Kredit u švicarcima

OSTAJU NA SNAZI ZAKONSKE ODREDBE

DVIJE VAŽNE ODLUKA USTAVNOG SUDA

 

Odbacili prijedloge za ocjenu ustavnosti zakona o švicarcu i o lokalnim izborima

 

AUTOR: Hina,Ivanka Toma

 OBJAVLJENO: 07.04.2017. 

 

Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupa ocjene ustavnosti zakona o konverziji kredita u 'švicarcima', a nije prihvatio prijedlog da se neustavnim proglasi zakon o lokalnim izborima, tzv. lex Vlahušić.Ustavni sud odbacio je prijedloge za ocjenu ustavnosti tzv. zakona o konverziji švicarca kao i prijedlog za ocjenom .

 

Sud je utvrdio da su osporavani zakoni o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama bili nužni kao jednokratne mjere zakonodavca za ostvarivanje legitimnih ciljeva koji su se s njima željeli postići.

 

Vezano za zakon o lokalnim izborima sud je utvrdio da taj zakon zadovoljava ustavne i europske pravne standarde.

 

Nedavno donesene odluke o suglasnosti s Ustavom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, Zakona o kreditnim institucijama, odnosno zakona o konverziji švicarca te dopunjenog Zakona o lokalnim izborima objavio je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović na konferenciji za novinare koja je u tijeku.

Ustavni sud je u studenom 2015. pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama, kolokvijalno nazvanima zakonima o konverziji i odlučio da će do konačne odluke oba osporena zakona biti na snazi.

Bivša predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec tada je izjavila novinarima da je sud zaprimio prijedloge za ocjenu ustavnosti tih zakona od strane osam poslovnih banaka i četvero fizičkih osoba.

Predlagatelji su tražili da se privremeno do donošenja konačne odluke suda obustavi izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju osporavanih zakona. No sud je tada odlučio da neće prihvatiti prijedloge za privremenim mjerama.

 

Ocjenu ustavnosti zakona o lokalnim izborima kojim se pravomoćno osuđenim osobama zabranjuje kandidiranje na lokalnim izborima zatražio je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić koji se ne može kandidirati na lokalnim izborima jer je pravomoćno osuđen u "aferi Šipan".

 

Oporba je zakon prozvala "lex Vlahušić", tumačeći da ga je Most predložio samo kako bi iz izborne utrke u svibnju izbacio dubrovačkog gradonačelnika Andru Vlahušića, a u siječnju je Ustavnom sudu upućen zahtjev za ocjenu ustavnosti usvojenih izmjena.

 

 


BIVŠI MINISTAR SASUO PALJBU  'Ovo je dno dna da se hrvatsku Vladu ucjenjuje, a ona se povlači iz takvih procesa'

  • 24.05.2016.
  • Autor:D.D.N.

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak da će se nastaviti razgovori s predstavnicima banaka vezano za konverziju kredita u 'švicarcima', dok je saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac kazao da Vlada popušta bankama i šalje time jako lošu poruku.

"Službeno još nemamo nikakvu potvrdu da su pokrenute službene pravne radnje pred međunarodnim sudovima, međutim razgovori s predstavnicima domaćih bankara i banaka će se nastaviti. U kojem smjeru i na koji način u ovome trenutku zaista je teško komentirati, dajte nam da osmislimo strategiju i da vidimo koje su sve mogućnosti i ograničenja u tome slučaju", kazao je Zdravko Marić novinarima uoči međunarodne konferencije o učinkovitom upravljanju u javnom sektoru.

Prema ranijem pisanju medija, banke razmatraju tužbu protiv HrvatskeMeđunarodnom sudu za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu zbog povrede pravne osobnosti i umanjenja dobiti, a vezano za konverziju kredita iz švicarskog franka u eure.

Marić na upit novinara nije htio komentirati da je prvi potpredsjednik VladeTomislav Karamarko svojim izjavama na aktualnom prijepodnevu u Saboru i u nekoliko intervju već podigao 'bijelu zastavu', ustvrdivši da će država morati u tom slučaju platiti bankama milijarde.

"Ne bih htio ulaziti u nikakve detalje cijele te rasprave i razgovora. Još uvijeknismo u nikakvom službeno-formalnom procesu pregovora, niti smo tako nešto otvorili. I dalje smo na razini razgovora koji je na neki način razmjena mišljenja", kazao je kratko Marić.

Lalovac: Vlada popušta bankarima

Boris Lalovac, saborski zastupnik (SDP) i bivši ministar financija ocijenio je da Vlada šalje jako loše poruke u vezi cijele situacije oko konverzije.

"Godinu dana sam pokušavao razgovarati s bankarima, i nisu se htjeli odazvati i naći određena rješenja. Kada smo donijeli rješenja, sad ih hvata panika i žele brza rješenja. Na žalost, Vlada popušta, i to nije dobro jer su svi argumenti na strani Vlade i hrvatskih građana", ocijenio je Lalovac, odgovarajući na upit novinara na marginama spomenute konferencije.

Napominje i da ne zna zašto Vlada sada šalje takve poruke i zašto se predomislila, dodajući da je to po njemu "jako loše, pogotovo zato što vlada nema argumenata zašto se povlačiti".

Na pitanje novinara znači li to da se unaprijed ojačavaju pozicije bankara, Lalovac je kazao "više puta smo kazali nikad švicarskog franka u Hrvatskoj nije bilo, euri su bili u Hrvatskoj".

"Građani su nosili rizik kamate, tečaja, pada vrijednosti nekretnina, 60 posto veće rate, nakon deset godina otplate 30 posto veća glavnica, i to je jedinstven primjer u Europi. Jednostavno smo izjednačili građane koji su uzeli kredite u eurima s onima koji su uzeli u 'švicarcima', a bilo je špekulacija, to je potvrdila i HNB. Sve direktive EU-a da su tada bile implementirane u Hrvatskoj, toga ne bi bilo, a odgovornost je i na HNB-u jer to nije smjela dopustiti", rekao je Lalovac.

Naglasio je i da Vlada ima pravo štititi građane kada se takav poremećaj dogodi na tržištu, dodajući da "to vidimo i u drugim zemljama. Europski sudovi su presuđivali u korist građana, i prvi puta kada smo donijeli odluku i u njoj bili svi zajedno, i oporba i opozicija, sada taj savez puca i oni odlaze u nekakva podilaženja bankarima. Nadam se da tu nema konzultanata", ustvrdio je Lalovac.

Na pitanje "bi li vi ušli u bitku s bankarima", Lalovac je odgovorio "apsolutno, imate poreze na aktive i ne može se hrvatska Vlada ucjenjivati, nego ona mora imati čvrsti stav".

"Ovo je dno dna da se hrvatsku Vladu ucjenjuje, a ona se povlači iz takvih procesa. To je jako loša poruka za sve buduće odluke, jer kako ćete donijeti odluke o nacionalnim reformama ako se iz ovoga povučete", pita Lalovac.

Lalovac je kazao i da određeni činovnici u Bruxellesu sada kukaju za bankare, a nisu ni jednu riječ rekli za hrvatske građane kada su nosili svoj dio tereta, a iz Hrvatske u vrijeme krize izvučeno 10 milijardi kuna. "Sve je to neka ludost, Vlada mora imati čvrsti stav i mi ćemo ih podržati, jer ne bi se tu smjeli razilaziti", kazao je Lalovac.

Odgovarajući na pitanje misli li da će banke pokrenuti arbitražu, kazao je da ne temeljem te arbitraže i ugovora o uzajamnoj zaštiti ulaganja.

SDP je pokrenuo interpelaciju kojom Saboru predlaže da obveže Vladu da istakne prigovor na nadležnost stalnog Arbitražnog suda u Washingtonu u postupku koji bi protiv Hrvatske mogle pokrenule banke zbog konverzije kredita u švicarskim francima te da pokrene postupak za izlazak iz dvostranih ugovora o uzajamnoj zaštiti ulaganja potpisanih s drugim članicama prije ulaska Hrvatske u EU.

"Mi kažemo Vladi povucite se iz tih ugovora, nemaju pravnog temelja, i Vlada to ne čini. I taman kada Vlada to ne čini, banke se javljaju s tužbama. Ne znam, to je neka dobra koordinacija", zaključio je Lalovac, koji smatra i da su se u zadnjih deset dana po tom pitanju dogodile čudne stvari. (Hina)


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

HNB jereagirao i naložio bankama da uklone dio nezakonitosti iz aneksa ugovora za konverziju

Prijave Udruge Franak urodile plodom – povjerenica za informiranje upozorava na nezakonit rad HNB-a, a i HNB je konačno reagirao i naložio bankama da žurno uklone dio nezakonitosti iz aneksa ugovora za konverziju

 

 

Povjerenica za informiranje dostavila je Udruzi Franak u petak 27.11. odluku kojom su uvaženi navodi žalbe Udruge Franak. Utvrđena je HNB-ova povreda Zakona o pravu na pristup informacijama te HNB-ovo nepostupanje po zakonu kada je odbio dostaviti zatražene podatke o kamatnim stopama poslovnih banaka od 2002. - 2015. HNB-u je naloženo da u roku od 15 dana riješi zahtjev Udruge Franak na zakonom propisan način.

HNB je pak reagirao na prijave Udruge Franak kojima je zatraženo od Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke (HNB) da nadzorom banaka utvrde nepravilnosti u aneksima te je 26. studenoga 2015. naložio bankama da, bez odgađanja, iz aneksa za konverziju CHF kredita uklone:

– uvjetovanja u aneksima kojima se dužnici odriču potraživanja prema bankama

– mogućnost samovoljnog ponašanja banaka u budućnosti

– bilo kakve dodatne instrumente osiguranja

– ugovorne odredbe o ništetnosti aneksa u slučaju odluke Ustavnoga suda o neustavnosti   zakona o konverziji

– odredbe o namirivanju manjka uplate bez sporazuma s dužnicima.

Udruga Franak pozdravlja nove aktivnosti HNB-a i istodobno upozorava da time nisu riješeni svi problemi, koji između ostaloga proizlaze iz manjkavosti zakona o konverziji. Udruga Franak ukazuje na sljedeće probleme u regulativi i postupanju banaka:

1. Potrebno je produljiti rok potrošaču za prihvat izračuna konverzije zbog niza nepravilnosti koje su se pojavile u ponudama konverzije.

2.Banke evidentno krše zakon ne priznajući svim dužnicima status klijenta.

3.Sberbank d.d. manipulira kupovnim i prodajnim tečajem za izračun početne EURO glavnice.

4.Potrebno je propisati rok u kojem banka po prihvatu konverzije mora s potrošačem zaključiti aneks ugovora.

5.Potrebno je dodatno regulirati da su ništetne sve odredbe ugovora koje općenito ne spadaju u konverziju odnosno koje derogiraju prava potrošača.

6. Potrebno je detaljnije regulirati pitanje otkazanih kredita te omogućiti da se otkazani krediti mogu reprogramirati i dalje otplaćivati, pa čak i uz otpis zateznih kamata, jer do otkaza ne bi došlo da je konverzija provedena  na vrijeme.

7.Potrebno je urediti obveze između banke i vjerovnika koji je preuzeo naplatu dugovanja (prodaja, ustup duga, osiguranje). Najjednostavnije bi bilo da banke koje su bile vjerovnici naprave potrebne izračune i anekse, jer je upitno koliko su novi treći vjerovnici koji nisu banke, sposobni pripremiti sve potrebne materijale za konverziju.

8.U konverziji se kao ključan i najveći problem pojavio problem točnosti kamatnih stopa po kojima se izračunava konverzija, a vezano uz to pojavljuje se i problem visokih fiksnih marži koje su nezakonite, jer su utemeljene na kamatnim stopama koje su nezakonito povećavane. U skladu s time, potrebno je obvezati HNB da u roku od 15 dana objavi javno sve podatke o EURO kamatnim stopama za sve vrste EURO kredita za sve banke koje ulaze u postupak konverzije od 2002. do danas. Potrebno je uskladiti taj rok s produljenjem roka za prihvat konverzije.

Ako bi se sve predloženo i provelo, konačno više ne bi bilo nikakvih primjedaba na regulativu, nego bi samo valjalo nadzorom utvrditi krše li banke propise.

Postavlja se i opravdano pitanje – kako je moguće i je li uopće bilo zakonito postupanje revizora koji su se ogradili od točnosti i potpunosti ulaznih podataka banaka u vezi s izračunima konverzije, jesu li revizori koji su trebali jamčiti za točnost izračuna konverzije uopće obavili posao u skladu sa zakonom ili su, po nalogu banaka, pokušali zakon mimoići.

Udruga Franak ponovno poziva HNB da žurno objavi sve podatke o kamatama kojima raspolaže. Pozivamo HNB da bez odgađanja uputi svoje supervizore u poslovne banke radi utvrđenja i provjere podataka o kamatnim stopama koje su banke javno objavile na svojim web stranicama i po kojima provode konverziju.

Udruga Franak neće nestati sve dok ne nestane bezakonje koje ju je stvorilo.

>> KREDA: Uz pomoć HNB-a banke opet varaju dužnike



 

Ako prihvati konverziju, za što ima rok od mjesec dana, Suzana je svjesna da manje riskira nego da nastavi otplaćivati kredit s valutnom klauzulom u francima


 

Izračun konverzije kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima u kredit u kunama uz valutnu klauzulu u euru, koji je jučer preuzela, šokirao je Osječanku Suzanu.

Iako je optimistično očekivala da je preplatila kredit, izračun je pokazao kako je banci zapravo - dužna, i to 1774,54 eura. I ne samo to, nakon 11 godina otplate kredita za otplatu joj je preostao iznos nešto manji od onoga koji joj je isplaćen 2004. godine. Kupnja stana na kredit zapravo se pretvorila u dužničku horor-priču. Na svu sreću, Suzana je cijelo vrijeme uredno otplaćivala svoje anuitete i nada se da će tako biti i ubuduće. No pred njom je sada pitanje: Prihvatiti konverziju ili ne?

Cijela priča počinje 2004. godine, kada je Suzana u jednoj poslovnoj banci uzela stambeni kredit s rokom otplate od 30 godina za kupnju jednosobnog stana s valutnom klauzulom u francima, koja je tada bila povoljnija od one u eurima. Banka joj je u kunama isplatila 47 tisuća franaka, što je tada iznosilo 31 tisuću eura. Kredit otplaćuje od prosinca 2004. Prvi anuiteti iznosili su oko 900 kuna, ali su porastom tečaja franka u odnosu prema kuni proteklih godina narasli na 1600, pa i 1800 kuna. Sada je taj anuitet 1400 kuna. Izračun nakon gotovo punih 11 godina otplate kredita pokazao je kako je za otplatu ostalo nevjerojatnih 37.500 franaka.

"Odmah sam, očajna, odjurila u banku kako bih provjerila da nije riječ o zabuni. Službenica banke mi je kazala da je izračun točan te mi još jednom preračunala kako mi za otplatu preostaje, ako prihvatim konverziju, točno 27.562 eura. U taj iznos glavnice uračunan je i dug od 1774 eura. Pri tome bi mi rata kredita porasla za oko 130 kuna. Ako se ne odlučim na konverziju, ostaje mi za otplatu stara glavnica, koja iznosi 37.500 franaka ili, kada se preračuna u euro - 34.842 eura. Ne znam što je gore i doista ću morati dobro razmisliti prije odluke. U svakom slučaju, strašno je saznanje da ste uzeli 31 tisuću eura kredita, 11 ga godina otplaćivali, a sada je glavnica gotovo 35 tisuća eura. Sve ovo govorim kako bih svojim primjerom pokazala drugim dužnicima što sve mogu očekivati od izračuna konverzije", ističe za Glas Slavonije Suzana.

Ako prihvati konverziju, za što ima rok od mjesec dana, Suzana je svjesna da manje riskira nego da nastavi otplaćivati kredit s valutnom klauzulom u francima. Osim ako se i s kretanjem tečaja kune u odnosu prema euru u preostalih 19 godina otplate kredita ne dogodi nešto slično kao s frankom.

 


Vujčić i Lalovac danas o pritužbama na konverziju

 

Dio dužnika u ponedjeljak nije ni zaprimio pisma iz banaka koje su ih odlučile otpremiti tijekom vikenda, tempirajući precizno posljednji zakonski rok.

Prijedlozi izračuna konverzije kredita još nisu ni pristigli na adrese svih klijenata, a već kontroverze prate i taj dio sage o slučaju 'švicarac'.

Udruga Franak pozvala je dužnike da zasad ne potpisuju nove anekse dok zajedno s Ministarstvom financija ne analiziraju brojne pritužbe klijenata i nacrte novih ugovora. Danas će se na tu temu sastati ministar financija Boris Lalovac i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, doznajemo iz resornog ministarstva. Od guvernera i ministra financija očekuje se odgovor na ključno pitanje je li zakonita klauzula da prestaju učinci konverzije ako dođe do eventualnog ukidanja zakona.

Naime, najviše spora među dužnicima uzrokovalo je kalkuliranje banaka o padu konverzije na Ustavnom sudu. Većina ih je u anekse stavila klauzulu da u tom slučaju promjene ugovora postaju ništetne, a odnos se banke i klijenta vraća u 'pretkonverzijske' okvire, pri čemu se klijent obvezuje banci vratiti razliku otpisane glavnice i eventualnih kamata. Ministar Boris Lalovac smatra da bi u tom slučaju banke pravnu zadovoljštinu trebale tražiti od države, a ne klijenata. Pravnici tumače da je klauzula pokušaj banaka da premoste situaciju što Ustavni sud nije suspendirao primjenu zakona već ga može samo ukinuti s posljedicama od dana objave te odluke, a ako se to dogodili, većina zajmova vjerojatno će već biti konvertirana i to se ne može mijenjati.

No, pristankom na tako formuliranu mogućnost u predloženim aneksima klijenti bi se unaprijed odrekli te zaštite, a banke elegantno izbjegle jedinu im preostalu pravnu mogućnost - tužbe protiv države. Ako je suditi po komentarima na društvenim mrežama Udruge Franak, među dužnicima vlada popriličan kaos i nerazumijevanje predloženih izračuna konverzije. U pojedinim slučajevima nova kamatna stopa penje se na čak 7,15 posto plus euribor, što je i do dva postotna boda više od trenutne cijene po kojoj banke nude nove stambene kredite.

Dio dužnika u ponedjeljak nije ni zaprimio pisma iz banaka koje su ih odlučile otpremiti tijekom vikenda, tempirajući precizno posljednji zakonski rok 14. studenog. Nakon što je konverzija kroz izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju stupila na snagu krajem rujna, banke su imale 45 dana da klijentima pošalju prijedloge izračuna konverzije, nacrt novog ugovora te da na internetskim stranicama objave kalkulator konverzije. U slučaju da pristaju na nove uvjete, klijenti u roku 30 dana moraju potpisati aneks. U suprotnom, kredit ostaje vezan uz franak, glavnica se ne otpisuje, no treba imati na umu da je tečaj franka fiksiran do kraja siječnja, a kamatna stopa 3,23 posto na snazi je dok god je švicarska valuta 20 posto jači nego u trenutku dizanja kredita. 


Objavljeno 09.09.2015. 

PRIJEDLOG ZAKONA SUTRA NA VLADI

Grčić: Za razliku od franka, na euro Hrvatska može utjecati

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je u srijedu kako je prijedlog zakonskog rješenja, prema kojem će se dužnici u švicarskim francima izjednačiti s dužnicima u eurima, sutra biti na sjednici Vlade, a idući tjedan u Saboru, te da se radi o boljem rješenju za građane od crnogorskog.

Grčić smatra da se radi o najboljem mogućem rješenju za građane zadužene u francima, jer će se ti krediti potpuno izjednačiti sa eurskim kreditima.

"Značajno je da se obračunava sva razlika koja je eventualno više uplaćena u prethodnom razdoblju. Ona će biti priznata u smislu smanjenja rata koje će se plaćati od trenutka konverzije u euro, pa do roka u kojem će ta razlika biti pokrivena", istaknuo je Grčić u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".

Dodao je kako te rate zaista mogu biti i do 50 posto manje, kako se špekuliralo u medijima, ali samo u roku u kojem će se preplaćene tisuće eura vratiti građanima. Naveo je kako se radi o 52.000 do 53.000 građana zaduženim u švicarcima.

Već od 1. listopada banke bi trebale početi raditi izračune za sve zadužene u švicarcima i u roku od 45 dana sve te izračune poslati prema dužnicima koji bi potom trebali vidjeti što će se događati sa njihovim kreditima, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Grčić je isto tako kazao kako je apsurdno da građani zaduženi u 'švicarcima' nakon sedam, osam ili devet godina otplaćuju kredit, a da im je nakon toga glavnica, zbog tečaja franka, puno veća nego kada su počeli otplaćivati kredit.

Za razliku od franka, euro je, tvrdi Grčić, valuta na koju Hrvatska na određeni način može utjecati.

Glavnica zaduženih u francima otpisat će se odjednom kako bi se od 1. listopada u potpunosti izjednačila pozicija zaduženih u francima s onima zaduženim u eurima. Isto tako, cijeli teret te konverzije, prema riječima Grčića, platit će banke. 

Pritom je istaknuo kako oporba očito ima senzibilitet prema bankama jer se, recimo, zalaže za crnogorski model po kojem je trošak konverzije podijeljen na tri strane: na banke, dužnike i državu.

Iako bi konverzija iz švicarca u eure mogla stajati od 5,5 do 6,5 milijardi eura, a po nekim bankarskim izvorima i 8 milijardi kuna, Grčić ne očekuju tužbe banaka.

"Ministarstvo pravosuđa je dobro razmotrilo sve scenarije i dalo svoje mišljenje o tome je li potencijalne tužbe banaka mogu uroditi plodom za njih" rekao je Grčić, dodavši kako državi nije bio cilj dovesti banke u nesigurnost "jer nam banke trebaju".

Banke će, naveo je, imati određene gubitke u iduću godinu, dvije, a ti će im se gubici porezno priznati, pa će oni u tom razdoblju platiti značajno manje iznose poreza na dobit.

Grčić je u emisiji istaknuo i kako troškovi zakona temeljem kojega će se siromašnim obiteljima pomoći sa po 200 kuna mjesečno za plaćanje računa za energiju neće ići na račun proračuna, odnosno poreznih obveznika. Kazao je, naime, kako je sa operaterima poput HEP-a i ostalima dogovoren model kompenzacije, pa se taj trošak neće podmirivati iz proračuna.

Ako SDP-ova koalicija na predstojećim parlamentarnim izborima dobije još jedan mandat, Grčić najavljuje da će se na sličan način, već od početka iduće godine, pomoći i drugim siromašnim slojevima društva, prije svega umirovljenicima s niskim mirovinama.

Istaknuo je pritom kako je prvih osam mjeseci ove godine zabilježen primarni suficit u proračuna, što se nije dogodilo još od 2006. godine.

"Prihodi su nam u tom razdoblju bili tri milijarde kuna veći nego što se planiralo, a od toga samo na osnovu PDV-a 2,1 milijardu kuna, no rastu i prihodi od poreza na dobit, dohodak, trošarina... Trenutno smo jako likvidni", naglasio je Grčić, najavivši rebalans proračuna do kraja ovog mjeseca.

Dodao je kako će zbog toga deficit proračuna biti manji nego što se planiralo, pa bi mogao iznositi 15 do 16 milijardi kuna.

"Mandat ćemo završiti s deset milijardi kuna manjim deficitom nego što je to bilo u mandatu prethodne vlade", zaključio je Grčić.


 
 
RATE U ŠVICARCIMA I UPOLA MANJE
 
 
Piše: J.C.
Objavljeno 09.09.2015.

 

ZAKON koji će omogućiti konverziju kredita u švicarskim francima u kredite u eurima sutra će sa sjednice Vlade biti upućen u Sabor, potvrdio je Branko Grčić u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada". 

Zakon bi na snagu trebao stupiti 30. rujna, nakon čega će banke imati rok od 45 dana da pripreme konverziju kredita, i to na način da se početna glavnica u švicarcima preračuna u eure. Ako je ukupni iznos veći od onog kojeg bi dužnik platio da je imao kredit u eurima, razlika će se građanima vraćati kroz umanjene mjesečne rate. 

"I zadnju kunu želimo vratiti građanima", rekao je Grčić, objasnivši da bi rate kredita u razdoblju u kojima će se građanima vraćati preplaćeni novac mogle biti i upola manje. 

"Vlada je morala reagirati jer nije pošteno da je korisnicima kredita glavnica nakon godina otplate veća nego u trenu kad su dizali kredit", kazao je Grčić, dodavši da će nakon primjene ovog zakona položaj dužnika u eurima i francima biti sasvim izjednačen. 

Optužio HDZ da je na strani banaka

"Ovo je model koji je neusporedivo bolji od bilo kojeg drugog", rekao je Grčić odgovorivši tako Tomislavu Karamarku koji se založio za primjenjivanje crnogorskog modela konverzije. Prema tom modelu po trećinu troškova snose banke, građani i država.

"Oporbeni kritičari očito imaju senzibilitet prema bankama. U našem modelu će banke snositi sav teret", rekao je Grčić koji procjenjuje da će to banke koštati 5,5 do šest milijardi kuna. 

Bankama porezne olakšice

"Nije naš cilj da banke dovedemo u nestabilnost, one nam trebaju. Banke će imati određene gubitke koje ćemo im porezno priznati", rekao je Grčić. 

Potpredsjednik Vlade priznaje da postoji rizik od sudskih postupaka. No, tvrdi da je Ministarstvo pravosuđa dobro razmotrilo sve scenarije i dalo pozitivno mišljenje za ovakav model konverzije.

 


 

 

 

 

 

'PROIZVOD S GREŠKOM'

UDRUGA FRANAK O ANALIZI HUB-a:

 

'To je još jedan pokušaj manipulacije i bacanje prašine u oči javnosti'

 

Autor:  Hina

Objavljeno: 31.07.2015.

"CHFLIBOR (pa tako i EURIBOR) jedna je obična laž i manipulacija!", tvrde iz Udruge Franak, potkrepljuju to grafičkim prikazom kretanja kamatnih stopa.

 

ZAGREB - Udruga Franak u petak je nedavno objavljenu analiza Hrvatske udruge banaka (HUB) o problemu kredita vezanih uz švicarski franak ocijenila selektivnom i još jednim pokušajem manipulacije.

"Svrha tog dokumenta je potreba modeliranja i usmjeravanja rješenja problema u pravcu koji njima odgovora. Pokušaj rješavanja posljedica umjesto uzroka nije ništa drugo do li bacanje prašine u oči cjelokupnoj javnosti. Sve dok se ne ispravi greška (uzrok), a to je nezakonita primjena valutne klauzule, koja je zakonom dozvoljena", smatraju u Udruzi Franak.

Na navod iz početkom tjedna objavljene analize HUB-a da "trajno rješenje tek treba pronaći, jer aktualno rješenje vrijedi samo godinu dana", iz Udruge u priopćenju ističu kako "fiksiranje tečaja CHF za plaćanje rata kredita vide kao privremenu mjeru, a ne aktualno rješenje".

 

HUB-ova teza da "stabilna kuna u odnosu na euro predstavlja najvažniju posrednu zaštitu i za dužnike koji imaju kreditne ugovore vezane za franak", za Udrugu Franak je problematična "jer tečaj CHF u odnosu na euro ili kunu HRK nema nikakvu vezu", što potkrepljuju rastom tečaja franka 15. siječnja ove godine sa 6,39 na 7,36 kuna, odnosno tečaja CHF u odnosu na EUR s 0,831 na 1,024.

Iz Udruge podsjećaju i kako se u HUB-ovoj analizi prepričavaju globalni uzroci rasta vrijednosti franka te kako je 'problem' do sada 'rješavan' putem nagodbi i reugovaranja kreditnih uvjeta pa sve do državne intervencije kamatnom stopom na stambene kredite od 3,23 posto (2014.) te fiksiranjem tečaja na 6,39 kuna (2015.). "Ovim intervencijama i zakonskim propisima može se konstatirati kako su za ugovore s valutnom klauzulom CHF nastupile izmijenjene okolnosti što je regulirano Zakonom o obveznim odnosima čime pojedine odredbe ugovora postaju ništetne", navode iz Udruge i dodaju "da se s djelovanjem počne tek kada se pobune ljudi što dovodi u pitanje rad odgovornih koji ne reagiraju na krizu, već čekaju da vidi hoće li se narod pobuniti".

 

VELIKA ANALIZA:

 

POSTOJI LI IDEALNO RJEŠENJE ZA KREDITE U ŠVICARCIMA?

 

Svaka država problem rješava na svoj način

 

Opširno se osvrćući na navode iz analize o pokriću plasmana i podsjećajući na priopćenje Hrvatske narodne banke da je "valutna pozicija banka iskazana u skladu s propisima", iz Udruge ističu kako je ona iskazana, ali ne u stvarnom novcu, odnosno CHF valuti.

"Tek u trenutku kada je nastala panika oko pokrića plasmana s izvorima (2011.), banke su masovno počele sklapati kratkoročne terminske ugovore kako bi 'pokrile' ovakve rizične dugoročne plasmane, ali ne s realnim novcima već s financijskim derivatima (izvedenicama), koji nisu ništa drugo nego specijalne police osiguranja od valutnog rizika, koje mogu sklapati banke, ali ne i građani - dužnici", navode iz Franka.

Smatraju to manipulacijom s matematičkim izračunom, objašnjavajući kako klijenti kada bi došli u banku radi "povoljnog" kredita nisu bili sposobni za kredit s valutnom klauzulom u eurima ili u kunama zbog veće kamatne stope, a samo su u švicarskim francima te kamate bile "akcijske" i klijenti su bili "kreditno sposobni". Te su akcije trajale samo do onog trenutka kada su banke iscrpile kreditni potencijal (izvore) te su onda ponovo počele privlačiti novac povećavajući kamate na depozite, navodi se u priopćenju.

"U razdoblju kada su banke plasirale ove kredite, svjesno i namjerno su manipulirale činjenicom oko 'nabave' povoljnih sredstva iz inozemstva po 'povoljnoj' kamatnoj stopi (trošak banke). Ono što je prava istina je to da su banke samo privremeno smanjile visinu svojih prihoda, odnosno bila je manja razlika između kamata na dane kredite i kamata na oročene depozite", kažu iz Udruge Franak.

Osvrćući se na objašnjenja banaka, koje su podigle kamatne stope za oko 20 posto, kako je kamata "nabavljenih" sredstava, odnosno trošak banaka - CHFLIBOR porastao, iz Udruge iznose detaljne podatke o kretanju šestomjesečnog i tromjesečnog CHFLIBOR-a.

Po tim podacima, šestomjesečni je CHFLIBOR 2007. s početnih 2,307 posto u lipnju povećan na 2,830 posto, a u 2008. godini, kada banke još više povećavaju kamatne stope na kredite s valutnom klauzulom CHF (za dodatnih 20 do 30 posto) je s 2,865 posto na kraju 2007. pao do kraja 2008. na 0,810 posto, a u 2009. na 0,338 posto. Tromjesečni je CHFLIBOR s početnih 2,190 posto u siječnju 2007. porastao do lipnja na 2,700 posto, a s 2,757 posto krajem 2007. pao na 0,662 posto krajem 2008. te na 0,252 posto u 2009.

"Ove su kamatne stope nastavile padati do danas, ali kamatne stope na kredite nisu. Banke su to napravile tek kozmetičkim smanjivanjem u 2011. godini kada su glavnice preračunate u kune po tadašnjem tečaju, pa su i rate tada vrtoglavo porasle", navodi se u priopćenju.

"CHFLIBOR (pa tako i EURIBOR) jedna je obična laž i manipulacija!", tvrde iz Udruge Franak, potkrepljuju to grafičkim prikazom kretanja kamatnih stopa na stvarne kredite, šestomjesečnog i tromjesečnog EURIBOR-a i CHFLIBOR-a te kamata na oročene depozite.

"Kamatna stopa na stvarni kredit prati kamatu na oročene depozite. Ovime se, zapravo, ruši valutna klauzula i teza o zaduživanju u CHF radi plasmana ovih kredita", smatra Udruga Franak.

Osvrćući se na ponavljanja iz HNB-a da je guverner Boris Vujčić upozoravao na rizičnost ovih kredita, predstavnici Udruge pitaju "koliko su glasna i jasna bila ta upozorenja kada je i sama supruga guvernera Vujčića uzela kredit s valutnom klauzulom CHF?".

Manipulacijom smatraju i priče o smanjenju broja dužnika, objašnjavajući kako je značajan broj kredita s klauzulom u CHF bio za kupnju automobila na rok otplate 6 ili 7 godina pa su velikim dijelom ti krediti otplaćeni već 2011. i 2012. ili će biti otplaćeni tijekom ove godine.

Napominjući kako banke žele "pomoći" samo socijalnim slučajevima, iz Udruge pitaju "kako su ti ljudi postali socijalni slučajevi i dužnici-robovi?"

"Jedan dio dužnika, objektivno je došao u tu situaciju zbog bolesti ili gubitka posla, ali ostali su to postali zbog uvećanih rata kredita i gomilanja drugih dugova uslijed nedostatka sredstava za plaćanje ostalih troškova (HEP, vodovod, telefon, TV pretplata, komunalna naknada…) na što su i jedni i drugi uredno zaračunavali zatezne kamate i provodili blokade računa i ovrhe. Samo je pitanje dana kada će bilo koji dužnik izgubiti ovu suludu trku i doći u situaciju da prestane plaćati nerealno uvećane obveze", upozoravaju iz Udruge Franak.

"Banke su nudile i prodavale proizvode, odnosno kredite s valutnom klauzulom CHF koji su se kasnije pokazali kao proizvodi s greškom", ističu iz Udruge Franak, navodeći kao primjer savjesnog i odgovornog ponašanja proizvođače automobila koji u slučaju kada ustanove grešku na proizvodu zovu kupce da o svom trošku uklone kvar i poprave proizvod.

 




Saborski Odbor zatražio od banaka rješenje za 'švicarce'

Saborski Odbor za financije i državni proračun održao je tematsku sjednicu na temu kredita u švicarskim francima. Predsjednik Sabora Josip Leko rekao je na početku tematske sjednice da banke mogu autonomno donositi odluke u skladu sa zakonom, ali da nisu neovisne o hrvatskoj državi. 'Sabor treba dobiti relevantne podatke i informacije od mjerodavnih tijela i institucija na temelju kojih će moći odlučivati', rekao je Leko.

Ovaj problem je od interesa hrvatske javnosti jer obuhvaća 200.000 hrvatskih građana, a tek se sad pojavljuje na Odboru za financije, rekao je savjetnik Franka Ivan LovrinovićDenis Smajo iz Udruge Franak zatražio je donošenje zakona o povratu preplaćenih kamata, po uzoru na Mađarsku, kao i druga zakonska rješenja koja će podijeliti odgovornost, odnosno skinuti valutnu klauzulu te omogućiti konverziju u domaću valutu. 

Zoran Bohaček iz Hrvatske udruge banaka istaknuo je pak da problem CHF kredita treba riješiti bez zakonskih intervencija, paketom regulatornih poreznih mjera kojima bi se, bez korištenja proračunskih sredstava, banke dopunski motivirale na rješavanje odnosa sa strankama. Ocijenio je intervenciju u zatezne kamate i tečaj CHF-a ustavnopravno upitnom te kazao da su zbog tih mjera banke izgubile oko milijardu kuna prihoda.

Viceguverner HNB-a Vedran Šošić usporedio je kredite u CHF s onima u eurima i kunama, ustvrdivši da činjenice dosad nisu bile sagledavane na cjelovit način. 'Trenutačna razlika anuiteta kredita u francima u odnosu na one u drugim valutama je manja od 200 kuna, a bez zamrzavanja tečaja i ograničenje kamata razlika bi bila 860 kuna', rekao je. Dodao je da je četri petine razlike prebačeno na banke i da su mjere koje je poduzela Hrvatska bez presedana u Europi.

Član Odbora Goran Marić (HDZ) smatra da je za problem CHF kredita najodgovorniji HNB kao regulatorno tijelo, te je zatražio osnivanje istražnog povjerenstva u Hrvatskom saboru. Predsjednik Odbora Srđan Gjurković (HNS) naglasio je da rješenje problema ne smije dovesti u lošiju poziciju dužnike u eurima ili kunama, te da se pritom također mora voditi računa o stabilnosti bankarskog sustava. 

Odbor je na tematskoj sjednici također podupro najavu Ministarstva financija za hitnom izradom zakona o stambenom kreditiranju koji bi u budućnosti spriječio sadašnje probleme, kao i prijedlog Ministarstva pravosuđa za smanjenje zateznih kamata i uvođenje instituta stečaja potrošača. Zadužio je i Vladu da nakon što banke i HNB dostave svoje prijedloge, pripremi paket regulatorno-poreznih mjera.


15. 06. 2015.

Više neće biti moguće da dva suda za iste slučajeve presude različito

 

MILJENIĆ UVODI PRESEDANE 
Autor: IvankaToma

 

Više neće biti moguće da različiti sudovi za iste slučajeve donose različite presude.
 

(JUTARNJI LIST) U hrvatski pravni sustav uvodi se presedansko pravo. To znači da u slučaju masovnih tužbi, kao primjerice za franak, ne može svaki sud po svome pravnom shvaćanju presuđivati i donositi odluke. Iz mase će se izdvojiti jedan predmet i prioritetno riješiti, a odluka Vrhovnog suda bit će obvezujuća za sve niže sudove. Presedansko pravo uvest će se u slučajevima istovrsnih sporova u kojima su predmet spora zahtjevi iste vrste utemeljeni na istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi.

 

Najčešće su to sindikalne tužbe kojima se tuži poslodavca zbog neisplate božićnica, regresa ili uskrate kojeg drugog materijalnog prava. Gotovo je pravilo da po istoj vrsti tužbe protiv istog poslodavca različiti sudovi donesu dijametralno suprotne odluke. Presedansko pravo trebalo bi dokinuti takvu praksu.

 

Ozbiljan zaokret

 

No, to je samo jedna u nizu krupinih promjena koje ministar pravosuđa Orsat Miljenić uvodi u Zakon o parničnom postupku. Uz presedan (zakonski izraz bi bio “ogledni spor”) ozbiljan zaokret koji neće veseliti sindikate je napuštanje redovne revizije. Cilj je rasteretiti Vrhovni sud jer bi ubuduće revizija bila dopuštena samo u iznimnim situacijama.

 

Najveće promjene odnose se na trgovačko sudovanje. Prva je izmjena nadležnosti, što znači da trgovački suci više neće rješavati sporove oko neplaćenih telefonskih računa, šumskih naknada ili komunalija. Tim će se stvarima baviti općinski sudovi, a trgovački samo “ozbiljnim” privrednim postupcima. Daljnja bitna novost korespondira s novim Stečajnim zakonom, a to je prekidanje postupka ako je tvrtka otišla u stečaj. Sud će, neovisno o stečaju, prekinuti postupak i u slučaju da su računi poduzeća blokirani više od 120 dana. Cilj je, kaže ministar Miljenić, da se sudovi bave rješavanjem onih predmeta koji se vode između solventnih osoba, a ne gube vrijeme na one koje su nesposobne za plaćanje. Trenutno se parniči čak 17.500 pravnih osoba s blokiranim računima, što znači da bi se po novim pravilima o parničnom postupku zastalo sa 11.000 postupaka na općinskim, županijskim i trgovačkim sudovima, te s još 2600 predmeta na Visokom trgovačkom sudu.

 

Skraćenje postupaka

 

Ministar pravosuđa uvodi i niz pravila kojima bi se građane i pravne osobe demotiviralo u parničenju i beskonačnom podnošenju žalbi, a suđenja skratilo. Tako bi se u postupcima za naplatu novčane tražbine već nakon prvostupanjske presude rezervirala sredstva i osigurala naplata. Tuži li vas, primjerice, HTV da ste dužni 500 kuna za TV pretplatu i sud nepravomoćno presudi da im to morate platiti, banka će vam automatski s računa skinuti 500 kuna. Taj novac će biti rezerviran i unatoč žalbi nećete njime raspolagati sve dok se ne donese pravomoćna odluka. Budući da vam je 500 kuna ionako već blokirano, vjerojatno se nećete ni žaliti da bi vam za godinu ili dvije te kune eventualno bile vraćene.

 

Tvrdoglavost i inat

 

U cilju skraćenja postupaka predlaže se odredba koja bi neke također mogla razbjesniti. Ograničilo bi se, naime, pravo žalbe tako da pred trgovačkim sudovima u bagatelnim stvarima (takve su s vrijednošću spora do 2000 kuna) ona uopće ne bi bila dopuštena. Uvode se i norme koje bi stranke u sporu trebale “smekšati” i izbiti im iz glave tvrdoglavost, inat i parničenje do iznemoglosti. Naime, ako jedna strana umjesto suđenja predloži nagodbu, a druga strana ne pristane nego inzistira na parnici, riskira da će platiti kompletne sudske troškove čak ako i dobije spor. Troškove će platiti kao da je izgubila spor ako presuda bude podudarna nagodbi koju je odbila. Primjerice, tužite nekoga za 100.000 kuna, a on vam predlaže nagodbu tako da plati 70.000. Ne pristanete i istjerate slučaj na sud, a sud na kraju presudi da vam mora platiti 71.000 kunu. U tom slučaju, iako ste dobili spor, plaćate troškove postupka. Odredba koja bi također mogla biti povod raspravama je da se o troškovima postupka odluči tek po njegovu završetku.

 

- Često se u praksi događa da se žalbe podnose samo zbog iznosa troška, a ne zbog merituma stvari - kaže ministar Miljenić koji vjeruje da bi ovakva zakonska odredba smanjila broj žalbi, a težište vratila na ono što je bit samog postupka.

 

U nizu promjena predviđa se i uvođenje reda kod rokova za žalbe. Sada su oni različiti za pojedine slučajeve, pa su negdje 15 dana, negdje 8 ili tri dana. Prijedlog je da se oni izjednače i ponešto produlje kako bi se dalo vremena za kvalitetnije pisanje žalbi. Restriktivnija bi, zato, bila pravila o pozivanju na sud. Formalno bi se slao poziv samo za prvo ročište, a o ostalima bi stranke bile obaviještene na samom ročištu i morale bi same voditi brigu o tome da se odazovu sudu.

 

Poslovne knjige

 

Ubrzavanju suđenja trebalo bi pridonijeti novo pravilo da se na trgovačkim sudovima ne saslušavaju svjedoci, nego bi se uvelo načelo pismenih dokaza. Smatra se da u sporovima u kojima sudjeluju pravne osobe mora postojati trag o njihovoj korespondenciji, vode se poslovne knjige, izdaju računi, a to su ujedno i glavni dokazi. Ako postoji potreba za iskazom stranaka, svjedoka i vještaka, preferiralo bi se da budu pismeni i ovjereni kod javnog bilježnika.

 

Cilj je svih ovih izmjena, kaže ministar Miljenić, ubrzati sudske postupke, pojeftiniti ih i pojednostaviti, a istovremeno povećati pravnu sigurnost. Bitan korak do toga su i suci oslobođeni od posla koji nije sudački i micanje sporova manje vrijednosti sa sudova. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku Ministarstvo pravosuđa će na ljeto poslati u Vladinu proceduru, što znači da bi se najesen trebao naći u Saboru.

 

Najvažnije izmjene u parničnim postupcima

 

- Uvode se ogledni sporovi (presedansko pravo). U slučaju masovnih tužbi jedna se rješava prioritetno, a stav koji zauzme Vrhovni sud postaje obavezan za sve sudove

 

- Vrhovni sud se oslobađa revizija koje više ne bi bile redovni pravni lijek, nego bi se, kao u Sloveniji, presude mogle preispitivati tek u rijetkim i izvanrednim okolnostima

 

- Uvelo bi se prekidanje postupka na trgovačkim sudovima ako je jedna od tvrtki u stečaju ili je u blokadi više od 120 dana. Smatra se besmislenim suditi nesolventnim strankama

 

- Odmah nakon nepravomoćne presude stranci koja je izgubila banka mora blokirati sredstva. Ona bi se rezervirala radi osiguranja naplate po završetku žalbenog postupka

 

- Ograničilo bi se pravo na žalbu u sporovima male vrijednosti pred trgovačkim sudovima. Za vrijednost manju od 2000 kuna ne bi se dopuštala žalba

 

- Promijenila bi se nadležnost pa trgovački sudovi više ne bi sudili svim pravnim osobama. Naplata telefonskih računa i komunalija išla bi općinskim sudovima



Objavljeno 11.06.2015. u 10:28

NE ODUSTAJU

Udruga Franak: Prijavili smo banke, bankare, Rohatinskog i Vujčića

Udruga Franak podnijela je kaznene prijave Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta protiv pravomoćno osuđenih banaka, odgovornih osoba u tim bankama, bivšeg guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog i sadašnjeg guvernera Borisa Vujčića.

,,Udruga Franak još je jednom primorana raditi posao drugih institucija te smo nakon odluke Vrhovnog suda odlučili preuzeti inicijativu i tražiti pokretanje kaznenih postupaka protiv banaka i odgovornih osoba. Još jednom naglašavamo da se u slučaju ,,Franak῎ radilo o višestrukim prevarama građanima koje još uvijek nitko zaštitio na odgovarajuć način῎, izjavila je voditeljica Udruge Franak Katarina Lucić.

Predana je i ustavna tužba kao odgovor na odluku Vrhovnog suda, koja je objavljenja sredinom svibnja ove godine, kojom su iz Udruge Franak izrazito nezadovoljni te dodaju kako neće odustati od svoje borbe. „Vrhovni sud nije imao niti dodatnog znanja, inspiracije i volje da se dublje upusti u razjašnjavanje fenomenologije valutne klauzule kako bi došao do pravog zaključka. U tom dijelu teksta presude (str.16-24) uopće nije niti bila namjera da se dublje ulazi u suštinu problema, već se Vrhovni sud ograničio na pitanje je li ugovor bio jasan klijentima u smislu jezične, odnosno gramatičke ispravnosti. Pošto je utvrdio da su ugovori u tom smislu bili jasni Vrhovni sud zaključuje: „nema mjesta ocjenjivati poštenost ovih ugovornih odredbi primjenom testa poštenosti, propisanog tim zakonskim odredbama”. Ovakav stav Vrhovnog suda je razočaravajući i daleko je ispod utemeljenosti prvostupanjske presude, pa se može reći da je i sramotan za struku“, objašnjava profesor Lovrinović s Ekonomskog fakultetu u Zagrebu.

Lovrinović smatra da bi Ustavni sud konačno trebao dubinski proučiti ovaj problem u kojem će se pokazati da dvije strane u ugovoru nisu bile jednakopravne i da je narušena etičnost poslovanja, a i monetarni suverenitet države Hrvatske što svakako ugrožava same temelje Ustava, odnosno pravo građana.

Udruga Franak također je prijavila hrvatsko pravosuđe Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i ostalim relevantnim institucijama Europske unije, a na prijavi su stručnjaci radili mjesec dana.
,,Cilj prijave Europskoj komisiji i Europskom parlamentu je ukazivanje na nepravilnosti u donošenju odluke Vrhovnog suda. Hrvatsko pravosuđe već je pod monitoringom, stoga ne čudi činjenica da je odluka Vrhovnog suda rezultirala presudom koja nije na adekvatan način sankcionirala nezakonito poslovanje banaka῎, smatra Lucić.

Udruga organizira i dvodnevnu stručnu konferenciju koja će se održati 18. i 19. lipnja 2015. godine u Zagrebu o pravnim, ekonomskim i zdravstvenim aspektima te primjerima međunarodne prakse. Cilj konferencije je kroz raspravu s relevatnim stručnjacima s navedenih područja ponuditi odgovora na nezavidne izazove koje je ova situacija postavila pred građane koji su korisnici kredita kroz analizu svih nastalih posljedica. 

Iz Udruge najavljuju nastavak sa svojim uobičajenim aktivnostima, edukacijama i konzultacijama sa stručnjacima, informiranja članova te vršenjem pritiska na osuđene banke i sve one koji su odgovorni što se ovakvo poslovanje banaka još uvijek nije sankcioniralo. 

 

 

 

 

 


Sud odredio nepoštenu kamatu, poštenu pustio nagađanjima

 

HRVATSKA17.5.2015. 22:00Jadranka Dozan

Dužnici i njihova udruga sad su zacijelo motiviraniji za nastavak pregovora nego donedavno
 

 

Udruga Franak i savez Potrošač za danas su najavili konferenciju za medije na kojoj će iznijeti plan daljnjih akcija.

Uzeli su nekoliko dana za seciranje presude Vrhovnog suda u slučaju kolektivne tužbe zbog CHF kredita te plan idućih koraka. Pozicije Udruge nedvojbeno su oslabljene u kontekstu pregovora o dogovornom rješenju, a nakon što je osporavanje valutne klauzule definitivno palo u vodu i dometi sudske bitke za obeštećenja su pali. Dužnici i njihova udruga sad su zacijelo motiviraniji za nastavak pregovora nego donedavno, a to bi moglo, iz političkih razloga, vrijediti i za Vladu.

Jer, u dijelu u kojemu je VS dao za pravo tužiteljima, sudska bitka nosi dosta neizvjesnosti. Podsjetimo, VS ne dovodi u pitanje legitimno pravo banaka da u ugovorima o kreditu ugovaraju promjenjivu kamatnu stopu, smatraju i da je bila jasna i uočljiva, ali nepoštenom i ništetnom ocijenili su je zbog nerazumljiva i netransparentna načina promjena kamata. Mnogi su s tim u vezi komentirali kako se VS eksplicitnije odredio prema tome što smatra nepoštenom promjenjivom kamatom, ali istodobno nismo dobili odgovor što bi to bila poštena primjena promjenjive kamatne stope. Proteklih dana stoga su se čula različita viđenja što bi mogao značiti pravorijek o ništetnosti.

U osnovi, izbor promjenjive kamatne stope pri uzimanju kredita znači da klijent polazi od toga da će naknadu za korištenje (tuđeg) kapitala plaćati prema tržišnim uvjetima, što kroz vrijeme može donijeti i pad i porast kamatne stope. Utoliko bi, prema jednom iskusnom financijašu, za utvrđivanje "poštene" primjene i usklađivanja promjenjivih kamatnih stopa trebalo biti relevantno jesu li dužnici s CHF kreditima kroz "jednostrane promjene" od strane banaka plaćali veće kamate u odnosu na kamatne uvjete po kojima su u isto vrijeme banke nudile nove kredite. Dakle, u odnosu na recentne tržišne kamate u pojedinim razdobljima, u koje su 'ugrađeni' brojni čimbenici koji izravno ili neizravno utječu na određivanje visine kamata.

Uz trošaka izvora (kamate na depozite i ostale izvore) to uključuje premiju rizika, regulatorni i operativni trošak te, konačno, zaradu. Nekadašnji krediti s promjenjivim kamatama te čimbenike nisu imali iskazane kao danas, kad se varjabilni dio veže uz jasno definiran tržišni parametar (euribor, libor, nacionalna referentna stopa, kamate na trezorce), dok su ostali čimbenici objedinjeni u fiksnu maržu.

Utoliko se u slučaju CHF kredita, koji se već godinama zapravo ne odobravaju, nema puno smisla pozivati na povijesne razine libora. No, imalo bi smisla pozivati se npr. na to da je u vrijeme pada kamata banka kreditor prilagođavala cijenu novih kredita, a da je postojećima nije spuštala ili je spuštala znatno manje (u razdobljima rasta kamata, obrnuto). To su stvari koje ne zanimaju samo CHF dužnike, no u sudsko propitivanje najmanje će se odlučivati oni kojima je eventualna preplaćena kamata važnija. 




07. 05. 2015.

MMF: Pomozite samo ugroženima s kreditom

 

ZAVRŠNA IZJAVA: MISIJA UPOZORAVA NA RIZIK UGROŽAVANJA FINANCIJSKE STABILNOSTI


Misija MMF-a smatra da je bilo pogrešno smanjivati porez na dohodak, jer je učinkovitost te mjere dvojbena s obzirom da korist od nje ostvaruju samo oni sa srednjim i visokim primanjima.


(NOVI LIST) ZAGREB » Vladina odluka da na rast vrijednosti franka odgovori zamrzavanjem tečaja na godinu dana bila je razumljiva, ali bi bilo pogrešno da trajno rješenje tog problema, koje treba donijeti što prije, obuhvati sve dužnike.

 

Takav bi rasplet pogodovao velikim ulagačima koji su se nadali zaradi špekulirajući tečaj em i kamatama. Država mora pomoći samo onima koji su u takvom financijskom stanju da ne mogu plaćati svoje kredite, pa im time prijeti i gubitak doma. Savjetuje to u svojoj završnoj izjavi Misija MMF-a koja je proteklih dana boravila u Hrvatskoj i navodi da Vlada, koliko je to god politički privlačno u izbornoj godini, ne bi trebala trajnim rješenjem obuhvatiti sve dužnike u francima, jer takvo rješenje zapravo znači konverziju kredita u kune, čime bi se stvorio pritisak na ionako umjerene devizne pričuve i ugrozila financijska stabilnost. Uz to poslala bi se poruka da se političkim mjerama utječe na izbjegavanje izvršavanja ugovornih obveza.

 

Predstojeći parlamentarni izbori razlog su zbog kojeg u Misiji MMF-a smatraju da je malo vjerojatno da će se brojnim područjima provoditi nužne promjene u sljedećim mjesecima, ali upozoravaju da se nakon izbora Hrvatska treba vratiti planu provođenja reformi: Samo tako se u sljedećim godinama može osnažiti rast koji će u ovoj godini, procjenjuju u MMF-u biti 0,5 posto, što je više od 0,3 posto koliko je Hrvatskoj predvidjela Europska komisija. Jedan od žrtava tog predizbornog izbjegavanja reformi je najavljeni porez na nekretnine od kojeg je Vlada odustala.

 

– Sljedeći je prioritet dovršenje priprema za moderan porez na imovinu. Nažalost, čini se da su ovi napori u zastoju, stoji u izjavi Misije MMF-a.

 

Misija MMF-a smatra da je bilo pogrešno smanjivati porez na dohodak, jer je učinkovitost te mjere dvojbena s obzirom da korist od nje ostvaruju samo oni sa srednjim i visokim primanjima. Savjetuju smanjenja izuzeća, odnosno povlastica u porezu na osobni dohodak, pogotovu kod je riječ o osobnom odbitku za djecu kod građana s visokim primanjima, ali i ograničavanje porezne olakšice za reinvestiranu korporativnu dobit.

 


08.04.2015.

DUŽNIČKO ROPSTVO

Lalovac: Uskoro konverzija kredita u euro po vrijednosti na dan dizanja

 

 

Što su izbori bliži, vlada je sve popustljivija prema zahtjevima - a Udruga Franak još ne vjeruje riječima ministra i ostaje pri najavi masovnog prosvjeda.

 

Ministar financija Boris Lalovac smatra kako su Vlada, banke i dužnici u švicarcima na pomolu rješenja problema. Mislim da je konverzija pravi put, rekao je Lalovac za Hrvatski radio.

- Ali isključivo dva razloga. Da se vrati na onu razinu glavnica kao da ste uzeli u startu euro, ne možete ići tek tako konvertirati po tržišnom tečaju. Uzeli ste 100 tisuća eura, pa ste dužni 160 tisuća eura. To svi znaju da nijedna ekonomska znanost od osnutka svijeta ne pozna. Druga stvar da ste dužni više nego što vam vrijedi kolateral. Ako banke prihvate da jedan dio ide na njihov trošak, oni će svoj problem dugoročno riješiti - rekao je Lalovac.

Razgovori bi trebali biti nastavljeni za mjesec dana, kada banke naprave izračune, rekao je Lalovac naglasivši da država uz deficit koji ima može otkupiti stanove jedino za kunu. Istodobno iz Udruge Franak sa skepsom gledaju na Lalovčeve izjave. Jurica Dobrinić ponavlja kako je za njih jedino prihvatljivo rješenje konverzija kredita u kune, i to po tečaju franka i kamatnoj stopi koji su vrijedili u trenutku odobravanja kredita. Ne vidi ni zašto bi trebalo mjesec dana da se izađe s izračunima.

- Ministar Lalovac je sam rekao da sjednemo s njim za pregovarački stol. Mi nismo za pregovaračkim stolom nego se donosi između ministarstava i banaka. Uopće ne znam o čemu se radi, koji je model i u kojem pravcu ide - rekao je Dobrinić.

Iz Udruge banaka tek kratko poručuju. "Banke rade na prijedlozima rješenja, a o novim detaljima i elementima još ne možemo ništa reći. Kao što smo ranije napominjali, smatramo da se rješenje treba temeljiti na načelima dobrovoljnosti, jasnih socijalnih kriterija, pravične podjele troška, pri čemu za najugroženiju skupinu građana banke sav trošak preuzimaju na sebe".No ako se uskoro sve ne riješi, Udruga Franak od prosvjeda neće odustati, kaže Dobrinić.

- Ako se ne paše razgovarati, pregovarati, onda ne znam čemu ova svrha pregovora, a do daljnjeg stoji da su prosvjedi zakazani - rekao je Dobrinić.
 



KREDITI U ŠVICARCIMA _ najnovije vijesti
KREDITI U ŠVICARCIMA _ najnovije vijesti


12.02.2015.
Banka dobila prvu sudsku rundu u slučaju 'franak'

Na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu u slučaju 'švicarca' početkom veljače donesena je presuda kojom je prva individualna parnica jednog privatnog tužitelja iz niza na tom sudu nepravamoćno riješena u korist tužene banke. Sud je, ukratko, u cijelosti odbio tužbeni zahtjev tužitelja, inače klijenta banke koji je po nekoliko osnova, i to kako se brzo ispostavilo skroz neuspješno, pokušao osporiti valjanost ugovorenog kredita u švicarskim francima (CHF). Tužena banka ovom je presudom dobila potpunu pravnu satisfakciju za svoje pravne argumente.

To je vrlo znakovito upozorenje potencijalnim tužiteljima koje generalno vrijedi u pogledu pravne pozicije banaka u individualnim sporovima, a moguće i priprema terena za ono što tek slijedi. U konkretnom slučaju za samoga tužitelja, koji je ovdje ostao kratkih rukava, ovaj pravni poraz znači ne samo da njegove kreditne obveze ostaju iste, što je u skladu sa građanskom biblijom Zakonom o obveznim odnosima, nego je on sad dobio još jedan novi i ne baš mali trošak. Naime, tužitelj je dužan, iako nepravomoćno, platiti iznos na ime sudskih troškova.  Parnica je u ovom slučaju pokrenuta nakon prošlogodišnje pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda, a kako doznajemo nije jedina. Naime,  nakon VTS-ove presude, po pitanju promjenjivosti kamatnih stopa jedan je manji broj građana zaduženih u švicarskim francima podnio tužbe protiv banaka.

Smatrali su da imaju podloge zahtjevati da se kamata reobračuna kao da je kamatna stopa ugovorena kao fiksna, odnosno da se primjeni ona koja je vrijedila u vrijeme odobrenja kredita. Ovakvih tužbenih zahjeva na zagrebačkom OGS navodno postoji čak stotinjak, tužene su različite banke, no nakon navedene presude može se reći da su svi ovi predmeti za tužitelje postali visoko rizični. U situaciji u kojoj postoji na jednom sudu izvjestan broj tužbi protiv više banaka koje su zapravo identične malo je vjerojatno da bi bilo moguće da se, neovisno o tome što suci nezavisno sude, pojave različite presude. To iz razloga što se može pretpostaviti da je ovaj sud, i to na svojoj odjelskoj sjednici, u jednom trenutku kad su se počele gomilati iste tužbe, ipak posegnuo za uobičajenom metodom za ujednačavanje sudske prakse. Konkretnije, izgleda da je raspravio ista pravna pitanja koja se u njima i ističu, pa će se to odraziti i na presude koje slijede.

Zanimljiva činjenica koja govori tome u prilog tiče se i brzine kojom je ovaj proces zapravo riješen. Naime, sud nije niti dozvolio da se slučaj razvlači, odnosno odbio je izvođenje predloženih dokaza, te je primjenivši Zakon o obveznim odnosima, uz argumnetaciju koja je itekako zanimljiva, postojeći ugovor zaštitio onako kako je on i sklopljen. Pri tom je istaknuto nekoliko pravnih stajališta. Prvo je da ZOO izrijekom dopušta ugovaranje promjenjive kamatne stope. Drugim riječima, po ZOO-u čak i da je promjenjiva kamata ugovorena bez valjana razloga za njezinu primjenu, na zahtjev oštećenika sud može odlučiti koje se stope moraju primjeniti, ali uvijek bi se radilo o promjenjivoj, a nikad o fiksnoj kamati.

Drugo, odredba o promjenjivosti kamatne stope nije zabranjena, pa ni ništetna, kaže sud, jer nije protivna prisilnom propisu. Ima još takvih teza, no ovdje je važno istaknuti da su zapravo pravna stajališta oko promjenjive kamate u ovoj presudi akceptirana iz pravomoćne presude koju je prethodno donio Županijski sud u Puli. Presedan se dogodio prvo u istrijanskom pravosuđu, a nakon tog presedana ista stajališta preuzeo je i zagrebački sud, pa se čini da se sudska praksa nezaustavljivo kreće u tom smjeru.

To, pak, znači da se suprotno jednoj općoj percepciji o ovoj temi, kao i raširenome podlijeganju populizmu koje je zahvatilo i važne institucije upravo pravosuđe sad pokazuje kao najčvršća točka obrane principa vladavine prava. A da je suđeno suprotno zakonu, odnosno da je presuđeno u korist fiksne kamate, otvorilo bi se pitanje što bi to značilo za tužitelja s obzirom da od početka 2014. kod stambenih kredita s promjenjivom kamatom u švicarcu važi kamatna stopa od 3,23%. Po našim izvorima, u tom bi slučaju tužitelji morali platiti banci razliku koja je mnogo veća od onog što bi dobili jer se na njih više ne bi primjenjivao navedeni tzv. Linićev zakon.

 

Bila bi to Pirova pobjeda s obzirom da bi oni do konca kredita otplaćivali skuplje kamate. Utoliko bi se čak moglo govoriti i o potezu koji bi išao na štetu klijenta. Iako je ova presuda do svojem sadržaju iz plejade povijesnih jer nije rađen kompromis s propisima, na kraju ostaje intrigantno tko su zapravo ovdje stranke? Kako doznajemo postoje razlozi u prilog njihove anonimnosti. Naime, u banci ističu i da se radi o prvostupanjskoj presudi, te o privatnim podacima njezinog klijenta. Inače, zanimljivo je da je sud zaključio kako o pitanju zaduženosti tužene banke u inozemstvu u CHF nema nikakve potrebe raspravljati. "Pitanje o tome je li se ili nije tužena banka u valuti CHF zaduživala u inozemstvu uopće nije od značaja za rješenje spora", stoji u  obrazloženju.

 


Objavljeno 10.02.2015. u 08:24

NE DAMO NAŠE STANOVE

Udruga ‘Franak’: Tužit ćemo guvernera i prestati plaćati rate

 

 

Iako bi prosječni konzumenti informacija, neopterećeni brigom kako će vratiti kredit u “švicarcima”, mogli pomisliti da je intervencijom premijera Zorana Milanovića oko zamrzavanja tečaja na 6,39 kuna za jedan franak na godinu dana nestao problem za 60 tisuća obitelji u Hrvatskoj i da je tema skinuta s dnevnog reda – upravo je obrnuto. O

ovome se tek počelo govoriti, ako je suditi po živosti u Udruzi “Franak”

 

U splitskoj podružnici zaduženi u “švicarcima” okupljaju se srijedom navečer, a osim volonterki Rozite JeličićIrene Puljiz, na raspolaganju su im i odvjetnici Mario Žaja Mate Glibota. Sada ih je oko 50 svakih tjedan, isto toliko se dnevno odgovora pošalje e-mailom, a poziva na telefon je barem 20 svaki dan. Članova je, kažu, u Splitu oko dvije i pol tisuće, a od Zadra do Dubrovnika ukupno šest tisuća.

 

Prijedlog HNB-a je loš

Osim činjenicom da su članovi Udruge uključeni u radnu grupu zajedno s predstavnicima banaka, HNB-a te tri ministarstva: financija, pravosuđa i socijalne skrbi, oko traženja trajnog rješenja za ovu osiromašenu skupinu građana, malo čime su zadovoljni. 


Ponajprije ne prijedlogom HNB-a u kojem se spominje odvajanje u posebnu grupu onih koji su socijalno ugroženi i ne mogu više vraćati kredit, pa će, kao, ostati u podstanarskom statusu u svojim stanovima, u plaćanju kredita bi im navodno pomagala država, a s vremenom bi, kad budu mogli platiti razliku, imali pravo prvokupa svojih preplaćenih kvadrata.


- Podjela ljudi po socijalnom kriteriju je nama potpuno neprihvatljiva – kaže Ivan Kontrec, zamjenik PR tima u Udruzi “Franak”.

– Mi na to nećemo pristati i imamo pet pripremljenih uvjeta za pregovore ispod kojih ne možemo pregovarati i ustrajat ćemo do kraja na njima. A imamo i trajno rješenje ovoga problema koje ne bi državni proračun ni porezne obveznike koštalo niti kune i to dokapitalizacijom banaka.

- Jer, tko bi to odlučio tko je to socijalni slučaj? Pustimo lažne priče da su krediti služili za kupovanje jahti, vila ili apartmana za iznajmljivanje, mi tražimo jednakost za sve građane Hrvatske. Ako je netko napravio apartman, znači li to da ga banka sad treba opljačkati? Naša su saznanja da su građani, izuzev njih dva ili tri posto gdje ubrajam i poduzetnike, rješavali svoje životne stambene probleme. Sad ih žele pretvoriti u doživotne podstanare, a banke postaju, što, agencije za iznajmljivanje stanova?

- Što će biti s uplatama građana proteklih deset godina? Tko će te ljude zaštititi? Banke su poslovale mimo propisa, a podsjećam da u Hrvatskoj imamo pravomoćnu presudu od 16. srpnja 2014., da su nezakonito formirale kamatne stope, zbog čega je već podignuto oko tisuću tužbi protiv banaka. Tako su stvoreni socijalni slučajevi koje će sad prebaciti na trošak državi i poreznim obveznicima. Ako je sad 20 posto korisnika kredita u financijskoj krizi, a ovi krediti su postavljeni tako da se ne mogu otplatiti, nego smo svakim danom sve zaduženiji, živimo u dužničkom ropstvu, za pet godina će nas još 20 posto bankrotirati i svi ćemo u budućnosti postati socijala – nabraja Kontrec.

 

Širenje spirale siromaštva

Jurica Dobrinić, koordinator Udrugina ekonomsko-pravnog tima koji će sudjelovati u radnoj skupini za pronalaženje za dužnike kvalitetnog rješenja, objašnjava kako se spirala siromaštva širi kad se priča o obrtnicima na dalmatinskom području koji su uzimali kredite u ‘švicarcima’ samo zato što druge nisu ni mogli dobiti od banaka za ulaganje u posao.

- Vlasnik obiteljskog hotela sa četiri zvjezdice koji je investirao 200 ili 300 tisuća eura kredita, a zarađuje samo sezonski, u trenutku kad više ne može servisirati anuitete zbog rasta kamate i tečajne razlike nije stvorio samo problem svojoj obitelji. On nema ni za plaće zaposlenih, a to je još pet obitelji koji ostaju bez prihoda i problem se multiplicira. A, s druge strane, imate uznemirenu reakciju austrijskog ministra financija na fiksiranje tečaja franka u Hrvatskoj jer štiti kapital austrijskih banaka koje su izvor zla u cijeloj istočnoj Europi! Korisnici kredita su dugo vremena nosili preveliki financijski pritisak na svojim leđima, dalje se ne može. S predstavnicima vlasti na našoj strani, možemo doći do rješenja između dužnika i banaka, a ako ne, opcija je i pozivanje na građanski neposluh - kaže Dobrinić.

Još smo na nogama

 
Ivan Kontrec
Da će broj članova Udruge “Franak” rasti, kao i broj onih koji će tužiti banke, smatra L.M., obrtnik koji je pritisnut prijetnjom ovrhe zatvorio dva desetljeća staru zanatsku radionicu. Kreditom je kupio strojeve, no nakon šest godina otplate, banci je platio protuvrijednost 250 tisuća eura, a danas je dužniji 100 tisuća eura nego na početku.

- Neki se moji kolege još drže na nogama, žale se, poput moga susjeda čiji restoran izvrsno radi, ali neće još dugo izdržati jer ovakav se kredit ne može isplatiti niti za da živi 100 godina. Nije li žalosno da umjesto da ulažemo u posao i zapošljavamo ljude, mi sve dajemo bankama? – rezigniran je on.

Ivan Kontrec drži da su poduzetnici i obrtnici najveći stradalnici nezasitnih banaka:

- Stalno se priča vrti da banke, naravno, moraju zarađivati, ali o našim obrtnicima i poduzetnicima koji su upropašteni ne govori se. Trebaju li oni povratiti svoj uloženi kapital? Ako već ne mogu imati zaradu, treba li ih uništiti do kraja? Nama je gospodarstvo krahiralo, dok su banke samo na tečajnim razlikama, bez kamata, zaradile 20 milijardi kuna. Novac je isisan iz ove države, a u takvoj situaciji smo dočekali ekonomsku krizu. 
Smatramo da je HNB kriv jer je trebao spriječiti takvo ponašanje, pa se spremamo na pokretanje postupka utvrđivanja njene odgovornosti zbog nečinjenja oko kredita u švicarskim francima. 

Isto tako, organizirat ćemo međunarodnu konferenciju u koju ćemo uključiti i druge države pogođene istim problemom, a pomoć nam je u tome u predizbornoj kampanji ponudila predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović - zaključuje Kontrec.

 

JASENKA LESKUR-STANIČIĆ
SNIMIO JAKOV PRKIĆ/CROPIX

 

Pet zahtjeva

• Donošenje uredbe sa zakonskom snagom da će se krediti konvertirati po tečaju koji je bio na dan uzimanja kredita
• Obračun kredita po fiksnoj kamatnoj stopi jednakoj kamatnoj stopi na početku otplate
• STOP ovrhama na nekretninama korisnika kredita s valutnom klauzulom do donošenja odluke Vrhovnog suda nakon žalbe na presudu Visokog trgovačkog suda
• Povrat preplaćenih iznosa na temelju nezakonitih podizanja kamatnih stopa
• Definiranje metodologije određivanja fiksnog dijela kamatne stope na temelju početne kamatne stope i početnog parametra za sve kredite ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom

Paljenje svijeća svake subote ispred poslovnica osam banaka

Sudjelovanje u radnoj skupini za donošenje trajnog rješenja za sve korisnike kredita
Pokretanje procesa protiv HNB-a kao pravne osobe, te utvrđivanje prekršajne i kaznene odgovornosti fizičkih osoba zbog propusta oko kredita u švicarskim francima
Organizacija međunarodne konferencije na koju će biti pozvati predstavnici sličnih udruga iz zemalja gdje su plasirani isti štetni krediti (Poljska, Srbija, BiH, Slovenija, Crna Gora)
Ako se ne pronađe trajno rješenje za sve kategorije dužnika do 28. ožujka, poziv na masovne prosvjede koji podrazumijevaju i bojkot plaćanja anuiteta i podizanje štednih uloga građana

Ima li udruga Franak krunski dokaz protiv banaka?

Jesu li banke u Hrvatskoj prekršile Kodeks dobre bankovne prakse i zatajile ključne informacije klijentima kojima su nudile kredite u švicarskim francima? Za Udrugu Franak taj dokument mogao bi biti jedan od ključnih u dokazivanju na sudu da su ih banke prevarile izdavanjem kredita u švicarskim francima,objavio je sinoć HTV, doznajući za novi trenutak u sudskom sporu Udruge Franak i osam tuženih banaka.

Kodeks dobre bankovne prakse, pod okriljem Hrvatske udruge banaka, banke su potpisale još 2000. godine i njime se obvezale da će sve informacije prema klijentu biti potpune i pravodobne. Zašto im onda, pitaju u Udruzi Franak, nisu ponudile osiguranje za visokorizične kredite?

Hrvatska udruga banaka u svome je priopćenju kaže da u slučaju valutne klauzule kreditni rizik preuzima klijent. I to im je argument da su klijenti bili obaviješteni.

Je li Kodeks samo mrtvo slovo na papiru ili su ga banke bile dužne strogo provoditi? Dio pravnika uvjeren je da jesu.
Na upit jesu li banke kršile zakon, iz HNB-a danas odgovaraju da je riječ o povjerljivim informacijama koje su, prema zakonu, dužni čuvati.

Na sudsku presudu u kojoj je odbijen zahtjev da se valutna klauzula proglasi nezakonitom, Udruga Franak podnijela je žalbu Vrhovnom sudu. S.D.
28.01.2015.
OTKUD ŠVICARCI

Otkrivamo podatke: Jesu li banke zaradile na tečaju franka?

 

2008. godine banke su digle 4,3 milijarde kuna kredita u švicarskim francima, a na tržište su plasirale 39,3 milijarde kuna u toj valuti

U jeku pomame za kreditima s valutnom klauzulom ušvicarskim francima, na kraju 2008. godine hrvatske banke imale su 39,3 milijarde kuna plasiranih kredita u toj valuti, dok su s druge strane primile svega 11,6 milijardi kuna kredita i depozita u švicarcima, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Argument HNB-a

Dakle, svega 30-ak posto plasiranih kredita u francima bilo je pokriveno obvezama u položenom novcu, a to je argument onima koji tvrde da su banke na kreditima u švicarcu, zbog rasta vrijednosti te valute, ostvarile ekstraprofit jer se nisu zaduživale u toj valuti kako bi plasirale kredite s valutnom klauzulom u franku. No banke su, pokazuju podaci HNB-a, taj manjak od 27,7 milijardi kuna u 2008. godini, ali i manjak između imovine i obveza u francima svih godina prije i poslije pokrivale terminskim ugovorima, što je argument HNB-a i banaka u njihovoj tvrdnji da im je imovina u švicarcu gotovo pa pokrivena obvezama u toj valuti te stoga nisu mogli ostvariti ekstraprofite na tečajnim razlikama. U HNB-u priznaju da su banke odobravajući kredite vezane uz švicarski franak imale bilančnu imovinu u toj valuti veću od bilančnih obveza u franku.

– Međutim istovremeno su formirale kratku terminsku (forward) poziciju sklapanjem adekvatnih instrumenata zaštite poput valutnih forwarda i ročnica ili ugovora o razmjeni (swapova) pa su imale izvanbilančne (terminske) obveze u franku veće od izvanbilančne (terminske) imovine. Time se usklađivala ukupna valutna pozicija kreditnih institucija u švicarskom franku – kažu u HNB-u. Dodaju da ugovaranjem terminskih ugovora – forwarda banke prodaju strane valute po tečaju po kojem su odobreni dani krediti u imovini, a razlika do tržišnog tečaja poništava rezultate ostvarene svođenjem pozicija bilance s valutnom klauzulom na ugovoreni tečaj.

– Tako se banke štite od utjecaja kretanja tečajeva valuta na financijski rezultat poslovanja pa promjene tečaja kune prema stranim valutama nisu imale niti danas imaju bitnu ulogu u rezultatima poslovanja domaćih banaka – tvrde u HNB-u.

Iz podataka koje je pak HNB dostavio udruzi Franak 2013. godine vidi se da je su na kraju, primjerice, 2008. godine banke imale primljenih kredita u francima u iznosu od svega 4,3 milijarde kuna, dok su primljeni depoziti iznosili devet milijardi kuna.

Odgovor otkud su stizali ti krediti i depoziti te s kim su banke sklapale terminske ugovore dao je sudac Radovan Dobronić u svojoj presudi u sporu udruge Franak i osam banaka. U toj se presudi navodi su banke priznale da su manji dio potrebnih franaka kupovale od svojih inozemnih matica ili drugih banaka s kojima su vlasnički povezane, a veći dio sredstava osigurale su zamjenom valuta (swap).

Bez pokrića

Za profesora Dragu Jakovčevića podaci HNB-a o pokrivenosti imovine i obveza banaka u francima dokaz su da banke nisu imale pokriće u toj valuti kod plasmana kredita. Za terminske ugovore koje su sklapale s maticama kaže da je tu banka kći izgubila, ali zato je majka dobila te da se dobit na tečajnim razlikama jednostavno prebila između njih. On to smatra nemoralnim.

– U svemu ovom je izgubio krajnji korisnik kredita koji je bio neupućen i nezaštićen – smatra Jakovčević. Ekonomski analitičar Damir Novotny ne vidi pak ništa sporno u tome kako su banke pokrivale imovinu u francima.

– Možda je i bilo ekstraprofita, no to treba dokazati. Radi se o vrlo kompleksnoj temi. Meni to sve zvuči kao kavanske priče i pokušaj da se stvar riješi izvaninstitucionalno, na pragu onog za što se zalaže Živi zid Ivana Sinčića – kaže Novotny.

a Od sedam banaka koje smo pitali o njihovim kreditima u švicarcima odgovorile su samo tri. U Zagrebačkoj banci kažu da je guverner HNB-a potvrdio potpunu i kontinuiranu valutnu usklađenost Zabe. U PBZ-u su nam odgovorili da su valutno i ročno usklađeni s propisanom regulativom HNB-a. Erste banka navodi da je njima dominantan izvor financiranja za plasman kredita u francima bilo zaduženje u toj valuti kod matične banke.

Manjim dijelom bili su to i depoziti klijenata u švicarcima. I u toj banci kažu da su svi njihovi plasmani denominirani u francima pokriveni adekvatnim obvezama banke u istoj toj valuti.

>>'Švicarac' pao za 2,2 posto: Narodne novine objavile odluku o zamrzavanju tečaja

>>Na leđima ‘Švicaraca’ slomio se i provincijalni rentijerski kapitalizam

Usklađeni s HNB-om

 

Od sedam banaka koje smo pitali o njihovim kreditima u švicarcima odgovorile su samo tri. U Zagrebačkoj banci kažu da je guverner HNB-a potvrdio potpunu i kontinuiranu valutnu usklađenost Zabe. U PBZ-u su nam odgovorili da su valutno i ročno usklađeni s propisanom regulativom HNB-a. Erste banka navodi da je njima dominantan izvor financiranja za plasman kredita u francima bilo zaduženje u toj valuti kod matične banke.

Manjim dijelom bili su to i depoziti klijenata u švicarcima. I u toj banci kažu da su svi njihovi plasmani denominirani u francima pokriveni adekvatnim obvezama banke u istoj toj valuti.


HRVATSKA

Objavljeno 26.01.2015. u 21:24

ODUSTAJU OD NAJAVLJIVANOG RJEŠENJA

 

Franci ipak neće u kune, a devizna

klauzula ostaje

 

Vlada će, prema neslužbenim informacijama, ipak odustati od rješavanja problema “švicarskih” kredita konverzijom u kunske, a jednako tako se odustaje i od zagovaranja ukidanja devizne klauzule.Osim neslužbenih informacija, znakovito je da je najprije Boris Lalovac, ministar financija, krajem prošlog tjedna ustvrdio da je konvertiranje u kune “samo jedna od opcija”, a zatim je počeo konkretnije govoriti o rješavanju problema s valutnom klauzulom na način da se dužnicima omogući “izlazak iz kredita”. Nakon toga je taj model u Estoniji spomenuo i premijer Zoran Milanović.

– Osim toga, razmatramo mogućnost uvođenja posebne izlazne klauzule koja bi se primjenjivala retroaktivno, pa će ljudi morati procijeniti žele li ostati u nekretnini ili odustati od nje kao vlasnik i u njoj boraviti kao podstanari. Čak i ako će to utjecati na njihovu kreditnu sposobnost – naglasio je Milanović.

Podsjetimo, tu mjeru je službeno predložila Hrvatska narodna banka, a zatim je detaljnije razmatrana na sastanku guvernera Borisa Vujčića i ministra Lalovca.
– Bankama je u većini slučajeva sporazumno rješenje koje stanare ostavlja u nekretnini bolje od deložacije. Takva su rješenja bolja i dužnicima jer ih izlažu mnogo manjem stresu i trošku. Da bi banke preuzele aktivniju ulogu u kreiranju rješenja, potrebno ih je podržati regulativom. Takva bi rješenja bila preugovaranje kredita, polazeći od današnje vrijednosti nekretnine i kreditne sposobnosti dužnika, a u krajnjem slučaju prijenos nekretnine na banku s dugoročnim ugovorom o zakupu i pravom prvokupa nekretnine. Tijekom zakupa klijent bi imao mnogo niže troškove nego danas, a zbog posebnih bi poreznih bonifikacija bio u prednosti pri ponovnoj kupnji te nekretnine – objasnio je Vujčić, dodavši da treba razmisliti o mogućnosti “ako ne možeš vratiti kredit, vrati stan”.

No, taj model je jedan dio rješenja za korisnike kredita u francima. Drugi dio bi se mogao sastojati u tome da banke preuzmu veći dio troška konverzije kredita u eure, a dužnici manji dio. Vjerojatno je i zbog toga Milanović u ponedjeljak ustvrdio da je “čuvao municiju tri godine i bio vrlo blag prema bankama”.
– Sada i one moraju sudjelovati u rješenju – rekao je Milanović, vjerojatno ciljajući na to da bi banke trebale preuzeti nešto veći trošak u odnosu na dužnike u konverziji kredita iz franka u euro.

Veća rata

U okviru tog modela (tek bi trebalo utanačiti tečaj) došlo bi do određenog smanjenja glavnice, iako se, vjerojatno, ne bi pokrio sav “trošak” nastao rastom franka u odnosu na euro, ali bi se radilo o značajnom smanjenju rasta glavnice. No, sadašnji dužnici u francima morali bi prihvatiti veću kamatnu stopu koju imaju krediti u eurima, što bi značilo da bi im se vjerojatno za određeni postotak povećala rata, iako bi ukupna glavnica bila dosta manja.

Pritom bi Vlada u dogovoru s bankama i HNB-om morala napraviti detaljnu imovinsko-dohodovnu strukturu dužnika u francima kako se ne bi dogodilo da beneficije ne mogu koristiti oni kojima taj kredit nije bio za kupnju prvog stana ili imaju visoka primanja i imovinu kojima mogu amortizirati rast tečaja. Neslužbeno doznajemo da HNB već radi na simulaciji raznih rješenja. To je vrlo zahtjevan proces koji uključuje i izmjenu nekih zakona, možda i donošenje posebnog akta, ali svakako ga treba provesti uz konsenzus s bankama, kojima je u interesu da se donesu konstruktivna rješenja.

 


FRENKI LAUŠIĆ

 

‘Deal’ s bankama

Vjerojatno bi se mogao sklopiti i “deal” s bankama da ne pokrenu tužbu zbog spornog zamrzavanja kreditnih rata, ali će biti potrebno mnogo smirenosti, rada i analitičnosti. Naravno, u pregovore treba uključiti i Udrugu “Franak”, za što su dobili i jamstva od Vlade, pa ostaje nada da će se ovaj projekt, u kojem nema bezbolnog rješenja, ipak završiti bez suvišnih i nepotrebnih troškova i sukoba. Bit će to još jedan veliki test ne samo za Vladu, nego za sve sudionike pregovora. Valjda će, sa svake strane, biti više mudrosti neko prigodom sklapanja kredita u francima.

 


Danas "povijesna" sjednica ECB-a: Spas za zemlje eurozone uz dodatno jačanje franka?

22.01.2015.

 

Danas se održava važan sastanak guvernera Europske centralne banke nakon kojeg bi ponovno moglo doći do naglih pomaka tečaja eura u odnosu na švicarski franak, pa zbog toga i kune u odnosu na franak. 

Zbog toga će oči  financijskoga svijeta  danas biti uprte u jednoga čovjeka – guvernera eurozone Marija Draghija. 

Kako piše Večernji list, on je za danas najavio realizaciju programa koji bi trebao sve zemlje eurozone izvući iz krize, ali uz rizik slabljenja eura, što bi dodatno ojačalo franak. Po špekulacijama financijskih stručnjaka Draghi bi mogao plasirati 1,1 bilijun eura (1100 milijardi eura).

Još 2012. godine Merkel je otvorila Draghiju mogućnost kupnju obveznica država u krizi. Taj program nije dosad aktiviran iako je Draghi izjavljivao kako je “potrebno učiniti sve za euro“. Ta Draghijeva odlučnost tada je smirila tržišta, a i Nijemci mu priznaju da je svojim mjerama spasio eurozonu. Ovoga puta situacija je složena. SAD je izašao iz krize, ali se EU time ne može pohvaliti. Potrebna mu je injekcija.

Čini se da je sada Merkel uvjerena da kupnja državnih obveznica može dati zraka vladama zemalja u krizi, posebno s državnim dugom koji guši svaki razvojni potez. Ako im se olakša, države bi mogle mirnije i sigurnije provesti potrebne reforme. 

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da bi u danas moglo doći do značajnijeg pomaka tečaja eura u odnosu na ostale najtrgovanije valute bez obzira na odluku. Ukoliko ECB pokrene program, euro bi mogao dodatno oslabiti u odnosu na ostale najtrgovanije valute, a pogotovo u odnosu na američki dolar i švicarski franak, a ako do pokretanja programa ne dođe, euro bi mogao privremeno ojačati. 

Odmah pri objavi vijesti tečaj EUR/USD mogao porasti ili pasti 2-3%, a smjer će ovisiti o odluci. Tečaj EUR/CHF mogao bi reagirati još i više, budući da se još nije stabilizirao nakon prošlotjednog događaja te se i dalje mijenja iz sekunde u sekundu.

Budući da je hrvatska kuna vezana za euro, kretanje tečaja franka u odnosu na kunu ovisit će o međusobnom kretanju tečaja CHF i EUR. Ukoliko franak ojača u odnosu na euro, ojačat će u odnosu na kunu, a ukoliko oslabi u odnosu na euro, oslabit će i u odnosu na kunu.

Velika neizvjesnost

Globalna financijska tržišta imaju golema očekivanja od ECB-a vezana uz najavljeni program kvantitativnog monetarnog popuštanja odnosno tiskanja novca radi kupnje državnih obveznica, unatoč opoziciji njemačke Bundesbanke i zabrinutosti Berlina da bi to moglo potaknuti članice eurozone na trošenje a oslabiti njihova nastojanja da provode ekonomske reforme,

Izvor iz eurozone kazao je za agenciju Reuters u srijedu da je izvršni odbor ECB-a, koji se sastao u utorak, predložio da Banka mjesečno kupuje državnih obveznica u vrijednosti od 50 milijardi dolara, počevši od ožujka.

Šire, 25-člano Upravno vijeće ECB-a danas će raspravljati o tome prijedlogu, a nakon toga će predsjednik ECB-a Mario Draghi održati novinsku konferenciju.

 

"Očekujem da će objaviti i pokrenuti program kvantitatavnog monetarnog popuštanja koji će vjerojatno biti veći od 500 milijardi eura", kazao je izvršni direktor investicijskog društva SGH Macro Advisors iz New Yorka, Sassan Ghahramani, koji savjetuje hedge fondove.

Neizvjesnost postoji ne samo oko vrijednosti nego i oko duljine trajanja tog programa. Wall Street Journal izvještava da bi program mogao trajati najmanje godinu dana, dok agencija Bloomberg piše da bi kupnje mogle trajati do kraja 2016. godine.

Trajanje takvog programa je značajno. Program kupnje obveznica koji bi započeo u ožujku i trajao godinu dana ukupno bi mogao vrijediti 600 milijardi eura, ukoliko bi se mjesečno za tu svrhu trošilo 50 milijardi eura. ECB je odbio bilo što o tome komentirati.

Reutersova anketa među trgovcima novcem u ponedjeljak je pokazala kako očekuju kako će ECB najaviti program kupnje obveznica vrijedan 600 milijardi eura, no također je pokazala i kako ne vjeruju da će to uspjeti potaknuti inflaciju u 19-članoj eurozoni.

Stopa inflacije u eurozoni u prosincu lani bila je negativna: potrošačke cijene pale su u prosjeku za 0,2 posto, što je daleko od ECB-ove ciljane razine od nešto ispod 2 posto godišnje.

ECB je pred najtežom odlukom u svojoj 16. godišnjoj povijesti. Već je spustio kamatne stope u europskoj monetarnoj uniji na rekordno nisku razinu, pokrenuo je kupovinu imovine privatnog sektora te usmjerio na stotine milijardi eura u jeftine kredite prema bankama u nadi da će pojačati kreditiranje gospodarstva i stimulirati rast.

 

Posljednja velika opcija koja je još ECB-u ostala na raspolaganju je kvantitativno monetarno popuštanje, politika koju već koriste Fed, Bank of Japan i Bank of England kako bi oživjele rast u svojim gospodarstvima nakon globalne financijske krize. Monetarni zakonodavci u eurozoni posljednjih mjeseci poručivali su da su odlučni spriječiti pojavu deflatorne spirale kakva već godinama iscrpljuje Japan, a njezina posljedica je slabi gospodarski rast, često prekidan recesijama.

 


VUJČIĆ IZNIO PRIJEDLOGE Ovo su moguće opcije rješavanja problema švicarskog franka

21.01.2015.

 

Guverner Hrvatske narodne banke tvrdi da bi konverzija u kune smanjila devizne rezerve za 73 posto.

ZAGREB - Mađarski model, konverzija svih valutno indeksiranih stambenih kredita u kune, smanjila bi međunarodne pričuve Hrvatske za više od 70 posto, što bi imalo nesagledive posljedice, pa bi dobro rješenje bilo preugovaranje kredita između banaka i svakog dužnika na temelju trenutnih vrijednosti nekretnina i kreditne sposobnosti dužnika, pokazuje analiza koju je u srijedu objavila Hrvatska narodna banka (HNB).

Takvo bi se rješenje moglo provesti bez zakonskih intervencija u odnose banaka i dužnika, kroz paket regulatorno-poreznih mjera kojima bi se banke motiviralo na rješavanje odnosa s financijski slabim klijentima, kroz preugovaranje kredita na temelju trenutnih vrijednosti nekretnina i kreditne sposobnosti dužnika, navode iz središnje banke.

Mađarski model, odnosno konverzija svih valutno indeksiranih stambenih kredita u kune (CHF i euro) prema tržišnom tečaju, imao bi "ekstremne implikacije na adekvatnost međunarodnih pričuva Republike Hrvatske", sa svim posljedicama koje bi iz toga proizašle, poput potpunog gubitka kreditne sposobnosti zemlje.

 

Međunarodne pričuve, pokazuje, naime, analiza HNB-a, smanjile bi se u tom slučaju za 73 posto, odnosno 7,8 milijardi eura i pale bi na svega 2,9 milijardi eura. Kada bi se, pak, takav model primijenio samo na dužnike u CHF, pad pričuva bio bi za oko 30 posto, odnosno za 3,2 milijarde eura.

U izjavi povodom objave analize HNB-a o kreditima u CHF i nekim mogućnostima državne intervencije, guverner HNB-a Boris Vujčić je kazao i da je ta analiza pokazala da će trošak odluke Vlade da se tečaj CHF na godinu dana fiksira na razini od 6,39 kuna značiti trošak za banke od oko 400 milijuna kuna, ali će se istodobno izbjeći značajniji rast 'loših kredita'.

"Zamrzavanje otplatnih anuiteta na razini tečaja franka prema kuni od prije odluke Švicarske narodne banke, uz pretpostavku da će tečaj franka prema kuni ostati na sadašnjoj razini, odnosno tečaj franka prema euru na razini 1:1 kroz cijelih 12 mjeseci trajanja te odluke, značilo bi, po našoj procjeni, gubitak kamatnih prihoda banaka za oko 400 milijuna kuna. U isto vrijeme, to će značiti i manji rast dospjelih nenaplaćenih potraživanja, odnosno loših kredita, koji bi proizašli iz trenutne aprecijacije franka", izjavio je Vujčić.

Naglasio je i kako se središnja banka na objavu ove analize odlučila jer se nakon odluke Švicarske narodne banke da prekine vezivanje tečaja CHF uz euro pojavilo puno prijedloga o tome kako ublažiti problem aprecijacije CHF na hrvatske dužnike u toj valuti, a da je diskusija o tome često bila "neinformirana i više je ličila na političku debatu nego na argumentiranu raspravu sa analizom mogućnosti, troškova i koristi".

"Stoga je HNB odlučila izaći u javnost prvo sa nekim činjenicama o kreditima u Hrvatskoj vezanima uz franak, a drugo s analizom mogućih opcija koje su se pojavile i nekih koje mi sugeriramo za rješavanje tog problema. Namjera je toga da kvantificira i pokaže moguće učinke pojedinih rješenja o kojima se danas priča i na taj način pokuša usmjeriti raspravu u informiranu i argumentiranu raspravu u konstruktivnom smjeru koja je, po našem mišljenju, jedina u interesu Republike Hrvatske", istaknuo je Vujčić.

Preugovaranje kredita financijski najmanje 'bolna'

 

Analiza HNB-a tako pokazuje da bi materijalno najmanje 'bolna' opcija za sve strane bilo preugovaranje kredita temeljem današnje vrijednosti nekretnina i kreditne sposobnosti dužnika, odnosno bez zakonskih intervencija u odnose osmisliti paket regulatorno-poreznih mjera kojima bi se, bez korištenja proračunskih sredstava, banke dopunski motiviralo na rješavanje odnosa s financijski slabim klijentima.

U krajnjem slučaju bio bi prijenos nekretnine na banku, s mogućnošću dugoročnog ugovora o zakupu i pravu prvokupa nekretnine. Tijekom trajanja tog zakupa klijent bi imao niže troškove nego danas, a posebnim bi poreznim beneficijama bio u prednosti kod ponovne kupnje te nekretnine.

To je, drže u HNB-u, i u interesu banaka, budući da su cijene nekretnina niske, tržište je nelikvidno, a čak i da se nekretnina proda, šanse za naplatu su vrlo male pa je i banakama u interesu takvo sporazumno rješenje, koje dužnika ostavlja u nekretnini, umjesto da ga se deložira.

Pritom analiza HNB-a pokazuje da dužnici sa stambenim kreditima nisu nužno i socijalno najugroženiji sloj hrvatskog društva, ali da od 4 posto hrvatskih kućanstava koja imaju stambene kredite u francima na njih četvrtinu 'otpada' oko dvije trećine ukupnog duga.

Konverzija kredite u CHF u euro ili smanjenje kamatnih stopa

 

Jedna od opcija koja se spominjala je i konverzija stambenih kredita vezanih uz CHF u one vezane uz euro, što prema procjeni HNB-a ne bi izazvalo smanjenje deviznih pričuva, ali bi značilo rast kamatne stope. Trenutno je kamata za kredite u CHF 3,23 posto, a na kredite u euru 5,75 posto. Prema izračunu HNB-a tako bi, primjerice, anuitet za stambeni kredit od 65 tisuća franaka po tečaju od 6,39 kuna iznosila oko 3.500 kuna. Konverzijom tog kredita u euro, pa čak i kune, zbog rasta kamate, anuitet bi porastao na preko 4 tisuće kuna.

U HNB-u su razmatrali i mogućnost da se smanje kamatne stope na kredite u CHF te su izračunali da bi se, kako bi prosječna anuitetna rada kredita ostala približno ista, pri trenutnom tečaju CHF kamatna stopa trebala smanjiti na 0,7 posto, a uz pretpostavku zadržavanja tečaja CHF na trenutnoj razini, trošak ovakve mjere na razini bankarskog sustava bio bi oko pola milijarde kuna.

Banke ne zarađuju na kreditima u CHF

 

Pritom iz središnje banke naglašavaju da su smanjenje kamatne stope na kredite u CHF na 3,23 posto te rast stope nenaplativosti tih kredita potpuno eliminirali zaradu banaka na tim kreditima. Prihodi banaka nakon zamrzavanja kamate na kredite u CHF smanjili su se za 600 do 700 milijuna kuna, odnosno banke na tim kreditima unazad godinu-dvije de facto ostvaruju gubitke, ističu u HNB-u.

Imovina i obveze banaka u toj su valuti, dodaju, podjednake, što znači da su banke dodatno izgubile i nakon najnovije odluke Švicarske narodne banke.

Izbor je ipak na politici

 

No, ističu iz središnje banke, izbor između mogućih opcija, prvenstveno je politički, a HNB nema ni mandat ni sredstva donijeti takve odluke. Ujedno naglašavaju kako će, unutar svog mandata, "činiti sve da bi u suradnji s drugim akterima omogućili nalaženje najboljih rješenja u atmosferi argumentirane rasprave. U HNB-u se pritom doznaje da su s Vladom razgovarali o svim mogućim opcijama, osim o konverziji.


Uništavamo li sve što se može uništiti spašavajući kredite u švicarcima?

  • 21.01.2015., 21:02
  • Autor:Mislav Bago

Više je prijedloga koji su se posljednjih dana pojavili u svrhu rješavanja problema tečaja švicarskog franka. Mađarski model jedan je od tih prijedloga.

Mađarski model se, sudeći po svemu, može primijeniti i u Hrvatskoj. Mađari su u jednom trenutku imali više od 25 posto kredita u švicarskim francima. Prvo što su napravili jest da su u studenom prošle godine fiksirali tečaj, a u kolovozu počinje prebacivanje kredita iz eura i franaka u mađarske forinte.

No, preduvjet za to jest da sav trošak prebacivanja snosi vjerovnik. Svi Mađari koji imaju kredite u francima morat će platiti taj trošak i nakon toga će Mađarska sve kredite imati u svojoj nacionalnoj valuti.

To je ogromni trošak, no sreća u nesreći jest da je mađarski sud istodobno donio odluku da su banke na kamatama i na tečaju zakidale sve one koji imaju kredite tako da će već od 1. veljače tim građanima koji imaju kredite početi isplata.

Ali sve to koštalo je državu Mađarsku. Ona je preko deviznih rezervi trebala osloboditi 9 milijardi eura koje se daju bankama, banke potom kupuju stranu valutu i prodaju je u forinte. Ukratko ova je zemlja potrošila 1/3 svojih deviznih rezervi samo da osmisli ovaj plan, a sve to kreće tek u kolovozu.

A kako bi to izgledalo u Hrvatskoj?

Izuzetno je važna razlika u tečaju. Jedan franak iznosi 6,39 kuna i to je tečaj koji je trenutno zamrznut. Razlika je 3,7 milijardi kuna. To možemo nazvati troškom. Banke tvrde da im to stvara problem. Postavlja se pitanje tko će to platiti.

Iz udruge Franak traže da se krediti isplaćuju po starom tečaju, iz 2006. godine kad je jedan švicarac iznosio 5,32 kuna. Kada bi bilo tako onda bi razlika na samom tečaju bila 7,21 milijardi kuna, ali i to bi netko trebao platiti. Iz toga proizlaze svi problemi.

Kada bi se u Hrvatskoj prebacivali krediti iz eura i franaka u kune Hrvatska bi trebala osloboditi 7,8 milijardi eura deviznih rezervi. Kada bi se samo krediti u eurima prebacivali u kune taj bi iznos iznosio 3,2 milijardi eura. U oba slučaja hrvatske devizne rezerve bi se istopile, a njihov zadatak je čuvati sigurnost kune u odnosu na euro. Tada bi u pitanje bio doveden kreditni rejting, Hrvatskoj vrlo vjerojatno više nitko ne bi dao kredit i ostaje pitanje spašavamo li kredite u švicarskim francima dok uništavamo sve što se može uništiti?

 


Linić: I građani i banke trebaju se riješiti švicarskog franka

22.01.2015.

Rješenje oko franka treba tražiti unutar Hrvatske, rješenje je u dogovoru Hrvatske narodne banke, Vlade i poslovnih banaka, smatra bivši ministar financija Slavko Linić.

- S obzirom da su poslovne banke rekle da mogu podnijeti tromjesečni rizik tečajnih razlika, znači da je osnovno dogovor oko troška konverzije švicaraca u neku drugu valutu. Trošak je po meni nešto što se može podijeliti i na dio profita HNB-a i na dio profita poslovnih banaka, a onda treba vidjeti može li se u taj dio uključiti i Vlada. Evidentno je da je franak valuta koja u Hrvatskoj ne bi trebala biti prisutna i da je franak taj kojega se trebaju riješiti i građani i banke. To se može učiniti u vrlo kratkom roku i samim time ne trebaju nam sugestije izvana; ne treba nam obračun Vlade i HNB-a i poslovnih banaka – komentirao je Linić. Priznaje da se problem kredita u francima mogao riješiti u vrijeme dok je bio ministar, ali u tom razdoblju nije došla inicijativa od HNB-a koja je potrebna.  

- Postoji uvijek ono osnovno pitanje je li guverner mogao povlačiti te 'netržne' poteze kojima bi se zabranjivalo zaduženje u jednoj valuti koja može imati ovako velike oscilacije. Ali nemojmo se vraćati u prošlost. Bitno je sada donijeti rješenja, i ja vjerujem da se ona mogu donijeti – zaključio je Slavko Linić.

HDZ-ov bivši ministar financija Ivan Šuker smatra da svaki potez kojim se pomaže građanima treba pohvaliti, ali upitno je, dodaje, je li ovaj potez Vlade najkvalitetnije rješenje i rješava li to dugoročno problem hrvatskih građana.

- Mislim da je daleko kvalitetniji prijedlog bio ono što je većina i ekonomskih analitičara i političkih stranaka, pa čak i neki iz udruge Franak predlagali, a to je da se napravi moratorij na dva ili tri mjeseca i da u tom vremenu ministarstvo financija, HNB i poslovne banke nađu trajno rješenje za rješavanje problema franka. Ovo je samo podmetanje pod tepih i ovaj problem očekuje nekog drugog. Kad pogledate obrazloženje zakona, vidjet ćete koliko je on smiješan i apsurdan – netko tko govori da treba riješiti problem švicarskih franaka, sve izračune radi u švicarskim francima, to vam govori koliko je netko ozbiljno tome pristupio. I dalje ponavljam pitanje – da li su banke stvarno kupile franke i onda te franke konverzirale u HNB-u i onda dale kunske kredite ili je to samo administrativno vođenje, da li je to stvaran gubitak banaka ili je to gubitak očekivane dobiti. Mislim da je to ključno pitanje. Na kraju krajeva, s obzirom da većina hrvatskih građana ima vezanu štednju i kredite uz euro, mislim da je najbolje da svi takvi poslovi budu vezani na euro ili kunu i da se taj problem onda trajno riješi – objašnjava Šuker.

Nije želio polemizirati koliko je za sve kriva HNB, jer to, kaže, sada neće riješiti problem.

- Mislim da je ovo preveliki problem, financijski preopasan problem, kako i za hrvatske građane, tako i za državni proračun i sve ostale sudionike. Prema tome, mislim da bi tu bilo daleko pametnije da se išlo na dogovor i da se pokušalo iznaći jedno solomunsko rješenje s kojim na kraju možda ne bi bili svi najzadovoljniji, ali bi bilo dugoročno rješenje – vjeruje Šuker te dodaje da banke moraju pristati na nešto jer nisu "svete krave".

- Oni su ušli u taj posao – zašto, kako, to trebate pitati njih. Svatko u ovoj priči mora snositi dio troška jer građani već snose jer im je tečaj s nekakvih 4,60 došao do 7,5. Dakle građani su već podnijeli svoj dio tereta. Mislim da tu HNB ima određenog prostora da učini korak i mislim da se dugoročno može to riješiti – tvrdi Šuker. Dok je on bio ministar, podsjeća, nije bilo rasta tečaja, ali je kaže 2005. upozorio na rizike.

  - Kada je ovo ovako ostavljeno, to je sigurno veliki fiskalni upitnik i problem i jedan veliki kostur u ormaru koji čeka sljedeću vladu – zaključio je Ivan Šuker.

 


 

NAJTEŽA BITKA AKTUALNE VLADE Za konverziju kredita u kune fale milijarde eura

21.01.2015.


Glavni ekonomsko-društveni događaj ove godine, ne bude li novih šokova, svakako će biti najavljena konverzija kredita s deviznom klauzulom u kunske kredite, koju sada javno zagovaraju svi osim – Hrvatske narodne banke. Podsjetimo, Udruga "Franak" inzistira na pretvaraju stambenih kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima u kunske kredite, i to po tečaju na dan sklapanja ugovora, pišeSlobodna Dalmacija .

Kao dugoročno rješenje problema dužnika u stranoj valuti i Boris Lalovac, ministar financija, također vidi pretvaranje kredita u francima, ali i onih u eurima, u kunske kredite.

I iz Hrvatske udruge banaka je u ponedjeljak došla informacija kako "u cilju dugoročnog rješenja, predlažu da se u tom razdoblju pristupi izradi modela konverzije za kredite u švicarskim francima, koje će uzeti u obzir razlike u socijalnoj poziciji dužnika, te ravnomjerno rasporediti trošak provedbe dugoročnog rješenja između svih dionika".

 

Po kojem tečaju?

Na ovom mjestu valja, međutim, uočiti sljedeće činjenice. Prva od njih kaže kako "Franak" zagovara konverziju po početnom tečaju, što bi donijelo trošak od – prema gruboj procjeni – oko dvije milijarde eura. HUB predlaže također pretvaranje u kune, ali za sada ne govore po kojem bi se tečaju to radilo. Ipak, neke neslužbene informacije govore kako banke smatraju da bi tečaj trebao biti 6,39 kuna za franak, što znači trošak od oko četiri milijarde kuna.

Najambiciozniji plan ima ministar financija, koji bi u konverziju uključio i stambene eurske kredite, ali još bez detalja o tečaju. Međutim, to bi svakako bio trošak od oko tri milijarde eura.

Podsjetimo, stambeni krediti u francima vrijede oko 22 milijarde kuna, a ukupni krediti u francima oko 24,3 milijarde kuna. Stambeni krediti u eurima teški su, pak, oko 35 milijardi kuna. Pokušali smo u HNB-u doznati njihov stav o svemu, a središnja banka ovu priču vrlo realistički "spušta na zemlju". Tvrde kako bi eventualno konvertiranje kredita u francima, čiji bi djelomični trošak snosio i HNB, bilo prilično neizvedivo ako bi se trošak Narodne banke kretao u milijardama kuna.

– To bi značilo značajno smanjivanje deviznih rezervi, što bi dovelo do pada kreditnog rejtinga i vjerojatne deprecijacije kune. Mi nemamo mandat za takvo što – tvrde u HNB-u.

Tope se rezerve

Pritom treba znati da nam MMF već zamjera da devizne rezerve HNB-a, koje iznose 12,4 milijarde eura, nisu dostatno visoke. Naime, osnovni ciljevi upravljanja međunarodnim pričuvama su održavanje stabilnosti kune i održavanje odgovarajućeg stupnja likvidnosti za potrebe međunarodnih plaćanja, a u MMF-u smatraju kako za ostvarivanje takvih ciljeva u kriznim situacijama HNB treba imati još veću razinu deviznih rezervi.

Na pitanje kako bi se raspodjeljivao trošak konverzije kredita u tri navedena scenarija, ministar financija tvrdi kako bi se trebao podijeliti između dužnika, HNB-a i banaka, s naglaskom na banke i HNB, Udruga "Franak" drži kako golemu većinu troška trebaju preuzeti banke i HNB, dok bankari smatraju da bi se trošak trebao ravnomjerno raspodijeliti između tri strane. Iz čitave priče nije teško zaključiti kako bi HNB eventualno mogao pristati na najmanje skup scenarij koji zagovaraju bankari, a koji košta oko četiri milijarde kuna, jer bi to značilo da bi središnja banka na sebe morala preuzeti do 1,5 milijardi kuna.

Ostali su scenariji preskupi i mogli bi donijeti ozbiljne posljedice. Ipak, Lalovac ističe da se konverzija ne bi provela u jednoj, nego u više godina, tako da bi i udar na devizne rezerve bio manji. No, u središnjoj banci ne popuštaju, piše Slobodna Dalmacija .



Može i na silu...

U Vladi su nam, pak, rekli kako su spremni i izmjenama zakona "prisilno" provesti taj plan, ali da bi ipak bilo znatno bolje da u projektu harmonično sudjeluju izvršna, zakonodavna, sudska i monetarna vlast, kao što je to bilo u Mađarskoj. Očito je, dakle, da nas čeka više nego uzbudljiva izborna godina.

 


 

Ministarstvo financija doprinosi kršenju zakona i nepriznavanju sudske vlasti od strane banaka

 

< > 

 

Udruga Franak otvorenim je pismom 14. siječnja 2014. pozvala Ministarstvo financija da povuče sporno tumačenje primjene članka 11.a stavka 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) kojim se povlađuje bankama u samovoljnom određivanju parametara za promjenu kamata u postojećim kreditima, a koje je potpuno u suprotnosti sa Zakonom o obveznim odnosima i sa člankom 13. stavkom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju. Ne uviđajući negativne posljedice koje bi takvo tumačenje moglo imati na stabilnost pravnog poretka Republike Hrvatske, Ministarstvo financija se u potpunosti oglušilo na upozorenje Udruge Franak.



Sve negativnosti koje sporno tumačenje ima na trodiobu vlasti u Republici Hrvatskoj postale su očite nakon donošenja pravomoćne presude Visokoga trgovačkog suda pod oznakom Pž-7129/13-4. 



Naime, od korisnika kredita koji su na temelju pravomoćne presude Privrednoj banci Zagreb d.d. (PBZ) uputili dopis s ponudom za postupanje u skladu s navedenom pravomoćnom presudom dobili smo više informacija o tome kako PBZ navodi da nije dužna postupiti prema odnosnoj presudi. Od banaka koje su se i dosad ponašale nezakonito tako se nešto moglo i očekivati. Ipak, potpuno je neočekivana argumentacija kojom PBZ opravdava svoje postupanje. 


Naime, u odgovorima dužnicima PBZ navodi: „Ovom prigodom Vas podsjećamo i da je Ministarstvo financija Republike Hrvatske, kao nadzorno tijelo i predlagatelj ovih zakonodavnih promjena u svom priopćenju od 14. siječnja 2014. godine potvrdilo ispravnost odnosno zakonitost postupanja banke u odnosu na sve postojeće ugovore o kreditu sklopljene do 1. siječnja 2014. godine prilikom usklađivanja sa izmjenom članka 11.a.stavak 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju“. 


Taj navod u potpunoj je suprotnosti s presudom VTS-a kojom se među ostalim „…potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013. u dijelu točke 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. izreke kojim se utvrđuje da su …drugotuženik P.B.Z.d.d. u razdoblju od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008…., a koje povrede traju i nadalje, povrijedili kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita tako što u potrošačkim ugovorima o kreditima koriste nepoštenu ugovornu odredbu kojom je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke, o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, a koja je ništetna.“ 


Slijedom navedenog jasno je da je, najblaže rečeno, nesmotreno tumačenje Ministarstva financija u potpunosti suprotno pravomoćnoj presudi VTS-a. Pozivajući se na navedeno tumačenje u svrhu negiranja pravomoćne presude, PBZ uz blagoslov Ministarstva financija u potpunosti negira trodiobu vlasti u Republici Hrvatskoj. Posljedice takvog ponašanja vremenom mogu postati nesagledive.



Od donošenja drugostupanjske presude Udruga Franak bilježi značajan porast broja članova, koji se mjeri u tisućama. U samo mjesec dana broj članova udruge povećan je preko 20%. Očigledno je da svakom novom presudom potrošači postaju svjesni da osobnim uključivanjem u kolektivnu borbu povećavaju mogućnosti za zaštitu svojih prava.



Sve više raste svijest oštećenih građana Republike Hrvatske da, za razliku od naših susjeda u Srbiji i Mađarskoj, od „političkih elita“ i izvršne vlasti građani u Republici Hrvatskoj ne mogu očekivati nikakvu zaštitu.



Udruga Franak ovom prilikom još jednom poziva Ministarstvo financija i ministra Lalovca da hitno povuku sporno tumačenje i javnim obraćanjem upozore sve fizičke i pravne osobe u Republici Hrvatskoj da to tumačenje nema snagu zakona, niti se njime smije pobijati pravomoćna presuda. Ukoliko se ministar ogluši na ovaj apel, Udruga Franak podnijet će prijavu nadležnim institucijama u cilju zaštite trodiobe vlasti i pravnog poretka Republika Hrvatske, protiv Ministarstva financija kao pravne osobe te protiv ministra financija kao odgovorne osobe u pravnoj osobi.

 


Priopćenje Udruge Franak vezano za postupanje Zagrebačke banke u vezi s pravomoćnom presudom VTS-a

 

  •  
  •  
  • ZAGREBAČKA BANKA D.D., U VLASNIŠTVU TALIJANSKE BANKE UNICREDIT, NEGIRA PRAVOMOĆNU PRESUDU, NEGIRA PRAVOSUĐE REPUBLIKE HRVATSKE I PRODULJUJE AGONIJU DUŽNIKA NADAJUĆI SE ZASTARI POTRAŽIVANJA.
  •  

    POSTOJI LI SPREGA HNB-A, VLASTI I BANAKA?

  •  

Zagreb, 12. kolovoza 2014. Nakon što je Udruga Franak objavila predloške za zahtijevanje vansudskih nagodaba s bankama na temelju pravomoćne presude Visokoga trgovačkog suda u kolektivnom sudskom procesu protiv 8 banaka, stižu i prve informacije na koji način Zagrebačka banka d.d. (ZABA) reagira na ponuđene nagodbe. Doznajemo da ZABA dužnicima odgovara prema unaprijed pripremljenoj špranci kojom odbija ponudu dužnika za mirno rješenje sudskoga spora, obrazlažući to svojim viđenjem pravomoćne presude koje se može svesti na sljedeće:

 

1. Sud nije utvrđivao nevaljanost bilo koje kamatne stope primjenjivane tijekom otplate

 

2. Sud nije zauzeo stajalište je li banka postupala savjesno ili nesavjesno.

 

ZABINA obrazloženja su u stvari najobičniji spin, kojim ZABA pokušava obeshrabriti dužnike i pokušava produljiti njihovu agoniju sve do donošenja odluke Vrhovnoga suda o reviziji presude.

 

Na ZABINA obrazloženja možemo reći sljedeće:

 

1. Nije istina da sud nije utvrđivao valjanost primijenjenih kamatnih stopa. Naprotiv, sud je dosudio da je promjenjiva kamatna stopa ništetna i da takvo stanje traje i dalje. To znači da je svaka promjena kamate bila nedopuštena, jer nisu bili određeni parametri i način za određivanje veličine kamate.

 

2. Proglašavajući promjenjivu kamatnu stopu ništetnom, sud je zauzeo stajalište da je banka postupila nezakonito. Ako je banka postupila nezakonito, to znači da je postupila i nesavjesno i nepošteno, jer pravni subjekti u Republici Hrvatskoj moraju poštivati zakone Republike Hrvatske, dok je ZABA svjesno i namjerno izbjegla obvezu ugovoriti promjenjivu kamatnu stopu na način da ona bude odrediva.

 

 

Citiramo dijelove pravomoćne presude, čime dokazujemo da ZABA svjesno zanemaruje dijelove pravomoćne presude kada kaže da sud nije zauzeo stajalište o savjesnosti i poštenju postupanja banaka te o pojedinačnim promjenama kamatnih stopa:

 

1. "Na temelju tako utvrđenih činjenica ovaj sud smatra da su odredbe potrošačkih ugovora o kreditu kojima se promjena kamatne stope čini ovisnom o odluci banke nepoštene, pa prema tome ništetne,..." (str 63. presude).

 

2. "Umjesto toga, tuženici (banke) su u nedostatku odgovarajućih propisa o tome, u ugovorima koristili odredbu kojom su na općenit i normativan način promjenu kamatne stope vezali isključivo za svoju odluku, što je po ocjeni ovog suda protivno načelu savjesnosti i poštenja." (str 62. i 63. presude)

 

3. "Umjesto toga, vodeći računa samo o svom interesu, ne uvažavajući interese potrošača, iskoristivši činjenicu da nema propisa koji im to nalaže, banke su potrošačima nametnule ugovorne odredbe koje potrošače stavljaju u neravnopravan položaj, koje uzrokuju znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana i sve to na štetu potrošača, što je sve suprotno načelu savjesnosti i poštenja." (str 63. presude).

 

Budući da je Visoki trgovački sud presudio da je promjenjiva kamatna stopa u ZABI ništetna, to znači da niti jedna promjena kamate nije bila dopuštena i da niti jedna promjena kamate ne može biti dopuštena (osim zakonom određene administrativne mjere za stambene kredite) sve dok se ništetna ugovorna odredba ne zamjeni zakonitom ugovornom odredbom. Upravo se predlošcima, koje je pripremila Udruga Franak, bankama nudi sljedeće:

 

a) Da se dužnicima vrate ukupni preplaćeni iznosi kamata uz zaračunavanje zakonskih zateznih kamata.

 

b) Da se s dužnicima ugovori promjenjiva kamata na način da se ona sastoji o fiksnoga i promjenjivog dijela kamate. Naglašavamo da pravomoćnim utvrđenjem ništetnosti odredbe o kamatnoj stopi u svim pojedinačnim ugovorima nastaje pravna praznina (ugovorna odredba koja je ništetna ne proizvodi pravne učinke) koja mora biti nadomještena zakonitom odredbom, bilo ugovaranjem s klijentom bilo putem pojedinačnih sudskih postupaka.  

 

 

U međuvremenu postavljamo pitanja:

 

- jesu li možda u Republici Hrvatskoj u sprezi HNB, Ministarstvo financija i banke

 

- rade li oni zajednički protiv zakona Republike Hrvatske, a time i protiv interesa građana Republike Hrvatske?

 

Što vrijeme više odmiče, ta pitanja sve se više nameću. Preostaje nam samo da vjerujemo u hrvatsko pravosuđe, jer ostale institucije pokazale su potpunu neučinkovitost, nepoštivanje vladavine prava i nepoštivanje građana Republike Hrvatske. Takav način rada kad-tad morat će doći na naplatu građanima Republike Hrvatske.

 

Možemo posumnjati čak i to da se ZABA tako ponaša zbog toga što je njezin vlasnik jedna talijanska banka, pa njezin vlasnik smatra da za ZABU ne vrijede hrvatski zakoni i hrvatsko pravosuđe. Možda je to glavni razlog zbog kojeg ZABA hrvatske klijente vuče za nos već čitavo desetljeće, dok HNB i vlast to mirno promatraju.

 

Visoki trgovački sud propustio je riješiti problem valutne klauzule CHF u kreditima hrvatskih banaka te je propustio riješiti problem ništetnih promjenjivih kamata u Sberbanci. Udruga Franak uvjerena je da će Vrhovni sud sagledati problem detaljno i da će presuditi u skladu sa zakonima Republike Hrvatske, ali i u skladu s odlukom Europskoga suda pravde C-26/13.

 

Pozivamo osuđene banke da poštuju pravomoćnu presudu Visokoga trgovačkog suda i da vrate preplaćene kamate dužnicima te da ugovore s njima poštenu promjenjivu kamatnu stopu.

 

Pozivamo ZABU da još jednom preispita svoje nezakonito ponašanje.

 

Pozivamo HNB i Ministarstvo financija da izvade glave iz pijeska, i da konačno učine konkretne mjere da bi banke počele raditi u skladu sa zakonima Republike Hrvatske.

 

Pozivamo i dužnike da ne klonu duhom i da se bore do konačne pobjede prava i zakona Republike Hrvatske.

 


 

TUMAČENJE PRESUDE

KREDITI U ŠVICARCIMA Banke složne: Bez pojedinačnih tužbi neće biti ni povrata kamata

   

Autor: Marina Klepo

Objavljeno: 06.08.2014

 

 

Za svoje članove udruga Franak pripremila je obrasce s kojima će moći otići u banku

 

 

Za svoje članove, dužnike u švicarskim francima, udruga Franak pripremila je obrasce s kojima će moći otići u banku i tražiti povrat preplaćenih kamata.

 

VEZANE VIJESTI

 

 

O tim predlošcima danas će na konferenciji za tisak govoriti Goran Aleksić iz udruge Franak, koja na ovaj način dužnicima očito želi olakšati snalaženje u prilično zbunjujućoj situaciji koja je za njih nastala nakon presude Visokoga trgovačkog suda.

 

Izrađeni obrasci, međutim, teško će im biti od neke koristi. Čim je presuda donesena, odvjetnica udrugeNicole Kwiatkowski dužnicima je savjetovala da “već sutra” mogu otići u banku i zatražiti povrat preplaćenih kamata. Mnogi su to i učinili, ali su se na šalteru banke uvjerili da do povrata neće tako lako doći.

 

Ako misle da ih je banka oštetila, po svemu sudeći, to će morati dokazati na sudu. Naznake da bi banke mogle pristati na određenu nagodbu nisu se pokazale utemeljenima. U Raiffeisen banci, jednoj od sedam banaka za koje je Visoki trgovački suda ustvrdio da promjenjivost kamatne stope nisu ugovarale na zakonit način, potvrđuju da su zaprimili nekoliko zahtjeva klijenata povezanih s presudom.

 

Na pitanje kako će postupiti prema tim zahtjevima, predsjednik Uprave RBAMichael Mueller samo iznosi nekoliko činjenica vezanih uz presudu.

 

Prije svega, ističe, Visoki trgovački sud potvrdio je valjanost primjene valutne klauzule te da kamatna stopa može biti promjenljiva, ali da je bio nedovoljno razumljiv način na koji su bile definirane ugovorne odredbe koje se odnose na promjenu kamatnih stopa. Prema Muellerovu shvaćanju, presuda je deklaratorne naravi i bankama ne nalaže nikakvu obavezu. - Presuda upućuje na posebne parnice u kojima će sud utvrđivati kako se pojedina banka ponašala prema potrošaču u svakom pojedinom slučaju. RBA je uvjerena da je postupala savjesno i pošteno. U tom smislu i odgovaramo klijentima na njihove upite - objašnjava prvi čovjek RBA. Slično razmišljaju i u Erste banci koja je također zaprimila nekoliko individualnih zahtjeva za isplatu sredstava.

 

- Stav Erste banke je da na temelju drugostupanjske presude ne postoji obveza za povratom bilo kakvih sredstava niti postoje bilo kakva preplaćena sredstva na osnovi promjena kamatnih stopa - kažu u ovoj banci. Dodaju da su se kamatne stope najprije mijenjale prema propisanoj metodologiji, a kada je donesen zakon, u skladu sa zakonom.

 

- Bitno je istaknuti da su ugovaranjem promjenljive kamatne stope klijenti preuzeli dio rizika njezine promjene, ali je istovremeno ona bila niža nego što bi bio slučaj da su ugovarali fiksnu kamatnu stopu - ističu u Erste banci. Da su se klijenti odlučili za fiksnu kamatnu stopu, napominju, morao bi se obuhvatiti cjelokupni rizik njezine promjene u razdoblju otplate kredita, a samim time ona bi u startu bila značajno viša.

 

Zagrebačkoj banci obratio se “veoma mali broj klijenata” pa su u ovoj banci uvjereni da to govori kako klijenti uglavnom respektiraju valjanost i profesionalnost njenih procjena u okviru kamatne politike. Iako je sud utvrdio da ovlast na izmjene kamatnih stopa jest nevaljala.

 

Kako presuda ne donosi upute što je uključenim stranama činiti, iz toga se iščitava da svaki dužnik u posebnom sudskom procesu mora dokazivati da je banka doista mijenjala kamatne stope na nedopušten način.

 


Zagrebačka banka

 

‘Uvjereni smo da su sve naše primjenjivane promjenljive kamatne stope bile odrađene pošteno i savjesno i u razdobljima njihova rasta i u razdobljima njihova pada.’

 

Raiffeisen banka

 

‘Presuda je deklaratorne naravi i bankama ne nalaže nikakvu obavezu. Upućuje na posebne parnice u kojima će sud utvrđivati kako se pojedina banka ponašala u pojedinom slučaju.’

 

Erste banka

 

‘Na temelju drugostupanjske presude ne postoji obveza za povratom bilo kakvih sredstava niti postoje bilo kakva preplaćena sredstva na osnovi promjena kamatnih stopa.’

 


Priopćenje povodom daljnjih postupaka nakon pravomoćne presude i osvrt na zakonodavnu i izvršnu vlast u RH

 

  •  

 

 

U nastavku ispod teksta možete preuzeti novo priopćenje Udruge Franak sa sljedećim temama:

1. Novi zakon u Mađarskoj kojim će se najkasnije u prosincu riješiti problem nezakonite valutne klauzule CHF u Mađarskoj.

 

2. Najava objave predložaka s ponudama bankama za povrat preplaćenih kamata u svim kreditima fizičkih osoba podignutim između rujna 2003. i prosinca 2008. u 7 banaka s ništetnim promjenjivim kamatama na temelju pravomoćne kolektivne presude.

3. Podsjećanje na nečinjenje hrvatske izvršne i zakonodavne vlasti, koje su mogle spriječiti nezakonitosti u radu banaka.

4. Nekoliko podataka o elementima revizije presude na Vrhovnome sudu.

 




Kredit u vicarcima

15.01.2014.

 

Udruga Franak: Ministarstvo financija izdalo je građane, podržavaju nezakonite radnje banaka !

 

 

 

 

 

 

 

 

MINISTARSTVO financija jučer je na svojim stranicama objavilo tumačenje 3. članka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranjuUdruga franak tvrdi da se tumačenjem povlađuje bankama.

 

Piše: M.R.
15.01.2014.

 

MINISTARSTVO financija jučer je na svojim stranicama objavilo tumačenje 3. članka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, u kojem se navodi da vjerovnici nisu u obvezi postići dogovor sa svakim pojedinim dužnikom oko izbora parametra i utvrđivanja fiksnog dijela kamatne stope, te zaključivati pojedinačne dodatke ugovorima o kreditu u kojima će biti ugovoreni elementi na temelju kojih se izračunava promjenjiva kamatna stopa.

 

U tumačenju se, osim toga, navodi da su vjerovnici ovlašteni samostalno definirati parametar promjenjivosti promjenjive kamatne stope izborom između Zakonom definiranih i taksativno navedenih parametara te utvrditi fiksni dio kamatne stope i o istome izvijestiti dužnike.

 

Na ovakvo tumačenje, reagirala je Udruga Franak, čije otvoreno pismo prenosimo u cijelosti:

 

Poštovani,

 

na stranicama Ministarstva financija osvanulo je tumačenje primjene članka 11.a stavka 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) kojim se povlađuje bankama u njihovu jednostranom i samovoljnom određivanju parametara za promjenu kamata u postojećim kreditima bez ugovorenih fiksnih marži i promjenjivih parametara.

 

Ovakvim tumačenjem Ministarstvo daje "zeleno svjetlo" bankama za nezakonite radnje

 

Svojim tumačenjem Ministarstvo financija dalo je zeleno svjetlo bankama u njihovim nezakonitim radnjama, i to odobravanjem samovoljnog određivanja fiksne marže na temelju zatečenih kamata koje su nezakonito povećavane tijekom nekoliko godina. Na taj način banke određuju fiksne marže koje su veće nego što je bila ukupna početna kamata.

 

Zbrajanjem fiksne marže i vrijednosti promjenjivog parametra na početku otplate kredita mora se dobiti početna kamata, a ako to nije moguće, onda je fiksna marža nezakonita – jer je neprimjenjiva u trenutku ugovaranja kredita. Nevjerojatno je da Ministarstvo financija nakon nekoliko mjeseci borbe za vladavinu prava odjednom zagovara pravnu nesigurnost dužnika s kojima su banke nezakonito ugovorile kamate te omogućuje bankama da u budućnosti ostvare nove ekstra profite na temelju potpuno nepredvidivih kretanja promjenjivih parametara koji su u ovome trenutku na povijesnom minimumu.

 

Ministarstvo financija izdalo je vladavinu prava i građane

 

Takav potez Ministarstva financija Udruga Franak smatra izdajom vladavine prava i izdajom građana Republike Hrvatske s kojima su banke ugovorile nezakonite kamate.

 

Žalosna je činjenica da je izvršna vlast na kraju ipak pokazala strah od financijskih institucija koje očigledno državu imaju čime ucjenjivati, zbog čega Ministarstvo financija spornim tumačenjem dovodi u sukob odredbe ZPK-a s odredbama Zakona o obveznim odnosima te omogućuje bankama da samovoljno odnosno nezakonito definiraju fiksnu maržu u promjenjivim kamatama.

 

Udruga Franak nastavit će pravnu borbu i zagovaranje uvođenja vladavine prava radi zaštite korisnika financijskih usluga.

 

Očigledno je da izvršnoj i zakonodavnoj vlasti Republike Hrvatske nije stalo do vladavine prava. Nažalost, ne samo da im nije stalo do vladavine prava, nego izvršna vlast to pravo nemilosrdno gazi svojim podilaženjem bankarskom sustavu.

 

Člankom 13. stavkom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine broj 143/13) decidirano je propisano (citiramo):

 

"(2) Za postojeće ugovore o kreditu sklopljene do stupanja na snagu ovoga Zakona, u kojima nisu definirani parametri i njihove uzročno-posljedične veze, vjerovnici moraju s dužnikom uskladiti kamatnu stopu, određivanjem parametra i fiksne marže, kao i razdoblja promjena kamatnih stopa, najkasnije do 1. siječnja 2014.“

 

Dakle, u tome zakonu decidirano je propisano da vjerovnik s dužnikom mora uskladiti kamatnu stopu. Usklađivanje pretpostavlja dogovor oko parametara, a ne nezakonito jednostrano određivanje parametara, koje je suprotno Zakonu o obveznim odnosima i temeljnim načelima obveznih odnosa, prema kojima nije dopušteno jednostrano definiranje ugovornih obveza.

 

Pozivamo Ministarstvo financija da povuče sporno tumačenje koje je potpuno u suprotnosti sa Zakonom o obveznim odnosima, ali i sa člankom 13. stavkom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju.

 



08.01.2014.

 

Šprance za prigovor bankama zbog nepravilne primjene odredaba Zakona o potrošačkom kreditiranju

 

 

Objavljujemo šprance za prigovore bankama zbog jednostranog samovoljnog određivanja promjenjivih parametara u kreditima s promjenjivom kamatnom stopom na temelju nepravilne primjene odredaba Zakona o potrošačkom kreditiranju. Posebno dajemo šprancu za stambene CHF kredite, a posebno šprancu za sve druge kredite. Šprance se odnose isključivo na kredite u kojima nisu ugovoreni parametri za izračun promjenjive kamate odnosno u kojima je ugovoreno da će se kamata mijenjati odlukama banaka, pa su banke na temelju vlastitih tumačenja izmjena ZPK-a počele nezakonito samovoljno definirati parametre.

 

Napominjemo da se špranca koja je napisana za sve kredite odnosi na sve kredite u kojima nisu ugovoreni parametri za izračun promjenjive kamate, bez obzira na valutu kredita (dakle, i CHF, i EURO, i kunski krediti).

 

Žuto označene dijelove trebate promijeniti u skladu s Vašim konkretnim podacima.

 

Popunjenu žalbu valja poslati na adresu sjedišta banke te na znanje HNB-u i Ministarstvu financija.

 

Adresa HNB-a:

HNB

Trg hrvatskih velikana 3

10002 Zagreb

 

Adresa Ministarstva financija:

Ministarstvo financija

Katančićeva 5

10000 Zagreb

 

 

 Molimo da nas ne obavještavate o odgovorima iz banaka, iz HNB-a ili Ministarstva financija, osim u slučaju pozitivnih reakcija, koje ne očekujemo. Žalbe su potrebne zbog toga što one mogu biti dokazni materijal u pojedinačnim privatnim tužbama za koje vjerujemo da će mnogi od vas poželjeti podići. Jedna takva žalba bit će dokaz da ste pokušali s bankom mirnim putem riješiti pravni spor te će Vam biti dio dokaznog materijala ako se odlučite na podizanje privatne tužbe nekad u budućnosti.

 

 

Preuzimanje priloga:

·prigovor_svi_krediti.doc (2608 Preuzimanja)

·prigovor_stambeni_CHF.doc (7250 Preuzimanja)



SMANJEN UDAR NA DŽEP

U VELJAČI MANJA RATA ZA ŠVICARCE 'Za 56 tisuća Hrvata rate manje od 500 do 800 kuna'   

           

 

Autor: Adriano MilovanMirela  Lilek

Objavljeno: 07.01.2014.

Novim Zakonom o potrošačkom kreditiranju kamatna stopa na švicarce bit će 3,23 posto

 

Kada je na ljeto 2007. Zagrepčanin Renato Buša podigao kredit u švicarskim francima, mjesečna mu je rata iznosila popriličnih 4.000 kuna. To je bio isplanirani limit, koji si je mogao priuštiti. No, jačanjem švicarca, čija je vrijednost u jednom trenutku došla nadomak euru, i kriznim rastom kamata, rata kredita skočila mu je na 5.200 kuna. Iste godine supruga mu je ostala bez posla, pa je svoje kreditne obveze jedva uspijevao podmiriti.

 

VEZANE VIJESTI

 

- Da sam znao da će se to dogoditi, naravno da ne bih ulazio u kredit - kaže Buša.

 

Pomoć je ipak došla, i to 1. siječnja 2014.

 

Novim Zakonom o potrošačkom kreditiranju prosječna kamatna stopa na stambene kredite u švicarcima svedena je na 3,23 posto, i to tijekom cijelog razdoblja, a vrijednost švicarske valute za 20 posto veća od one kakva je bila u trenutku ugovaranja kredita.

 

Posljednja skupa rata

 

Zahvaljujući tom zakonu i tužbi koju je podigla Udruga Franak, čiji je član i Buša, naš sugovornik u veljači očekuje da će mu ‘sjesti’ rata kredita koja će biti barem 800 kuna manja od dosadašnje. Jučer je iskeširao posljednju nepravedno visoku ratu.

 

Nova, fiksna kamatna stopa od 3,23 posto, kako stoji u Zakonu, odnosi se na one valute čiji je tečaj porastao za više od 20 posto u odnosu na vrijednost valute u trenutku sklapanja ugovora o kreditu, a to su švicarci.

 

Koristi od toga imat će oko 56.000 Hrvata. Računice Udruge Franak pokazuju da će zakon o švicarcima, kako popularno zovu Linićev Zakon o potrošačkom kreditiranju, rate kredita većine njih od ove godine smanjiti za 10 do 20 posto.

 

Izračun za dužnike

 

Dužnici, prema računicama Udruge Franak, u prosjeku mogu računati da će im u džepu sada ostati od 500 do 800 kuna više nego do sada.

 

U uvjetima kada je saldo petogodišnje recesije gotovo 200.000 izgubljenih radnih mjesta i opće srozavanje životnog standarda, radi se iznosima koji nisu zanemarivi.

 

Tako će netko tko je 2005. podigao stambeni kredit od 100.000 CHF, s rokom otplate od 30 godina i prosječnom kamatnom stopom od 5,5 posto, a dosad je ratu kredita plaćao 3.267 kuna, sada za servisiranje svojih kreditnih obveza mjesečno izdvajati preko 600 kuna manje, ili 2.646 kuna.

 

Najveće uštede imat će, tvrdi Goran Aleksić iz Udruge Franak, oni koji imaju dulje razdoblje otplate kredita i koji su dosad imali više kamate.

 

U nekim slučajevima, rate kredita past će i za trećinu u odnosu na dosadašnje iznose.

- Imamo slučaj gospođe koja je dosad na stambeni kredit u švicarcima plaćala kamatu od čak devet posto, a sada joj, nakon zakonskih promjena, ona pada na 3,23 posto, pa će joj i rata kredita biti oko 32 posto niža nego do sada.

 

Banke su već počele obavještavati svoje klijente o tome - kaže Tomislav Prpić, ekonomist Udruge Franak.

 

Ipak, u Udruzi Franak upozoravaju da novi zakon nije svemoguć, te kako će spuštanje vrijednosti švicarca na razinu koja je do 20 posto veća od one koja je bila u vrijeme ugovaranja kredita značiti i povratak na više kamatne stope.

 

Socijalna mjera Vlade

 

Opasnost od povećanja kamatnih stopa, napominje Aleksić, postoji i u slučaju ostalih kredita, tim više što njih banke sada uglavnom vezuju uz EURIBOR ili LIBOR, čija je vrijednost trenutno niska.

- Ovo je zapravo socijalna mjera - zaključuje Aleksić, u čijoj udruzi upravo razmtraju i podnošenje tužbe za kredite u eurima.

 

Stambeni krediti u švicarcima prije i sada

 

Primjer 2: stambeni kredit iz 2005. godine s kraćim rokom otplate

 

·                                 iznos kredita: 100.000 CHF

·                                 rok otplate: 20 godina

·                                 prosječna kamatna stopa: 5,5%

·                                 kamatna stopa sada: 3,23%

·                                 rata kredita prije Nove godine: 4.248 kn

·                                 rata kredita sada: 3.749 kn

·                                 smanjenje: 499 kn ili oko 12%

 

 

Primjer 3: stambeni kredit iz 2007. godine s duljim rokom otplate

 

·                                 iznos kredita: 100.000 CHF

·                                 rok otplate: 30 godina

·                                 prosječna kamatna stopa: 5,5%

·                                 kamatna stopa sada: 3,23%

·                                 rata kredita prije Nove godine: 3.515 kn

·                                 rata kredita sada: 2.802 kn

·                                 smanjenje: 713 kn ili oko 20%

 

 

Primjer 4: stambeni kredit iz 2007. godine s kraćim rokom otplate

 

·                                 iznos kredita: 100.000 CHF

·                                 rok otplate: 20 godina

·                                 prosječna kamatna stopa: 5,5%

·                                 kamatna stopa sada: 3,23%

·                                 rata kredita prije Nove godine: 4.872 kn

·                                 rata kredita sada: 4.320 kn

·                                 smanjenje: 552 kn ili oko 11%

 

Izvor: Udruga Franak

 



U Srbiji donesena nepravomoćna presuda kojom se ugovor o kreditu svalutnom klauzulom CHF proglašava ništetnim !

 

 

KLJUČNI PODACI

  • konkretni ugovor o kreditu s valutnom klauzulom CHF proglašen je ništetnim
  • sva uplaćena sredstva banka mora vratiti dužniku po tečaju CHF koji je vrijedio na dan svake pojedine uplate od početka otplate kredita
  • dužnik mora vratiti kompletan kredit po tečaju CHF-a na dan kada je kredit i dobio.

 

Piše: M.R.
četvrtak, 19.12.2013. 11:56

 

JUČER je u Beogradu donesena prva nepravomoćna presuda u  privatnome sudskom procesu zbog neodredivosti kamate u jednome ugovoru o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima (CHF), objavila je Udruga Franak.

 

Tom presudom određeno je sljedeće:

- konkretni ugovor o kreditu s valutnom klauzulom CHF proglašen je ništetnim

- sva uplaćena sredstva banka mora vratiti dužniku po tečaju CHF koji je vrijedio na dan svake pojedine uplate od početka otplate  kredita

- dužnik mora vratiti kompletan kredit po tečaju CHF-a na dan kada je kredit i dobio.

 

To znači da je sud zapravo poništio rast tečaja CHF-a, iako nije proglasio valutnu klauzulu CHF ništetnom. Presuda se temelji na odredbama Zakona o obveznim donosima o odredivosti ugovorne činidbe, pa je zbog neodredivosti kamate kompletan ugovor o kreditu proglašen ništetnim.

 

Zakoni o obveznim odnosima u Srbiji i Hrvatskoj gotovo su identični, posebice u dijelu koji govori o odredivosti ugovorne činidbe. To je dobar signal i za Republiku Hrvatsku, gdje također možemo očekivati slične presude zbog nezakonito ugovorenih kamata u desecima tisuća ugovora.

 

"To je također i novi vjetar u leđa svim dužnicima u euro i kunskim kreditima koji se odluče javiti Udruzi Franak radi pokretanja novoga kolektivnog sudskog procesa, a osim toga uslijed pokretanja potencijalnih privatnih sudskih sporova možemo i ovdje očekivati presude u korist dužnika zbog desetaka tisuća nezakonito ugovorenih kamata u svim kreditima koji su ugovoreni prije 1.1.2010.", smatraju u Udruzi Franak.

 

 

Bankari: Interpretacije nedavno donesenih presuda u procesima protiv banaka mogu dovesti klijente u zabludu

 

Piše: M.R.
petak, 20.12.2013. 13:09

 

NAKON što je Udruga Franak izvijestila da je u Srbiji donesena presuda kojom se ugovor o kreditu u švicarskim francima proglašava ništetnim, oglasila se i Hrvatska udruga banaka.

 

 

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

 

"U posljednje vrijeme u medijima se plasiraju vijesti o presudama sudova u slučajevima kredita u švicarskim francima (CHF) s promjenjivom kamatnom stopom u Austriji, Mađarskoj i Srbiji. Hrvatska udruga banaka do sada se nije aktivno očitovala o ovim procesima, no informacije su najčešće interpretirane tako da mogu dovesti u zabunu klijente hrvatskih banaka. Stoga, na najjednostavniji mogući način želimo pojasniti sljedeće:

 

Austrijski Vrhovni sud nije utvrdio ništetnost nijedne ugovorne klauzule iz ugovora o kreditu koji je bio predmet spora, pa nikako ni valutne klauzule u CHF. Sud je utvrdio da su banka kreditor, kreditni posrednik koji je za njen račun davao uslugu financijskog savjetovanja klijentima, kao i treća uključena financijska institucija, svaki u svom segmentu, odgovorni tužiteljima za štetu.

 

Konverzijom kredita iz EUR u CHF tužitelji nisu ostvarili gubitak, već naprotiv - dobit. Također, sud ne dopušta nikakve tužbe na plaćanje naknade štete, jerje realno nastupanje štete ovisno o tome kakve će troškove i koristi imatiklijenti, u odnosu na troškove i koristi koje bi imali da su ostali kod originalnog jednostavnog stambenog kredita u EUR. Na temelju presuđenog utvrđenja postojanja odštetne odgovornosti, klijenti će moći zatražiti isplatu štete u budućnosti u mjeri u kojoj bi šteta za njih realno nastala nakon što se izračunaju sve otplate i troškovi koje će oni podmirivati do zadnjeg obroka i usporede se s originalnom obvezom koju su preuzeli.

 

Mađarski Vrhovni sud (Kurija) presudio je da banke nisu krive za gubitke zajmoprimaca nastale zbog oscilacija tečaja. Sud je zaključio da su ugovori o deviznim kreditima omogućili zajmoprimcima da iskoriste prednost povoljnijih kamata od onih u kreditima iskazanima u mađarskim forintama, zbog čega moraju snositi i rizike povezane s oscilacijama valutnih tečajeva.

 

U posljednjem sudskom procesu u Srbiji, za razliku od procesa u Austriji i Mađarskoj, ugovor je proglašen ništetnim. To znači da su sve radnje prema tom ugovoru ništetne i moraju se poništiti vraćanjem u stanje prije ugovora. To znači da dužnik banci mora vratiti kompletan kredit, a banka dužniku sve uplaćene rate. Nasuprot tvrdnjama nekih medija u Hrvatskoj, srbijanska presuda nije pravomoćna nego tek prvostupanjska. Naravno, hrvatski pravni sustav je usklađen s EU, a srbijanski nije.

 

Stalno ponavljane teze o tome da su promjenjive kamatne stope nezakonite ili pak da su se nezakonito mijenjale su neutemeljene. Kamatne stope u Hrvatskoj mijenjale su se sukladno aktualnim zakonima, a to je potvrdila i sudska praksa u Hrvatskoj, ali i slične u EU. Nadalje, kamate su se mijenjale ili promjenom skupa parametara s kojim se usklađuju ili prema internim metodologijama banaka koje bi potvrdila Hrvatska narodna banka. Ako potrošač ne želi snositi rizik promjene kamatnih stopa uvijek može uzeti kredit s fiksnom kamatnom stopom.“

 

 

Hrvatska je presuda najviše na strani klijenata!

 

U praksi EU još nema naznaka čiste pobjede ni dužnika ni banaka

 

AUTOR:Gojko Drljača

 

Dok u udruzi Franak vlada poprilično optimistična atmosfera nakon presude suca Dobronića i donošenja Zakona o potrošačkom kreditiranju pa najavljuju i novu kolektivnu tužbu gdje će zastupati i dužnike s kreditima vezanim uz euro, presude koje padaju u regiji govore da bi europska pravna bitka s bankarima, koja je tek počela, mogla biti puno kompleksnija nego što se čini na prvi pogled.

 

Primjerice, mađarski portali ovaj su tjedan izvijestili o presudi mađarskog suda koji je ustvrdio da su u slučaju zajmova vezanih uz strane valute “dužnici iskoristili prednost nižih kamata na zajmove vezane uz strane valute te stoga rizike proizašle iz fluktuacije valute također moraju snositi dužnici”. Usto je mađarski sud, koji kaže kako dužnici koji se smatraju oštećenima mogu tražiti zadovoljštinu samo u pojedinačnim slučajevima, posebno naglasio da se ova vrsta ugovora općenito ne može regulirati sudskim odlukama na masovnoj skali. Dakle, ako sudska praksa EU bude išla tragom mađarskih zaključaka, hrvatski primjer mogao bi tu poprilično stršati.

 

Austrijska ‘navlakuša’

 

Posebna je priča i austrijska presuda na koju su se znali pozivati hrvatski dužnici u francima. Međutim, ako se pogleda ta austrijska presuda, vidljivo je da austrijski Vrhovni sud nije utvrdio ništetnost nijedne ugovorne klauzule iz ugovora o kreditu pa tako ni ništetnost valutne klauzule u francima. U srži austrijske presude zapravo je činjenica da je kreditna posrednica praktično zavela turske imigrante navodeći ih na kompleksno ulaganje u životno osiguranje vezano uz investicijske fondove kao instrument osiguranja povrata kredita u francima koje su pak kasnije prema njezinu savjetu konvertirali u jene.

 

– Odštetna se odgovornost zasniva u tom slučaju na zloupotrebi povjerenja koje je kreditna posrednica zadobila kod klijenata, koji su bili bez rezerve uvjereni u njezinu dobronamjernost pa i prijateljstvo – objasnio nam je jedan pravni stručnjak. Dakle, taj pojedinačni slučaj ima malo ili nimalo veze s masovnim odobravanjem kredita u francima hrvatskim dužnicima.

 

Vezani članci

 

Jedan pravni stručnjak upozorio nas je i na presudu u Srbiji, na koju su se također u javnosti pozivali naši dužnici. I tu presudu treba pažljivije čitati. Naime, “sama presuda u Srbiji kaže da čovjek mora vratiti banci 72.000 CHF puta 45 dinara, koliki je bio tečaj podizanja, a banka njemu oko 150.000 dinara, koliko je otplatio s prosječnim tečajem od 65 dinara za CHF (sada je 94), tako da je razlika koju mora vratiti oko 175.000 RSD”. Dakle, duh presude u Srbiji takav je da bi velik broj hrvatskih dužnika, možda čak i većinu, doveo u nepovoljniji položaj od onog u kojem trenutačno jesu. Morali bi prodavati stanove koje su kupili na kredit po nižim cijenama od onih koje su oni platili zbog nepovoljnog stanja na tržištu nekretnina.

 

Tužbe za kredite u euru

 

Posebno su kontroverzne teze Udruge Franak o kolektivnoj tužbi uime dužnika s kreditima vezanim uz euro. Presuda suca Dobronića već je iznjedrila visoku razinu sistemskog rizika za financijski sustav u slučaju Franak, a s obzirom na to da je 400 žalbi za kredite u eurima koje je primila udruga zaista mrvica u odnosu na ukupan broj kreditima u eurima, nije teško zaključiti da sada novom kolektivnom tužbom mogu izazvati sistemski rizik epskih razmjera.

 

Presude u Mađarskoj, Austriji i Srbiji

 

U austrijskom slučaju, tvrde stručnjaci, “sud ne dopušta nikakve tužbe na plaćanje naknade štete jer je realno nastupanje štete ovisno o tome kako će se do konca otplate razvijati svi elementi na kojima je zasnovan konkretan kompleksan model financiranja”.    

 

Kad bi se srbijanska presuda primijenila u Hrvatskoj, onda bi netko tko je prije šest godina digao kredit u švicarcima za stan, prema grubim računicama, trebao vratiti 234.000 kuna. Otvara se pitanje bi li za to morao prodati stan kupljen kreditom.

 

Mađarski sud zaključio je da “zajmovi vezani uz stranu valutu nisu nelegitimni, neetični, krivi ili neodrživi kao takvi. Nepredvidiva promjena u financijskom teretu između ugovornih strana sama po sebi ne čini ugovor ništavnim...”     



23.11.2013.

 

Sabor izglasao izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, no to nije kraj

 

Pazite što potpisujete: Oprezno s bankarskim nagodbama za kredite

 

 

Autor: Jagoda Marić, Zlatko Crnčec
Objavljeno: 23. studenog 2013. 

 

Vezano

  • Teme

Švicarski franak

  • Članci

Sabor jednoglasno izmijenio 'zakon o švicarcima': od siječnja kamata 3,23 posto

Rasprava odgođena: HNB dostavio Liniću prosječnu kamatnu stopu na kredite u švicarcima

Šuker: Linić je očito odustao od dogovora s bankama

 

Ukoliko banke građane pozovu da zbog novog izračuna na osnovu zakonskih odredbi potpišu anekse ugovorima koordinator pravnog tima Udruge Franak Aleksić ih upozorava da ne potpisuju ništa više od onoga što je regulirano zakonom, a pogotovu da se ne obvezuju da će odustati od tužbi .

 

ZAGREB  Sabor je jučer jednoglasno, sa 101 glasom, izglasao izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima se bitno olakšava položaj građana koji imaju stambene kredite u švicarskim francima.

 

Za cjelokupne izmjene Zakona kojima se smanjuju kamate na kredite u švicarcima glasao je i HDZ promijenivši tako svoje mišljenje otprije dva tjedna kada su najavili da ih neće podržati, ali su jučer ipak ostali suzdržani kod glasanja o ključnoj izmjeni koja to smanjenje omogućuje.

 

Govoreći u ime HDZ-a nekadašnja ministrica financija Martina Dalić rekla je da razumije da će posljedice te izmjene biti smanjenje kamatnih stopa za dužnike koji kredite imaju u švicarskim francima. 

 

Pusić »socijalno neosjetljiva i ne razumije problematiku«

 

Udruga Franak ocijenila je jučer da je komentar potpredsjednice Vlade Vesne Pusić (»Najosjetljivi oni koji imaju kredite u švicarcima? Neš' ti najosjetljivije«) u najmanju ruku, neprimjeren i neumjesan, posebno jer dolazi od članice Vlade čiji je primarni zadatak poštovati temeljno ustavno opredjeljenje Hrvatske kao socijalne države u kojoj je socijalna pravda jedna od najviših vrednota, posebno u odnosu s građanima. 


   – Gospođa Pusić, kao potpredsjednica Vlade RH i državna dužnosnica čiju plaćaju plaćaju ti isti građani za koje konstatira da ne pripadaju u kategoriju »najosjetljivijih«, pokazala je zabrinjavajuću socijalnu neosjetljivost te nerazumijevanje temeljnog ljudskog prava na dostojanstven život koje omogućava da ni jedan građanin ne bude egzistencijalno ugrožen, poručuju iz udruge dodajući da Pusić očito sudi prema manjini te da nije dobro upoznata s problematikom korisnika kredita u švicarskim francima, posebice s činjenicom da su mnogima rate veće od mjesečnih primanja.

  

Parametri za kamate

 

– Nesporno to pozdravljamo. Donošenje Zakona Vlada opravdava socijalnom ugroženošću građana. Stoga postavljam pitanje kako će se pomoći socijalno ugroženim građanima koji imaju kredite indeksirane na euro i na kunu. Odgovor na to pitanje nismo dobili. Stoga će klub HDZ-a u odnosu na ovaj amandman ostati suzdržan, rekla je Dalić. 

 

   Ona se začudila zbog čega je bilo potrebno da se u rješavanje ovog problema uključi i Hrvatska narodna banka s obzirom da se čini da je njeno uključivanje omogućilo formuliranje rješenja. 
  

Zamjenik ministra financija Boris Lalovac rekao je da ključna izmjena Zakona propisuje da će građani koji kredite imaju u švicarskim francima plaćati fiksnu kamatu od 3,23 posto sve dok je tečaj franka 20 posto veći od onog na dan potpisivanja ugovora o kreditu.

 

Ipak, u Udruzi Franak ističu da njihov posao nije gotov te da tek sada slijedi, jer nije rješeno pitanje parametara za određivanje kamata u svim drugim kreditima, odnosno kunskim i euro kreditima.

 

Koordinator pravnog tima Udruge Franak Goran Aleksić ističe da će bankama ponuditi razgovore oko tog pitanja, jer nije prihvatljivo da oni svoju fiksnu maržu odrede tako što ugovorenu kamatu smanje za sadašnju vrijednost Euribora, koja je povijesno niska.

 

Aleksić najavljuje da će tražiti da u tim razgovorima sudjeluju i HNB i Ministarstvo financija, a ako banke ne budu spremne za razgovor postoji mogućnost kolektivne tužbe i za te kredite. U takvoj tužbi za kredite u švicarcima Udruga Franak je dobila prvostupanjsku presudu u svoju korist, na što su se banke žalile i tek se očekuje pravomoćna presuda. 

 

Lalovac: Banka može otpisati kredit za jedinu nekretninu

 

Zamjenik ministra financija Boris Lalovac kasnije je u izjavi novinarima odgovorio Martini Dalić kako Vlada namjerava pomoći ugroženim građanima koji imaju stambene kredite u eurima i kunama. 


   – Izmjenama Zakona o porezu na dobit ostavljena je mogućnost bankama da građanima, kojima je ugrožena egzistencija i kojima je to jedina nekretnina, otpišu dio ili cijeli kredit i da će im to biti porezno priznati rashodi i da neće morati na taj dio plaćati porez. Ovo će se moći i više napraviti od samog određivanja kamate za kredite u švicarskim francima što je napravljeno Zakonom o potrošačkom kreditiranju, rekao je Lalovac. 

  

Držati se zakona

 

Aleksić upozorava da jučer doneseni zakon ne smije utjecati na tu presudu, jer se ona tiče zakonskih normi koje su u Hrvatskoj vrijedile do travnja 2012. godine. U slučaju da i pravomoćna presuda bude identična prvostupanjskoj to bi značilo da sve banke moraju ponovno obračunati u svakom pojedinačnom slučaju koliko je kredita ostalo neotplaćeno i to na način da početni iznos umanje za otplaćeno, ali tako da obračun naprave na osnovu ugovorene kamate i početnog tečaja švicarca.

 

Ukoliko banke građane pozovu da zbog novog izračuna na osnovu zakonskih odredbi potpišu anekse ugovorima Aleksić ih upozorava da ne potpisuju ništa više od onoga što je regulirano zakonom, a pogotovu da se ne obvezuju da će odustati od tužbi. 

 

 

   – Promjene se moraju dogoditi zbog zakona, nije to nikakva nagodba banka i korisnika kredita, naglašava Aleksić. Na pitanje što bi se dogodilo u slučaju da se potvrdi u potpunosti prvostupanjska presuda, Aleksić odgovara da će se korisnici kredita imati puno pravo pozvati na nju i tražiti od banke da po njoj postupi. U slučaju da to ne učini svatko od njih može tužiti banku i tražiti da se presuda po kolektivnoj tužbi provede i u njegovom slučaju.

 

 

20.11.2013.

LINIĆ POSTIGAO DOGOVOR S BANKAMA

KREDITI U CHF

 


MINISTARSTVO financija i banke postigle su dogovor oko izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju i načina na koji će se smanjivati kamata na stambene kredite u švicarcima. Hrvatska udruga banka u svom je pismu Ministarstvu financija potvrdila da su nestali svi razlozi za eventualne tužbe. Dogovor dvije strane znači da će dužnici kojima je tečaja porastao za 20 posto u odnosu na vrijeme kad su podigli kredit ubuduće plaćati kamatu od 3,23 posto, javlja Novi list.



Amandman što će ga Vlada sutra usvojiti propisuje da se u slučajevima aprecijacije strane valute za 20 posto ili više, dužnicima ponovno određuje kamata i to tako što će za 30 posto biti manja od prosječne kamate uz koju su stambeni krediti odobravani u hrvatskim bankama. Hrvatska narodna banka je već izračunala da je ta prosječna ugovorena kamata bila 4,62 pa će konačna kamata koju će plaćati svi građani koji su podigli kredite u švicarcima biti 3,23 posto. Naravno, pod uvjetom da je švicarski franak porastao za 20 posto u odnosu na vrijeme kada su podigli kredit.



Nova kamatna stopa je nepromjenjiva dok god je švicarac za 20 posto veći nego što je bio kad je dužnik podigao kredit, no kad se to promijeni, odnosno kad franak 30 dana bude ispod te granice dužnik će imati šest mjeseci da se odluči želi li konvertirati svoje kredit u kune ili eure.

 

 

Udruga Franak: Ovo je kompromisno, ali prihvatljivo rješenje

 

Zagreb, 21.11.2013.

Autor:V.Š.

 

Vlada je danas u Sabor uputila izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju s usvojenim amandmanom o snižavanju kamatnih stopa za stambene kredite u švicarcima. Udruga Franak smatra to prihvatljivim rješenjem.

 

Amandman na izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojim se za stambene kredite u švicarskim francima predlaže sniženje kamatne stope na 3,23 posto, u Udruzi Franak ocjenjuju kao kompromisno rješenje koje nije najbolje moguće, ali je prihvatljivo.



'To je kompromisno rješenje koje nije najbolje moguće, ali kao kompromisno je prihvatljivo', komentirao je danas za Hinu koordinator pravnog tima Udruge Franak Goran Aleksić.



Vlada je s današnje sjednice u Sabor uputila amandman na konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojim se za stambene kredite u švicarskim francima predlaže snižena kamatna stopa od 3,23 posto, koja bi se počela primjenjivati od početka 2014. godine.

 

>>Od siječnja padaju kamate na švicarce!



Temelj za određivanje tako snižene kamatne stope bio je izračun Hrvatske narodne banke (HNB), prema kojem prosječna ponedirana kamatna stopa u 13-godišnjem razdoblju na stambene kredite vezane uz švicarski franak iznosi 4,62 posto.



Na tu će se kamatu, prema predloženom amandmanu, primijenjivati 30 postotni diskont, što znači da bi kamata bila umanjena na 3,23 posto. Takvi uvjeti vrijedili bi za sve kredite vezane uz stranu valutu tijekom razdoblja u kojem je ta valuta aprecirala više od 20 posto u odnosu na tečaj na dan sklapanja ugovora.



Prema ranije objavljenim podacima HNB-a, trenutno je aktivno oko 55.800 stambenih kredita u švicarskim francima ili s valutnom klauzulom u 'švicarcima'.



Izračuni Udruge Franak koje je iznio Aleksić, pokazuju da bi se primjenom ovakvog rješenja, korisniku stambenog kredita u švicarskim francima koji je kredit podigao 2005. na 20 godina anuitet trebao smanjiti za približno 11 posto. Ukoliko je kredit podignut iste godine na razdoblje otplate od 30 godina anuitet bi trebao biti niži za oko 18 posto.



Korisnici koji su kredit digli 2007. godine na 20 godina trebali bi pak imati približno 13 posto manju ratu, a oni koji su te godine digli stambeni kredit na 30 godina mogu očekivati čak i za oko 24 posto manji anuitet, kazao je Aleksić.



Ipak, ističe Aleksić, 'misija' Udruge Franak ovime ne završava, jer u ovom rješenju ostaje nedostatak regulative za sve ostale kredita u kojima kamate nisu određene na zakonit način.



'Problem su naknade, jer neće biti moguće uskladiti način obračuna kamate dužnicima koji nisu način dogovorili prije. Banke će nuditi svoje samovoljne uvjete, neće biti u mogućnosti da se ispregovara na pravilan način jer je ugovor već potpisan i tu će nastati problem. Znači, naša misija nije gotova, mi ćemo morati i dalje nastojati pokušati pregovarati s Hrvatskom udrugom banaka (HUB) i pokušati te probleme riješiti u budućnosti na kvalitetniji način', izjavio je Aleksić.



Pritom dodaje da se komunikacija Udruge s bankama i Ministarstvom financija vodila oko Zakona o potrošačkom kreditiranju, 'što je završilo kako je završilo'.



'Sada treba nastojati riješiti ovo što nije riješeno, gdje piše da se parametri moraju uskladiti, međutim usklađivanje je nemoguće ako se to ne dogovori unaprijed između banaka, države i građana', zaključio je Aleksić.  (Hina)

 



16.10.2013.

 

JUTARNJI OTKRIVA

PRAVA ISTINA O ŠVICARCIMA

 

Dio dužnika zbog Linićeva zakona

morat će plaćati čak veće rate

                  

Autor: Marina Klepo

Objavljeno: 16.10.2013.

 

 Guverner HNB-a Boris Vujčić razotkrio je greške u Linićevom zakonu.

 

 

Pokušaj ministra financija da riješi problem dužnika u švicarskim francima i obuzda “neodgovorne banke” ulazi u vrlo neizvjesnu završnicu. Uoči drugog saborskog čitanja prijedloga Zakona o potrošačkom kreditiranju oglasile su Hrvatska narodna banka i Hrvatska udruga banaka te iznijele vrlo ozbiljne primjedbe, koje, prije svega, dovode u pitanje njegovu primjenu.

 

 

VEZANE VIJESTI

 

 

Ako se zamjerke HUB-a i mogu smatrati pristranima, s obzirom na to da ih primjena Zakona godišnje košta oko 760 milijuna kuna, mišljenje centralne banke ipak bi trebalo zabrinuti Ministarstvo financija, koje je izradilo nova pravila. Ono bi se moglo svesti na poruku da su nepravedna jer će korist od njih imati samo dio dužnika, oni koji su kredit uzeli 2007. i 2008. godine, te da je sporan rok njihova trajanja.

 

Negativan učinak

 

Tako bi nova pravila (vraćanje promjenjive kamate i fiksne marže na početak) jedan mjesec mogla vrijediti, a već drugi ne. Osim toga, kako je granica za primjenu pravila klizanje tečaja od 20 posto, oni koji trenutačno stoje na 19,99 posto, primjerice, njima ne bi bili obuhvaćeni. Za one koji su uzeli kredit koji dan prije ili kasnije pa se uklapaju u okvir od 20 posto, pravila već vrijede.

 

Tako postavljena pravila ne čine se samo nepravednima nego i tehnički teško provedivima. HNB usto upozorava da bi izmjene Zakona mogle imati “višegodišnji negativan učinak na prihode banaka”, na odobrovanje novih kredita, kao i na njihovu otpornost na šokove iz okruženja.

 

Radikalne izmjene

 

Prvu izmjenu Zakona pokrenuo je prije godinu dana upravo HNB, koji je pokušao definirati promjenjivost kamatne stope. Ministar Linić nije bio zadovoljan načinom na koji su banke interpretirale novu definiciju, pa je početkom godine krenuo u nove, radikale izmjene. Pregovori s HNB-om bili su intenzivni, ali sudeći prema konačnom prijedlogu Zakona, ne osobito uspješni. Čelnici HNB-a dosad su se suzdržavali od iznošenja svojeg mišljenja o Zakonu, ali na kraju su ipak odlučili poslati poruku, makar i putem redovne kvartalne publikacije.

 

Što za vas zapravo znači novi Zakon o potrošačkom kreditiranju

 

1. kamata

 

Ministarstvo financija:

• Želi se definirati promjenjiva kamatna stopa. Ona se sastoji od referentne kamatne stope (Euribor, Libor, NRS ili prosječna kamatna stopa na depozite), koja je na tržištu i mijenja se, te od fiksne marže banaka, koja se ne smije mijenjati tijekom otplate kredita.

 

HNB:

• Analiza pokazuje da se izbor referentne kamatne stope u slučaju prije odobrenih kredita u švicarskim francima svodi na uporabu Libora. Međutim, problem je u tome što se njegovo kretanje na svjetskom tržištu ne podudara s domaćim financijskim uvjetima.

• Što bi značila primjena Libora kao referentne kamatne stope? Ovisi o tome u kojem je trenutku netko uzeo kredit u švicarskim francima. Naime, 2003. i 2004. Libor se kretao oko jedan posto; u vrijeme krize 2007. i 2008. premašio je 5%, a posljednjih je godina ponovno ispod 1%.

• Ako bi se referenta kamatna stopa i marža morale vratiti na početak, kako kaže prijedlog Zakona, dužnicima koji su kredit uzeli 2007. i 2008. godine kamatne stope smanjile bi se na jedan posto jer je u tom razdoblju libor bio iznad pet posto, a danas je ispod jedan posto.

• Ostalim dužnicima kamate bi se neznanto smanjile - ostale bi u rasponu od 4 i 5 posto ili čak iznad njega. Ako je netko uzeo kredit u trenutku kada je Libor bio oko jedan posto, vraćanje na početak ne znači mu mnogo. Danas mu je kamatna stopa niža nego kada je digao kredit 2003. ili 2004. To znači da bi neki mogli imati i veće rate nego sada!

 

2. tečaj

 

Ministarstvo financija:

• Po prijedlogu Zako-na, ako je tečaj strane valute aprecirao više od 20 posto, (promjenjiva) kamata i fiksna marža ne smiju biti više od početnih.

HNB:

• Što bi značila pri-mjena te odredbe u praksi? Ako bi franak postupno slabio prema kuni, primjena bi se razlikovala od dužnika do dužnika.

• Uz sadašnji tečaj, Zakon ne bi zahvatio kredite sa samog početka 2003., nego one uzete sredinom te godine. Tečajne razlike pritom su minimalne.

• Zbog uobičajenih fluktuacija tečaja dužnici bi se mogli naći u situaciji da se u jednom mjesecu na njih primjenjuju novi uvjeti otplate kredia, a već u sljedećem mjesecu ne.

 

 


 

 

15.10.2013.

KAKO POMOĆI DUŽNICIMA

Udruga Franak uz Linića, bankari: To je rulet!

 

 

Linićevo rješenje problema dužnika u švicarskim francima, u isti su dan oštro kritizirali HUB i HNB. Dok je HNB zabrinut za štete koje će pretrpjeti bankovni sustav u HUB-u smatraju da je prijedlog potpuno neprihvatljiv. Udruga Franak s druge strane smatra da je rješenje ministarstva financija relativno pravedno

 

Autor: O. I. N.

Datum objave:
15.10.2013 13:18

 

VEZANE VIJESTI:

 

 

HUB-ov analitičar Željko Ivanković tvrdi da je riječ o svojevrsnom ruletu za dužnike, dok član Udruge Franak Goran Aleksić pozdravlja rješenje Ministarstva financija smatrajući da je ono relativno pravedno, i komentira kako je HNB opet stao na stranu banaka.



Predložene izmjene Zakon o potrošačkom kreditiranju koštat će banke više od 700 milijuna kuna, što će negativno utjecati na potencijal bankarskog sustava da odobrava nove kredite, a predstavljeni Linićev model nije dobar ni za dužnike, jer ih diskriminira, pa će nekima kamata pasti na samo 1 posto, dok će drugima ostati 5, priopćili su jučer iz HNB-a. 



'HNB je od ranije svrstan na stranu banaka. To se vidi i po tome što suprotno Zakonu o obveznim odnosima na svojim web stranicama imaju tumačenje prema kojemu je samovoljna promjena kamatnih stopa od strane banaka dozvoljena. Novim su priopćenjem sada prešli svaku granicu!,' komentirao je Goran Aleksić iz Udruge Franak HNB-ovu reakciju. 



Na pitanje hoće li ministar Linić popustiti zahtjevima bankara, ovako odgovara: 'Pitanje je koliko je spreman ostati dosljedan sebi. I Linić i ljudi u Ministarstvu financija shvatili su da banke krše zakon i da potrošače treba zaštititi,' kazao je.

 


U Udruzi Franak izračunali su da će, prihvate li izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, kamate dužnicima u švicarcima iznositi 'između 1,5 posto i 4 posto, u prosjeku 3 posto'. Za prigovor bankara o nepravičnom tretiranju dužnika, Aleksić kaže da je Linićev model 'relativno pravedan'. 



'Dužnici koji su ranije dizali kredite, za isti isplaćeni iznos kuna zaduženi su za manji iznos franaka, pa će oni sada imati manji pad kamata nego dužnici koji su kasnije dizali kredite. To je relativno pravedno, a apsolutnu pravednost nemoguće je postići. Važno je da se isti kriterij primjenjuje na sve dužnike u jednoj valuti', komentirao je.



Željko Ivanković, direktor za analize, istraživanja i komunikacije u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB), koja je jučer objavila čak osam razloga da se prijedlog zakonskih izmjena odbaci, tvrdi da je ovaj model 'pravedan' poput igranja ruleta.



'Rješenje Ministarstva financija, osim što je upitne ustavnosti, predstavlja rulet za dužnike, neujednačeno je i diskriminira, jer bi – prema analizi HNB-a - nekima kamata mogla pasti na oko 1 posto, a drugima biti i iznad 5 posto. Libor ne može biti referentna stopa za rješavanje problema, jer je bilo perioda u kojima je libor rastao, a kamata, zbog konkurencije među bankama na našem tržištu, padala. Na taj problem ukazuje HNB. S ovim Linićevim rješenjem nitko od dužnika još ne zna koliko bi na kraju iznosila kamata', komentirao je Ivanković Tportalu.


Na pitanje kako bi HUB riješio problem dužnicima u francima, Ivanković kaže: 'Treba naći racionalno rješenje za probleme dužnika u francima. Svojedobno je iz bankovnih krugova išla ideja da se kamate na valutu koja je aprecirala 20 posto uprosječe i umanje za 20 posto. Najvažnije je da je to rješenje izračunljivo i ne izaziva neizvjesnost, nije diskriminatorno'. Upozorava da ono otvara mogućnost niza sudskih sporova.



A HUB-ovo rješenje ovako su komentirali u Udruzi Franak: 'Njihov prijedlog nije u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima niti je pravičan, on se temelji na zadržavanju ekstra profita, a ne na samaritanskoj čovjekoljubivosti'. 

 

 

 

 

14.10.2013.

APEL BANKARA

HUB: Zakon o potrošačkom kreditiranju je protuustavan

 

 

Izvršni odbor Hrvatske udruge banaka (HUB) apelirao je danas da se odbaci konačni prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, a zbog, kako navode, ozbiljnih manjkavosti i stoga što je protivan načelima i odredbama Ustava.

 

Autor: tportal.hr/Hina
 

Datum objave:
14.10.2013 18:15

 

'Prihvaćanje ovako formuliranog prijedloga dovelo bi do daljnje eskalacije pravne nesigurnosti, kršenjem načela zabrane retroaktivnosti i ignoriranjem obveze poštivanja sklopljenih ugovora', navodi se u priopćenju sa sjednice Izvršnog odbora HUB-a.



U HUB-u navode osam razloga zbog kojih apeliraju da se zakon odbaci. Smatraju da konačni prijedlog zakona ne poštuje ustavno načelo trodiobe vlasti, da se prijedlogom 'de facto' devalvira Zakon o obaveznim odnosima i postojeći Zakon o potrošačkom kreditiranju, da se bez ustavnopravnog opravdanja retroaktivno intervenira u sklopljene ugovore.
 


Uz poziv da se predloženi zakon odbaci iz HUB-a navode da konačni prijedlog zakona bez ustavnopravnog opravdanja ograničava poduzetničku slobodu, a smatraju i da je višestruko diskriminatoran, odnosno, da stavlja u nejednak položaj štediše (kreditore) i dužnike.



Također, konačnim se prijedlogom diskriminira ne samo zajmoprimce u jednoj valuti u odnosu na one u drugim valutama, nego se stavlja u nejednak položaj i dužnike u istoj valuti, ovisno o slučajnim okolnostima u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu, navode iz HUB-a u kojem zamjeraju i što se teret neprovedivosti pod prijetnjom prekršajnih sankcija stavlja samo jednoj ugovornoj strani, kreditoru, što također smatraju neustavnim.



Ograničavanje kamatnih stopa suprotno je praksi EU i preporukama Europske komisije te vodi do nestanka određenih kreditnih proizvoda i posljedično - dio populacije potiskuje na sivo tržište, osma je primjedba HUB-a.

 

VEZANE VIJESTI:

 

 

 

Iz HUB-a naglašavaju i da se u Obrazloženju prijedloga izmjena Zakona spominje potreba zaštite najugroženije skupine građana, ali se pri tome ne navodi analiza na temelju koje se takva nakana može utemeljiti, niti pokazuje da predložene izmjene tu svrhu mogu postići.



Prema podacima hrvatskih kreditnih institucija postoje ogromne razlike u strukturi osoba zaduženih u valuti na koju bi se ovakav prijedlog odnosio (švicarskim francima) i onih koji doista jesu socijalno ugroženi.
 


Mnogi dužnici u 'švicarcima' su kupovali apartmane za iznajmljivanje, ili luksuzne nekretnine za stanovanje i ni u kojem slučaju se ne mogu smatrati socijalno ugroženima, smatraju u HUB-u.



Stoga, kako ističu, predložena masivna prinudna redistribucija financijske imovine u korist jedne skupine građana, manjine korisnika kredita, koja se zadužila u francima, a ne u kuni ili euru, ne samo što je protuustavna i diskriminatorna, nego ne može biti općenito opravdana ni u kontekstu vođenja socijalne politike.



Izvršni odbor HUB-a svoje će detaljne primjedbe na konačni prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju dostaviti nadležnim institucijama, navodi se u priopćenju.



Iz HUB-a podsjećaju da su od početka rada na ovim izmjenama sudjelovali u stručnoj raspravi i pokušavali argumentirano predlagati rješenja koja ne bi diskriminirala niti jednog dužnika te su i dalje otvoreni za raspravu o dodatnim izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju.

 

 

 



Rezultat konverzije "švicaraca" donijet će samo 8% manju mjesečnu ratu

HRVATSKA3.9.2015. 14:38Poslovni.hr

Prosječna cijena eurskih stambenih kredita bila je u zadnjih desetak godina između 5,5 i 6,4 posto, dok su franci uvijek bili jeftiniji, osim 2011. godine

.

 

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Simulacije pokazuju da će operacija konverzije švicaraca u eurske kredite stajati oko 13 milijardi kuna, a rezultat će biti samo 8 posto manje mjesečne rate kredita otkriva Večernji list. Banke će na konverziji izgubiti oko 6 milijardi kuna imovine, središnja banka ostat će bez 800 milijuna eura deviznih rezervi, a proračun bez milijardu kuna poreza na dobit! Ipak, dužnici će proći lošije od očekivanja jer će većinu onoga što dobiju na brisanju glavnice izgubiti na rastu kamatne stope. K tome, problemi ljudi koji ne mogu vraćati kredite ostaju.

Prosječna cijena eurskih stambenih kredita bila je u zadnjih desetak godina između 5,5 i 6,4 posto, dok su franci uvijek bili jeftiniji, osim 2011. godine. Od početka 2014. godine kamate na švicarce su 3,2 posto, što je 2,6 postotnih bodova niže nego za prosječne eurske kredite. Simulacije tako pokazuju da bi preračunavanje kredita u eurske prema početnom tečaju smanjilo vrijednost glavnice za četvrtinu, ali bi istovremeno moglo dići ukupni trošak kamata za petinu. Udruga Franak objeručke je prihvatila ponudu Vlade jer bi konverzija ipak donijela mirniji san dužnika, no financijska vrijednost cijele operacije mogla bi dosegnuti oko 13 milijardi kuna, što je polovica vrijednosti svih kredita u francima.

 

Cijeli članak pročitajte ovdje.

 


PUTOVANJA

PUTOVANJA

Ravena - Riminni -

San Marino - Ferrara

 

izlet - 3 dana

06.-08. listopada 2018.

 


PRIJAVE najkasnije do 14.09.2018.

UPLATE najkasnije do 21.09.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

na snazi od 28. svibnja 2018. godine

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/privola%20suglasnost%20za%20objavu%20osobnih%20podataka-54714


ŠETNJE Gradom Zagrebom

ŠETNJE Gradom Zagrebom

Klovićevi dvori

IZLOŽBA

 

"Katarina Velika- Carica svih Rusa"

12.04.-29.07.2018.

uto-ned - 11:00 - 19:00 sati

 


PRIJAVE U TIJEKU !

najkasnije do 26.02.2018.

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434

KAZALIŠTE

KAZALIŠTE

KAZALIŠTE

 

GK Komedija

"AIDA"

 

12. lipanj 2018. u 19,30 sati

 


više na :

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434


kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

"JALTA- JALTA"

22.02.2018., četvrtak


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

UMAG

06.-10. lipnja 2018.

 


PRIJAVE U TIJEKU !!!

najkasnije do 01.05.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

50 kn

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI u ljetni semestar 2018.

U TIJEKU !


 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb 

i članovi njihove uže obitelji: 1.290,00 kn

 


 

više na linku:


"KRAPINSKE TOPLICE"

"KRAPINSKE TOPLICE"
 
"KRAPINSKE TOPLICE
Hotel KRAS
"AQUAE VIVAE"
 
 
PONUDA za 2018.
 
više na linku:
 

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "Prima Pharme"

Rebro

 

15 % popusta

na dio asortimana ljekarne

osim ljekova na recept

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/ljekarna%20rebro-39510


BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća