interdisciplinarnih struka Veleučilišta - sestrinstvo, fizioterapija, radna terapija, sanitarno inženjerstvo, laoratorijsko-medicinska dijagnostika i radiološka tehnologija - po trenutnom programu podijeljeno je na prvu razinu dodiplomskog studija (prve tri godine) i drugu razinu diplomskih specijalističkih studija (dvije godine), a po novome bi sustavu postali dodiplomski sveučilišni i diplomski sveučilišni studiji.



'Studentima bi to donijelo priznavanje diplome koje su u ovom trenutku različite na razini stručnih, odnosno, sveučilišnih studija, budući da na stručnom studiju student dobiva zvanje diplomiranog inženjera, dok kad to isto završi na sveučilišnoj razini, s istih 300 ECTS bodova, postaje magistar', kazao je Ratz. No, razlika nije samo u formalnom nazivlju, napomenuo je.



'Riječ je i o vertikalnoj protočnosti koje zasad nema, pa studenti stručnog studija nemaju mogućnost upisa doktorskih studija. Razlika je također i na horizontalnoj razini, jer u ovom trenutku za studente stručnih studija gotovo je nemoguć prolaz na sveučilišne studije, a ako fakulteti čak i dozvoljavaju takav prolaz, razlike koje moraju polagati su toliko velike da demotiviraju studente', istaknuo je.

 


Integracija na sveučilišnu razinu studentima bi također donijela mogućnost besplatnog studiranja i nakon prve tri godine. Naime, dvije godine sadašnjeg specijalističkog diplomskog stručnog studija bile bi besplatne, dok sada studenti plaćaju tržišnu cijenu od 40 tisuća kuna ukupne školarine. Također bi mogli ostvarivati sva studentska prava.



'To su bitne razlike, a svi ti problemi bi se otklonili kad bismo bili izdignuti na sveučilišnu razinu', kazao je Ratz, napomenuvši kako se prednost pri zapošljavanju još uvijek daje svršenim studentima sveučilišta a prijelaz na sveučilišnu razinu omogućio bi da diplome koje stječu njihovi studenti imaju jednaku primjenjivu vrijednost.



Ministar Jovanović kazao je kako podržava novoizabranog v.d. dekana i upravno vijeće na odgovornom poslu koji ih čeka u tome da zdravstveno veleučilište napravi dodatni iskorak i ostvari dodatnu kvalitetu u edukaciji medicinskih sestara, fizioterapeuta i ostalog zdravstvenog osoblja. 'Samo je jedan cilj, a to je kvalitetna edukacija svih studenata koji studiraju na tom veleučilištu, te osiguravanje da usvoje vještine i kompetencije koje će im garantirati zapošljavanje po završetku studija, a na taj način i bolju zdravstvenu skrb svih ljudi koji žive u Hrvatskoj', kazao je ministar.



Zdravstveno veleučilište u Zagrebu trenutno pohađa 4100 studenata - od čega jedna trećina redovnih te dvije trećine izvanrednih, a podučava ih 150 pripadnika nastavnog osoblja. Proces podizanja na sveučilišnu razinu počinje uključivanjem u proces Agencije za visoko obrazovanje, te usklađivanjem programa i dobivanjem licenci za njih, a Ratz se nada da će čitav proces biti gotov do kraja njegova, odnosno, mandata novoga dekana ukoliko za tu funkciju ne bude odabran on.



Sastanku, održanom na inicijativu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i na poziv v.d. dekana Ratza, nazočili su također zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika i pomoćnica ministra za visoko obrazovanje Ružica Beljo Lučić, predsjednik upravnog vijeća Veleučilišta Viktor Peršić i članovi Ognjen Brborović i Aleksandar Džakula, prodekanica Sonja Kalauz, pomoćnica dekana za nastavu Vesna Filipović, te predstavnici studentskog zbora.
 


Predsjednica studentskog zbora Zdravstvenog veleučilišta Ana-Marija Ladiš zahvalila je ministru na posjetu, te poručila kako studentski zbor ima povjerenja u novog dekana i kako se nadaju dobrom nastavku suradnje.

 



Vijesti vezane za pojedine struke u sustavu zdravstva

Priopćenje s obzirom na povećani broj upita vezanih za stručno priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija

06.03.2012.

 

 

 

 

Ministarstvo zdravlja je zaprimilo određeni broj upita stranaka u vezi pomoći oko priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija i posljedično dobivanja odobrenja za samostalan rad od strane nadležnih komora. Uvidom u priložene dokumentacije stranaka, te temeljem dobivenog mišljenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, dogovoreno je kako slijedi.

 

 

Temeljem Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 124/09, 45/11), kod inozemnih obrazovnih kvalifikacija stečenih u trećoj državi, a u razdoblju do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, neophodno je na nacionalnoj razini utvrditi razlike koje proizlaze iz obrazovnih programa koji su usklađeni s minimalnim zahtjevima Direktive 2005/36/EC i onih koji to nisu.

 

Kako se navedeno odnosi na područje rada više institucija, kao što su  Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te strukovnih komora, radi lakše i svrsishodnije koordinacije u obavljanju stručne procjene obrazovnih programa, Ministarstvo zdravlja će u najskorije vrijeme dogovoriti s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta način na koji će se obavljati stručne procjene obrazovnih programa za zdravstvene radnike koji su obrazovanje završili u inozemstvu. 

 

U skladu s narečenim, Ministarstvo zdravlja će poduzeti potrebne radnje kako bi se u skoroj budućnosti započelo s postupcima stručne procjene inozemnih obrazovnih programa, te na taj način spriječilo diskriminaciju zdravstvenih radnika koji su edukaciju pohađali u inozemstvu.

 

O navedenim radnjama obavijesti će biti dostupne na internet stranici Ministarstva zdravlja.

 

MINISTAR  

prof.dr.sc. Rajko Ostojić, dr.med. 



2.11.2012.

 

Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj

 

 

Postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija mogu pokrenuti državljani Republike Hrvatske, stranih državljani i osobe bez državljanstva, a u svrhu zapošljavanja ili nastavka obrazovanja u Hrvatskoj.

 

 

Prilikom priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija razlikujemo dvije vrste postupka ovisno radi li se o priznanju školskih kvalifikacija ili visokoškolskih kvalifikacija.

 

Ovlaštene ustanove za priznanje osnovnoškolskih i srednjoškolskih inozemnih obrazovnih kvalifikacija su:

- Agencija za odgoj i obrazovanje, ako se radi o priznavanju kvalifikacija o završenom osnovnom i srednjem obrazovanju u općim, gimnazijskim i umjetničkim programima,

- Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslihpriznaje inozemne školske kvalifikacije o završenom srednjem obrazovanju u strukovnim programima.

 

Postupak priznavanja radi nastavka osnovnoškolskog odnosno srednjoškolskog obrazovanja vodi školska ustanova u kojoj podnositelj zahtjeva želi nastaviti obrazovanje. Ako podnositelj zahtjeva ima završenu osnovnu školu, a želi upisati srednju školu, o njegovom zahtjevu odlučuje srednjoškolska ustanova u kojoj namjerava nastaviti obrazovanje.

 

Osnovnoškolska ustanova može zatražiti mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje, dok srednjoškolska ustanova može zatražiti mišljenje od Agencije za odgoj i obrazovanje odnosno od Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ako se radi o strukovnoj kvalifikaciji.

 

Za priznavanje visokoškolskih kvalifikacija u svrhu zapošljavanja nadležna je Agencija za znanost i visoko obrazovanjeodnosno Nacionalni ENIC/NARIC ured koji djeluje u sklopu Agencije. ENIC/NARIC ured izvještajni je centar o akademskoj pokretljivosti i priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i kao takav dio je europske mreže istovjetnih ureda koji su osnovani od strane Vijeća Europe i Unesca (ENIC - European Network of National Information Centres on academic recognition and mobility) i Europske komisije (NARIC - National Academic Recognition Information Centres).

 

Priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija u svrhu nastavka obrazovanja u Republici Hrvatskoj u nadležnosti je sveučilišta, veleučilišta i visokih škola koje u svome sklopu moraju imati Ured za akademsko priznavanje čiji se ustroj, djelokrug i način rada  propisuje općim aktom sveučilišta, veleučilišta i visokih škola sukladno Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.

 

Postupak priznanja pokreće se na zahtjev stranke, a uz obrazac zahtjeva prilažu se sljedeći dokumenti:

– isprava kojom se dokazuje inozemna obrazovna kvalifikacija u izvorniku,

– ovjereni prijevod isprave kojom se dokazuje inozemna obrazovna kvalifikacija,

– isprava kojom se dokazuje završeno razdoblje studija ili položeni ispiti,

– isprava o državljanstvu, osim u slučaju apatrida ili osoba bez državljanstva.

 

Ustanova nadležna za priznanje odlučuje rješenjem na koje stranka ima pravo žalbe koju rješava ministarstvo nadležno za poslove visokog obrazovanja. Mišljenja smo da protiv rješenja ministarstva stranka ima pravo pokrenuti upravni spor.

 

Prema članku 12. Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija u postupku vrednovanja inozemne visokoškolske kvalifikacije uzima se u obzir isključivo stupanj postignutih znanja, vještina i kompetencija koji je stečen kvalifikacijom, bez usporedbe nastavnih programa.

 

Prijašnjim Zakonom o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma, koji je prestao važiti stupanjem na snagu Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, bilo je određeno da se u postupku priznavanja potpune istovrijednosti uzima u obzir sustav obrazovanja zemlje u kojoj je strana svjedodžba stečena, nastavni plan i program ustanove koja ju je izdala, trajanje i drugi uvjeti naobrazbe pod kojima je strana svjedodžba stečena, prava koja daje strana svjedodžba u zemlji u kojoj je stečena i druge okolnosti od značenja za priznavanje potpune istovrijednosti. Ako bi se u postupku slučajno utvrdilo da su se uvjeti znatno razlikovali od tada utvrđenih uvjeta za obrazovne ustanove u Republici Hrvatskoj, priznavanje potpune istovrijednosti strane svjedodžbe uvjetovalo se prethodnim polaganjem određenih dopunskih ispita ili izradom određenih radova.

 

Dakle, prema prijašnjem zakonu tražilo se priznavanje odnosno usvojenje jednakovrijednosti inozemne kvalifikacije – tzv. nostrifikacija, dok se prema važećem Zakonu traži samo potvrđenje vrijednosti odnosno postojanje valjanje strane kvalifikacije bez analiziranja sadržaja i trajanja inozemnih obrazovnih programa.

 

Neven Brkić, mag. iur. 



PUTOVANJA

PUTOVANJA

Ravena - Riminni -

San Marino - Ferrara

 

izlet - 3 dana

06.-08. listopada 2018.

 


PRIJAVE najkasnije do 14.09.2018.

UPLATE najkasnije do 21.09.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

na snazi od 28. svibnja 2018. godine

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/privola%20suglasnost%20za%20objavu%20osobnih%20podataka-54714


ŠETNJE Gradom Zagrebom

ŠETNJE Gradom Zagrebom

Klovićevi dvori

IZLOŽBA

 

"Katarina Velika- Carica svih Rusa"

12.04.-29.07.2018.

uto-ned - 11:00 - 19:00 sati

 


PRIJAVE U TIJEKU !

najkasnije do 26.02.2018.

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434

KAZALIŠTE

KAZALIŠTE

KAZALIŠTE

 

GK Komedija

"AIDA"

 

12. lipanj 2018. u 19,30 sati

 


više na :

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434


kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

"JALTA- JALTA"

22.02.2018., četvrtak


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

UMAG

06.-10. lipnja 2018.

 


PRIJAVE U TIJEKU !!!

najkasnije do 01.05.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

50 kn

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI u ljetni semestar 2018.

U TIJEKU !


 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb 

i članovi njihove uže obitelji: 1.290,00 kn

 


 

više na linku:


"KRAPINSKE TOPLICE"

"KRAPINSKE TOPLICE"
 
"KRAPINSKE TOPLICE
Hotel KRAS
"AQUAE VIVAE"
 
 
PONUDA za 2018.
 
više na linku:
 

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "Prima Pharme"

Rebro

 

15 % popusta

na dio asortimana ljekarne

osim ljekova na recept

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/ljekarna%20rebro-39510


BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća