KOMORE_ vijesti


Magistri MLD ne mogu odraditi staž_25.10.2017.
Magistri MLD ne mogu odraditi staž_25.10.2017.


Magistri MLD i pripravnički staž_25.10.2017.
Magistri MLD i pripravnički staž_25.10.2017.


Miran Cvitković dr.med. o opasnostima samoliječenja i „doktoru Googleu“

Komentirajući podatke po kojima više od 60 posto pacijenata na internetu traži podatke o svom zdravstvenom stanju, član IO Hrvatske liječničke komore i voditelj ureda Komore za medicinsko pravo Miran Cvitković dr. med. potvrdio je u razgovoru za Večernji list da je problem takozvanog “doktora Googlea” sve prisutniji u hrvatskom javnozdravstvenom sustavu i da neizbježno utječe na rad liječnika i njihov odnos s pacijentima.

Internet je odličan alat i pohvalno je da pacijenti žele biti informirani o svom zdravlju, ali problem se javlja kada niz neprovjerenih i netočnih informacija na internetu počne utjecati na pacijentov stav prema liječenju. 

 

Iskustva liječnika pokazuju da je danas, primjerice, moderno da ljudi, čim imaju temperaturu, traže recept za antibiotik jer su na internetu pročitali da on liječi sve. Čuli su tamo i za cijeli niz pretraga pa, kad ih boli glava, obavezno traže magnetsku rezonanciju, a ako im se vrti, color doppler, odnosno slikanje krvnih žila glave i vrata.

Za svaki jači udarac ili istezanje ligamenta traže rendgen, a rado bi „poslikali“ i pluća ako ih muči kašalj. Krv bi pak vadili uvijek i za sve, a provjera kolesterola posebno je na tapetu. Nedavno je hit postala i štitnjača jer na internetu, naime, piše da može biti kriva i za nesanicu i za nervozu i za znojenje.

Od pretjerivanja do ignoriranja – zbilja ne znam s čime bih to usporedio, naveo je, ističući da na internetu postoje upute i kako proizvesti vlastitu nuklearnu bombu, no to ne znači da to treba raditi. Mogu ljudi probati sami napraviti i jedrilicu od 10 metara, možda će netko u tome i uspjeti, ali to je u globalu posao stručnjaka, inženjera koji su se za to školovali. Svi shvaćaju da to nije lako i uopće ne znam kada su ljudi zaključili da je jednostavno samoliječiti se. To može biti iznimno opasno za pacijenta.

Ističe i kako zdravstvenim djelatnicima najveći problem predstavlja kada pacijent dođe s idejom što mu je i što želi, a pritom nije nimalo otvoren za suradnju. Onda se javljaju dva scenarija. U prvom pacijent inzistira dok od liječnika ne dobije što želi pri čemu ponekad dolazi i do verbalnog sukoba, a u drugome selektivno primi njegove informacije te provodi terapiju na svoju ruku. Godine i godine studiranja te kasnije rada s pacijentima stoje iza uspješnog otkrivanja i liječenja bolesti i to jedna (internetska) aplikacija jednostavno ne može zamijeniti.

Važno je poznavati pacijenta i moći predvidjeti kako će reagirati na lijek jer liječenje nije samo matematička formula, račun koji uvijek daje isti rezultat bez obzira na to koliko se puta računa, ističe dr. Cvitković koji smatra da je internet plodno tlo za razvijanje raznih teorija zavjera koje onda još više produbljuju nepovjerenje između liječnika i pacijenta.

Neka ljudi vjeruju u što žele, to je njihovo pravo i nitko neće umrijeti ako misli da je Zemlja ravna ploča ili da čovjek nikada nije bio na Mjesecu.

No netko uistinu može umrijeti ako prestane ići liječniku te se počne samoliječiti, odnosno ako “doktor Google” postane jedini kojeg posjećuje kada je bolestan, poručio je.

Čitavi članak može se pročitati ovdje.


Hrvatska komora zdravstvenih radnika pristupila KoKoZ-u

26.01.2018.

Koordinaciji komora u zdravstvu (KoKoZ) od danas se pridružila i Hrvatska komora zdravstvenih radnika (HKZR). Osnivačku deklaraciju potpisale su predsjednica HKZR-a Saša Radić i dopredsjednici Helena Medvedec i Bruno Cvetković u pratnji Danijela Brkića, zamjenika voditelja Strukovnog razreda za djelatnost sanitarnog inženjerstva i Damira Ciprića, zamjenika voditeljice Strukovnog razreda za zdravstvenu radiološko tehnološku djelatnost.

KoKoZ je, inače, inicijativa Hrvatske liječničke komore čiji je cilj razmjena iskustava, provođenje zajedničke edukacije članova, suradnja u provedbi stručnih nadzora kao i u konkretnim područjima zaštite interesa i ugleda članova, organizacija zajedničkih skupova te podnošenje zajedničkih prijedloga i zahtjeva koji se odnose na zdravstvene djelatnosti, zdravstvene profesije i zdravstveni sustav u cjelini.   

Predstavnike HKZR-a u Središnjem uredu Liječničke komore dočekali su predsjednik dr. sc. Trpimir Goluža, mr. sc. Ante Klarić, voditelj Službe stručno-medicinskih, pravnih i međunarodnih poslova Komore, voditelj ureda za medicinsko pravo dr. Miran Cvitković i Ivan Raguž, dr. med, predsjednik Povjerenstva za međunarodnu suradnju.

Predstavnici Komora pritom su već razgovarali o zajedničkim interesima i planovima djelovanja KoKoZ-a za boljitak svih liječnika i zdravstvenih radnika u Hrvatskoj. 

KoKoZ tako sada okuplja ukupno 6 zdravstvenih komora - Hrvatsku liječničku komoru (HLK), Hrvatsku komoru dentalne medicine (HKDM), Hrvatsku ljekarničku komoru (HLJK),  Hrvatsku komoru fizioterapeuta (HKF), Hrvatsku komoru medicinskih biokemičara (HKMB) te HKZR.

 


Zbog neusklađenih koeficijenata plaće mjesečno 1500 kn manje

Medicinske sestre s visokim obrazovanjem i dalje dobivaju plaću kao prvostupnice, a muči ih i zabrana zapošljavanja

 

30. LISTOPADA 2017.

AUTOR: Ivica Beti

 

– Diplomirane medicinske sestre i magistre sestrinstva ne osjećaju na plaćama to što su završile sedmi stupanj obrazovanja. Time mjesečno ostaju bez 1000 do 1500 kuna, a to je i jedan od razloga zašto sestre odlaze raditi u inozemstvo – kaže predsjednica Nacionalnog saveza sestrinstvaSlavica Berić, koja je na 16. stručnom skupu operacijskih sestara Hrvatske, održanom u Varaždinu, upozorila na neusklađenost koeficijenata za obračun plaća sestara s visokim obrazovanjem.

 

One, naime, i dalje dobivaju plaću kao prvostupnice.

 

- Na državnoj razini trebalo bi donijeti uredbu o plaćama. Naše obrazovanje ide do sedmog stupnja, imamo među nama i doktorande znanosti i trebamo biti prepoznati u sustavu. Osim financijske, to bi bila i moralna satisfakcija – napominje S. Berić. Obrazovanje, nerazumijevanje sestrinstva kao samostalne profesije, neusklađenost s potrebama za zdravstvenom njegom i nepovoljni uvjeti rada glavni su razlozi nezadovoljstva medicinskih sestara o kojima će predstavnici Hrvatske komore medicinskih sestara govoriti na tematskoj sjednici saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, najvjerojatnije za desetak dana.

 

– Problem je i zabrana zapošljavanja koja ljude čini nezadovoljnima – ističe S. Berić. U Hrvatskoj radi oko 35.600 medicinskih sestara i tehničara, a visoku stručnu spremu ima ih oko tisuću. Prema nekim procjenama, u zdravstvenim ustanovama nedostaje oko 12.000 medicinskih sestara. Samo u KBC-u Zagreb, primjerice, nedostaje ih između 600 i 700. Tema skupa u Varaždinu, na kojem se okupilo oko 150 sudionika, bile su nove tehnologije u operacijskoj sali. Za operacijske sestre dodatan je problem što ne postoji formalno obrazovanje. – Uči se uz rad u operacijskoj sali i prenošenjem znanja i iskustava starijih kolegica. Kirurg i sestra su tim o kojem ovisi tijek operacije – kaže Maja Buhin, glavna sestra centralnog operacijskog bloka sa sterilizacijom Opće bolnice Varaždin.


 

Stipendiranjem studenata medicine strane klinike regrutiraju buduće hrvatske liječnike

19.12.2017.

U razgovoru za Večernji list prvi dopredsjednik HLK-a dr.sc. Krešimir Luetić osvrnuo se na situaciju u kojoj strane klinike stipendiraju hrvatske studente medicine koji će, po završetku studija, svoju profesionalnu karijeru ostvariti u inozemstvu. „Hrvatska time ostaje bez mladih liječnika, kojih već sada nedostaje“, poručuje dr. Krešimir Luetić.

·                                  

Riječki i osječki Medicinski fakultet sklopili su ugovor s AMEOSgrupacijom inozemnih klinika koja studentima medicine nizom pogodnosti olakšava izobrazbu, a onda i omogućuje specijalizaciju i posao u nekoj od bolnica u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj, prenosi Večernji.

 

Stipendija uključuje 282 eura mjesečno tijekom četiri godine, dva mjeseca prakse godišnje uz plaćen put i smještaj, redovno praćen i vrednovan rad stipendista. Uvjet je poznavanje osnova njemačkog jezika i spremnost na njegovo daljnje učenje. Spomenuti uvjeti rada zasad su privukli 90 studenata.

 

Što to znači za hrvatski zdravstveni sustav?


Hrvatskoj već sada nedostaje liječnika, a u sljedećih deset godina najmanje 4.000 iskusnih liječnika otići će u mirovinu.

 

„Rani headhunting ili stipendiranje hrvatskih studenata od strane inozemnih poslodavaca kojim se olakšava odlazak mladih liječnika iz naše zemlje nije dobro za budućnost hrvatskog zdravstvenog sustava u kontekstu njegove održivosti i dostupnosti“, istaknuo je dr. Krešimir Luetić, prvi dopredsjednik Hrvatske liječničke komore te istaknuo kako „nositelji zdravstvenih politika trebaju jasan plan kako buduće mlade doktore uvoditi u sustav i učiniti ga održivim, umjesto pasivnog promatranja ovakvog regrutiranja.“

 

Dr. Luetić je pojasnio kako „inozemni headhunteri ovakvim sustavom stipendiranja i uvažavanja interesa mladih liječnika pokazuju te de facto implentiraju stimulacijski model u upravljanju ljudskim potencijalima. Ne čudi stoga da se sve više studenata medicine odlučuje na ovakav vid suradnje sa stranim tvrtkama“, zaključuje dr. Luetić.

 

Bilo bi poželjno da ovakav pozitivan model iskoriste hrvatske opće i kliničke bolnice ili jedinice lokalne uprave te na taj način studente medicine stimuliraju za budući rad u određenoj ustanovi, gradu ili županiji. „Žalosno je da nam strani headhunteri moraju otvarati oči i zorno pokazati koliko je nužna promjena načina razmišljanja kod naših obnašatelja odgovornih funkcija, poglavito ravnatelja zdravstvenih ustanova, gradonačelnika i župana“, ističe dopredsjednik Komore te dodaje kako bi hrvatski medicinski fakulteti koji sklapaju partnerske ugovorne odnose s potencijalnim budućim inozemnim poslodavcima za svoje studente prije toga trebali sagledati širu sliku te kod donošenja takvih odluka razmisliti kakve one imaju reperkusije za budućnost hrvatskog zdravstvenog sustava.

„Nadam se da će riječki i osječki fakulteti ponovno razmotriti svoj stav vezan uz ovakve ugovore“, zaključuje je dr. Krešimir Luetić.

 

Intervju s dr.sc. Krešimirom Luetićem, objavljen u Večernjem listu, možete pročitati OVDJE.
Osvrt novinarke Večernjeg lista - kolumna Romane Kovačević Barišić.

 


DRŽAVA IM PLATILA STUDIJ, A SADA IM NE DA LICENCE ZA POSAO! 

'Osjećam se jadno, necijenjeno, namagarčeno, tržište nas traži, a za nas nema budućnosti'

AUTOR: Mirela Lilek

 OBJAVLJENO: 24.10.2017.

Novi slučaj generacije studenata upisane na zahtjevan studij iz zdravstva pokazuje svu apsurdnost regulativnog sustava. Diploma u Hrvatskoj priznatog diplomskog sveučilišnog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike netom završenim mladim stručnjacima u ovome trenutku ne znači ništa.

Mladi s diplomom oglasili su se u očaju jer su potrošili pet godina studiranja na javnom Medicinskom fakultetu u Osijeku, a sada nemaju mogućnost doći do licence bez koje se ne mogu zaposliti. Problem je, uvjerili su se, u birokraciji. Njihov preddiplomski studij (dvogodišnji, od uvođenja bolonje trogodišnji) postoji od 1962., a tek odnedavno u Osijeku i Rijeci pokrenut je diplomski sveučilišni studij kao dvogodišnja nadogradnja.

Regulacija statusa

Prva generacija na diplomski studij upisana je u akademskoj godini 2013./14., a studij je završila u kraćem roku nego što je nadležnim institucijama potrebno da reguliraju status diplome na tržištu. Magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike, s najvišim mogućim akademskim stupnjem u struci, još nisu izrijekom navedeni u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu. Riječ je o stručnjacima, tvrde upućeni, koji su kompetentni zaokružiti čitav tehnološki proces u laboratoriju, zbog čega bi ih liječnici rado vidjeli u svojim timovima.

- Osjećam se jadno, necijenjeno, namagarčeno, idiotski. Naš diplomski studij je odobren, prošao je reakreditaciju, tržište nas treba, ali država koja je mnogima od nas platila čitav studij, očito ne mari. U ovome trenutku za nas nekoliko stotina u Hrvatskoj nema radnog mjesta, nema budućnosti - priča 25-godišnja magistrica iz Osijeka (podaci poznati redakciji) koja sa skupinom kolega posljednjih tjedana kuca na sva moguća vrata.

Pisali su i žalili se relevantnim institucijama: Ministarstvu zdravstva, Ministarstvu obrazovanja, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Hrvatskoj komori zdravstvenih radnika. U Komori navode da u ovoj djelatnosti najvišu razinu obrazovanja stječu upravo magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji izrijekom još nisu navedeni u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu jer je zakon donesen prije šest godina - u vrijeme kada ove razine obrazovanja nije bilo. Traže hitan sastanak s ravnateljem Zavoda za zapošljavanje.

Izmjena zakona

U Zavodu za zapošljavanje studentima su 19. listopada odgovorili da nisu nadležni za zakonsku regulativu vezanu uz pojedino zanimanje, uvjete stažiranja i odrađivanje stručnih ispita i uputili ih u Ministarstvo zdravstva.

Uprava za visoko obrazovanje Ministarstva obrazovanja izrazila je 9. listopada žaljenje zbog problema, objasnila zašto ne može djelovati te ih uputila Ministarstvu zdravstva.

U Ministarstvo zdravstva - koje su u lipnju direktno pitali zašto im je omogućeno upisivanje na studij, a kao završenim magistrima nije moguće zapošljavanje, odgovor dobivaju od ministra Milana Kujundžića 30. lipnja. U njemu stoji da je Zakon o djelatnostima u zdravstvu propisao temeljnu obrazovnu razinu kao stručni preddiplomski studij.

“Štoviše, stručni preddiplomski studij nema mogućnost nastavljanja studija kojim se stječe naziv magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike”, stoji u odgovoru ministra, koji očito ne priznaje da postoji i nadogradnja studija na diplomskoj razini, no napominje “da će prilikom sljedeće izmjene Zakona o djelatnostima u zdravstvu razmotriti njihovu obrazovnu razinu”. Ne navodi kada.

Bačen novac

Nitko, dakle, ne rješava problem sa zapošljavanjem stručnjaka s najvišom razinom diplome u svojoj struci.

- Paradoks leži u tome da je ovaj stupanj obrazovanja omogućilo Ministarstvo znanosti i plaćalo studij studentima koji sada nisu zaposleni. Drugim riječima, Ministarstvo je bacilo novac - zaključuju studenti.

Rezultat je da im nakon završetka diplomskog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike Hrvatski zavod za zapošljavanje nije odobrio stručno osposobljavanje. U ovome trenutku, naime, u Hrvatskoj ne postoji natječaj za navedene magistre, a na temelju prethodne prvostupničke diplome ne mogu pristupiti stručnom osposobljavanju u trajanju od godine dana. Bez osposobljavanja ne mogu dobiti licencu za rad.

- Budući da natječaj za magistre ne postoji, prijavila sam se na natječaje za prvostupnike. Odbijena sam. Ako ne odstažiram, nikada neću dobiti posao. Sve je to ironično i graniči s nemogućim, ali u Lijepoj našoj očito je sve moguće. Moj je studij priznat, moje studiranje financirala je država, a sada sam na burzi kao da nemam ništa i ne mogu nigdje. Ironično, čekam da se Sabor sastane i donese novi zakon... - govori jedna od magistrica, od lipnja prijavljena na burzu.

Ministarstvo kasni

U drugome primjeru, studentica u statusu izvanredne plaćala je studijsku godinu 9240 kuna. Studij su financijski pomagali roditelji. Novac je uložen, ali diploma je bez funkcije.

- Sve je u redu s njihovim studijem, on jest priznat, ali novom odlukom Zavoda za zapošljavanje magistrima medicinske laboratorijske dijagnostike nije omogućeno stažiranje. Ministarstvo zdravstva kasni s novim zakonom o profesijama u zdravstvu, što bi ovoj struci riješilo problem - objašnjava voditeljica studija na osječkom Medicinskom fakultetu Ljubica Glavaš Obrovac.

 

Ministrica Blaženka Divjak u izjavi za Jutarnji apelira:

- Pozivam sve odgovorne da što hitnije sjednu za stol i nađu rješenje kako bi zaustavili najavljeni odlazak mladih i iskoristili njihove potencijale za razvoj Hrvatske.

Službene reakcije Ministarstva zdravstva nema - ne odgovaraju na upit od petka.


BESPLATNO ZA ČLANOVE

Liječnička komora otkantala HZZO i dopunsko ugovorila kod privatnika

 

Autor: Vlatka Polšak Palatinuš

Zadnja izmjena 28.07.2017 15:22

 

Hrvatska liječnička komora nudi svojim članovima, kojih je gotovo 20 tisuća, besplatno dopunsko osiguranje, no ne preko državnog HZZO-a već preko privatnog Croatia osiguranja. Odabir je pao na ovu tvrtku nakon što su im dali 'najkonkurentniju' ponudu preko javnog natječaja. U HZZO-u pak kažu da nemogu biti najkonkurentniji jer se ne vode tržišnim, već javnim interesom.

 

Hrvatska liječnička komora svojim članovima dala je upute kako da se odjave s postojećeg dopunskog osiguranja kako bi mogli u 2018. biti osigurani kod Croatia osiguranja.

 

Dok je kod HZZO-a osnovna polica dopunskog zdravstvenog osiguranja 70 kuna, u Komori se hvale kako će njihovi članovi moći uštedjeti između 60 i 70 kuna mjesečno jer će dopunsko biti besplatno za članove.

 

'Točno je da je Hrvatska liječnička komora dana 20. srpnja 2017. godine sklopila ugovor s Croatia osiguranjem o dopunskom zdravstvenom osiguranju naših članova. Među sedam ponuđača, Croatia osiguranje d.d. je dalo najkonkurentniju ponudu te je Komori kroz partnerski odnos stavilo na raspolaganje svoja znanja i iskustva', kaže predsjednik Hrvatske liječnike komore Trpimir Goluža za portal lupiga.com.

 

U HZZO-u, razumljivo nisu najsretniji ovim potezom. 'Položaj HZZO-a na tržištu dopunskog zdravstvenog osiguranja je jedinstven, budući da je usmjeren i na zaštitu javnog interesa.

 

Upravo zbog posebnog položaja HZZO-a, koji provodi dopunsko zdravstveno osiguranje rukovodeći se načelima solidarnosti, nije moguće izjednačavanje HZZO-a s drugim osiguravateljima koji se nalaze na tržištu. HZZO svoje dopunsko zdravstveno osiguranje ne provodi na čisto tržišnim načelima, jer sav novac koji naši osiguranici uplaćuju u njega koristi se za unaprjeđenje javno zdravstvenih usluga, za razliku od privatnih osiguravatelja.

 

Možemo samo izraziti žaljenje da Hrvatska liječnička komora, koja zastupa i liječnike koji rade u sustavu hrvatskog javnog zdravstva, nije prepoznala važnost te činjenice i na konkretnom primjeru podržala ideju očuvanja javnog zdravstva za koju se deklarativno u medijima zalaže', kažu.

 


Liječnička komora pojačava skrb za svoje članove

Ovim projektom Komora je još jednom potvrdila koliko skrbi i pomaže svojim članovima i izvan njezine primarne djelatnosti - zaštite interesa liječništva kao profesije.

 10. LIPNJA 2017.

AUTOR: VEČERNJI.HR

 

Za gotovo 30% vodstvo Hrvatske liječničke komore (HLK) smanjit će udio prihoda od članarina u svojim ukupnim prihodima, pokazuje dokument o projekciji izvršenja financijskog plana Komore za 2017. godinu, o kojem je raspravljano na danas održanoj godišnjoj izvještajnoj Skupštini HLK-a. Naime, u 2014. godini, zadnjoj u kojoj je Komorom upravljalo prethodno vodstvo, udio prihoda od članarina je u ukupnim prihodima iznosio 86%. U 2017., godini u kojoj je prema preporuci revizora primijenjen model jedinstvene članarine za sve članove, udio prihoda od članarina u ukupnim prihodima smanjen je na 57%. Kao što je pokazalo nedavno provedeno istraživanje zadovoljstva članova Komore radom vodstva, čak 7 od 10 liječnika (71%) većinom ili u cijelosti podržalo je novi model članarina.

 

„Naši napori usmjereni ka uvođenju reda i konsolidaciji poslovanja Komore te povećanju prihoda iz drugih izvora, urodili su značajnim smanjenjem udjela članarine u ukupnim prihodima. Tako smo npr. poboljšali poslovanje Liječničkih novina za gotovo 2,2 milijuna kuna, čime smo ih iz gubitaša pretvorili u profitabilnu djelatnost za Komoru. Uveli smo financijsku disciplinu i naplatili gotovo 3,5 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja koje smo zatekli u Komori. Sve je to rezultiralo smanjenom ovisnošću Komore o prihodima od članarina, poboljšanom financijskom slikom HLK-a i mogućnošću da članovima omogućimo nove pogodnosti članstva u Komori“ naglasio je dr.sc.Trpimir Goluža, predsjednik HLK-a.  

 

U 2016. godini HLK je pozitivnim poslovanjem ostvarila višak prihoda nad rashodima od cca 780 tisuća kuna, dok su ukupni prihodi iznosili 20,8 milijuna kuna. Ova sredstva bit će primarno usmjerena na unaprjeđenje stručnog usavršavanja članova Komore.

 

Na Skupštini je usvojeno financijsko izvješće za 2016. godinu, a raspravljano je i o financijskom izvješću za prvih pet mjeseci 2017. godine te o projekciji izvršenja financijskog plana do kraja ove godine.

 

Revizijsko izvješće za 2016., neovisnog revizora LeitnerLeitner, pokazalo je da je HLK uspješno implementirala većinu preporuka navedenih u revizijskom izvješću za 2015. Prema mišljenju revizora, godišnji financijski izvještaji Hrvatske liječničke komore za 2016. sastavljeni su u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija.

 

Na temelju preporuke revizora da se dio djelatnosti Komore koje stvaraju novu financijsku vrijednost, a ne odnose se na javne ovlasti, izdvoje u društvo s ograničenom odgovornošću, Skupština je donijela odluku o osnivanju trgovačkog društva u stopostotnom vlasništvu Komore. Cilj poslovanja ovog trgovačkog društva bit će kontinuirano stvaranje dodatne vrijednosti koja će se ulagati u projekte od interesa isključivo i jedino za članove Komore.

 

Skupština je odlučila da će HLK, u potpunosti o svom trošku, ugovoriti policu dopunskog zdravstvenog osiguranja za 2018. godinu za sve svoje članove.

 

Ovim projektom Komora je još jednom potvrdila koliko skrbi i pomaže svojim članovima i izvan njezine primarne djelatnosti - zaštite interesa liječništva kao profesije.

 

Dr. sc. Krešimir Luetić, prvi dopredsjednik HLK-a, članovima Skupštine predstavio je rezultate ankete o zadovoljstvu radom vodstva HLK-a, provedene među članovima Komore. Anketa je pokazala da je čak 77% liječnika ukupni rad vodstva HLK-a ocijenilo odličnom ili vrlo dobrom ocjenom, pri čemu je 42% anketiranih vodstvu dalo ocjenu odličan.

 

Na sjednici Skupštine podijeljene su i prve nove tzv. 'pametne' liječničke iskaznice. Projekt izrade novih liječničkih iskaznica s naprednimelektroničkim potpisom, koje će članovima omogućiti siguran način komunikacije s Komorom te brzo i jednostavno ostvarivanje članskih prava i pogodnosti, pokrenut je u sklopu e-Komore. Ovom iskaznicom članovi HLK-a bit će povezani i sa sustavom e-građanin.

 

Na godišnjoj Skupštini HLK-a, koja je održana u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u Zagrebu, sudjelovalo je 111 od ukupno 148 članova Skupštine.

 


 

IGNORIRAJU SE STVARNI PROBLEMI

 

Hrvatski liječnici: Reforma zdravstva u Hrvatskoj ne postoji

Piše A.J., 27. lipnja. 2017.

Ulaganja u zdravstvo nema

 

Prava reforma hrvatskoga zdravstvenog sustava nije počela, donose se populističke mjere i ignoriraju stvarni problemi pa ako se nešto iz temelja ne promijeni hrvatski zdravstveni sustav će se kroz koju godinu urušiti, zaključak je konferencije 'Hrvatski liječnici u Europskoj Uniji - 4 godine poslije', održane u utorak u šibenskoj bolnici.

 


Predstavnici Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) i šibenske bolnice s više aspekata prenijeli su sliku o aktualnom položaju liječnika u Hrvatskoj. Predsjednica HUBOL-a Ada Barić Grgurević podsjetila je kako se bliže četiri godine od ulaska Hrvatske u Europsku uniju naglasivši kako su tada upozoravali na probleme hrvatskih liječnika koji se sada događaju i gomilaju te na njihov odlazak u što većem broju. "U četiri godine mijenjali smo četiri ministra, najbolja je bila suradnja s ministrom Nakićem, ali nismo imali vremena do kraja provesti sve što je bilo u planu", istaknula je Barić Grgurević.

 

Ispratili smo prema EU, kako je rekla, više od 585 liječnika, a 1.300 ih ima dokumentaciju za odlazak. Ponudili smo rješenje u vidu mjera za sprečavanje njihovog odlaska, ali nisu zaživjele, napomenula je dodavši kako umjesto da učimo na iskustvima drugih, tako da problem riješimo prije nego se dogode, mi učimo na vlastitim greškama.

 

Potpredsjednica te udruge Ivana Šmit navela je da bolnice manjak ljudi pokušavaju nadomjestiti robovlasničkim ugovorima, što je, smatra, sramotno za državu koja se brani demokratskim načelima. "Problem je nedostatak vremensko-kadrovskih normativa i komunikacija među ustanovama", ocijenila je dodavši kako bi se donošenjem normativa rada postavili temelji reda organiziranog sustava pa bi se vidjelo koliko liječnika nedostaje u sustavu.

 

Koordinator HUBOLa- za Opću bolnicu Šibenik Nino Brajković upozorio je da su zbog zakona koji regulira funkcioniranje ustava liječnici i voditelji odjela potencijalni prekršitelji zakona te dodao kako je lani bio u porastu broj istražnih postupaka liječnicima koji su zaduženi za organizaciju posla zbog prekovremenih sati. Brajković je ustvrdio kako se bez prekovremenih sati sustav odmah urušava. Zakonski radni tjedan broji 48 sati, dopušta se 52, a našom analizom dokazano je da na godišnjoj razini ima 3,5 milijuna prekovremenih sati, rekao je dodavši kako je nemoguće da liječnik tako kvalitetno odradi svoj posao, zbog čega su česti nadzori, a kazna od 50 tisuća kuna odnosi se najviše na ravnateljebolnica.

 

Što se lista čekanja u bolnicama tiče, one su realan problem i postoje u cijelom svijetu, složni su liječnici, ali kod nas su one političko manipulativno sredstvo i njihovo smanjivanje bit će tek kozmetički pomak jer nema prave reforme sustava.

 

Mario Smoje, koordinator HUBOL-a za OB Knin, upozorio je da je Masterplan zdravstva konglomerat načelnih ideja bez jasnih planova i egzaktnih izračuna, za što je kao primjer naveo funkcionalno spajanje bolnica. Trebamo težiti zakonskoj regulativi jer problem manjka kadra ostaje i pri spajanju bolnica, napomenuo je dodavši kako stanovništvo gdje se bolnice spajaju ima istu potrebu za liječnicima, vrši se pritisak na kolege da rade protuzakonito, i tu nema motivacije u radu i želje za ostankom liječnika u Hrvatskoj.

 

Predsjednica HUBOL-a Barić Grgurević kazala je kako se donose populističke mjere i ignoriraju stvarni problemi, te upozorila da Hrvatska ne može preuzimati modele drugih zemalja jer nema istu ekonomiju kao i oni. Od dvije i pol do četiri tisuće liječnika nedostaje da bi zadovoljili naše potrebe, ustvrdila je dodavši da je u EU za sve medicinske radnike otvoreno preko sto tisuća radnih mjesta, a u Hrvatskoj ih nema. Liječnici smatraju kako je nerealno očekivati da će se liste čekanja smanjiti funkcionalnim spajanjem bolnica. Troškovi su svaki dan veći, a ulaganja u zdravstvo nema pa ako cijela hrvatska politika ne shvati da se u zdravstvo treba ulagati, sustav će se urušiti jer s ovakvim ulaganjima ne možemo pratiti svjetske trendove - istaknuto je u šibenskoj bolnici.

 

Liječnici traže ravnopravnost za stolom u pregovaranju vezano za kolektivni ugovor, jer smatraju da njihova prava prava uređuju sindikati koji ne dijele njihovu pravnu ni radnu odgovornosti.


Prisiljeni su, kako navode, raditi protuzakonito jer trenutni kolektivni ugovor ne nudi legalizaciju prekovremenih sati, pa svaki dan u svakoj bolnici dolazi do prekršaja kojima se krše kolektivni ugovor i Zakon o radu.

 

Smatraju kako treba dovesti do usklađivanja Zakon o radu i Zakon o zdravstvenoj zaštiti. (Hina)

 


Komora i Udruga od doktora i bolnica ubiru milijune kuna

Trpimir Goluža i Dražen Jurković zaratili su lani zbog pravilnika o specijalizacijama, zbog ćega je Jurković završio i na Časnom sudu Komore.

 

Javnom isprikom prof. Milana Kujundžića liječnicima zbog izjave kako mnogi liječnici ne zarade svoju plaću, okončan je sukob resornog ministra s čelnikom Hrvatske liječničke komore dr. Trpimirom Golužom.

 

Ovih je dana otvorena nova fronta. Šef Komore je s dr. Draženom Jurkovićem, direktorom Udruge poslodavaca u zdravstvu, “zaratio” još lani zbog pravilnika o specijalizacijama, no njihov sukob sada se dodatno zaoštrio. Komora je prvo optužila Udrugu da živi od javnog novca namijenjenoga liječenju pacijenata, a UPUZ je na to uzvratio Komori da godišnje od liječnika naplati tri milijuna eura članarine.

 

Dodana vrijednost U nepotpisanom tekstu u Liječničkim novinama, glasilu Komore, objavljeno je kako su u posljednjih šest mjeseci četiri velike bolnice predale zahtjev za iščlanjenjem iz UPUZ-a, a takav potez razmatraju još tri veće bolnice, dok se jedna već iščlanila. Opisuje se kako je iz UPUZ-a teško iščlaniti se jer proces traje i po 18 mjeseci.

 

Ustanove plaćaju članarinu od 300 do 800 kuna mjesečno plus kunu po zaposleniku, što mjesečno bude i više od 6000 kuna, znači godišnje i više od 70 tisuća za, primjerice, najveći KBC. IPAK JE MOGUĆE Ove tri hrvatske bolnice posluju u plusu “No pitanje je zašto bi javne zdravstvene ustanove trebale dio sredstava koje dobivaju od HZZO-a za funkcioniranje i liječenje bolesnika preusmjeravati za rad UPUZ-a kroz članarine, ali i kotizacije skupova koje organizira ta udruga?

 

Ipak se radi o javnom novcu kojim se financira privatna udruga, a pritom svi znaju u kakvim su financijskim problemima naše zdravstvene ustanove”, postavlja se pitanje u tekstu u kojem i ravnatelj KBC Sestre milosrdnice prof. dr. sc. Mario Zovak objašnjava kako im je motiv za iščlanjenje štednja pa tih 40 tisuća kuna trebaju korisnije usmjeriti.

 

Ne treba im, kaže, ni posrednik u komuniciranju s institucijama u zdravstvu. “Ne vidim koju bi to dodanu vrijednost UPUZ mogao dati toj komunikaciji”, rekao je prof. Zovak ustvrdivši da ne vidi razloga plaćati nekom da kreira njihovo mišljenje.

 


POTPLAĆENA PROFESIJA

HRVATSKI APSURDI Diplomirani medicinski tehničar otvoreno o egzodusu djelatnika u zdravstvu

Autor: Slavica Bakić

Objavljeno: 24. svibanj 2017.


  • VEZANI ČLANCI

Sepsa postaje sve češći uzrok smrti: Svake tri do četiri sekunde ugasi po jedan život

Medicinskim tehničarima u vozilima hitne veće ovlasti


 

Nedopustivo je da država štedi na medicinskim sestrama! Koeficijenti za plaće medicinskih sestara su jako loši. Uvjeti za rad sestara u Hrvatskoj su zaista teški, ističe Adriano Friganović

 

Adriano Friganović 20 godina radi kao medicinski tehničar u KBC-u Zagreb na Klinici za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje. Glavni je medicinski tehničar Zavoda za anesteziju i intenzivnu medicinu te klinike. Trenutno je na trećoj godini doktorskog studija Biomedicina - javno zdravstvo na Medicinskom fakultetu u Ljubljani. Dodiplomski stručni studij završio je na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, a potom diplomski specijalistički stručni studij Menadžment u sestrinstvu u Zagrebu.

 

No, unatoč tome što još od 2010. godine ima diplomu specijalističkog stručnog studija, a uskoro će imati i doktorsku, plaću i dalje prima na razini prvostupnika.

 

Razlog je tipično hrvatski – iako je Hrvatska omogućila medicinskim sestrama i tehničarima da nakon srednje škole obrazovanje nastave i na prijediplomskim i poslijediplomskim studijima sestrinstva, pa čak i da mogu doći do statusa docenata i doktora sestrinstva, sustav zdravstva i dalje ih prepoznaje (i plaća!) samo kao – prvostupnike!

 

Model obrazovanja

– Novi model obrazovanja koji omogućuje medicinskim sestrama i tehničarima da se odškoluju za visoka znanja započeo je 2005. godine, ali još uvijek u uredbi o koeficijentima i složenosti poslova u javnim službama ta stručna sprema nije priznata. Borba za to vodi se već dugo sa svim ministrima zdravstva, odnosno zdravlja kako su se jedno vrijeme nazivali. Mijenjala su se imena ministarstva, ali ne i praksa. Niti jedan ministar nije taj problem riješio niti uvažio argument da je totalna ludost školovati kadar, i to po hrvatskom kvalifikacijskom okviru i na studijima koji imaju sve dopusnice ove države, a da ih se pri tome ne prepoznaje u uredbi koja bi im trebala omogućiti da budu adekvatno i plaćeni, u skladu sa svojim stupnjem obrazovanja. Platili smo visoke školarine da bismo završili visoke škole, a na kraju smo u rangu prvostupnika – kaže Adriano Friganović.

 

– Obično je opravdanje zbog čega se to događa financijske prirode. Svaki od ministara uvijek nam je davao isti odgovor: »U ovome trenutku nema novca za sestre«. No, to nije nikakvo opravdanje jer u Hrvatskoj nije tako veliki broj sestara s visokom stručnom spremom, svega oko tisuću, i bilo bi u redu priznati im visoku stručnu spremu jer čemu ih školovati i davati dopusnice za taj stupanj obrazovanja, ako to obrazovanje nećete vrednovati – pita se Adriano, jedan od tridesetak u Hrvatskoj koji će uskoro imati i doktorsko zvanje među sestrama. Da bi do nje došao, on osobno susreo se i s drugim apsurdom hrvatskog obrazovnog sustava – doktorski studij morao je upisati u Ljubljani jer sa završenim stručnim specijalističkim studijem nije doktorat mogao nastaviti u Hrvatskoj.

 

– Tražili su da krenem ispočetka i završim sveučilišni studije. Na Medicinskom fakultetu u Ljubljani nije bilo nikakvih problema – priča ovaj diplomirani medicinski tehničar, koji, kako kaže, sestrinstvo koje je odabrao za životno zanimanje shvaća kao profesiju, i to vrlo ozbiljnu profesiju koja zahtjeva puno vještina i znanja, a to znači i stalnu edukaciju.

 

– Ljudi sestrinstvo doživljavaju kao poziv, ali ja to ne bih tako definirao. Sestrinstvo doživljavam isključivo kao profesiju. Profesiju koju volim, ali da biste radili posao medicinske sestre ili tehničara nije dovoljna samo empatija i razumijevanje. Mi smo profesionalci, nismo volonteri. Sestrinstvo je profesija koja sustavno prati razvoj medicine. Medicinskim sestrama kao i svim zdravstvenim djelatnicima nameće se stalna obaveza dodatnog usavršavanja. Posao koji radim danas ne može se usporediti s onim od prije dva desetljeća kada sam počeo raditi. Bez usavršavanja nemoguće ga je raditi. Usavršavanje je potrebno i kroz sustav vertikalnog obrazovanja koje se popelo do razine doktorata, ali i kroz stalnu horizontalnu edukaciju kao što su predavanja, simpoziji, kongresi koji su danas vrlo usko specijalizirani – pojašnjava Adriano Friganović, ponavljajući kako je, naravno, taj posao potrebno i adekvatno platiti.

 

Nezadovoljne odlaze

–        Nedopustivo je da država štedi na medicinskim sestrama! Koeficijenti koji su trenutačno određeni za plaće medicinskih sestara u sustavu zdravstva su jako loši. To je nešto malo korigirano s dodacima pa su plaće donekle prihvatljive, ali sestrinstvu se ne pridaje značaj koji doista zaslužuje. Zbog toga u Hrvatskoj i imamo problem nedostatka sestara. On se javlja zato što ih se ne želi zapošljavati, a one koje rade se nedovoljno motivira. Uvjeti za rad sestara u Hrvatskoj su zaista teški. Malo ih je, uvjeti na poslu su loši, a kada to spojite s plaćom koja, istina, nije loša ali je neusporediva s plaćom koju bi mogle dobiti u Njemačkoj, Engleskoj ili Irskoj, jasno je zašto i sestre, a ne samo liječnici, odlaze iz Hrvatske – govori Adriano.


 

Sestrinstvo više nije isključivo žensko zanimanje

 

Adriano Friganović odrastao je u Banjoj Luci, ali ga je ratni vihor »potjerao« u Zagreb gdje se školovao i ostao živjeti. U sestrinstvu je, kaže, završio spletom okolnosti.

 

– Htio sam se svakako raditi nešto što ima veze sa zdravstvom i medicinom. Zapravo, želio sam postati fizioterapeut, a onda sam spletom okolnosti završio kao medicinski tehničar i poslije se više nisam htio vratiti jer mi se taj posao svidio – objašnjava medicinski tehničar kojega smo susreli u Poreču gdje je kao glavni tajnik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva sudjelovao u radu stručnog skupa operacijskih sestara Hrvatske i medicinskih sestara vaskularne kirurgije te bio nazočan osnivanju Društva vaskularnih sestara Hrvatske, osnovanog na inicijativu Marinke Vlah, glavne sestre Klinike za kirurgiju KBC-a Rijeka.

 

Marinka Vlah još je jedna magistrica među medicinskim sestrama, koja upozorava na nesrazmjer između ministarstva prosvjete i ministarstva zdravstva kada je riječ o priznavanju sestrinske struke, ali i na »nevidljivost« sestara i tehničara u društvu. Skup medicinskih sestara i osnivanje novog Društva, na čije je čelo izabrana Linda Čendak Božinović, glavna sestra Zavoda za vaskularnu kirurgiju riječkog KBC-a, održavao se usporedo s godišnjim kongresom Hrvatskog društva za vaskularnu kirurgiju.

 

U jednoj dvorani okupilo se više od 250 vaskularnih kirurga, ali i intervencijskih radiologa, kardiologa, kardijalnih kirurga, anesteziologa, neurologa, kliničkih farmakologa, anesteziologa i flebologa iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije, Mađarske, Italije, Poljske, Njemačke i Austrije, a u drugoj su se kroz stručna predavanja educirale sestre s kojima ovi liječnici rade, i to iz Hrvatske te Slovenije i BiH. U neformalnim razgovorima nakon predavanja komentiralo se kako je među kirurzima sve više žena, a u sestrinstvu sve više muškaraca. Ovo potonje potvrđuje i Adriano Friganović.

 

– Do prije desetak godina bilo je svega desetak posto muškaraca u ukupnoj populaciji sestara, ali sada je taj broj veći i stalno raste, i to je dobro. Mene veseli i jedno i drugo. I da je više žena među kirurzima, da to nije isključivo muško zanimanje, ali i da mijenjamo paradigmu sestrinstva i da to više nije isključivo žensko zanimanje – kaže Adriano.

 

Njegove riječi potvrđuju i podaci koji su se mogli čuti ovih dana u povodu Međunarodnog dana sestrinstva, koji se obilježava 12. svibnja na dan kada je rođena engleska bolničarka, začetnica modernog sestrinstva Florence Nightingale – »dama sa svjetiljkom«, kako su je zvali, koja je omogućila polovicom 19. stoljeća ulazak profesionalno obrazovanih žena u zdravstvenu njegu bolesnih, a 1860. godina u Londonu otvorila i prvu školu za medicinske sestre. Medicinske sestre i tehničari taj datum obilježili su taj dan promovirajući svoju struku, upravo s naglaskom na stalnoj edukaciji kako bi pružili što kvalitetniju medicinsku njegu pacijentima. Kako je upozoreno, medicinske sestre i tehničari najbrojnija su profesija u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Prema podacima Hrvatske komore medicinskih sestara, u Hrvatskoj je registrirano 35.628 sestara i tehničara.

 

No, procjenjuje se da ih u zdravstvenim ustanovama nedostaje još oko 12 tisuća. Razlog manjka kadra je, baš kao što kaže i Adriano Friganović, smanjeno zapošljavanje i odlazak na rad u inozemstvo. U razdoblju od 2013. do 2016. godine Hrvatska komora medicinskih sestara izdala je ukupno 518 dozvola medicinskim sestrama za rad u inozemstvu. U 2016. i 2017. godine zatraženo ih je čak 686, od čega 176 samo u prvim mjesecima ove godine. Istraživanje provedeno unutar ove struke pokazalo je da su glavni razlozi njihovog nezadovoljstva male plaće, nedostatak povlastica, promocije i potencijalnih nagrada.

 

Nedovoljno cijenjene

Zanimljivo je i da je ovo istraživanje pokazalo da sestre same sebe cijene manje, nego što ih cijene liječnici. Naš sugovornik slaže se da su sestre »nevidljive« u sustavu zdravstva i da treba puno više poraditi na promociji sestrinstva što bi u konačnici vjerojatno utjecalo da one počnu cijeniti i same sebe.

 

– Pa i vi novinari objavljujete da je neki liječnik nešto uspješno napravio i pri tome najčešće zaboravljate da taj uspjeh ovisi o cijelom timu, a dio toga tima su i medicinske sestre čija je uloga važna ne samo tijekom zahvata, nego i prije, a još više nakon toga zahvata kada njegov ishod ovisi o skrbi i njezi koja se pacijentu pruža i sposobnosti medicinske sestre da prepozna stanje pacijenta i eventualne probleme na koje onda upozorava liječnike – objašnjava Antonio Friganović, naglašavajući da je jedan od zadataka struke i strukovnih udruga upravo da promijeni percepciju u javnosti i pokaže da su i medicinske sestre i tehničari važan dio takvih uspješnih timova te da je njihov posao itekako važan i sveobuhvatan.

 

– Smeta nas što često ostanemo nevidljivi u tom procesu liječenja – kaže Adriano te dodaje da, unatoč svim tim problemima, ne može zamisliti da u životu radi nešto drugo.

 

– Cijeli život sam u tome i raditi s ljudima na ovakav način je izvrsno iskustvo i posebni doživljaj. To je posao koji možete voljeti ili nevoljeti. To ili jeste ili niste. Ja osjećam da jesam i ne mogu niti zamisliti raditi nešto drugo – zaključuje ovaj diplomirani medicinski tehničar, uskoro i s doktorskom titulom, koji je svoj profesionalni život posvetio u potpunosti sestrinstvu, ali i zauzimanju za zaštitu i unapređenje sestrinstva i sestrinskog staleža u Hrvatskoj.

 


PROBLEMI POČINJU UJESEN

Medicinskim tehničarima u vozilima hitne veće ovlasti

Autor: Ljerka Bratonja Martinović

Objavljeno: 27. srpanj 2014. 


VEZANI ČLANCI:

HRVATSKI APSURDI Diplomirani medicinski tehničar otvoreno o egzodusu djelatnika u zdravstvu

Minusi udvostručili broj intervencija riječke Hitne: Najugroženiji srčani bolesnici i oboljeli od gripe

Oporba u Saboru spriječila uvođenje naplate hitne pomoći


Svaka medicinska sestra i tehničar znaju što treba dati pacijentu u anafilaktičkom šoku, ali ne smiju jer za to sada nema zakonske osnove ni protokola, kaže doktorica Tanja Pekez Pavliško 


ZAGREB  Dok su u vrijeme turističke sezone svi ključni prometni pravci prema moru dobro pokriveni s dodatnih 14 timova hitne pomoći, već od rujna, strahuju liječnici, dostupnost hitne medicinske skrbi u nekim će dijelovima Hrvatske bitno pasti.

Na udaru su osobito mjesta koja su od najbliže bolnice udaljena po 40 kilometara i više, poput Kutine, Metkovića, Novalje, Sinja, Imotskog... Takva mjesta imaju po jedan T1 tim u kojem su doktor medicine, medicinska sestra ili tehničar i vozač, a dok je tim na terenu, ili prevozi pacijenta do bolnice, pacijentima hitnu pomoć mogu pružiti jedino dežurni liječnici obiteljske medicine. 
 

 Dodatni tim

– Ljeti nam je nešto lakše, jer imamo dodatni tim na autoputu, ali je promet autocestom kraj Kutine intenzivan čitave godine. Nisu to samo prometne nesreće, dolaze nam i ljudi s infarktom – kaže doktorica Tanja Pekez Pavliško. Dodatni tim T2 u Popovači ne pomaže im, kaže, mnogo jer u njemu nema liječnika već samo medicinski tehničar, a njegove su ovlasti u pružanju prve pomoći pacijentu vrlo male. »Imali smo slučaj da je čovjek presjekao arteriju, strašno je krvario, a naš je tim bio u Sisku. Kolege su djelomično zaustavili krvarenje i postavili venski put, a na drugi tim čekali su punih 40 minuta – prepričava ova obiteljska liječnica. Smeta je, kaže, što se od obiteljskih liječnika očekuje da rade i ono za što nisu obučeni, ili su jednostavno »izašli iz štosa«. 
 

  Timovi hitne pomoći bili bi, smatra ova liječnica, puno funkcionalniji kad bi medicinski tehničari, kao što je to slučaj u brojnim zapadnim državama, smjeli pacijentu dati lijek protiv bolova, upotrijebiti defibrilator ili spasiti pacijenta u anafilaktičkom šoku.

 

Samostalni rad

– Svaka medicinska sestra i tehničar znaju što treba dati pacijentu u anafilaktičkom šoku, ali ne smiju jer za to nema zakonske osnove ni protokola. S druge strane, događa se da tim hitne u kojem je liječnik ide na teren zbog prijeloma ruke ili kuka, što je nepotrebno – ilustrira Pekez Pavliško.

 

  U Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu (HZHM) slažu se da bi medicinske sestre i tehničari u timovima T2, koji su velika potpora timovima T1, trebali imati veće kompetencije, što bi poboljšalo hitnu medicinsku skrb.

 

  – Međutim, kompetencije koje bi medicinskim sestrama i tehničarima u timu T2 omogućile samostalan rad u pojedinim hitnim medicinskim postupcima ne dodjeljujemo mi, već strukovna komora. Nažalost, još nismo dobili pozitivan odgovor komore na ovo pitanje, ali nastojimo postići dogovor i proširiti ovlasti medicinskih sestara i tehničara u hitnoj pomoći – kažu u HZHM-u. Ističu i kako se rad timova hitne redovito prati, a ako se pokaže potrebnim, postavlja ih se na lokacije gdje će biti dostupniji. Prema indikatorima kvalitete, tvrde u HZHM-u, timovi na mjesto intervencije stignu najkasnije do 10 minuta od poziva u urbanim, a 20 minuta od poziva u ruralnim sredinama u 80 posto slučajeva.

 


ANTIBIOTICI OSLABILI OTPORNOST

Sepsa postaje sve češći uzrok smrti: Svake tri do četiri sekunde ugasi po jedan život

 

Svake tri do četiri sekunde sepsa ugasi po jedan život

Autor: Ljerka Bratonja Martinović

Objavljeno: 15. rujan 2014. u 7:07

 


VEZANI ČLANCI:

Šestogodišnji dječak preminuo od streptokokne sepse?

HRVATSKI APSURDI Diplomirani medicinski tehničar otvoreno o egzodusu djelatnika u zdravstvu

Znanstvenici izumili flastere koji mijenjaju boju ukazujući na infekciju rane

 


To je stanje koje se može dogoditi svakome, a pokazao je to i primjer ministra Ranka Ostojića koji je javnost senzibilizirao na tu opasnost, kaže Adriano Friganović iz KBC-a Zagreb

 


 

ZAGREB Pojava sepse, po život opasne reakcije organizma na infekciju, u dramatičnom je porastu. Svake tri do četiri sekunde sepsa ugasi po jedan život.

 

Od nje u svijetu godišnje oboli izmedju 20 i 30 milijuna ljudi, a umre ih osam milijuna. Iako podaci za Hrvatsku ne postoje, pretpostavlja se da se radi o vrlo velikoj stopi oboljelih, zbog čega su potrebne hitne akcije, upozorili su stručnjaci u povodu Svjetskog dana sepse, 13. rujna, koji se ove godine po prvi puta obilježio i u Hrvatskoj. 

 

  – Bit je liječenja u ranom otkrivanju sepse, pa u naše akcije namjeravamo uključiti liječničke i udruge pacijenata, kaže Adriano Friganović, glavni tehničar Odjela za anesteziju i intenzivno liječenje kardiokirurških bolesnika pri KBC-u Zagreb. 

 

  Hrvatska se stoga uključila u Globalno udruženje za sepsu (Global Sepsis Alliance), koje namjerava u sljedećih šest godina, do 2020., smanjiti pojavu sepse za 20 posto, a stopu preživljavanja povećati za 10 posto u odnosu na postojeću. 

 

  U prošlom desetljeću učestalost sepse povećala se za čak 13 posto, a danas uzima više života nego kolorektalni i karcinom dojke zajedno. Razlozi za to su pretjerana upotreba antibiotika koja je dovela do razvoja rezistentnih i virulentnijih sojeva bakterija.

 

Osim rezistentnih antibiotika, problem je i u sve starijoj populaciji u razvijenijim djelovima svijeta, te u pothranjenosti i nedostatku osnovne zdravstvene skrbi u slabije razvijenim zemljama. 

 

Sepsa nastaje kad tijelo na infekciju reagira oštećenjem vlastitih tkiva i organa, što može rezultirati stanjem šoka, višestrukim zatajenjem organa pa i smrću, osobito ako se ne prepozna na vrijeme.

 

Unatoč dostupnim antibioticima, cjepivima i intenzivnoj skrbi, sepsa je danas jedan od vodećih uzroka smrti od infekcija. Smrtnost od sepse veoma je visoka, čak do 50 posto oboljelih, a ako se otkrije unutar prvog sata šanse za preživljenje su 80 posto.

 

Iako najteže pogađa zemlje u razvoju, u SAD-u i Europi od sepse obolijeva više ljudi nego od raka ili srčanog udara. Godišnje u Europi od sepse oboli 377 od 100.000 stanovnika, od raka 331, od moždanog udara 223, a od srčanog udara 208 osoba.

 

Istodobno, na istraživanje lijekova za rak države EU i SAD godišnje izdvajaju 2,2 milijarde dolara, a na istraživanje lijekova protiv sepse samo 91 milijun dolara godišnje.

 

Hospitalizacija zbog sepse više se nego udvostručila u zadnjih deset godina, a procjenjuje se da između 20 i 40 posto slučajeva sepse nastane izvan bolnice. Sepsa se vrlo često ne prepozna na vrijeme, što je jedan od ključnih elemenata za izlječenje. Simptomi koji zvone na uzbunu su visoka temperatura, ubrzan rad srca i ubrzano disanje.

 


Krovno strukovno udruženje europskih liječnika u otvorenom pismu ministru Kujundžiću osudilo robovlasničke ugovore o specijalističkom usavršavanju

17.04.2017.

Krovno strukovno udruženje europskih liječnika (CPME - The Standing Committee of European Doctors1) uputilo je ministru zdravstva prof. dr. Milanu Kujundžiću otvoreno pismo u kojem daje  punu podršku Hrvatskoj liječničkoj komori u njenim naporima da osigura pravične ugovore o specijalističkom usavršavanju liječnika. U pismu CPME naglašava da su financijske sankcije, kojima su kroz ugovore o specijalizaciji izloženi hrvatski liječnici, diskriminatorne i suprotne smjernicama Globalne strategije o ljudskim resursima u zdravstvu Svjetske zdravstvene organizacije.  Financijsko sankcioniranje u ovom europskom udruženju smatraju kršenjem osobnih prava europskih državljana, kao što su pravo na slobodan odabir profesije, pravo na plaćeni radi kao i pravo na slobodno kretanje tj. pravo da liječnici traže zaposlenje u drugim ustanovama i u drugim državama EU. 

"U potpunosti podržavamo Liječničku komoru u njenom suprotstavljanju svakom zakonskom rješenju koje na ovakav način  kažnjava liječnike koji se specijalistički usavršavaju. Kršenjem osobnih prava europskih državljana stvara se okruženje koje je u suprotnosti s europskim i međunarodnim politikama za zdravstvene radnike" stoji u pismu Udruženja europskih liječnika, koje je potpisao predsjednik CPME-a, dr. Jacques de Haller.

Udruženje europskih liječnika u pismu ministru Kujundžiću naglasilo je da je svjesno problema „odljeva mozgova” i kadrovske održivosti hrvatskog zdravstva. "Pozivamo  vas stoga da uvedete pozitivne poticaje kako biste osigurali održiv zdravstveni sustav I očuvali visoku kvalitetu zdravstvene zaštite. Vjerujemo da ćete u suradnji s Hrvatskom liječničkom komorom i drugim relevantnim dionicima naći odgovorno rješenje ovog problema", zaključuje CPME u svom otvorenom pismu.

„Pismo krovnog udruženja europskih liječnika dokaz je da smo u pravu kad zagovaramo promjenu paradigme politike kadrovske stabilizacije zdravstvenog sustava. Zalažemo se da dokazano neuspješnu politiku sprječavanja odlaska liječnika iz Hrvatske zamijeni politika zadržavanja liječnika u Hrvatskoj. Smatramo da bi poticajne mjere bile značajno učinkovitije od postojećih kažnjavajućih. Podaci da je među onima koji su napustili Hrvatsku 40% liječnika bez specijalizacije, odnosno da je gotovo polovica otišlih mlađe od 37 godina jasno pokazuju da mladi hrvatski liječnici ne žele biti suvremeni robovi i da su spremni i sposobni ne samo raditi već se i stručno usavršavati u inozemstvu. Komora će i dalje nastojati da se u Hrvatskoj liječnicima osiguraju uvjeti koji će jamčiti ostvarivanje naših profesionalnih ambicija. U tom nastojanju bit ćemo konstruktivan parter svim dionicima u društvu“, rekao je predsjednik HLK-a, dr.sc. Trpimir Goluža.

Podsjetimo, od ulaska Hrvatske u EU 551 liječnik napustio je hrvatski zdravstveni sustav , otišao na rad u inozemstvo i nije se vratio u Hrvatsku, a još 750 liječnika prikupilo je svu potrebnu dokumentaciju za odlazak.   

Otvoreno pismo u cijelosti možete pročitati ovdje


SUMRAK OBRAZOVANJA  Dok se svi u EU bore za svoje studente, mi ih uništavamo

Piše: Nenad Jarić Dauenhauer, nedjelja, 9.4.2017.

REKTORI hrvatskih sveučilišta nedavno su izašli s tzv. alternativnim prijedlogom izmjene Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) koji je izazvao veliku uzbunu i podjele kako u akademskoj zajednici tako i među studentima.


Čemu uzbuna? Stvar je na prvi pogled malo komplicirana, međutim, u biti je vrlo očita, a iznimno je važna za sve učenike, studente – bivše, sadašnje i buduće, kao i za njihove roditelje i poslodavce, a to u biti znači za sve. Pokušat ćemo stoga priču maksimalno pojednostavniti.


Dakle, o čemu je riječ?

Prije svega treba znati da su na javnoj raspravi bila dva prijedloga kojima je cilj bio da se udovolji prošlogodišnjoj odluci Ustavnog suda prema kojoj stručni studiji ne mogu u svakom smislu biti izjednačeni sa sveučilišnim. Jedan, tzv. glavni prijedlog stigao je od resornog ministarstva, a drugi, tzv. alternativni, od Rektorskog zbora koji okuplja rektore hrvatskih sveučilišta.


Glavni prijedlog ide za manjom diskriminacijom stručnih studija, a alternativni za većom, no oba idu za povećanjem diskriminacije u odnosu na onu koja je postojala do sada. Alternativni nastoji podijeliti sedmu razinu obrazovanja na tri podrazine koje u HOK-u trenutno čine jednu, jedinstvenu. Drugim riječima specijalistički diplomski stručni studiji, sveučilišni diplomski studiji i poslijediplomski specijalistički studiji, koji trenutno svi spadaju u jedinstvenu razinu 7, podijelili bi se redom na razine 7.1, 7.2 i 7.3.


Zagovornici ovakve podjele, uglavnom nastavnici i studenti sveučilišnih studija na čelu s Rektorskim zborom, tvrde da nam je stručno obrazovanje u Hrvatskoj loše kvalitete, da na stručnim studijima - kako na privatnim, tako i na javnim - ni nastavnici, ni studenti niti programi, nisu jednako dobri kao na sveučilišnim studijima.


Protivnici podjele ističu da tvrdnja da su svi stručni studiji lošiji od sveučilišnih ne vrijedi za sve, uvijek i svugdje. Postoje neki stručni studiji koji su u evaluacijama ocijenjeni kao bolji od sveučilišnih, a osim toga njih iz godine u godinu može biti sve više. Pod pritiskom konkurencije oni mogu postajati sve bolji, možda čak i vrhunski, elitni, kao što je to nerijetko slučaj u razvijenim zemljama Europe. Također, na brojnim stručnim studijima predaju isti profesori koji predaju i na sveučilišnim. Osim toga, podjelom na podrazine miješaju se kruške i jabuke – ono što bi se trebalo regulirati Zakonima o kvaliteti, pokušava se regulirati razinama HOK-a.

Naime, podjela na razine ima funkciju da standardizira i opiše obim obrazovanja, a ne njegovu kvalitetu. Obim se mjeri godinama studiranja, odnosno ECTS bodovima. Jednostavno govoreći nema smisla sve stručne studije, njihove nastavnike i studente za sva vremena definirati kao neku nižu razinu samo zato što ima mnogo loših stručnih studija, kao što ne bi imalo smisla reći da je netko završio osnovnu školu samo zato jer je završio neku strukovnu školu, a zna se da su strukovne škole često lošije od gimnazija, barem kada je riječ o općem obrazovanju. 


Pogledajmo još malo podrobnije kako bi to izgledalo kada bi se isti princip primijenio na srednjoškolsko obrazovanje. Srednjoškolsko obrazovanje dijeli se na: jednogodišnje i dvogodišnje srednjoškolsko strukovno obrazovanje koje se nalazi na razini 3; na trogodišnje strukovno obrazovanje koje se nalazi na razini 4.1; na gimnazijsko srednjoškolsko obrazovanje te četverogodišnje i petogodišnje strukovno srednjoškolsko obrazovanje koje se nalazi na razini 4.2.


Poznato je da postoje elitne gimnazije i elitne strukovne škole, baš kao što postoje i brojne loše. Za upisati i završiti neke strukovne škole potrebno je biti iznimno dobar učenik, baš kao je to potrebno za završiti elitne gimnazije. Generalno govoreći u strukovnim školama više se uče vještine, a manje opća znanja, dok se u gimnazijama više uče opća znanja, a manje stječu vještine. Zna se da je učenicima strukovnih škola nešto teže nego gimnazijalcima položiti državni maturalni ispit na istoj razini s istim rezultatima.

No bilo bi besmisleno na temelju toga zaključiti da su sve strukovne škole loše te zbog toga čak i one petogodišnje i elitne degradirati na razinu trogodišnjih 4.1. Nema sumnje da bi nastala velika uzbuna kada bi netko učenike neke vrhunske medicinske škole koja traje pet godina, ili neke tehničke škole koja je na odličnom glasu, poput Ruđera Boškovića u Zagrebu, svrstao na razinu 4.1 samo zato što postoje strukovne škole koje nisu dobre!


Kritičari prijedloga ističu da je podjela sedme razine na tri podrazine upravo to – nepravedno miješanje krušaka i jabuka te pokušaj da se takva nepravda trajno zacementira. 


Očekivano, u državi u kojoj nam je obrazovanje upitne kvalitete, a radnih mjesta nema dovoljno ni za koga, prijedlog je izazvao oštru polarizaciju. Nastavnici i studenti sveučilišnih studija u prijedlogu vide priliku da ostvare bolju poziciju na tržištu rada, a nastavnici i studenti stručnih studija smatraju da će takva diskriminacija uvesti trajnu nepravdu koja nema veze s kvalitetom.

 
Kritičari obaju prijedloga smatraju da bi bilo najbolje da su stvari ostale kakve su bile. Naime, HKO je prije ocjene ustavnosti bio usklađen s Europskim kvalifikacijskim okvirom (EKO). Budući da alternativni prijedlog guraju rektori, postoji opravdani strah da bi u Saboru mogao završiti upravo on. Odatle tolika uzbuna!


Diskriminacija koja ne postoji u EU


Kritičari alternativnog prijedloga ističu da će dokument, ako ga Sabor usvoji, neopravdano diskriminirati preko 55.000 studenata, odnosno trećinu studentske populacije, koja trenutno studira na stručnim studijima jer će im trajno smanjiti razine kvalifikacije neovisno o tome jesu li završili neki dobar ili neki loš studij. Jednostavno govoreći oni će za završeni stručni diplomski studij, bez obzira je li on dobar ili ne, kakav njihovi kolege sa sveučilišnih studija završavaju u istom vremenu i s istim brojem ECTS-bodova, dobiti nižu razinu kvalifikacije. 


Većina zemalja EU uopće nema podjele na podrazine, a također uopće ne poznaje razinu 7.3, - poslijediplomski specijalistički studij. Europa priznaje da postoje razlike između stručnih i sveučilišnih studija, u smislu ishoda - prvi više ulažu u razvoj vještina, a drugi u razvoj znanja, međutim, ne razlikuje ih tako da ih svrstava na više i niže razine. Naprotiv, u svim razvijenim zemljama sustav nastoji dati što snažniju podršku svojim stručnim veleučilištima jer su ona vrlo značajna za privredu i gospodarstvo. Primjerice, njemački predstavnici u Europskoj udruzi sveučilišta (EUA) inzistiraju da ta udruga uvede mogućnost primanja njemačkih veleučilišta u svoje članstvo jer neka od njih imaju kvalitetu i znanstvenu produkciju bolju od nekih sveučilišta.

Kritičari alternativnog prijedloga ističu da se treba zalagati da se viša kvaliteta naših stručnih studija osigura kroz Zakone, a ne da se to pokušava umjetno urediti kroz HKO koji nema tu svrhu. Trajnom diskriminacijom stručnih studija za sva vremena bi se kaznili stručni studiji i njihovi studenti, bili oni vrhunski ili loši.


Ako prijedlog prođe u Saboru, postoji opasnost da se dogode brojne štetne posljedice. Prije svega neki poslodavci koji imaju radnike sa završenim stručnim studijima mogli bi odlučiti da im smanje plaće jer će im se priznavati niža razina kvalifikacije. Netko može reči da se to ne mora dogoditi, no iskustvo pokazuje da će poslodavci uglavnom iskoristiti takvu mogućnost. Ako mogu birati između studenata razine 7.1 i 7.2., izabrat će one s razinom 7.2., osim ako oni s razinom 7.1. ne pristanu na manju plaću.

Ishod ovog prijedloga također bi mogao zakomplicirati prepoznavanje hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu jer bi HKO, umjesto da ide za izjednačavanjem s EKO-m i olakšavanjem protočnosti studenata, mogao otežati priznavanje naših diploma.


Važno je imati na umu da je HKO dio europskog mehanizma koji služi povezivanju obrazovanja i tržišta rada. Ideja je da sveučilišta ne bi trebala hiperproducirati obrazovne programe čija znanja nisu prepoznatljiva ili potrebna na tržištu rada.


Ako akademska diskriminacija urodi ozbiljnom diskriminacijom na tržištu rada, može se dogoditi da se uruši cijeli binarni sustav obrazovanja u Hrvatskoj (sustav koji se sastoji od stručnih i sveučilišnih studija). Stručni studiji i veleučilišta mogli bi izgubiti atraktivnost, a to će nadalje ugroziti ideju decentralizacije i uravnoteženog regionalnog razvoja jer će otežati mladima da studiraju u mjestima u kojima žive, a u kojima postoje veleučilišta, ali ne i sveučilišta. Konačno, to će posebno ugroziti mlade slabijeg socioekonomskog statusa jer upravo oni najčešće nemaju sredstava da studiraju u gradovima u kojima postoje sveučilišta već su orijentirani na lokalna veleučilišta i stručne studije.


Vlatko Cvrtila, dekan veleučilišta VERN i predsjednik vijeća Veleučilišta i visokih škola, koje predstavlja i javna i privatna veleučilišta, ističe da bi to bilo nepravedno kao što bi bilo nepravedno da netko na kraju srednjoškolskog obrazovanja dobije potvrdu da je završio osnovnu školu.

 

Rušenje HKO-a i financijski interesi


Cvrtila kaže da mu se čini da je alternativni prijedlog, baš kao i postupak ocjene ustavnosti Zakona o HKO-u, koji je Sveučilište u Zagrebu na čelu s Damirom Borasom uz podršku Rektorskog zbora pokrenulo krajem siječnja, u biti usmjeren protiv samog HKO-a.


„Čini se da nekima na sveučilištima ne odgovara ideja za kojom ide HKO, a to je da se kroz postupke reakreditacije studiji objektivno vrednuju. Naime, provedeni postupak pokazao je da su neka veleučilišta bolje ocijenjena od nekih sveučilišnih studija“, ističe.


Cvrtila kaže da reakreditacija, provedena od 2011, do 2015., pokazuje koliko je besmisleno tumačenje da se mora napraviti razlika između stručnih i sveučilišnih studija samo na temelju znanja koje pružaju.


„I jedni i drugi studiji pružaju znanja i vještine s time da su sveučilišni više usmjereni prema znanjima, a stručni prema vještinama. Ustavni sud potvrdio je da su i jedni drugi jednako društveno vrijedni“, kaže Cvrtila. 


U tom kontekstu zanimljivo je da je jedan od najglasnijih zagovornika alternativnog prijedloga, koji ide za većom diskriminacijom stručnih studija, prorektor Tonći Lazibat, bivši dekan Ekonomskog fakulteta koji na prošloj reakreditaciji nije dobio prolaznu ocjenu.


Istovremeno je isti taj fakultet jedini ekonomski fakultet u Hrvatskoj, ali i šire, koji je odlučio svoj sveučilišni studij, koji je po bolonjskom sustavu funkcionirao po principu 4+1 godina, integrirati u jedinstveni petogodišnji studij kako bi se snažnije razlikovao od stručnog studija na istom fakultetu.


Blaženka Divjak s FOI-a, koja je svojevremeno bila prorektorica i najmlađa kandidatkinja za mjesto rektora SuZ-a, a danas je članica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, kaže da interes alternativnog prijedloga može biti i financijske prirode.


„Ako povećate razliku između stručnih i sveučilišnih studija, to vam omogućava da svaki prelazak s prvog na drugi naplatite s većom razlikom, jer povećavate broj razlikovnih predmeta koje će studenti morati platiti“, kaže Divjak.


„Prijedlog i rasprava pokazuju nerazumijevanje što je to kvalifikacijski okvir (HKO). Naime, kada mi kažemo da su dva studija iste kvalifikacije, mi ne govorimo o kvaliteti studija. HKO treba omogućiti usporedivost kvalifikacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini te omogućiti povezivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada, a to je valjda Hrvatskoj važno. Mi tu govorimo samo o razini koja je jedna od karakteristika kvalifikacije. Karakteristike kvalifikacije su obujam koji se mjeri ECTS bodovima, druga je kvaliteta, a zatim i profil studija.

Kvaliteta se ne mjeri tako da se zakonom definira razina, pa da se to prihvaća kao dogma. Kontrola kvalitete studija nije zadaća HKO-a već nekih drugih zakona, koje treba dosljedno primjenjivati i na stručne i na sveučilišne studije, a natjecanje u kvaliteti bi za sve bilo zdravo“, pojasnila je Divjak kojoj je strašno da su se sveučilišta okomila na veleučilišta. 


„Ovo je tragična situacija za naše obrazovanje, jer umjesto da gledamo kako da radimo zajedno, mi se dijelimo. Umjesto da podižu svoju vlastitu kvalitetu, da se etabliraju u Europi, uprave sveučilišta se odlučuju gaziti po stručnim studijima, pa čak i onim stručnim studijima koje sama izvode“, dodaje Divjak.


U EU brinu za studente, naši rektori ih degradiraju

Kao jedan od problema ističe i to da je zahvaljujući prijedlogu umjetno stvoren dojam da postoji neki sukob javnih sveučilišta i privatnih veleučilišta.


„Privatna veleučilišta samo su jedan mali segment u sustavu stručnih studija. Najveći segment čine studenti koji studiraju na javnim stručnim studijima po manjim sredinama na različitim veleučilištima. To su jednako javna veleučilišta kao što su i sveučilišta javna. Posebno je porazno to što su istraživanja pokazala da studenti koji studiraju na javnim veleučilištima redovno dolaze iz siromašnijih obitelji jer si ne mogu priuštiti da iz nekog manjeg mjesta, recimo Čakovca, Vukovara ili Knina, idu studirati u Zagreb ili neki drugi veći grad.

Stoga je ovo omalovažavanje stručnih studija pogubno za socijalnu sliku Hrvatske koja je ionako loša. Ja ne kažem da su svi studiji jednako kvalitetni, no za kontrolu kvalitete postoje drugi instrumenti. To nije stvar kojom se bavi HKO, ali HKO bi nam mogao koristiti da utvrdimo kakve nam kvalifikacije trebaju da se hrvatsko gospodarstvo pokrene. Studenti na veleučilištima ostvaruju isti obujam studiranja, odnosno prikupljaju isti broj ECTS bodova tj. studiraju jednaki broj godina, za istu razinu kvalifikacije kao i studenti na sveučilištima.

Jeste li ikada čuli da netko u Njemačkoj ili u nekoj drugoj razvijenoj zemlji kritizira i degradira vlastita veleučilišta kao što su primjerice. Fachhochschulen? To je potpuno neprimjereno. Pa valjda možemo nešto zajedno graditi, a ne svaku priliku koristiti za podjele“, pojasnila je Divjak.


„Istina je imamo dosta loših veleučilišnih studija, ali ima i onih koji su vrlo dobri. Kao što imamo i loših sveučilišnih studija i onih vrhunskih. Nažalost, kod nas se dosta veleučilišta, pa i sveučilišta osnivalo temeljem političkih odluka bez da su se stekli uvjeti da njihov rad.

Međutim, zadaća Zakona o HKO-u nije kontrola kvalitete studija - to je sadržaj Zakona o osiguravanju kvalitete i vanjskih vrednovanja koja provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje. U tim postupcima vanjskog vrednovanja kvalitete studija ne smije biti 'svetih krava' jer je vrijeme da se uvede red u visoko obrazovanje u Hrvatskoj primjenom europskih standarda, a ne umjetnim stavljanjem nekih na više, a drugih na niže razine u HKO-u.“


Divjak ističe da u konačnici usklađivanje studijskih i drugih obrazovnih programa s HKO-om nije obavezno.

„No ako netko želi oznaku da je usklađen s HKO-om to mora dokazati. Dakle,  razina kvalifikacije je opisana preko ishoda učenjai sama činjenica da se pretpostavlja da je neki studijski program osigurava nije dovoljna, već treba provesti postupak vrednovanja koji će pokazati da se ishodi učenja kojima se kvalifikacija postiže stvarno i osiguravaju u tom studijskom programu“, ističe Divjak.


U ovom kontekstu treba istaknuti da je protiv diskriminacije stručnih studija i Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala koje je Sabor imenovao upravo da skrbi o HKO-o.


Vijeće je alternativni prijedlog, koji snižava razinu stručnih diplomskih studija u odnosu na sveučilišne diplomske studije i otežava protočnost u obrazovnom sustavu u koju se svi zaklinju, proglasilo neprihvatljivim. Ono ističe da se kvalifikacije koje se stječu na sveučilišnim i stručnim studijima razlikuju po zastupljenosti znanja i vještina u ishodima učenja dok u svim usporedivim kvalifikacijskim okvirima europskih država pripadaju istoj razini.

 


INDEX OTKRIVA Evo na što šef liječničke komore troši novac dok ovrhama prijeti liječnicima od 90godina

Piše: Martina Pauček Šljivak
ponedjeljak, 16.1.2017.

 

OTKAKO je prije godinu i pol zasjeo na čelo Hrvatske liječničke komore (HLK), bivši šef HUBOL-a (Hrvatske udruge bolničkih liječnoka) dr. Trpimir Goluža znatno je povećao rashode Komore. Prema financijskom izvješću Ministarstva financija, u 2015. godini su rashodi Komore povećani za 3.6 milijuna kuna u odnosu na godinu prije. Samo za troškove promidžbe i informiranja potrošeno je 624.000 kuna više nego godinu prije.

 

Doduše u HLK tvrde kako ovi troškovi nemaju veze s novim vodstvom.

 

"Novo vodstvo Komore, na čelu s predsjednikom dr. Golužom, u praktičnom smislu preuzelo je vođenje Komore krajem lipnja 2015. godine te nije niti je moglo značajnije utjecati na planirano financijsko poslovanje Komore za tu godinu pa tako niti na povećane rashode za usluge.

 

Povećani rashodi za usluge u 2015. godini posljedica su aktivnosti koje su se događale prije no što je aktualno vodstvo preuzelo vođenje HLK-a. Ipak, valja naglasiti da je uobičajeno da rashodi Komore budu veći u tzv. izbornim godinama, kad se održavaju izbori za tijela Komore. Upravo, 2015. godina bila je izborna godina u Komori. Priprema i provođenje izbora za tijela Komore, zbog dopisnog načina glasovanja u kojem sudjeluje više od 20.000 članova, iziskuju znatne troškove. Osim toga, u prvoj polovici 2015. Komora je, organiziranjem višednevnog simpozija s međunarodnim sudjelovanjem, proslavila 20. godišnjicu obnove svog djelovanja. Istim je povodom, u velikoj nakladi, izdana i prigodna monografija o radu HLK-u. Tijekom 2015. godine, zbog specifične situacije u Komori, održano je pet sjednica Skupštine Komore (do tada je bilo uobičajeno samo jedno zasjedanje Skupštine godišnje). To su najvažniji razlozi povećanih rashoda za usluge. Naglašavamo da su svi ti rashodi nastali prije no što je novo vodstvo Komore stupilo na dužnost, dakle u vrijeme mandata prim.Miniga", kažu nam u HLK. 



Iako za 2016. godinu Ministarstvo financija još nije objavilo financijsko izvješće HLK, Index je došao do informacija kako se prošle godine raspolagalo novcem Komore.



Tako je Goluža preuzimanjem HLK promijenio namještaj u svom uredu, odlučio adaptirati stan u vlasništvu Komore za gotovo pola milijuna kuna, naručio elektronske liječničke iskaznice u vrijednosti 637.500 kuna, a novcem HLK financirao se i put u Vukovar na obilježavanje 25. godišnjice pada tog grada i to za više od 500 članova HLK i 100 studenata medicine (na naslovnoj fotografiji). Plaćan je i smještaj u hotelu Bizovačke toplice za 100 članova.

 


NADZOR MINISTARSTVA

ALARMANTAN NALAZ 'Hrvatska liječnička komora radi protuzakonito, dat ćemo ih na sud!'

AUTOR: Goranka Jureško

OBJAVLJENO: 07.03.2017. 

Liječnička organizacija smatra da se nalazom povjerenstva ruši neovisnost njihove profesije

Nakon prošlogodišnjeg upravnog nadzora Ministarstva zdravstva nad radom Hrvatske liječničke komore (HLK) još se vuku poprilični “repovi”.

VEZANE VIJESTI

·EKSPLOZIJA DUGOVA U HRVATSKOM ZDRAVSTVU Bolnice se samo u dva mjeseca 2017. zadužile za još 150 milijuna kn

Naime, povjerenstvo Ministarstva zdravstva utvrdilo je da Statut, Kodeks medicinske etike i deontologije, Pravilnik o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalni rad, Pravilnik o javnim knjigama, Pravilnik o disciplinskom postupku, kao i način priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nisu u suglasju sa zakonima, i to prije svega Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, Zakonom o liječništvu, Zakonom o općem upravnom postupku... Rezultat je 20 predloženih mjera koje HLK mora primijeniti da bi radio zakonito.

Na više od 20 stranica povjerenstvo je vrlo iscrpno navelo probleme koji proizlaze iz zakonske neusklađenosti pojedinih akata HLK-a pa je za dio već prošao rok usklađivanja.

Među brojnim protuzakonitostima upozorava se, primjerice, na činjenicu da “protivno općim, pravnim načelima predsjednik Komore odlučuje u donošenju prvostupanjske i drugostupanjske odluke”.

Brišu liječnike

Povjerenstvo navodi i primjer prema kojem je rješenjem predsjednika Komore jedan liječnik brisan iz imenika liječnika, a žalbu je mogao podnijeti Izvršnom odboru HLK-a na čijem je čelu opet predsjednik Komore!? Ministarstvo smatra da zbog toga nije osigurana nepristranost drugostupanjskog postupka.

Jedan od najproblematičnijih komorskih akata je Etički kodeks u kojem se liječnički prekršaji ne odnose samo na ono što kao razlog prekršaja predviđa Zakon o liječništvu, kao što je, primjerice, pregled pacijenata, dijagnostika, liječenje, rehabilitacija, sprečavanje bolesti, presađivanje organa... već se predviđa odgovornost i kad “liječnik preuzme dužnost na kojoj nije izravno uključen u skrb o pacijentima”.

Premda nisu prekršili ništa od onoga što navodi zakon, disciplinski postupci pokrenuti su prema dijelu ravnatelja bolnica jer lani nisu potpisali anekse ugovora sa specijalizantima kojima bi ih oslobodili obveze rada nakon završene specijalizacije. Povjerenstvo kaže u svom zaključku da se liječnicima može “suditi” samo ako su pogriješili u obavljanju svog zvanja te da HLK nema nadležnost nad radom ravnatelja.

Predsjednica komorskog povjerenstva za etiku Lada Zibar pak kaže da je pojam etike širi, što znači da se to “ne mora odnositi samo na odnos prema pacijentu već i prema kolegama”. S druge strane, povjerenstvo traži da se u Kodeksu mora precizno propisati “nedopušteno ponašanje”.

“Bez nedvosmislene pravne norme pokretanje i vođenje postupka temeljem proizvoljnog tumačenja etičnosti za djelo koje kao takvo nije određeno propisom zapravo je bitna povreda postupka”, tvrdi povjerenstvo Ministarstva.

Nemaju ovlasti

Naime, po tom obrascu na sud časti pozvan je idućeg mjeseca, primjerice, i ministar Milan Kujundžić zato što je kao političar tijekom izborne kampanje izrazio svoje mišljenje o radu, odnosno neradu liječnika!?

Zbog spomenutog Kodeksa i Pravilnik o disciplinskom postupku bio je predmet upravnog nadzora jer se zbog Kodeksa proširila disciplinska odgovornost ne samo zbog propusta u obavljanju svog zvanja nego i na slučaj kad liječnik obavlja ravnateljsku dužnost. Povjerenstvo ističe da prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti poslovi ravnatelja zdravstvene ustanove nisu poslovi liječničkog zvanja. Uostalom, ravnatelji mogu biti i ekonomisti ili pravnici koje HLK ne može “pozvati na red”.

Naime, ravnatelje biraju i imenuju upravna vijeća bolnica koja su pak za svoj rad odgovorna ministru, odnosno vlasniku ustanove, a ne Komori koja nema ovlasti za pokretanje disciplinskog postupka za ono što liječnik učini ili ne učini na poziciji ravnatelja.

Povjerenstvo naglašava da Pravilnik traži navođenje razloga za disciplinski postupak, a jedan od obveznih podataka je “tijek pružanja zdravstvene usluge koja je prethodila događaju zbog kojeg se podnosi zahtjev”. Iz toga proizlazi da se Kodeks ne bi mogao primijeniti na liječnika za posao koji radi izvan liječničke profesije i zvanja. Drugim riječima, ni liječnik političar, ni liječnik ravnatelj ne može biti odgovoran HLK-u za svoje postupke koji se ne odnose na njegov liječnički rad.

Za većinu od dvadesetak propusta u spomenutih šest akata HLK-a Ministarstvo zdravstva tražilo je da se promijene odmah ili u roku mjesec dana do 6 mjeseci.

Ignoriraju nalaz

“Hrvatska liječnička komora u traženom se roku očitovala Ministarstvu zdravstva na nalaz upravnog nadzora. U svakodnevnom smo kontaktu s resornim Ministarstvom i drugim nadležnim institucijama s kojima izvrsno surađujemo”, tvrdi dopredsjednik HLK-a, Krešimir Luetić. Dodaje da će Komora ustrajati na principima poštivanja pozitivnih zakonskih propisa, uvažavanju dodijeljenih javnih ovlasti i zakonom zajamčenoj neovisnosti i samostalnosti HLK-a.

No, u svom glasilu, nakon što je zaprimio izvješće o upravnom nadzoru, HLK je ustvrdio da je “povjerenstvo u mnogome postupilo protivno i mimo procedure upravnog nadzora”.

U prigovoru Ministarstvu tvrde da je “povjerenstvo prekoračilo ovlasti i nezakonito zadiralo u samostalnost i neovisnost liječničke profesije”. Drže da Ministarstvo nema pravo miješati se u vođenje disciplinskih postupaka, pitanje medicinske etike i deontologije ili postupke izbornih tijela Komore, odnosno akte koji sve to reguliraju.

S obzirom na to da upravo iz tih protupravnih dokumenata proizlaze posljedice i za javne ovlasti, primjerice oduzimanje licence za rad, Ministarstvo je moralo reagirati. “Komori su dani rokovi u kojima je dio protuzakonitosti već trebalo ukloniti. Kako to nije učinjeno u roku, Ministarstvo će na Visokom upravnom sudu pokrenuti postupak ocjene zakonitosti općih akata Komore i taj je posao u tijeku”, kaže državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić.


 

Dio mjera koje mora provesti HLK

- Kodeks mora imati taksativno navedene razloge kršenja etike koji su temelj za disciplinski postupak

- disciplinski ne može odgovarati liječnik za ono što je učinio ili rekao nevezano za liječničko zvanje

- predsjednik Komore ne može odlučivati o odlukama i u prvom i u drugom stupnju

- ravnatelji ne mogu biti odgovorni HLK-u za ravnateljske postupke

- liječnici koji ne rade s pacijentima moraju biti obaviješteni da im je članstvo u HLK-u dobrovoljno

- članovi prije stjecanja uvjeta za mirovinu moraju dobiti obavijest da je umirovljenjem članstvo u Komori dobrovoljno


Specijalizanti ipak ne mogu napustiti bolnice koje su ih financirale bez otplate duga

AUTOR: Goranka Jureško

 OBJAVLJENO: 13.12.2016.

Prošlog ljeta izmijenjen Pravilnik o liječničkim specijalizacijama, koji je u potpunosti oslobodio liječnike obveza prema bolnicama koje su ih poslale na specijalističko usavršavanje, dobio je i sudski epilog.

 

Zadarski općinski sud odbio je tužbe četvero specijalizanata urologije, pedijatrije i radiologije koji su tužili Opću bolnicu Zadar nakon što ravnatelj s njima nije želio potpisati dodatke ugovora o specijalizaciji kojima bi se oslobodili plaćanja naknade štete ako nakon specijalizacije ne bi željeli ostati raditi u zadarskoj bolnici.

 

Prema svemu sudeći, jednako će proći i ostali specijalizanti i specijalisti koje je Hrvatska liječnička komora potaknula na tužbe. Samo zadarsku bolnicu tužilo je 30 specijalizanata i specijalista. Namjera je bila da putem tužbi sudovi prihvate zahtjev specijalizanata i specijalista da aneksi ugovora postanu dio sudske presude, a time i obvezujući za bolničke ustanove.

 

No, sud je odbio namjeru specijalizanata da sudskom odlukom aneksi ugovora postanu obvezni, a također je odbacio zahtjev da dio pravilnika mijenja dio sklopljenih ugovora u dijelu koji se odnosi na obveze specijalizanta. Ocijenjeno je i da je “tužbeni zahtjev neosnovan jer po Pravilniku o specijalizacijama za njegovo neprovođenje ravnatelji ustanova odgovorni su ministru”! I prije se već napominjala činjenica da u važećim ugovorima nigdje ne stoji da će se ugovor mijenjati nekim novim eventualnim pravilnikom, a na njihove odredbe specijalizanti su sami pristali.

 

Sporni pravilnik

Valja podsjetiti da je prošlog ljeta ministar Dario Nakićprihvatio novi Pravilnik o specijalizacijama, po kojem specijalizanti i specijalisti ne bi imali nikakvih obveza prema bolnicama koje su ih poslale na specijalizaciju unatoč potpisanom ugovoru, što su po prijašnjem pravilniku morali. Naime, prema njihovim važećim ugovorima, troškovi specijalizacije obuhvaćaju troškove glavnog mentora i komentora, trošak zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalistička edukacija, trošak završnog ispita, trošak knjižice, dnevnika specijalizacija, ali također i bruto plaća isplaćenih tijekom specijalizacije, kao i obvezu da specijalist odradi u bolnici koja ga je poslala na edukaciju onoliko vremena koliko je trajala specijalizacija. Upravo je dio obveze rada ili vraćanja uloženog novca izbačen iz novog pravilnika digao na noge gotovo sve ravnatelje jer ne samo da bi izgubili novac nego i, što je još gore, liječnike za koje su vjerovali da će se vratiti u njihove bolnice.

 

-          Zadovoljni smo sudskom presudom, odnosno činjenicom da ne moramo potpisati ove anekse ugovora ne samo zbog toga što bi zadarska bolnica izgubila oko 40 milijuna kuna nego prije svega zato što bi nam nedostajali liječnici koje smo školovali - kaže ravnatelj OB-a Zadar dr. Željko Čulina. Dodaje da je novi pravilnik poguban za manje bolnice, koje bi, nedvojbeno, s takvom praksom mogle staviti ključ u bravu.     

 

To je i bio glavni razlog što ravnatelji nisu željeli potpisivati te anekse ugovora pa su na kraju završili na sudu časti Hrvatske liječničke komore jer su prema mišljenju predsjednikaTrpimira Goluže “prekršili kodeks medicinske etike i deontologije radeći protiv liječnika”. Ravnatelji su se, pak, branili činjenicom da bolnice nisu njihovo vlasništvo, odnosno da o tome mora odlučiti vlasnik, što znači županija. Na sjednici zajednice županija koje su i vlasnici bolnica, neposredno prije parlamentarnih izbora, jednoglasno je zaključeno da se takvi štetni ugovori za bolnice ne smiju potpisati jer je materijalni, ali i kadrovski gubitak ogroman.

 

Bez dogovora

Potvrđuju to podaci prikupljeni ovoga ljeta, prema kojima bi samo dio ustanova, i to zbog oko 1300 novih ugovora, izgubilo više od 700 milijuna kuna. Pravilnik je mladim liječnicima donio zapravo više štete nego koristi. Od lipnja je gotovo stalo raspisivanje specijalizacija, poglavito u malim bolnicama, kojima i bez tog propisa stalno visi nad glavom otimanje kadrova. Riječju, kad se pravilnik ne bi izmijenio, problem ne bi osjetile jedino velike bolnice, odnosno klinički centri, i to samo djelomično. Naime, njihovi bi specijalisti mogli bez ikakve odštete odlaziti u inozemstvo. Primjerice, specijalizant kojega danas školuje KBC Zagreb za pet godina bio bi “slobodan čovjek” i bez problema bi mogao otići u München ili London.

 

Trenutna situacija sa specijalizacijama zbog nesretnog se pravilnika jako zakomplicirala. Naime, završena je javna rasprava o drugom pravilniku, prema kojem bi liječnici morali vratiti troškove specijalizacije matičnoj bolnici te oko 200.000 kuna na ime primljenih plaća. No, ministar Milan Kujundžićželio je prije prihvaćanja pravilnika razgovarati sa županima i ravnateljima bolnica kako bi se našlo najprihvatljivije rješenje. Prema nekim informacijama, župani su vrlo jasni - ne pristaju na odštetu od 200.000 kuna, nego traže da im bolnica u koju odlazi njihov specijalist vrati oko 600.000 do 800.000 kuna, a spominju i dodatne odštete poput obveze “posudbe” liječnika koji im nedostaju. Riječju, situacija se poprilično zaoštrava i teško će se riješiti na zadovoljstvo svih.

 

- Vjerojatno će se morati prihvatiti pravilnik koji je nedavno prošao javnu raspravu, ali samo kao privremeno rješenje. Situacija govori da problem specijalizacija moramo riješiti tako da pravila budu jasna i ista za sve, odnosno da ne narušimo dostupnost zdravstvene zaštite u svakom dijelu Hrvatske - zaključuje ministar Kujundžić.

 


HUBOL PISAO ŠPRLJI

Tražimo hitnu pravnu zaštitu zdravstvenog osoblja

Izvor:HINA

25.11.2016.

Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) zatražila je u petak od Ministarstva pravosuđa da Radna skupina za izmjene Kaznenog zakona osigura zaštitu ne samo zdravstvenog osoblja, već i svih službenika u javnim službama - nastavnika, profesora i stručnih suradnika u školama i učeničkim domovima, profesora na visokim učilištima, sveučilištima i javnim institutima, te radnicima u ustanovama socijalne skrbi.

'Prema neslužbenim informacijama, Radna skupina će na sastanku u ponedjeljak, 28. studenoga, zauzeti stav da se napad na liječnika neće tretirati prema službenoj dužnosti, jer ih na taj način stavlja u povoljniji položaj u odnosu na druge zdravstvene djelatnike. Stoga od Vas tražimo hitnu pravnu zaštitu zdravstvenog osoblja, ali i svih službenika u javnim službama (nastavnika, profesora i stručnih suradnika u školama i učeničkim domovima, profesora na visokim učilištima, sveučilištima i javnim institutima te radnicima u ustanovama socijalne skrbi)', stoji u pismu HUBOL-a ministru pravosuđa Anti Šprlji.


Navode da ga njegova sadašnja pozicija stavlja u poziciju dugoročnog promišljanja, jer bi eventualno zaobilaženje zatraženih promjena moglo dovesti do dodatnog nezadovoljstva liječnika i njihova odlaska iz Hrvatske.

'Na taj ćete način izravno biti suodgovoran za urušaj javnog zdravstvenog sustava i prekid kontinuiteta zdravstvene zaštite u mnogim, posebno slabije razvijenim, krajevima Hrvatske, koji je neminovan, ukoliko se nastavi s politikom ignoriranja i zanemarivanja liječničke struke', poručuje u pismu HUBOL.


Podsjećaju da su već ranije predložili promjenu Kaznenog zakona, te traže striktno poštivanje članaka 138. i 139. Kaznenog zakona na zdravstvene radnike u zdravstvenim ustanovama, odnosno službenike u javnim službama. Ministra pravosuđa pozivaju da razmotri Prijedlog zakona o dopunama kaznenog zakona od Ministarstva zdravstva, koji je dobio u ožujku ove godine.

 


Hrvatska liječnička komora predlaže novi koncept specijalizacije za liječnike

Piše: Hina
četvrtak, 22.9.2016.

 

Hrvatska liječnička komora (HLK) predstavila je u četvrtak prijedlog novog koncepta unaprjeđenja specijalističkog usavršavanja doktora medicine koji će predložiti Ministarstvu zdravlja, a trebao bi zamijeniti postojeći model koji smatraju zastarjelim i nepravednim za liječnike.


Model specijalizacije zreo za promjene

Postojeći model je iz 80-ih godina prošlog stoljeća, zastario je i više ne postoji ni u jednoj razvijenoj zemlji, stoga je zreo za promjene, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik HLK-a Trpimir Goluža.

Najavio je da će HLK u iduća dva tjedna među liječnicima prikupljati potpise na peticiju potpore tom prijedlogu, a zatim izaći pred odgovorne i tražiti cjelovito rješenje.

HLK predlaže uvođenje tzv. nacionalnih specijalizacija, koje bi se financirale iz posebnog fonda. Nakon stjecanja statusa specijaliste, liječnik bi bio obavezan raditi u javnom zdravstvenom sustavu onoliko vremena koliko mu je trajala specijalizacija, pri čemu bi sam birao ustanovu u kojoj će raditi.

S obzirom da bi to moglo dovesti do odljeva gotovih specijalista iz malih bolnica u veće zdravstvene centre, Goluža kaže kako je došlo vrijeme da se s represivnog modela prijeđe na poticajni model, što znači da bi manje sredine trebale liječnicima ponuditi stimulativne mjere, poput poreznih olakšica, rješavanja stambenog pitanja ili pružanja mogućnosti za daljnje stručno usavršavanje.

Liječnici odlaze odmah nakon položenog državnog ispita

Tvrdi da je od ulaska u EU iz Hrvatske otišlo 500 liječnika, prosječne dobi od 35 godina sa 5-7 godina specijalističkog staža, a sada sve češće odlaze i liječnici odmah nakon položenog državnog ispita. 

Specijalizacije bi se raspisivale na temelju potreba za pojedinim strukama planiranima na nacionalnoj razini i na osnovu izraženih potreba pojedinih zdravstvenih ustanova, a dodjeljivale na transparentan način i jasno utvrđenih kriterija. Također se prelaže uspostava Registra specijalista i donošenje dugoročnog plana potreba za specijalistima.

Predsjednik Povjerenstva HLK-a za medicinsku izobrazbu liječnika Ivan Lerotić ustvrdio je da se dosad broj specijalizanata za pojedine ustanove određivao prema nejasnim kriterijima i bez dugoročnih projekcija, što je dovelo do velikog kadrovskog deficita. Smatra nužnim utvrditi koliki broj specijalizanata, odnosno specijalista Hrvatska treba godišnje, ali i dugoročno, u razdoblju od najmanje deset godina.

Novi koncept predlaže uz mentorsku kontrolu rada specijalizanta, neovisno nadziranje rada mentora i anonimno evaluiranje mentorskog rada od specijalizanata, budući da postoji velika neujednačenost između propisanog programa specijalizacije i onoga koji se u stvarnosti provodi.

Postupci protiv ravnatelja zdravstvenih ustanova

Goluža je najavio da će se u ponedjeljak održati sjednica Povjerenstva HLK-a za medicinsku etiku i deontologiju koje će donijeti odluku ima li osnove za pokretanje disciplinskih postupaka protiv 60-ak ravnatelja zdravstvenih ustanova pred Časnim sudom HLK-a jer su onemogućili primjenu pravilnika o specijalizacijama koji je na snazi od srpnja. On tvrdi da je svega 32 posto ustanova primijenilo pravilnik.

Što se tiče predloženih izmjena pravilnika, smatra kako se zdravstvena administracija ne može na kvalitetan način nositi s tim problemom te da se ministar zdravlja Dario Nakić kao tehnički ministar nije trebao upuštati u predlaganje bilo kakvih izmjena. Na opasku da je i prilikom donošenja važećeg pravilnika Nakić bio tehnički ministar, Goluža podsjeća da je cijeli proces rada na pravilniku odrađen prije toga.

 


Hrvatski liječnici obiteljske medicine hit u Europi, plaća za specijaliste do 13 tisuća eura bruto

Piše: Hina

2.10.2016.

 

DVANAEST agencija za zapošljavanje sudjeluje danas u Zagrebu na Devetom sajmu karijera u zdravstvu, na kojemu su ove godine za rad u zapadnoj i sjevernoj Europi najtraženiji liječnici obiteljske medicine.


Najtraženiji su liječnici obiteljske medicine, kvalificirane medicinske sestre s petogodišnjim obrazovanjem, prvostupnice sestrinstva, a velika je potražnja i za svim vrstama fizioterapeuta, izjavila je Hini Silva Karpowicz Rukavina iz tvrtke Karijere u bijelom (Careers in White International) koja godinama na putujućim medicinskim sajmovima regrutira medicinsko osoblje za rad u zapadnoj Europi. 

Specijalistima se nude poslovi s atraktivnim plaćama od 3000 do 13.000 eura (bruto), ovisno o iskustvu i specijalizaciji, no liječnici obiteljske medicine apsolutni su hit na tržištu rada. Najviše ih traži Francuska, Engleska, Njemačka, Švedska i Danska, nudeći im odmah po dolasku izuzetno povoljne uvjete za otkup privatne prakse. Medicinske sestre i tehničari također su traženi u svim zemljama Europe za rad u bolnicama, palijativi, privatnim rehabilitacijskim klinikama i domovima za starije.

"Mjesečna plaća kvalificirane medicinske sestre s radnim iskustvom slična je u Njemačkoj plaći liječnika početnika i iznosi oko 2200 eura (neto)", ističe Karpowicz Rukavina.

Fizioterapeuti su traženi u Engleskoj, Irskoj, Njemačkoj, Austriji, većinom za rad u staračkim domovima i rehabilitacijskim centrima, s tim da su im početne plaće nešto manje, oko 1800 eura (neto), ovisno o poreznom razredu i iskustvu.

I ove godine sajam se održava u Hotelu Dubrovnik, od 10 do 16 sati. Novost je znatno proširen raspon struka koje se traže, pa su uključeni i nutricionisti, maseri i socijalni radnici za rad u zdravstvenim ustanovama. Na sajmu u nedjelju prvi put će zaposlenike (anesteziologe i dermatologe)  tražiti i jedna  hrvatska privatna poliklinika. 

Karpowitz Rukavina zainteresirane posjetitelje poziva da se na sajmu prijave u bazu virtualnog sajma, predaju životopis i pristanu na pretraživanje, kako bi ih poslodavci kasnije mogli kontaktirati.

Sajam se u Zagrebu održava od 2012. godine, dva puta godišnje, a po podacima organizatora svake ga godine u Zagrebu obiđe oko 400 do 500 tražitelja posla. 

Organizatori ističu da zdravstvenim djelatnicima nude radne uvjete u skladu s najvišim standardima, te druge oblike pomoći, poput besplatnog tečaja jezika, pokrivanja putnih troškova, dodatnog usavršavanja, pomoć u pronalasku smještaja te potpore za preseljenje obitelji.

Nakić demantira alarmantne podatke o broju liječnika u Hrvatskoj

Sajam karijera u zdravstvu svake godine iznova otvara pitanje "egzodusa hrvatskih liječnika"  u zapadnu Europu, no ministar zdravlja Dario Nakić nedavno je izjavio da podaci nisu toliko alarmantni te da po broju liječnika Hrvatska ne odstupa značajno od EU prosjeka. 

Naime, po podacima Hrvatske liječničke komore (HLK), koje je iznio njezin predsjednik Trpimir Goluža, od ulaska u EU iz Hrvatske otišlo 500 liječnika, prosječne dobi od 35 godina s 5 do 7 godina specijalističkog staža, a sada sve češće odlaze i liječnici odmah nakon položenog državnog ispita.

"Često u Hrvatskoj možemo čuti razne podatke o tome koliko imamo liječnika u odnosu na ostale europske zemlje. No mi nemamo tako veliki problem kako se to ponekad prezentira", rekao je Nakić, koji je dio svoga obraćanja na prošlotjednoj konferenciji Hospital Days posvetio upravo ulaganju u ljudske potencijale.

Istaknuo je kako u Hrvatskoj imamo 343 liječnika 100.000 stanovnika, dok je prosjek EU 350.

Iznio je pritom i svoje viđenje potrebnih mjera za zadržavanje zdravstvenih kadrova u Hrvatskoj. U prvom redu to je lakše usavršavanje, u čemu nam, smatra Nakić, značajno "i mogu i žele" pomoći naši stručnjaci zaposleni u inozemnim zdravstvenim ustanovama. 

"Velik dio tih ljudi spreman je omogućiti odlazak naših stručnjaka na usavršavanje u inozemstvo, na znanstveno-istraživačke radove koji bi trajali od tri mjeseca do godine dana, nakon čega bi se vratili u Hrvatsku i ta svoja znanja prenijeli ovdje", rekao je Nakić, koji upravo usavršavanje smatra jednom od najvažnijih mjera za zaustavljanje odlaska liječnika iz zemlje.

 


29.09.2016.

Goluža: Makinacije u zdravstvu postoje, ali se ne prijavljuj

  • Predlažete novi koncept liječničkih specijalizacija. Zašto bi on bio važan za sustav javnog zdravstva?

 

Zato što je kadrovski deficit jedan od najvećih problema zdravstva. On će odrediti perspektivu pružanja zdravstvene skrbi pa time i razinu zdravlja koju ćemo imati. Držimo da bi koncept specijalističkog usavršavanja koji predlažemo bio dobar preventivni mehanizam daljnje kadrovske devastacije i stoga je od iznimnog značenja za građane. Dosadašnji model koji se temeljio na određenoj prisili i ucjeni pokazao se potpuno neučinkovitim, Hrvatsku napuštaju mladi liječnici u dobi od prosječno 36 godina. Ne pristupi li se tom problemu ozbiljno, neće nas imati tko liječiti.

  • U tri godine 500 liječnika napustilo je Hrvatsku, ali to se moglo očekivati jer se ulaskom u EU otvorilo i tržište rada.

Točno, no postavlja se pitanje što smo kao država i društvo učinili da bismo to spriječili ili smanjili? Apsolutno ništa. Slušali smo političke mantre o “blagodatima“ EU, a nismo napravili ništa konkretno kako bismo, na temelju iskustva starijih pristupnica EU, izbjegli ono negativno što se njima dogodilo, prije svega odljev visokoobrazovanih mladih ljudi. T ljudi. Time smo pokazali koliko smo nezrelo i neorganizirano društvo.

  • Nije li nacionalno raspisivanje specijalizacija opasno za male bolnice i sredine? Župani i ravnatelji zabrinuti su da bi mogli ostati bez liječnika.

Osnivači odnosno vlasnici malih bolnica moraju shvatiti da su oni odgovorni za sudbine svojih institucija isto kao što je i svaki drugi vlasnik odgovoran za svoju tvrtku. Njihovu nebrigu ili nesposobnost ne mogu pokrivati birokratski dekreti iz Ministarstva, kojima se liječnicima ograničavaju ljudska, građanska ili radna prava. Neka vlastodršci u županijama porade na stvaranju poticajnog radnog i životnog okružja i riješit će problem nedostatka liječnika, kao i problem odlaska mladih ljudi uopće. Problemi manjih sredina mogu se riješiti sinergijom promišljene državne politike i politike lokalne samouprave. To je tako već poodavno riješeno u organiziranim zemljama EU. Država kroz porezne olakšice potiče ne samo liječnike već sve ljude da žive u sredinama koje su “manje atraktivne” za život, a lokalna samouprava im dodatnim poticajnim mjerama osigurava kvalitetne životne i radne uvjete.

  • Treba li ugasiti neke bolnice u Hrvatskoj?

S obzirom na geografsku razvedenost i proklamirani princip jednake dostupnosti zdravstvene zaštite svim građanima, Hrvatska nema previše bolnica. Mislim da nema potrebe za gašenjem bolnica, no pojedine bolnice trebalo bi prenamijeniti, a većinu racionalizirati. Podržavam ideju funkcionalnog spajanja pojedinih djelatnosti u susjednim bolnicama, kao i mobilnost zdravstvenog kadra među njima.

  • Rekli ste da je sadašnji program specijalizacija dobar, ali da je problem u provedbi te da ima i makinacija pri dodjeli specijalizacija. Kakve makinacije postoje i prijavljuju li se?

Zna se dogoditi da se specijalizacije ne dodjeljuju na transparentan način već se omogućuje prevelika subjektivnost u odabiru kandidata. S obzirom na česte glasine koje osporavaju regularnost pojedinih natječaja za specijalizaciju, izgleda da kolege samo verbalno izražavaju nezadovoljstvo, ali ga ne prijavljuju. Možda i zato što nemaju potrebno povjerenje u nositelje tog procesa.

Liste čekanja postoje i u najrazvijenijim svjetskim državama koje za zdravstvo izdvajaju mnogo više no Hrvatska

  • To podsjeća na situaciju s trgovcima i nedjeljnim radom: rade prekovremeno i neplaćeno, ali nitko se ne usudi prijaviti.

Očito živimo u društvu u kojem je većina ljudi dovedena u situaciju da se ne usuđuje upozoriti na manjkavosti u sustavu pa čak ni na kršenje zajamčenih im prava. Vjerojatno ljudi misle da će se bolje i pravednije društvo stvoriti samo po sebi. To je zabluda! Moramo se i osobno više angažirati kako bismo ga izgradili.

  • Zato ste se vi izložili. U kratkom vremenu konfrontirali ste se na mnogim razinama.

Ako vam je stalo do sustava u kojem djelujete i ako uočite da u njemu ne vlada red, nastojat ćete uvesti ga. To vas neizbježno dovodi u situacije u kojima se zamjerate onima koji u neredu ostvaruju osobne interese i koji sve čine da ga takvim i održe. U Komori smatramo da se za društvenu klimu u kojoj će se uvažavati znanje, rad, odgovornost i poštenje vrijedi izložiti napadima interesnih skupina.

  • Jeste li sada u sukobu i s dr. Nakićem? Poručili ste mu da odustane od nedovoljno promišljenog pokušaja prošlotjednog mijenjanja Pravilnika o specijalizacijama jer tek je tehnički ministar.

Nije riječ o sukobu već o razmimoilaženju s obzirom na specifičnu situaciju. Ovakav pristup tehničkog ministra rješavanju problema specijalizantskih ugovora nije dobar jer je površan i parcijalan, a ograničava buduću zdravstvenu administraciju u pronalasku optimalnog rješenja. Zato bi bilo dobro da se ministar još jednom predomisli.

  • Ali nije vas smetalo što je bio tehnički ministar kad je donio pravilnik u srpnju, jer taj je pravilnik imao “vaš potpis”.

Pravilnik koji je u srpnju donesen krenuo je u proceduru prije no što je Vlada postala tehnička, dakle nije napravljen s predumišljajem u tehničkom mandatu.

  • Liječnici obiteljske medicine planiraju izići iz Liječničke komore i osnovati vlastitu. Jeste li unijeli razdor između bolničkih i obiteljskih liječnika?

Osnivanje komora u zdravstvu definirano je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i u skladu s europskom pravnom stečevinom koja isključuje postojanje više liječničkih komora u jednoj državi. Osobno ne vidim nikakav razdor, dapače. Mislim da smo učinili znatno više za sve liječnike, pa tako i obiteljske, nego naši prethodnici među kojima je bilo i uglednih liječnika obiteljske medicine. Ovaj tjedan bit ću gost na Kongresu liječnika obiteljske medicine pa eto prilike, spreman sam za diskusiju.

  • Imate li viziju/koncept za smanjenje lista čekanja?

Liste čekanja postoje i u najrazvijenijim svjetskim državama koje za zdravstvo izdvajaju mnogo više no Hrvatska, no važno je da čekanje na zdravstvenu uslugu ima razuman i po zdravlje neugrožavajući rok. Za hitne slučajeve ne smije biti listi čekanja, a bolesnici oboljeli od malignih bolesti trebaju imati prioritet. U Hrvatskoj je dio lista umjetno stvoren zbog nedovoljno dobre organiziranosti sustava odnosno evidentiranja narudžbi za preglede. Često je ista osoba prijavljena na više lista čekanja za istu pretragu. Liste su jednim dijelom posljedica i neracionalnog postavljanja indikacija za skupe pretrage, odnosno na pojedine pretrage idu i pacijenti kojima te pretrage najčešće i nisu potrebne. Uz potpunu informatizaciju i bolju organizaciju naručivanja, stvaranje dijagnostičko-terapijskih smjernica i njihovo pridržavanje od liječnike te aktiviranjem privatnog sektora u slučajevima u kojima javno zdravstvo ne može biti brzo i efikasno, liste čekanja u javnom zdravstvenom sustavu mogu se svesti na više nego prihvatljivu razinu.

  • Tvrdite da i pacijenti snose određenu krivicu za duge liste čekanja?

Ni pacijenti nisu potpuno nedužni u tom pogledu. Pojedinci inzistiraju na tome da ih se upućuje na pretrage koje sami sebi indiciraju, a iznenađujuće je velik i postotak nepodignutih gotovih nalaza, kreće se i do 30 posto, ovisno o dijagnostičkoj metodi. Odgovornost je pacijenta da podigne svoj nalaz. Rekao sam da svi trebamo povećati stupanj svoje odgovornosti. Liječnici trebaju prijeći s defenzivnog oblika medicine na aktivan oblik u kojem će upućivanje na pretrage biti mnogo racionalnije pa će i nepotrebnih pretraga biti manje. U Hrvatskoj je postotak pretraga koje pokažu uredan nalaz znatno veći no u zdravstveno bolje uređenim državama EU. Naravno da jedan dio pretraga mora imati uredan nalaz, no i tu možemo napredovati.

 


 

Zašto se pretrage ne obavljaju popodne

 

  • Ne bi li se pretrage u bolnicama trebale obavljati i poslijepodne?

Ljudi koji to govore ne poznaju osnovne postavke hrvatskog zdravstvenog sustava. Za to nema dovoljno novca, zdravstvenog kadra ni kvalitetne infrastrukture. Moguće je samo u KBC-ima, gdje takav ustroj već postoji. Nama nedostaje kadra za redoviti rad bez prekovremenih sati, a kamoli za dodatni popodnevni rad. U hrvatskom zdravstvenom sustavu postoji deficit svih profila zdravstvenih radnika, ne samo liječnika već i medicinskih sestara, tehničara. Daleko smo ispod prosjeka EU po broju liječnika. Nedostaje nam 2500 liječnika specijalista da bismo dostigli prosjek EU. Osim toga, dobrom dijelu dijagnostičkih uređaja istekao je vijek trajanja, a njima se ne bi smjelo raditi ni smanjenim intenzitetom, a pogotovo ne neprekidnim.


Izvršni odbor HLK –a pokrenuo 66 disciplinskih postupaka pred Časnim sudom

Piše: Hina

srijeda, 7.9.2016.

 

IZVRŠNI odbor Hrvatske liječničke komore (HLK) inicirao je u srijedu na sjednici disciplinski postupak pred Časnim sudom HLK-a protiv 66 članova-ravnatelja zdravstvenih ustanova i članova-dužnosnika zdravstvenih udruga koji su onemogućili primjenu ili su izravno poticali odgovorne na neprimjenjivanje odredbi izmijenjenog Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine. 


"Neposlušni ravnatelji oglušili su se i o naputak Ministarstva zdravlja, upućen 30. kolovoza 2016., koji im je jasno naložio obvezu primjenjivanja važećeg Pravilnika", stoji u priopćenju HLK.   

Stajalište je IO HLK-a da su time, liječnici – ravnatelji, povrijedili odredbe Kodeksa medicinske etike i deontologije jer su onemogućili kolege liječnike u ostvarenju prava zajamčenih im podzakonskim aktom.

Podsjećaju da su izmjene i dopune Pravilnika o specijalističkom usavršavanju stupile su na snagu 16. srpnja i da su ravnatelji zdravstvenih ustanova bili dužni specijalizantima, u roku od 30 dana, ponuditi izmijenjene ugovore. Specijalistima, koji su pak sami trebali podnijeli zahtjev za izmjenom ugovora, ravnatelji su bili dužni u roku od 30 dana od predaje zahtjeva dati izmijenjene ugovore.

Opcija i disciplinske mjere

Po provedenom postupku, Časni sud HLK-a može prijavljenog liječnika osloboditi odgovornosti ili mu izreći neku od disciplinskih mjera: opomenu, ukor, javni ukor, novčanu kaznu u rasponu od 1000 do 5000 kuna, privremeno uvjetno ili bezuvjetno oduzimanje licence (u rasponu od mjesec dana do godine dana) ili trajno oduzimanje licence.

"Drago mi je da sam dobio jednoglasnu podršku Izvršnog odbora u nastojanju zaštite ljudskih i radnih prava liječnika, provođenja zakona te poštivanja uzusa pravne države. Naš stav je vrlo jasan. Zalažemo se za Hrvatsku kao uređenu pravnu državu u kojoj će se mladi liječnik specijalist doživljavati vrijednošću, a ne građaninom drugog reda. Hrvatska liječnička komora neće dopustiti nikome, pa niti kolegama, provođenje pravnog nasilja nad liječnicima.

Također, nećemo šutke gledati kako su liječnici žrtve robovlasničkih ugovora. Napravili smo Prijedlog sveobuhvatnog rješenja problematike specijalizacija u Hrvatskoj i predali ga prije više od 3 mjeseca Ministarstvu zdravlja. Uvjereni smo da je naš prijedlog dobra osnova za rješavanje ovog kroničnog problema hrvatskog zdravstva", naglasio je predsjednik HLK-a Trpimir Goluža.

 


MiZ ravnateljma: „Morate poštovati važeći Pravilnik o specijalizacijama“

30.08.2016.

Ministarstvo zdravlja danas je uputilo naputak ravnateljima svih zdravstvenih ustanova da su obvezni primjenjivati važeći Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (NN 62/16). Time je potvrđen stav HLK-a da su ravnatelji dužni ponuditi izmijenjene ugovore liječnicima na specijalizaciji i subspecijalizaciji. 

Ovim naputkom Ministarstvo zdravlja nedvosmisleno je dalo do znanja ravnateljima ustanova da ne mogu odgovornost za provođenje Pravilnika prebacivati na upravna vijeća ustanova koje vode niti na vlasnika – jedinice lokalne uprave i samouprave.

Hrvatska liječnička komora upućuje sve svoje članove na koje se odnosi Izmijenjeni i dopunjeni pravilnik o specijalističkom usavršavanju da se izravno obrate ravnateljima ustanova čiji su zaposlenici i pozivajući se na dokument Ministarstva zdravlja, Uprave za stacionarnu zdravstvenu zaštitu i inspekcijske poslove; KLASA: 501-01/16-02/24; URBROJ: 534-04-1-2/3-16-52 od 30. kolovoza 2016. godine (koji možete preuzeti ovdje) zatraže ostvarenje Pravilnikom im zajamčenih prava.


OSVRT HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE NA PRIMJENU IZMJENA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE

29.08.2016.

U situaciji i dalje prisutnog ugrožavanja prava i interesa liječnika glede nepoštivanja odredbi novog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine i s obzirom na mnoga pitanja vezana za pojašnjenje aktualne situacije, a u svrhu pomoći svim našim liječnicima čija su zakonska prava prekršena, Hrvatska liječnička komora je razmatrala nastalu situaciju, a svoja razmišljanja, zaključke i sugestije dijeli i želi podijeliti s članstvom. Ovdje se mora naglasiti da u slučaju Pravilnika, čiji je donositelj Ministarstvo zdravlja, Komora nije ovlaštena davati tzv. autentično tumačenje propisa, a pravna gledišta koja ona u interesu svojih članova zauzme, ne obvezuju sudove niti državna ili druga javnopravna tijela.

HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA IZNOSI KAKO SLIJEDI:

1. Ministarstvo zdravlja donijelo je 5. srpnja 2016. godine Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (Narodne novine, broj 62/2016). Ta novela Pravilnika stupila je na snagu dana 16. srpnja 2016. godine, a njom su trebali biti dokinuti dotadašnji „robovlasnički“ odnosi liječnika specijalista/specijalizanata i zdravstvenih ustanova.

2. Redakcija teksta novoga Pravilnika otvara nekoliko pravnih pitanja pri čemu je Komora razmatrala nastalu situaciju, a svoja razmišljanja, zaključke i sugestije dijeli i želi podijeliti s članstvom. Ovdje se mora naglasiti da u slučaju Pravilnika, čiji je donositelj Ministarstvo zdravlja, Komora nije ovlaštena davati tzv. autentično tumačenje propisa, a pravna gledišta koja ona u interesu svojih članova zauzme, ne obvezuju sudove niti državna ili druga javnopravna tijela. Iz toga razloga, o svim uočenim postupanjima pojedinih zdravstvenih ustanova, a koja prema mišljenju Komore predstavljaju povredu odredbi Pravilnika izvijestili smo Ministarstvo i zatražili valjano pravno tumačenje svih spornih postupanja. S pravne točke gledišta, svaki liječnik čija su zakonska prava u ovom kontekstu povrijeđena, svoje odluke o daljnjim postupcima mora donijeti sam za sebe i za njih preuzeti odgovornost, jer Komora tu mogućnost nema. Institut pravnog interesa nalazi se kod liječnika pojedinca i Komora zakonski nije u mogućnosti preuzeti odgovornost za odluke i postupke svojeg člana.

3. Činjenica je da novi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine ne sadrži kaznene odredbe za zdravstvene ustanove i njihove ravnatelje, i to je za neke od njih otvorilo prostor da se odlučuju ne primjenjivati prisilne pravilničke norme. Uz činjenicu da to predstavlja očito kršenje važećih propisa i smatrajući da je takvo ponašanje – ponašanje kojim ravnatelji zdravstvenih ustanova, odreda liječnici, krše Pravilnik na štetu svojih kolega specijalista i specijalizanata – protivno i Kodeksu medicinske etike i deontologije, Hrvatska liječnička komora je već poduzela korake te je upozorila ravnatelje zdravstvenih ustanova na mogućnost pokretanja disciplinskog postupka.

4. Obzirom da mogući disciplinski postupak protiv ravnatelja zdravstvenih ustanova neće sam po sebi riješiti neizvjestan položaj specijalista i specijalizanata na koje se novela Pravilnika odnosi, te obzirom na činjenicu da uvijek postoji mogućnost da ove pravilničke odredbe budu zamijenjene novima, za koje se sada ne može znati hoće li za specijaliste i specijalizante biti povoljnije ili nepovoljnije, jasna je tendencija što bržeg rješavanja problema i raščišćavanja te neizvjesnosti.

5. Glede mogućeg postupanja, novela Pravilnika u ovom trenutku ostavlja više prostora specijalizantima nego specijalistima, jer se specijalisti prvo moraju obratiti zdravstvenoj ustanovi posebnim zahtjevom radi sklapanja novog ugovora, dok se od specijalizanata ne zahtijeva nikakva aktivnost. Uslijed toga oni imaju i mogućnost da čekaju poziv medicinske ustanove te se – ako taj poziv izostane, a dođe do ovršnoga ili parničnog postupka – jednostavno pozovu na novelu Pravilnika, a što predstavlja jedan od modusa postupanja u ovoj situaciji.

6. S druge strane, i specijalisti i specijalizanti mogu pokrenuti i sudski postupak radi utvrđenja da je raniji ugovor prestao postojati. Specijalisti se pri tome prethodno trebaju sa zahtjevom obratiti zdravstvenoj ustanovi, jer bi u protivnome njihova tužba bila preuranjena. Pri tome se ne smije smetnuti s uma da će sudski postupak uvijek prouzročiti troškove i uključiti različite rizike.

7. Osim navedenog, moguć je i treći modus postupanja, odnosno poduzeti tek početni korak: preporučenim se pismom obratiti zdravstvenoj ustanovi i pozvati na sklapanje novog ugovora, uz izjavu da će pošiljatelj pisma (specijalizant i specijalist) možebitnu šutnju zdravstvene ustanove smatrati pristankom na novi ugovor odnosno ugovor koji je izmijenjen u skladu s odredbama novog Pravilnika. Na taj način se dodatno pojačava obveza zdravstvene ustanove i njezina ravnatelja, obveza koja je i bez toga propisana čl. 17. i 18. novoga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.

Svrha ovih informacija jest dodatna pomoć našim članovima kojima su povrijeđena zakonska prava vezana uz nepoštivanje odredbi novog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, kako bi na primjeren način mogli odlučiti o daljnjim koracima u zaštiti svojih prava. Sukladno važećim pravnim normama i prethodno iskazanim razlozima, nesporno je da u ovoj situaciji odluku o načinu postupanja liječnik donosi sam za sebe, pri čemu mu Komora stoji na raspolaganju sa svim svojim resursima, uključujući vlastite stručne službe kao i suradne odvjetničke urede, a sve u cilju pomoći u zaštiti interesa i prava svojih članova.

Dr.sc. Trpimir Goluža, dr.med.
predsjednik HLK


HLK ponovno od ministra zdravlja traži žurno usklađivanje prava specijalizanata i specijalista obiteljske medicine s ostalim liječnicima

Predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. med Trpimir Goluža uputio je ministru zdravlja dr. Dariju Nakiću zamolbu da se učine dodatni napori kako bi se donijele tražene i dogovorene izmjene i dopune Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz obiteljske medicine. Postignuto je suglasje da se propišu obveze zdravstvenih ustanova da liječnicima specijalizantima i specijalistima ponude sklapanje izmijenjenih ugovora o međusobnim pravima i obvezama – na način kako je to već učinjeno Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine. Stoga Hrvatska liječnička komora ponovno moli ministra zdravlja dr. Nakića za žurnost u postupanju za izjednačavanje njihovih prava s ostalim liječnicima.

 


Poštovani,

dopisom od 28. srpnja 2016. godine podsjetili smo Vas na postignuto suglasje oko nužnosti donošenja izmjena i dopuna Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz obiteljske medicine („Narodne novine“ br. 129/11, 129/12, 120/13) kojima bi bila propisana obveza zdravstvenih ustanova da liječnicima specijalizantima i specijalistima ponude sklapanje izmijenjenih ugovora o međusobnim pravima i obvezama – na način kako je to već učinjeno Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine („Narodne novine“ br.62/16).

Hrvatska liječnička komora zaprimila je 2. kolovoza 2016. godine Vaš odgovor u kojem nas izvještavate kako u tijeku izrada prijedloga pravilnika koji će na isti način uređivati predmetnu materiju.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Budući da do današnjeg dana tražene i dogovorene izmjene i dopune Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz obiteljske medicine nisu donesene ponovno Vas molimo za žurnost u postupanju kako bi se liječnici specijalizanti i specijalisti obiteljske medicine izjednačili u svojim pravima s ostalim liječnicima.

Srdačno,

Predsjednik
Hrvatske liječničke komore
dr.sc. Trpimir Goluža, dr.med.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Europski mladi liječnici zaprepašteni strogim hrvatskim ugovorima

Piše: V.V.

nedjelja, 4.9.2016. 

 

NAJVEĆA organizacija mladih liječnika u Europi, European Junior Doctors (EJD), izrazila je punu podršku Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) odnosno Povjerenstvu za mlade liječnike HLK-a u njihovim naporima da osiguraju provođenje i poštivanje izmjena i dopuna Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.

 

Na redovnom godišnjem sastanku EJD-a, održanom jučer u Zagrebu, jedna od tema bila je i nepovoljan status specijalizanata i mladih liječnika u Hrvatskoj, javlja HKL.

 

Nastojanje pojedinih udruga, ravnatelja i dužnosnika lokalne samouprave da se u praksi ne primjenjuju odredbe važećeg Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, ocijenjeno je pokušajem pravnog nasilja i kao takvo ocijenjeno krajnje neprihvatljivim i protivnim europskim principima društvenog djelovanja.  

Obaveze hrvatskih liječnik protivne principima EU

"Vodstvo EJD-a ostalo je zaprepašteno postojećim stanjem, koje je u suprotnosti s ključnim principima Europske unije o mobilnosti radne snage i uz to vezanih sloboda. U skladu s time izdan je dokument o neodrživosti trenutnog stanja, kojim je EJD ujedno dao podršku HLK-u u nastojanjima kako bi se navedena prava u najkraćem mogućem roku ostvarila", rekao je predsjednik Povjerenstva za mlade liječnike dr. Davor Kust.

 

U dokumentu koji je donesen na jučerašnjem sastanku EJD-a stoji kako  je EJD svjesna situacije da su u Hrvatskoj specijalizanti i mladi specijalisti vezani za svoje poslodavce vrlo strogim ugovorima koji ih obvezuju da rade u istoj ustanovi cijelo vrijeme specijalizacije kao i nakon nje, i to isti broj godina koliko je trajala specijalizacija.


"U Hrvatskoj postoje izuzetno visoke, gotovo drakonske kazne ako dođe do kršenja ugovora prije kraja nametnutog razdoblja rada za jednog poslodavca. Ovo rješenje protivno je principima Europske unije koji se tiču mobilnosti radne snage i uz nju vezanih sloboda. Obaveza da se ostaje u jednoj zemlji, regiji ili gradu u potpunosti je protivna europskoj pravnoj stečevini zato jer se tako onemogućava princip slobodnog tržišta u Europi. Također, snažno se protivimo prijetnjama drakonskim kaznama u ovom kontekstu. Dobra kvaliteta postdiplomskog obrazovanja i kvalitetni radni uvjeti ključni  su za zadržavanje liječnika, stoga dajemo punu potporu HLK-u u njezinim naporima da osigura primjenu ovih principa" stoji u donesenom dokumentu.

 


HLK UPUZ-u: „Otkazujemo Sporazum o suradnji!“

29.08.2016.

Imajući u vidu djelovanje Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ-a) koje ne samo da ne odražava stavove usuglašene s HLK-om, odnosno nije u interesu zdravstvenog sustava u cjelini, već nije niti u skladu s važećim propisima te izravno krši zagarantirana prava liječnika – Izvršni odbor HLK-a zauzeo je stav da je daljnje ustrajavanje na Sporazumu o poslovnoj suradnji s UPUZ-om neprimjereno i neodrživo te je obavijestio UPUZ o otkazu Sporazuma o poslovnoj suradnji.

 

U razdoblju od stupanja na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine („Narodne novine“ br. 62/16 i 69/16;) aktivnosti vodstva Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ-a) pokazale su se dijametralno suprotnima postulatima Sporazuma o suradnji između HLK-a i UPUZ-a.

UPUZ je povodom predmetnog Pravilnika izdavao svojim članicama – zdravstvenim ustanovama - preporuke, pravna tumačenja i upozorenja koja nemaju uporište u važećim zakonskim i podzakonskim aktima, a suprotna su Pravilnikom zajamčenim pravima i interesima liječnika – članova HLK.

HLK kao institucija s javnim ovlastima, koja u potpunosti poštuje i uvažava pravni poredak Republike Hrvatske, nastavit će s aktivnostima usmjerenima k primjeni važećih propisa te će koristiti sva zakonom dopuštena pravna sredstva iz okvira svojih nadležnosti kako bi zaštitila interese svojih članova – liječnika.

Imajući u vidu djelovanje UPUZ-a koje ne odražava stavove usuglašene s HLK-om, odnosno, interese zdravstvenog sustava u cjelini, a nije niti u skladu s važećim propisima te izravno krši zagarantirana prava liječnika – Izvršni odbor HLK-a zauzeo je stav da je daljnje ustrajavanje na Sporazumu o poslovnoj suradnji neprimjereno i neodrživo te je obavijestio UPUZ o otkazu Sporazuma o poslovnoj suradnji.

Smatrajući da je principijelnost, vjerodostojnost i međusobno uvažavanje preduvjet uspješne suradnje, ovaj gubitak ugovornog partnera ne doživljavamo zaprekom već dodatnim izazovom u nastojanju ostvarenja zadaće - unaprjeđenja hrvatskog zdravstvenog sustava, ali i društva u cjelini. Pri tome ćemo ustrajati na principima uvažavanja uzusa pravne države, vladavini zakona i priznavanja ljudskih, građanskih i radnih prava svih građana Republike Hrvatske pa tako i liječnika.

 


OSVRT HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE NA PRIMJENU IZMJENA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE

29.08.2016.

U situaciji i dalje prisutnog ugrožavanja prava i interesa liječnika glede nepoštivanja odredbi novog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine i s obzirom na mnoga pitanja vezana za pojašnjenje aktualne situacije, a u svrhu pomoći svim našim liječnicima čija su zakonska prava prekršena, Hrvatska liječnička komora je razmatrala nastalu situaciju, a svoja razmišljanja, zaključke i sugestije dijeli i želi podijeliti s članstvom. Ovdje se mora naglasiti da u slučaju Pravilnika, čiji je donositelj Ministarstvo zdravlja, Komora nije ovlaštena davati tzv. autentično tumačenje propisa, a pravna gledišta koja ona u interesu svojih članova zauzme, ne obvezuju sudove niti državna ili druga javnopravna tijela.

 

HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA IZNOSI KAKO SLIJEDI:

 

  1. Ministarstvo zdravlja donijelo je 5. srpnja 2016. godine Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (Narodne novine, broj 62/2016). Ta novela Pravilnika stupila je na snagu dana 16. srpnja 2016. godine, a njom su trebali biti dokinuti dotadašnji „robovlasnički“ odnosi liječnika specijalista/specijalizanata i zdravstvenih ustanova.

    2. Redakcija teksta novoga Pravilnika otvara nekoliko pravnih pitanja pri čemu je Komora razmatrala nastalu situaciju, a svoja razmišljanja, zaključke i sugestije dijeli i želi podijeliti s članstvom. Ovdje se mora naglasiti da u slučaju Pravilnika, čiji je donositelj Ministarstvo zdravlja, Komora nije ovlaštena davati tzv. autentično tumačenje propisa, a pravna gledišta koja ona u interesu svojih članova zauzme, ne obvezuju sudove niti državna ili druga javnopravna tijela. Iz toga razloga, o svim uočenim postupanjima pojedinih zdravstvenih ustanova, a koja prema mišljenju Komore predstavljaju povredu odredbi Pravilnika izvijestili smo Ministarstvo i zatražili valjano pravno tumačenje svih spornih postupanja. S pravne točke gledišta, svaki liječnik čija su zakonska prava u ovom kontekstu povrijeđena, svoje odluke o daljnjim postupcima mora donijeti sam za sebe i za njih preuzeti odgovornost, jer Komora tu mogućnost nema. Institut pravnog interesa nalazi se kod liječnika pojedinca i Komora zakonski nije u mogućnosti preuzeti odgovornost za odluke i postupke svojeg člana.

    3. Činjenica je da novi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine ne sadrži kaznene odredbe za zdravstvene ustanove i njihove ravnatelje, i to je za neke od njih otvorilo prostor da se odlučuju ne primjenjivati prisilne pravilničke norme. Uz činjenicu da to predstavlja očito kršenje važećih propisa i smatrajući da je takvo ponašanje – ponašanje kojim ravnatelji zdravstvenih ustanova, odreda liječnici, krše Pravilnik na štetu svojih kolega specijalista i specijalizanata – protivno i Kodeksu medicinske etike i deontologije, Hrvatska liječnička komora je već poduzela korake te je upozorila ravnatelje zdravstvenih ustanova na mogućnost pokretanja disciplinskog postupka.

    4. Obzirom da mogući disciplinski postupak protiv ravnatelja zdravstvenih ustanova neće sam po sebi riješiti neizvjestan položaj specijalista i specijalizanata na koje se novela Pravilnika odnosi, te obzirom na činjenicu da uvijek postoji mogućnost da ove pravilničke odredbe budu zamijenjene novima, za koje se sada ne može znati hoće li za specijaliste i specijalizante biti povoljnije ili nepovoljnije, jasna je tendencija što bržeg rješavanja problema i raščišćavanja te neizvjesnosti.

    5. Glede mogućeg postupanja, novela Pravilnika u ovom trenutku ostavlja više prostora specijalizantima nego specijalistima, jer se specijalisti prvo moraju obratiti zdravstvenoj ustanovi posebnim zahtjevom radi sklapanja novog ugovora, dok se od specijalizanata ne zahtijeva nikakva aktivnost. Uslijed toga oni imaju i mogućnost da čekaju poziv medicinske ustanove te se – ako taj poziv izostane, a dođe do ovršnoga ili parničnog postupka – jednostavno pozovu na novelu Pravilnika, a što predstavlja jedan od modusa postupanja u ovoj situaciji.

    6. S druge strane, i specijalisti i specijalizanti mogu pokrenuti i sudski postupak radi utvrđenja da je raniji ugovor prestao postojati. Specijalisti se pri tome prethodno trebaju sa zahtjevom obratiti zdravstvenoj ustanovi, jer bi u protivnome njihova tužba bila preuranjena. Pri tome se ne smije smetnuti s uma da će sudski postupak uvijek prouzročiti troškove i uključiti različite rizike.

    7. Osim navedenog, moguć je i treći modus postupanja, odnosno poduzeti tek početni korak: preporučenim se pismom obratiti zdravstvenoj ustanovi i pozvati na sklapanje novog ugovora, uz izjavu da će pošiljatelj pisma (specijalizant i specijalist) možebitnu šutnju zdravstvene ustanove smatrati pristankom na novi ugovor odnosno ugovor koji je izmijenjen u skladu s odredbama novog Pravilnika. Na taj način se dodatno pojačava obveza zdravstvene ustanove i njezina ravnatelja, obveza koja je i bez toga propisana čl. 17. i 18. novoga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.

    Svrha ovih informacija jest dodatna pomoć našim članovima kojima su povrijeđena zakonska prava vezana uz nepoštivanje odredbi novog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, kako bi na primjeren način mogli odlučiti o daljnjim koracima u zaštiti svojih prava. Sukladno važećim pravnim normama i prethodno iskazanim razlozima, nesporno je da u ovoj situaciji odluku o načinu postupanja liječnik donosi sam za sebe, pri čemu mu Komora stoji na raspolaganju sa svim svojim resursima, uključujući vlastite stručne službe kao i suradne odvjetničke urede, a sve u cilju pomoći u zaštiti interesa i prava svojih članova.

Dr.sc. Trpimir Goluža, dr.med.
predsjednik HLK

 


KOMORE IZ NOĆNE MORE

Kako siše hrvatska parafiskalna pijavica

 

Autor: Dora Koretić

Objavljeno: 28.04.2015.

 

Ima ih 27: Gospodarska, Obrtnička te 25 strukovnih. U godinu dana izvuku od svojih članova 360 milijuna kuna, čak 160 milijuna više nego što im je potrebno za rad. Kako troše taj novac? To znaju samo njihovi šefovi. Vlada ih nema pravo nadzirati. Po zakonu, to su neprofitne organizacije

 

  • I vi biste, znači, komoru? A zašto baš komoru? – pitam Damira Funčića.

On je na čelu ceha zaštitara i od države već neko vrijeme traži sljedeće: da im dopusti da se organiziraju u zasebnu strukovnu organizaciju, da im se prepuste javne ovlasti, a novoosnovana komora preuzme ono što je dosad obavljala država.

 

Ukratko – radi se o izdavanju zaštitarskih licenci i vođenju registra svih poslovnih subjekata u tom sektoru.

Ima tu još jedna sitna “caka”.

Da bi u tome uspjeli, država im mora omogućiti samo još jednu stvar: članstvo u komori proglasiti obaveznim kako bi se novoosnovana organizacija imala iz čega financirati.

 

Time bi dobili zakonsku osnovu svim ljudima koji su zaposleni na radnim mjestima čuvara zaštitara po dekretu svaki mjesec s računa skidati dogovoreni iznos za članarinu.

 

Valja unajmiti i neke poslovne prostore za rad. Zaposliti tajnicu i možda pravnika.

 

Predsjednik i dopredsjednik mogu raditi i volonterski, samo da im se za to ipak isplati neka pristojna mjesečna naknada.

 

Takvoj komori već bi u samom startu trebalo nekoliko milijuna kuna prihoda na godinu kako bi mogli obavljati zakonom propisane poslove i štititi interese 13.400 osoba zaposlenih u zaštitarskom sektoru.

 

Ako se zaštitari uspiju organizirati, pridružit će se prenatrpanom sustavu koji trenutačno čini 27 komora, od čega njih dvije, gospodarska i obrtnička, nisu strukovne, ali su ipak vrlo važan dio komorske priče jer je članstvo u njima prema zakonu obavezno.

 

“To znači da je komorski sustav neka vrsta staleških, parafiskalnih organizacija koje iz gospodarstva i radno aktivnog stanovništva izvlače novac, često i znatno veći od onoga koji im je potreban za operativni rad. Velik broj komora ima viškove prihoda i ostvaruju zarade iako bi one prema statusima prvenstveno trebale biti neprofitne organizacije”, govori Globusu jedan sugovornik iz Ministarstva zdravlja.

 

Istražili smo kompleksan komorski sustav i došli do zapanjujuće brojke: u ovom trenutku neku vrstu komorskog doprinosa plaća čak 178.338 radnika ili obrtnika te još 290 tisuća pravnih subjekata koji su obveznici plaćanja članarine i doprinosa Hrvatskoj gospodarskoj komori.

 

Ako u obzir uzmemo samo one prve, ispada da neku vrstu komorskog nameta danas “pod mus” mora plaćati 16,21 posto radno aktivnog stanovništva.

 

Njima se svakog mjeseca iz plaća oduzima određeni novčani iznos za članstva u komorama.

 

Svih 27 komora, izračunao je Globus na temelju podataka za 2013. godinu iz Registra neprofitnih organizacija koje vodi Ministarstvo financija, te godine iz gospodarstva i od ovih 16,21 posto radno aktivnih stanovnika izvuklo je 360 milijuna kuna.

 

Taj novac komore bi trebale utrošiti na administraciju i obveze koje su preuzele s dobitkom javnih ovlasti, no ispada kako je dobar dio njih iznose za članarine i doprinose očito precijenio.

 

Prema podacima iz financijskih izvješća, komore su u 2013. godini imale 160 milijuna kuna viška prihoda, a to je 44 posto ukupne svote novca što su je u toj godine naplatile od članova.

 

Pojednostavljeno, komore bi svoje doprinose mogle smanjiti za 44 posto, a i dalje bi bile na nuli i mogle bi obavljati funkcije koje im po zakonu pripadaju.

 

Ironično je što su komore ostvarile milijunski višak prihoda nakon što je većina njih, zbog krize, kroz godine čak smanjila iznose članarina, doprinosa i upisnina.

 

Recimo, 2002. godine svojim su članicama naplatile nešto više od pola milijarde kuna, točnije 541 milijun, iako je te godine broj komora bio znatno manji nego danas.

 

Raj za komorski doprinos je zdravstveni sustav.

 

Tu se medicinsko osoblje organziralo u čak osam komora.

 

Doktori pripadaju Hrvatskoj liječničkoj komori. Medicinske sestre – Hrvatskoj komori medicinskih sestara. U zasebnu komoru organizirane su i primalje. Posebnoj strukovnoj organizaciji pripadaju ljekarnici.Svoje komore imaju i djelatnici dentalne medicine, ali i fizioterapeuti te medicinski biotehničari.

 

Zanimljivo je to da svaka komora još ima i svoju paralelnu udrugu.

 

Pa tako postoji HUBOL – Hrvatska udruga bolničkih liječnika.

 

Tu je zatim Hrvatska udruga medicinskih sestara i udruga za promicanje primaljstva.

 

Postoje i Hrvatsko farmaceutsko društvo i Hrvatsko stomatološko društvo.

 

Još je jedna komora u zdravstvenom sustavu - Hrvatska komora zdravstvenih radnika.

 

Ona se sastoji od četiri razreda: sanitarnih inženjera, radnih terapeuta, medicinsko-laboratorijskih radnika i zaposlenika u zdravstveno-radiološkoj djelatnosti.

 

No svaki od tih razreda ima i svoju udrugu.

 

Tako tu djeluju Hrvatska sanitarna udruga, Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije, Hrvatska udruga radnih terapeuta te Hrvatska udruga laboratorijske medicine.

 

Svaka od tih udruga sad bi zapravo htjela i zasebnu komoru pa postoji mogućnost da će se Hrvatska komora zdravstvenih radnika uskoro razdjeliti na četiri manje komore.

 

Time bi zdravstveni sustav, umjesto osam, imao nevjerojatnih 11 komora!

 

Osim toga, pod Ministarstvo zdravlja formalno-pravno trebala bi spadati još i Hrvatska psihološka komora (ona daje i oduzima odobrenja za rad psiholozima te vodi njihov registar), ali je ta strukovna organizacija, u trenutku kad se bivše Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi razdvojilo na dva subjekta, pripalo u sektor ministrice Milanke Opačić.

 

Najveća među njima je Hrvatska komora medicinskih sestara.

 

Ima 35.589 članova, godišnji prihodi iznose joj nešto malo preko 10 milijuna kuna, a financiraju se tako što svojim članicama svaki mjesec od bruto plaće skidaju 0,4 posto.

 

U Komoru primalja učlanjeno je 2437 babica, a procjena je da Hrvatska komora fizioterapeuta (procjena, jer nam nisu odgovorili na pitanja) ima oko 3300 članova.

 

Moj sugovornik iz Ministarstva zdravlja upozorava me kako kod većine tih strukovnih organizacija postoji specifičan problem: komore barataju priličnim novčanim iznosima, ali ministarstva koja su im nadređena nemaju nikakve ovlasti kontrolirati njihov rad.

 

Jer komore funkcioniraju kao neprofitne organizacije odnosno udruge.

 

Recimo, tako je Ministarstvo zdravlja DORH-u prijavilo Hrvatsku komoru primalja, zbog sumnji da Komora u periodu između 2009. i 2014. godine nije organizirala nijednu sjednicu skupštine.

 

No, Komora je odmah protiv Ministarstva pokrenula upravni spor, smatrajući da “Ministarstvo nije ovlašteno tumačiti zakonitost provedbe komorske skupštine”.

 

Ove godine članovi Hrvatske udruge fizioterapeuta nakon dugo vremena prvi put su na kućne adrese dobili listiće kako bi uopće glasali za skupštinske delegate.

 

Mnogi od njih bili su iznenađeni kad su na popisu delegata pronašli ime žene koja je ujedno i predsjednica Komore, Mirjane Grubišić.

 

Zbog sumnji u legalnost izbornih i ostalih procedure protiv te Komore u veljači ove godine bio se oglasio Transparency International.

 

Oni su tražili da im Komora odobri nadgledanje izbora, a potom Ministarstvu zdravlja uputili dopis s teškim optužbama zbog kršenja izbornog procesa.

 

Jer predsjednika Komore bira izborno povjerenstvo koje je izabrao sam predsjednik.

Jer u tom povjerenstvu sjedi petero ljudi koji su vrlo bliski s predsjednicom komore.

Jer administrator tijekom izbora uklanja kuverte, a potom donosi neke nove koje pečatira.

Jer su poslovnom i profesionalnom tajnom proglasili neke podatke suprotno zakonima...

 

Koliko je sustav apsurdan, a ovlasti komora široke najbolje pokazuje sljedeći primjer: Hrvatska komora zdravstvenih radnika, osnovana 2010. godine, godinama je od članova članarinu naplaćivala retrogradno, dakle ne od trenutka kad su se upisali u komoru, nego od dana osnutka.

 

“Ja sam se protiv toga dugo borio, ali na kraju sam priču stavio ad acta i platio članarinu kako bih mogao dobiti odobrenje za rad. Ništa se protiv toga nije dalo napraviti, morao sam im platiti iznose za šest mjeseci unazad”, kaže mi jedan radiolog iz Slavonije.

 

Uzalud je protiv takve naplate članarina reagirao i tadašnji ministar zdravstva Darko Milinović koji je iz Ministarstva Komori uputio i službeno očitovanje, no nije pomoglo.

 

Doduše, sama im je država dala širom otvorene ruke pa se sad dobar dio komora i njenih čelnika ponaša onako kako se još davnih dana ponašao Oktavijan August odnosno Cezar.

 

Jednom kad zasjednu na čelo tih strukovnih organizacija, ne možeš ih se više rješiti.

 

Tako Barbara Finderle babice “vodi” od osnutka 2009. godine, Jasna Matić prva je i jedina predsjednica Komore zdravstvenih radnika, Mirjana Grubišić na čelu je fizioterapeuta od 2009. godine kad je komora osnovana, a Hrvoje Minigo liječnike vodi već tri mandata, dakle 12 godina.

 

Iz tog razloga više od tri tisuće bolničkih liječnika ove godine potpisalo je peticiju kojom traže reorganizaciju Hrvatske liječničke komore, posebno zato što sudbinom hrvatskih liječnika, tako su barem objasnili u peticiji, upravljaju umirovljenici (predsjednik Minigo, jedan dopredsjednik i rizničar su u mirovini, a penzionirano je i petero od 13 članova izvršnog vijeća, tri od četiri savjetnika predsjednika te urednik liječničkog glasila).

 

Taj sustav HLK-a dosta je skup i rastrošan: komora godišnje uprihodi oko 14,5 milijuna kuna, ima 19.888 članova, 19 zaposlenih, a povrh svega toga na kraju 2013. godine, prema podacima iz njihovog financijskog izvješća, ostvarili su višak prihoda od 4,5 milijuna kuna.

 

Dakle, višak im je gotovo trećina godišnjeg budžeta, kojeg ostvaruju tako da članovima svaki mjesec “ubiru” 0,40 posto bruto plaće.

 

Sve to predsjedniku Hrvoju Minigu omogućilo je da se okruži s četiri savjetnika i dva dopredsjednika pa Komora danas praktično funkcionira kao paralelno ministarstvo.

 

I predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera šumarstva Damir Felak Komoru vodi od 2008. godine kad je osnovana.

 

I ta Komora fenomenalno posluje: u 2013. prihodi su joj iznosili 2,5 milijuna kuna, ali joj je višak na kraju godine iznosio 6,7 milijuna pa bi Komora, kad bi to htjela, praktično tri godine mogla poslovati a da članovima ne naplati kune članarine.

 

“Istina, Komora je ostvarila višak prihoda, ali zato što nismo htjeli biti neracionalni. Treba vidjeti na što će taj novac biti potrošen”, začuđujuće je iskren Felak u razgovoru s novinarima.

 

Ispitujem ga čemu Komora šumara uopće služi.

 

Ona ima 1.148 članova od čega najveći dio, njih 900, radi u državnoj firmi Hrvatske šume, što znači da je Komora praktično osnovana kako bi licencirala državne službenike.

 

“Da, kod nas je specifična situacija pa se često postavlja pitanje koji je smisao komore šumara. Kad je ona osnovana, ideja je, između ostaloga, bila da se uvede neki red te da poslodavce u privatnom sektoru prisilimo da zapošljavaju stručne i obrazovane ljude, koji znaju pravilno rukovati sa strojevima. Ipak, zbog krize privatni se sektor nije razvio iako mi računamo da smo danas kod privatnika zaposlili stotinjak šumara”, objašnjava mi predsjednik Felak.

 

I on je, naravno, zaposlenik Hrvatskih šuma u podružnici u Koprivnici.

 

Sjedište Komore je u Zagrebu, ima dvoje zaposlenih koji svaki mjesec primaju 8 tisuća kuna prosječne neto plaće, a Felak kao predsjednik nije zaposlen, ali dobiva naknadu, mjesečno pet tisuća kuna.

 

Štoviše, jedno je vrijeme Felak posao predsjednika Komore obavljao istovremeno dok je bio član Uprave Hrvatskih šuma pa je protiv njega u svibnju 2013. godine donesena odluka da je u sukobu interesa.

 

Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa ocijenilo je da Felak istovremeno obavlja dvije javne dužnosti – onu člana uprave državne firme i predsjednika Komore – a posebno je spornim ocijenilo činjenicu da su obvezni članovi Komore ujedno zaposlenici te iste državne firme, što Felaka stavlja u nezgodan položaj.

 

Predsjednik Komore to rješenje Povjerenstva ne priznaje.

 

“Ne slažem se s tim i protiv tog rješenja sam pokrenuo upravni spor. Naime, smatram da dužnost predsjednika komore nije javna dužnost i vjerujem da ću pobiti to rješenje”, samouvjeren je Felak koji je ujedno dopredsjednik županijskog odbora HDZ-a.

 

Njegovo tumačenje donekle je točno, ali samo zato što država nije dovoljno dobro regulirala poslovanje komora.

 

One imaju javne ovlasti – izdaju i ukidaju odobrenja za rad, vode registre, provode stručni nadzor nad radom svojih članova, a zauzvrat bi svojim članicama trebale omogućavati stručno obrazovanje i dodatno educiranje, sve iz članarina koje mjesečno prikupljaju.

 

Ispada da velik dio Komora problema ima već s licencama.

 

Sve je u redu kad ih treba odobravati, međutim komore bi morale biti odgovorne i za oduzimanje odobrenja za rad zbog, naprimjer, nekih teških kršenja radnih i drugih odnosa, ali to je prava rijetkost.

 

Tako Hrvatska liječnička komora, prema podacima koje su nam poslali, u 2013. godini nije oduzela niti jednu licencu, a u prošloj godini u tri slučaja izrekli su uvjetno oduzimanje licenci na period od jednog do tri mjeseca.

 

To zapravo znači da komora licence nije oduzela nijednom od liječnika uključenih u aferu Farmal (tu je više od 260 liječnika priznalo da su uzimali mito od farmaceutskih kompanija) pa je upitno na koji način ta organizacija provodi nadzor na radom članica.

 

Komora medicinskih sestara, doznajemo iz odgovora koji su nam poslali, u zadnje dvije godine nije oduzela nijednu jedinu licencu, a Hrvatska komora dentalne medicine sa 7342 člana licencu nije oduzela otkako je osnovana.

 

Najmanja komora u zdravstvenom sustavu – ona medicinskih biokemičara s 507 članova također nije oduzimala nikakve licence, a takvih slučajeva nije zabilježeno ni među ljekarnicima.

 

Šumari su najstroži – lani ih je bez odobrenja za rad ostalo 45, a godinu prije 18 ovlaštenih šumara, a Felak priznaje da je provođenja nadzora nad radom šumara za Komoru dosta nezgodno.

 

“Imamo samo dva zaposlena djelatnika, i to u administraciji, koji ne mogu odrađivati terenski dio posla. Dakle, mi zapravo ovisimo o onome što na terenu otkrije šumarska inspekcija”, pojašnjava Damir Felak tu neobičnu situaciju.

 

Podatke o oduzetim licencama zatražili smo i od Komore primalja, ali nam ih nisu dostavili.

 

Doduše, ispada da je to kod primalja često slučaj.

Naime, nadzorni odbor ove organizacije u listopadu 2014. godine nije uspio dobiti na uvid poslovnu dokumentaciju koju su zatražili, a neki su se članovi na posljednjoj sjednici skupštine pobunili što je komora povećala iznose za plaće i režije, a za edukaciju svojih članova, što im je zakonska obveza, u planu za 2015. godinu predvidjeli su samo 22 tisuće kuna.

 

Osim toga, dugogodišnja predsjednica Barbara Finderle pravne poslove komore dodjelila je odvjetnici Kristini Mikuličić, svojoj sestri, pa se dio primalja dugi niz godina buni da Finderle privatizira tu neprofitnu organizaciju.

 

Zato nije čudno da su u komorskom principu udruživanja mnogi danas pronašli “zlatnu koku”.

Pa je tako nedavno donesen Zakon o osnivanju Hrvatske agronomske komore.

 

Nju je pak odlučio osnovati ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, i to tako da je prvo ukinuo obavezno članstvo u organizaciji koja se zove Hrvatska poljoprivredna komora, ali je zato osnovao agronomsku u kojoj će članstvo, pogađate, biti obvezno.

 

Komora će imati javne ovlasti i raditi ono što je dosad zapravo radila državna Poljoprivredna savjetodavna služba – znači, dijeliti odobrenja za rad ovlaštenim agronomima, jedino što država, jer je to tako propisala, nad ovom organizacijom praktično neće imati nikakav nadzor.

 

Točnije, moći će im pregledavati izvješća, ali tijela Komore potpuno će samostalno donositi praktično sve odluke pa Ministarstvo zapravo neće imati nikakvog formalno-pravnog utjecaja nad time kako se troši novac, odvijaju izbori za čelnike i tijela komore, koliko se ulaže u edukaciju, a koliko troši na stavke nejavnih ovlasti.

 

Sve će zapravo ovisiti o moralu i etičnosti budućih čelnika komore.

 

Što se dosad pokazalo pravim pogotkom.

 




HLK mora platiti 60000 kn sudskih troškova
HLK mora platiti 60000 kn sudskih troškova


Presuda suda u svezi Pravilnika o specijalizacijama liječnika_12.12.2016.
Presuda suda u svezi Pravilnika o specijalizacijama liječnika_12.12.2016.



OBAVIJEST SA STRANICA HKZR_06.04.2016.

Prijenos podataka prema Europskoj bazi podataka

 

Poštovane kolegice i kolege,

 

obavještavamo Vas o problematici u prijenosu podataka prema Europskoj bazi podataka.

Navedeni su problemi riješeni brzom reakcijom vodstva SRMLD. Dopise i linkove prenosimo Vam u cijelosti.

Očekuje se rješavanje i problema  sa oznakom članka direktive 2005/36 za zdravstveno laboratorijske tehničare, a o čemu će te biti obaviješteni.

Vaš SRMLD

 

 


EU baza reguliranih profesija

 

Poštovane kolegice i kolege,

Slijedom nejasnoća i nerazumijevanja vezano za EU bazu reguliranih profesija i prepoznatljivost „struke“ dajemo kraće pojašnjenje.

Europska baza reguliranih profesija sve profesije svrstava u grupe profesija pod generičkim imenom.

 

Dostupno na:

i na:

 

Slijedom nerazumijevanja kolegica/kolega ponovo ističemo uvrštenost u EU bazu reguliranih profesija s napomenom da se naziv generičkog imena medical/biomedical laboratory technician ne odnosi na medicinsko/biomedicinske laboratorijske tehničare jer ih u Europi kao zanimanja gotovo i nema, osim u nekoliko država. U ovu grupu pripadaju isključivo prvostupnici sa razinom D sukladno Direktivi 2005/36 (180-240) ECTS, kao osnovnom razinom obrazovanja.

Svaka država ima drugačiji/sličan stručni naziv zanimanja: biomedicinski analitičar ( Austrija), medicinsko laboratorijski tehnolog (Belgija), bioanalitičar (Danska), medicinsko laboratorijski znanstvenk (Irska), biomedicinski znanstvenik (UK) i sl. Trenutno se radi na standardizaciji naziva profesije od strane EPBS-a na europskoj razini o čemu će biti obavijest na vrijeme.

 


GENERIC NAME OF PROFESSION – MEDICAL/BIOMEDICAL LABORATORY TECHNICIAN

 
Name of regulated profession Country  Region Recognition under Directive 2005/36/EC
Biomedizinische Analytikerin / Biomedizinischer Analytiker Austria All regions General system of recognition – primary application
Technologue de laboratoire médical / Medisch laboratorium technoloog Belgium All regions General system of recognition – primary application
Медицински лаборант Bulgaria All regions General system of recognition – primary application
Prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike Croatia All regions General system of recognition – primary application
Zdravstveno laboratorijski tehničar Croatia All regions General system of recognition – primary application
Biomedicínský technik Czech Republic All regions General system of recognition – primary application
Zdravotní laborant Czech Republic All regions General system of recognition – primary application
Bioanalytiker Denmark All regions General system of recognition – primary application
Laboratoriohoitaja / Laboratorieskötare Finland All regions General system of recognition – primary application
Technicien de laboratoire médical France All regions General system of recognition – primary application
Medizinisch -technische(r) Assistent(in) für Funktionsdiagnostik Germany All regions General system of recognition – primary application
medizinisch-technische(r) Laboratoriums-Assistent(in) Germany All regions General system of recognition – primary application
Michanikós technologías iatrikón orgánon Greece All regions General system of recognition – primary application
Technologos iatrikón ergastiríon (TEI) Greece All regions General system of recognition – primary application
Lífeindafræðingur Iceland All regions General system of recognition – primary application
Medical Laboratory Scientist Ireland All regions General system of recognition – primary application
Tecnico sanitario di laboratorio biomedico Italy All regions General system of recognition – primary application
Medizinischer Laborant Liechtenstein All regions General system of recognition – primary application
Medizinischer Laborist Liechtenstein All regions General system of recognition – primary application
Medizinischer Laborleiter Liechtenstein All regions General system of recognition – primary application
Biomedicinos technologas Lithuania All regions General system of recognition – primary application
Assistant technique médical de laboratoire Luxembourg All regions General system of recognition – primary application
Laborantin Luxembourg All regions General system of recognition – primary application
Medical Laboratory Technologist Malta All regions General system of recognition – primary application
Bioingeniør Norway All regions General system of recognition – primary application
Technik analityki medycznej Poland All regions General system of recognition – primary application
Técnico de análises clínicas e de saúde pública Portugal All regions General system of recognition – primary application
Farmaceutický laborant Slovakia All regions General system of recognition – primary application
Laboratórny diagnostik Slovakia All regions General system of recognition – primary application
Technik pre zdravotnícke pomôcky Slovakia All regions General system of recognition – primary application
Zdravotnícky laborant Slovakia All regions General system of recognition – primary application
Inženir laboratorijske biomedicine Slovenia All regions General system of recognition – primary application
Laboratorijski tehnik Slovenia All regions General system of recognition – primary application
Técnico superior en laboratorio de diagnóstico clínico Spain All regions General system of recognition – primary application
Technicien en analyse biomédicale Switzerland All regions Level to be checked
Biomedical Scientist United Kingdom All regions General system of recognition – primary application

 

 



NAJAVLJEN PROSVJE

Stotine medicinskih sestara zbog neusklađenosti ministarstava i Komore ne mogu se zaposliti

 

14.01.2017

Leona Šiljeg

 

Apsurd zbog neusklađenosti ministarstva zdravstva, obrazovanja i komore. Žrtve oko 500 prvostupnica sestrinstva koje prema dopisu Ministarstva zdravstva nisu dužne polagati stručni ispit i obaviti pripravnički staž.

S diplomom u ruci - četiri mjeseca na burzi. Ivana je jedna od oko 500 prvostupnica sestrinstva koji čekaju posao.

"Ministarstvo zdravstva je donijelo dopis u kojem nalaže da svi koji su upisali akademske godine 2013/2014. nisu obvezni odraditi pripravnički ispit i polagati stručni ispit, već je Komora medicinskih sestara dužna izdavati licence za samostalan rad", Ivana Matoš, prvostupnica sestrinstva. 

Kaže, zbog svega se ne može prijaviti na pripravnički staž, ali ni na natječaj za posao jer nema licencu za rad.

"Nalazimo se u nekoj sivoj zoni gdje ne znamo što da radimo, sjedimo kod kuće, još uvijek živimo s roditeljima, a kadar medicinskih sestara je vrlo važan, vrlo tražen, a evo ne daju nam da se zaposlimo", ogorčena je Matoš. 

Licence izdaje Hrvatska komora medicinskih sestara.

"Komora nije ta koja nekomu da ili ne da licencu. Mi strogo moramo postupati po Zakonu. Mi kad dobijemo potvrdu i obrazloženje tako ćemo i postupiti. Vjerujte mi i meni je u interesu da sve medicinske sestre pošaljemo u rad, da počnu raditi", tvrdi Slavica Šepec, predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara.

Šepec tvrdi da nisu na svim Zdravstvenim veleučilištima u isto vrijeme počeli s integriranim kurikulumom studija sestrinstva, te da i čekaju odgovore Mnistarstva zdravstva i obrazovanja. 

Ministarstvu znanosti i obrazovanja i mi smo slali službeni upit, ali odgovor nismo dobili. Odgvore nismo dobili ni od Ministarstva zdravstva, ali ih studenti svakako 
očekuju. Ukoliko ih ne dobiju do utorka, doći će ovdje točno u 9 sati i tražiti ih od samog ministra.

Predsjednica Udruge medicinskih sestara i tehničara traži žurno rješavanje ove situacije.

"Molim Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski sabor i sve saborske zastupnike da što prije pokrenu proceduru izmjene Zakona i nadopune za Zakon za Hrvatsku komoru medicisnkih sestara kako bi se to sve dovelo u red i da se prestane s ponižavanjem s najvećom radnom populacijom, a to su medicinske sestre", Gordana Miškulin, predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara i medicinskih tehničara

Iste medicinske sestre kojih u hrvatskim bolnicama nedostaje.


Kreće izvanredni studij sestrinstva u Slavonskom Brodu

Prijave i upisi prve skupine polaznika obavit će se u listopadu, a predavanja će početi u studenom

Slavonskobrodska Opća bolnica dr. Josipa Benčevića od ove će jeseni u suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Osijeku pokrenuti izvanredni diplomski studij sestrinstva.

Tako će studenti koji su završili tri godine studija sestrinstva u Novoj Gradiški dobiti mogućnost da četvrtu i petu godinu završe u Slavonskom Brodu i steknu zvanje magistra sestrinstva.

Prijave i upisi prve skupine polaznika obavit će se u listopadu, a predavanja će početi u studenom.

>> Tri nova poslijediplomska sveučilišna studijska programa


 
SMIJENJENA PREDSJEDNICA HKMS
- Mirjana Dumančić

 

25.02.2016.

 

MIRJANA DUMANČIĆ, novoizabrana predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara nije se dugo zadržala u svojoj fotelji. Naime, smijenjena je odlukom Vijeća te iste Komore.


Kako javlja portal medicinskasestra.org, Vijeće komore je na svojoj sjednici donijelo odluku o smjeni Dumančić, zbog nepoštivanja odredbi Statuta.

Neslužbeno, razlog su prema pisanju portala neovlaštene transakcije i odobravanje naloga za isplatu, a za koje nije imala ovlasti.

Za njeno mjesto raspisat će se natječaj, a do tada je vršiteljem dužnosti predsjednice HKMS imenovana Slavica Šepec.




dentalna medicina
dentalna medicina



OTVORENO PISMO VARGI

 

Dentalni tehničari: Pacijente potkradaju, a nas obespravljuju

 

  • 17.8.2015 11:54:43

Udruga dentalnih tehničara RH uputila je u ponedjeljak otvoreno pismo ministru zdravlja Siniši Vargi, upozoravajući ga da su im ugrožena 'radna, ljudska i moralna prava', i to još od 1997. godine kad su privatizacijom primarne zdravstvene zaštite 'izbačeni iz zdravstvenog sustava'


Dentalni tehničari poručuju da su stomatolozi, koji sklapaju ugovore s HZZO-om, plaćeni kroz glavarine i postaju privatnici financirani sredstvima iz državnog proračuna, dok su dentalni tehničari plaćeni po principu 'cijena puta usluga'. 

'HZZO s nama ne sklapa ugovor, ali odlučuje o cijenama naših usluga koje ne isplaćuje izravno nama, nego preko računa stomatologa. Godišnje dentalni tehničari odrade 200 milijuna kuna (mjesečno 17 milijuna kn) protetike plaćene radnim nalozima HZZO-a što je dostatno za zapošljavanje 1400 tehničara u sustavu, u kojem ih je ostalo manje od 100 (što znači da se ni 6 posto tih sredstava ne vrati u sustav)', preciziraju u Udruzi dentalnih tehničara RH.

Poručuju da mjesečne glavarine stomatologa, isplaćene iz državnog proračuna, iznose 35.000 – 40.000 kn, a iako su u tu cijenu uračunati i protetski radovi, dodatno su im plaćeni isti ti radovi koje odrade dentalni tehničari, 'bez obzira što su četiri petine rada i materijala trošak tehničara'. U 2013. godini 2.200 stomatologa koncesionara dobilo je na godišnjoj razini oko 200 milijuna kuna više iz državnog proračuna što je 300.000 proteza uskraćenih pacijentima, dok su u stomatološkoj komori te iste 2013. razmišljali da cijenu materijala za dentalna pomagala prebace na teret pacijenata, dok u 2014. razmišljaju da, zbog krize i nedostatka sredstava, protetiku kompletno izbace iz usluga bez obzira što su te usluge ugovorene u paketu zdravstvenog osiguranja, upozoravaju dentalni tehničari. 

Nova zapošljavanja stomatologa, a već smo iznad EU prosjeka?

Danas se, pak, iz državnog proračuna za samo 2.200 stomatologa koncesionara izdvaja više od milijarde kuna, a u sustavu zdravstva je oko 74.000 uposlenika. U Hrvatskoj na jednog stomatologa dolazi 1.100 stanovnika što je iznad prosjeka zemalja EU gdje je jedan liječnik na 1.500 stanovnika. 

Dentalni tehničari podsjećaju ministra Vargu da, nacrtom strateškog plana promicanja i zaštite oralnog zdravlja 2014. - 2017., dentalne tehničare navodi kao svakodnevne suradnike u radu. Zamjeraju mu što kao dio standardnog tima prepoznaje liječnika i medicinsku sestru ili asistenticu, uz navođenje da je zbog povećanih administrativnih zahtjeva potrebno uvesti i administrativnog djelatnika. 

'Prema Vašim riječima, rad administrativnog djelatnika prema sadašnjem modelu ordinacija nije moguć, ali grupna praksa otvara prostor za taj profil djelatnika. Ovo je očiti nagovještaj zapošljavanja nekoliko stotina novih stomatologa koji će kao članovi grupne prakse biti plaćeni preko HZZO-a, tj. iz državnog proračuna, a odrađivat će koncesionarima godišnje odmore, bolovanja, slobodne dane i sve one dane koji im nisu radni, usprkos činjenici da 2200 koncesionara stomatologa godišnje dobije više od 1 milijarde kuna iz zdravstvenog proračuna', napominju dentalni tehničari.

To tumače kao nagovještaj zapošljavanja nekoliko stotina novih administratora, uz svu dosadašnju umreženost i kompjutorizaciju. Upozoravaju da se navodi kako zanimanje dentalnih higijeničara 'još nije predviđeno nomenklaturom zanimanja, ali je izrada u tijeku'. 
 
    'Dentalnih tehničara kao timskih suradnika i zdravstvenih djelatnika i dalje nema, bez obzira što su naše usluge ugovorene u zdravstvenom osiguranju i što su sastavni i nezaobilazni dio stomatološke zdravstvene zaštite i rehabilitacije. Udruga cijelo vrijeme ukazuje na apsurd da u zdravstvenom osiguranju postoje ugovorene usluge dentalne protetike koje su plaćene iz državnog proračuna, sredstvima poreznih obveznika i iznose preko 500 milijuna kuna godišnje, a ne postoje ugovoreni pružatelji tih usluga - dentalni tehničari', upozoravaju oni, pozivajući ministra Vargu da ih vrati u sustav kao ugovorene timske zdravstvene djelatnike i time zaustavi kaos u struci te im vrati pogaženo dostojanstvo. 
  •  

'Zaštitite pacijente i zaustavite njihovo iskorištavanje, potkradanje i uskraćivanje njihovih prava iz zdravstvenog osiguranja. Zaustavite potkopavanje i potkradanje državnog proračuna, nelojalnu konkurenciju, cvjetanje sive zone, rad na crno, robovski rad, ucjenjivanja i zlostavljanja, kanaliziranje proračunskih sredstava u privatne džepove i hiper-produkciju kadrova koji pune burze rada. Zaustavite ugrozu socijalnih i radnih prava dentalnih tehničara', zazivlju dentalni tehničari, tražeći jednakopravnost u zdravstvenom sustavu i povrat svih oduzetih radnih prava.


medicinska sestra
medicinska sestra


Medicinske sestre podnijele ustavnu tužbu jer ne mogu raditi samostalno u inozemstvu

  • 30.07.2015.
  • Autor:B.V.

Inicijativa medicinskih sestara-medicinskih tehničara podnijela je u četvrtak ustavnu tužbu radi zaštite dostojanstva i radne osobnosti smatrajući da su medicinske sestre i tehničari sa srednjom stručnom spremom diskriminirani jer ne mogu dobiti potvrde za samostalan rad u inozemstvu niti mogu biti birani za predsjednika Hrvatske komore medicinskih sestara.


Članica Inicijative Gordana Miškulin izjavila je Hini da iako su punopravne članice Komore, za razliku od članica s visokom stručnom spremom, od tog tijela ne mogu dobiti potvrde za samostalan rad u inozemstvu niti mogu biti birane na funkciju predsjednice.

Zbog toga što poput svojih visokoobrtazovanih kolega ne mogu dobiti odgovarajuće potvrde za samostalni rad u inozemstvu, medicinske sestre i tehničari izvan hrvatske granice mogu raditi samo kao pomoćno, niže plaćeno osoblje, kazala je Miškulin.

S obzirom da je medicinskim sestrama i tehničarima sa srednjoškolskim obrazovanjem pravo na samostalni rad u inozemstvu priznato prilikom pristupnih pregovora s Europskom unijom, Hrvatskoj zbog ignoriranja tih preuzetih obveza prijete enormni penali.

"Nas Europa priznaje, samo mi po običaju izvodimo krivine", kazala je Miškulin.

Očekuju da će Ustavni sud uskoro odlučiti o njihovom zahtjevu za ocjenu ustavnosti kako bi znali hoće li se obratiti Europskom sudu za ljudska prava. Ne budu li uskoro riješeni njihovi problemi zaštitu svojih prava mogli bi potražiti i od Europske komisije.

Pomoćnik ministra zdravlja za bolnički sustav Dragan Korolija-Marinićizjavio je u četvrtak novinarima da su se jučer sastali s Inicijativom i da su se upoznali s njihovim problemima. "Očito postoji neki problemi komunikacije s Komorom medicinskih sestara i to ćemo ovih dana riješiti", rekao je Korolija-Marinić.

Miškulin kaže, pak, kako od resornog ministarstva očekuju da oduzme Komori ovlast izdavanja javnih potvrdi i zatraži od Komore hitne izmjene statuta prema kojem sada na dužnost predsjednice mogu biti birane samo sestre s visokom stručnom spremom.

Inicijativa u obrazloženju navodi da se sestrama s četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem ne priznaju stečena prava koja su dobile prilikom pristupnih pregovora s Europskom unijom. Odgovornom smatraju Hrvatsku komoru medicinskih sestara, koju prozivaju da, uz prešutno odobravanje Ministarstva zdravlja, odbija izdati potvrde sestrama za samostalan rad u inozemstvu.

"Dvadeset i sedam ministara EU prilikom pristupnih pregovora zaključilo je da su hrvatske sestre sa srednjom stručnom spremne za 'planiranje i provođenje zdravstvene njege'", upozorava Inicijativa.

No sestre koje odlaze raditi u Veliku Britaniju, Irsku i druge europske zemlje, ne mogu ostvariti to svoje pravo, već rade samo kao pomoćno osoblje ili njegovateljice, a ovlasti im se sve više smanjuju.

Inicijativa upozorava kako "svi šute o zakonu o sestrinstvu, koji nije usklađen s onim što je ispregovarano s EU i što je 27 ministara potpisalo da su hrvatske sestre samostalne za provođenje zdravstvene njege".

Znači li to da je 25.000 sestara u prekršaju, pita Miškulin te upozorava da se RH zbog ignoriranja preuzetih obaveze dovodi u opasnost da plati enormne penale koji mogu iznositi i do 80.000 eura dnevno, počevši s prvim danom pristupanja EU.

"Ako je RH lagala u pretpristupnim pregovorima, tada se Europa sa pravom može pitati tko radi u hrvatskim bolnicama, koje su to medicinske sestre koje je 27 ministara EU priznalo, a vlastito ministarstvo ne priznaje", navodi Inicijativa.

(Hina)




čast je biti medicinska sestra
čast je biti medicinska sestra


PORUKA HRVATSKOG RADNIKA IZ INOZEMSTVA  'Od borbe koju vodim više od osam mjeseci sam jako umoran'

30.07.2015.

  • Autor: Daniela Delale Nađ
  • Hrvatske medicinske sestre i medicinski tehničari sa srednjom stručnom spremom tvrde kako su diskriminirani u inozemstvu i to zahvaljujući Hrvatskoj. Ovo je njihova priča.


Inicijativa medicinskih sestara-medicinskih tehničara u četvrtak podnosi ustavnu tužbu radi zaštite dostojanstva i radne osobnosti medicinskih sestara i tehničara sa srednjom stručnom spremom koje se, ističu u Inicijativi, diskriminira pri dobivanju potvrda za rad u inozemstvu.

Tim povodom donosimo priče nekih od njih koji u borbi za svoja prava već pomalo i gube živce.

'Koči nam se osobni boljitak'

Jedan od njih je i Vanja Mlakar koji je svoj slučaj objavio na Facebook stranici Vlade RH.
 

Alexander i Sonja na rubu očaja'

Kao medicinski tehničar koji postoji već više od 10 godina u Registrima RH (i sa višegodišnjim iskustvom) moram se izjasniti o trenutnom stanju u kojem se nalazim kao medicinski tehničar u Ujedinjenom Kraljevstvu', počinje Vanja svoju priču. 

'Zbog spore, ali nadasve jednostrane politike Ministarstva zdravlja i, očito, privatne organizacije ironično nazvane Hrvatska komora medicinskih sestara i tehničara, dovedeni smo (mi koji smo se odlučili prodati sva svoja ovozemaljska blaga ili posuditi od najbližih da bi uopće pokušali stvoriti negdje nešto jer u RH nije bilo moguće) u situaciju gdje nam se zbog grešaka prije navedenih ureda i organizacija oduzima svaka trunka dostojanstva i doticaja sa svojom strukom tako što se hrvatske sestre i hrvatske tehničari, koji unutar svojeg školovanja u RH imaju naobrazbu koja bi posramila i Florence Nightingale, sada u Ujedinjenom Kraljevstvu rade kao njegovatelji jer Vlada RH i trula, ali sad već bolno smiješna HKMS odbijaju uporno već mjesecima dati ljudima (evo i brojkom 1) papir na kojem se (ionako po EU zakonu moraju priznati sve naše kvalifikacije stečene u RH) točno i određeno kaže da smo to što jesmo bez obzira na zakon i direktivu na koju se pozivamo (iako su i one toliko pojednostavljene i jasne da je živo čudo što nemamo djecu vrtićke dobi na tim pozicijama pa da to riješe brže i efikasnije pa da napokon stave točnu brojku i slovo na taj papir)', napisao je Vanja na stranici Vlade.

'Koči nam se osobni boljitak i onemogućuje nam se rad u stečenoj profesiji. Trebamo malo podrške, malo efektivnog mozganja u tim uredima i malo, ali vjerujete jako malo nam treba sreće jer smo se kao građani RH naučili tome da se može biti sretan a sa jako malo toga. Teško mi je za shvatiti kako netko može pustiti da ga vlastita ogorčenost ili možda nezadovoljstvo vlastite uloge u svijetu dovede do te situacije da se, u ovom slučaju, naši životi nalaze na ugroženoj listi, posramljeni i stavljeni sa strane kraj svih drugih svjetskih nacija (uključujući i zemlje trećeg svijeta) koji nesmetano obavljaju svoj posao i idu cestom na koju mi koji smo trenutno ovdje nemamo pravo. Ne odustajemo, nećemo se predati jer tako smo građeni genetski, ali molim Vas, iskreno Vas molim, tko god da je čuo ovaj apel - pokrenite se i pustite mlade ljude da rade svoj posao, stvaraju obitelji, prijatelje i poznanstva, ali zbog očuvanja onog osnovnog ljudskog dostojanstva pomozite onoliko koliko je potrebno. Kao medicinski tehničar, radnik u stranoj zemlji, ali uvijek Hrvat i sa suzama u očima lijepo Vas sve pozdravljam i sa iskrenom nadom u srcu unaprijed se zahvaljujem', zaključio je Vanja svoje obraćanje Vladi RH na Facebook stranici.

Vanja nije jedini koji se žali na rad Hrvatske komore medicinskih sestara i tehničara. Alexander i Sonja također rade u Velikoj Britaniji i očajni su u nastojanju da im Komora izda potvrdu za samostalni rad.
 

'U RH sam sestra koja nerijetko mora raditi posao liječnika, a HKMS (na što zakonski nemaju pravo) me degradira u drugoj zemlji. Njihovo je bilo izdati potvrdu o školovanju, a kompetencije u UK mi treba odrediti NMC', zaključuje Alex.'Od borbe koju vodim više od osam mjeseci sam jako umoran. Faze brige i ljutnje su me prošle', rekao nam je Alexander

'U rujnu 2014. sam potpisao ugovor na neodređeno vrijeme na radno mjesto medicinske sestre u Royal London Hospital - najvećem referentnom centru za traumu i hitnu medicinu u EU. Do dobivanja registracije sam na razini medicinske sestre pripravnika. S Hrvatskom komorom medicinskih sestara i tehničara (HKMS) se borim od ljeta 2014. kada su mi rekli da mi ne mogu ništa izdati ni potpisati jer ja ne mogu izvan RH biti ništa više no njegovatelj. Savjetovali su mi da upišem studij sestrinstva ako želim da mi bude lakše. Na kraju HKMS u britanski NMC (engleska komora) šalje potvrdu da ja sam 'vocational nurse' i da u svom poslu nisam samostalan nego da radim isključivo kao dio tima. Nakon 6 mjeseci ganjanja i žalbe koju sam podnio pri EU Komisiji, HKMS izdaje potvrdu da jesam sestra i da moja edukacija jest u skladu sa EU Direktivom. NMC je zatražio samo da dopišu da sam i u svom poslu samostalan što vide iz mog odobrenja za samostalni rad koje je i izdano od strane HKMS, ali dva mjeseca čekam da se Ministarstvo zdravlja i HKMS prestanu igrati stolnog tenisa sa mojom potvrdom', tvrdi Alexader te dodaje kako komora mijenja mišljenja o sestrama kako vjetar puše i ovisno tko ih pita.

Sonja kao medicinska sestra radi od 1997. godine. U Hrvatskoj njezino znanje i iskustvo nikad nije bilo dovedeno u pitanje no, jednako kao i Vanji i Alexanderu, postalo je problem u Velikoj Britaniji.

 

"Komora se ograđuje. Ne odgovaraju na mailove i ignoriraju pozive i kad se jave vrlo su bezobrazni. Ja osobno nisam kriva što sam išla u školu za vrijeme Jugoslavije. Imam značku od kad sam završila školu na kojoj piše diplomirana medicinska sestra Socijalističke Republike Hrvatske', rekla nam je Sonja koja se s obitelji nedavno preselila u Veliku Britaniju unatoč problemima s dobivanjem pravilnih papira od Komore.

 

Kako bismo dobili odgovor i od druge strane - u ovom slučaju od Komore, poslali smo upit no ništa nam nisu odgovorili.

 

Ministarstvo zdravlja: 'Komora izdaje licencu za samostalan rad'

Kontaktirali smo i Ministarstvo zdravlja s konkretnim pitanjima i njihove odgovore prenosimo u cijelosti:

1.    Medicinske sestre tvrde kako im Hrvatska komora medicinskih sestara ne želi izdati potvrdu da mogu samostalno obavljati posao medicinske sestre pa se u inozemstvu, gdje su otišle raditi, ne mogu registrirati kao samostalne već su svedene na 'njegovateljice'. Možete li nam objasniti ovu situaciju – kakav je njihov status u Hrvatskoj, a kakav u inozemstvu; što stoji u propisima, kako to da ne mogu dobiti potvrdu da su samostalne kad posao u Hrvatskoj, kako tvrde, obavljaju same, bez ičije pomoći. Zašto su svedene na 'njegovateljice'?  

 

'Medicinska sestra/ medicinski tehničar s završenom četverogodišnjom srednjom školom za medicinske sestre u Republici Hrvatskoj je regulirana  Zakonom o sestrinstvu kao i njen profesionalni status i kompetencije. Medicinske sestre-medicinski tehničari  koji su nakon završene srednje škole odradili pripravnički staž i položili stručni ispit koji su regulirani Zakonom o zdravstvenoj zaštiti podnose nadležnoj komori zahtjev za izdavanje odobrenja za samostalan rad (licence). Nadležna komora za medicinske sestre-medicinske tehničare sa završenom srednjom školom izdaje licencu za samostalan rad u provođenju planirane zdravstvene njege. Medicinske sestre sa završenim studijem sestrinstva (prvostupnice) posjeduju licencu za samostalan rad u planiranju i evauliranju  zdravstvene njege. Kod odlaska medicinske sestre –medicinskog tehničara na rad u zemlje EGP nadležna komora izdaje potvrde o stvarnom i zakonitom obavljanju djelatnosti temeljem Direktive EU/2005/EZ. Medicinskoj sestri – medicinskom tehničaru koja/i je završio srednjoškolsko obrazovanje i posjeduje licencu za medicinsku sestru – medicinskog tehničara u Republici Hrvatskoj te koji je tri uzastopne godine u zadnjih pet godina stvarno i zakonito obavljao poslove medicinske sestre-medicinskog  tehničara u zdravstvenom sustavu republike Hrvatske priznaje se kvalifikacija za potrebe rada u članicama EGP.'


 
2. Postoji li mogućnost da se nešto promijeni u pristupu prema medicinskim sestrama kako bi im se olakšala registracija u inozemstvu? Naime, da im se prizna to što im treba za registraciju? Jeste li nekim pregovorima pronašli rješenje?

 

'Predstavnici sestrinskih udruga, Hrvatske komore medicinskih sestara i Ministarstva zdravlja usuglasili su  se i potpisali dokument oko rješenja kojim se medicinskim sestrama – medicinskim tehničarima omogućava pribavljanje potvrde za rad u drugim zemljama članicama EU. Potvrdom koju će izdavati HKMS od sada će se omogućiti priznavanje stupnja obrazovanja . Za izdavanje potvrde medicinska sestra-medicinski tehničar će podnijeti zahtjev zdravstvenoj ustanovi za izdavanje Uvjerenja o obavljanju djelatnosti medicinske sestre –medicinskog tehničara te će uz Uvjerenje priložiti i opis poslova koje je obavljala kao i ugovor radu i proslijediti nadležnoj komori koja će izdati potvrdu o priznavanju kvalifikacije. Navedeni obrasci su objavljeni na stranicama ministarstva, nadležne komore te su proslijeđeni i svim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj.'


3. Koliko u Hrvatskoj trenutno radi medicinskih sestara, a koliko ih je nezaposleno? Molila bih vas i podatak koliko je medicinskih sestara u posljednjih godinu ili dvije dana otišlo raditi u inozemstvo.

 

'U Republici Hrvatskoj trenutno radi oko 34000 medicinskih sestara. Trenutno nezaposlenih je oko 2000 i to je uglavnom zadnja generacija završenih medicinskih sestara.  Od 01.07.2013 godine od kada je Republika Hrvatska punopravna članica EU  nadležna komora je izdala 500 potvrda o priznavanju kvalifikacije. Od toga je 200 prvostupnica sestrinstva, a 300 srednjih medicinskih sestara-medicinskih tehničara.


 

  • KOMENTAR 
  •  
  • Spomenke Avberšek, predsjednice Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske:

 

Medicinske sestre sa srednjom stručnom spremom imaju pravo na upis u registar Hrvatske komore medicinskih sestara, ali im se ukida pravo na odobrenje za samostalan rad. Licencu za samostalan rad mogu dobiti samo medicinske sestre s višom stručnom spremom.


Ovakvim naputkom, koji je Komora medicinskih sestara poslala ravnateljima i glavnim sestrama bolnica, izravno se ruši status za oko 22.000 medicinskih sestara sa srednjom stručnom spremom i one se na mala vrata pretvaraju u bolničarke rekla je Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi na jučerašnjoj konferenciji za novinare.


K tome, dodala je, ako sestra sa srednjom spremom nema odobrenje za samostalan rad, nema ni odgovornosti, a to znači da za svoj rad neće biti niti plaćena.


Prema naputuku, samo oko 4.000 sestara koje su završile dvogodišnji ili trogodišnji studij sestrinstva imaju pravo na licencu za samostalan rad. Ta je odluka nepromišljena, ishitrena, diskriminirajuća. Tražimo da ministar pozove na odgovornost predsjednicu Komore medicinskih sestara Dragicu Šimunec te da tu odluku koja je i suprotna Zakonu o zdravstvenoj zaštiti povuče.


Oko 5.000 djevojaka koje se trenutačno školuju za medicinske sestre, napominje, i ne znaju da će nakon srednje škole biti zapravo bolničarke.





HRVATSKA

 

 

Objavljeno 20.07.2015. u 23:00

NOVA SNAGA

Dr. Trpimir Goluža: U budućnosti nas neće imati tko liječiti

 

 

Izbori za vodstvo Hrvatske liječničke komore (HLK) donijeli su velike promjene u krovnoj liječničkoj organizaciji. Uvjerljiva pobjeda skupine mlađih liječnika okupljenih u Hrvatskoj udruzi bolničkih liječnika (HUBOL), označila je veliku smjenu generacija.

Liječnici koji su sredinom devedesetih obnovili rad HLK-a i bili na njezinu čelu puna dva desetljeća, vođenje Komore morali su prije mjesec dana, slijedom izbornih rezultata, predati svojim žestokim oponentima, mlađim kolegama koji se nisu libili staro vodstvo proglasiti “organiziranom skupinom zagrebačkih umirovljenih liječnika“. O promjenama koje će donijeti novo vodstvo razgovaramo s novoizabranim predsjednikom Komore dr. Trpimirom Golužom, 43-godišnjim ginekologom iz zagrebačke bolnice u Petrovoj.

 

Ostvarili ste impresivan rezultat. HUBOL-ova lista osvojila je gotovo 85 posto mandata u Skupštini HLK-a i na taj način izbore za vodstvo Komore učinila pukom formalnošću, čak do te mjere da na konstituirajućoj sjednici Skupštine niste niti imali protukandidate za izbor užeg vodstva Komore.

- Očito je rezultat izbora za delegate u Skupštini HLK-a obeshrabrio pojedine kolege koji su javno najavljivali kandidaturu za vodeće dužnosti u Komori. Razumijem njihovu postizbornu racionalnost. Pogriješili su u predizbornoj kampanji. Umjesto da su predstavili plan i program rada Komore u predstojećem mandatnom razdoblju, kolege su svoje lobiranje svodili na pokušaj osporavanja protukandidata na posve osobnoj razini. Tako se ne može dobiti podrška izbornog tijela, pogotovo ne liječnika.


Cilj je ostvaren, preuzeli ste vlast u Komori. Što sad?

- Ne, ne… Mi svoj cilj nismo ostvarili, tek smo se izborili za poziciju s koje možemo ostvariti ono zbog čega smo se i okupili i udružili u HUBOL. Naš cilj nije bio preuzimanje vlasti u Komori već poboljšanje ukupnog položaja liječnika u društvu i to za dobrobit svih građana Republike Hrvatske. Pri tome ne namjeravamo vladati već služiti liječnicima, ali i sustavu u cjelini. Sad je pred nama rad da bismo ostvarili ono što smo obećali kolegama. Izboriti se za poziciju u društvu koja nam objektivno i treba pripasti.

Što najviše smeta liječnicima, jesu li to neadekvatna primanja?

- Osim nezadovoljstva plaćom, liječnici su nezadovoljni uvjetima rada te nemogućnošću stručnog napredovanja i ostvarivanja profesionalnih ambicija. Mladi, tek diplomirani liječnici, predugo čekaju na specijalizaciju. Uvjeti odabira specijalizanata nisu u potpunosti transparentni. Poseban problem su takozvani robovlasnički ugovori koje su specijalizanti primorani potpisati sa svojim poslodavcima i koji ih na duži period vežu uz poslodavca. Profesionalni razvoj i napredovanje u znanstveno- nastavnim zvanjima za mnoge liječnike izvor su frustracije.

Dokazanim stručnjacima, specijalistima u javnom sustavu, onemogućen je rad kod drugog poslodavca pod jednakim uvjetima kako to mogu činiti drugi visoko obrazovani profesionalci. Zakon o reprezentativnosti eliminirao je liječnike kao pregovaračku skupinu iz socijalnog dijaloga. Nametnuta nam je iznimno visoka satnica prekovremenog rada. Iako je zakonodavac odredio da smo temeljni, mjerodavni nositelji zdravstvene djelatnosti i da kao takvi imamo najveću odgovornost u sustavu, u stvarnosti smo marginalizirani. Strukovni kolektivni ugovor koji već godinama tražimo i dalje nemamo.

U čemu će se suštinski razlikovati rad Komore pod vašim vodstvom od rada onog dosadašnjeg vodstva? Konkretno, što mislite mijenjati u radu HLK-a?

- Rad Komore prilagodit ćemo potrebama i željama liječnika. Ministarstvo zdravlja nastojat ćemo uvjeriti da smo im konstruktivni partneri od kojih mogu imati puno koristi. Zdravstvenu administraciju želimo rasteretiti posla koji bismo mi mogli puno kvalitetnije obavljati, jer tu problematiku bolje poznamo i svakodnevno živimo. Želimo da kolege Komoru percipiraju kao svoju potrebu s kojom žive radi sebe, odnosno kao organizaciju od koje imaju itekako koristi. 

Osuvremenit ćemo i standardizirati poslovne procese. Imat ćemo jasan stav o svim problemima koji opterećuju ne samo profesionalni već i opći društveni položaj liječnika. Komora će biti snažna podrška liječnicima u profesionalnom radu i stručnom usavršavanju, jamac naše profesionalne i društvene sigurnosti i aktivni kreator ukupne pozicioniranosti liječnika u društvu. Zagovarat ćemo utjecaj medicinske struke na donošenje odluka u zdravstvenom sustavu. Od naše Komore korist će imati cjelokupno društvo, a ne samo liječnici.

Kratko ste vrijeme u Komori. Ipak, što biste izdvojili kao najpozitivnije što ste tamo zatekli, a što Vas je najviše zabrinulo?

- Ugodno sam iznenađen infrastrukturom koja nas je dočekala i stručnim kadrovskim potencijalom u Komori. To me učvrstilo u uvjerenju da ćemo uspjeti u svojoj namjeri stvaranja društveno respektabilne organizacije koja će postaviti poželjne standarde organizacije i djelovanja za čitavo društvo. Ono što me najviše zabrinulo jest broj potvrda za odlazak na rad u inozemstvo koji sam potpisao u ovih nepunih mjesec dana.

To je zapravo bolno suočavanje s realnošću zbog koje bi se odgovorni u ovom društvu trebali ne samo zapitati kakva nam je zdravstvena perspektiva i tko će nas liječiti u bližoj i daljoj budućnosti, već bi morali pronaći poticajne mjere da se to čim prije zaustavi.

Koliko je odlazak zdravstvenih djelatnika realan problem za hrvatski zdravstveni sustav? Iz Ministarstva tvrde da je to predimenzioniran problem. Ministar Varga je nedavno ustvrdio da je iz sustava otišlo svega 0,4 posto zaposlenih, dok ste Vi u HUBOL-u govorili o egzodusu liječnika. Plašite li Vi bezrazložno javnost ili pak ministar ne sagledava realno problem?

- Činjenica je da je gotovo 15 posto bolničkih liječnika prikupilo svu potrebnu dokumentaciju za odlazak na rad u inozemstvo, a trećina njih je već i realizirala tu svoju namjeru. Ti podaci su još alarmantniji kad se uzme u obzir da smo i prije tih odlazaka imali kadrovski deficitaran zdravstveni sustav. Zabrinjava i dobna struktura onih koji odlaze, uglavnom je riječ o mlađim kolegama što dodatno ugrožava perspektivu sustava već u bližoj budućnosti. Problem odlazaka nosi sa sobom uz golem financijski gubitak za državu i nemogućnost brze i adekvatne kadrovske obnove sustava. Po meni je ovo jedan od ključnih problema zdravstvenog sustava.

Ministarstvo je nedavno obznanilo kako koriste sredstva iz EU fondova kako bi liječnike stimulirali na odlazak u ruralne sredine, a najavili su i kako će mladim liječnicima omogućiti subvencionirane stambene kredite s vrlo niskim kamatama. Je li, po Vama, to dobar put za poboljšanje uvjeta rada i zadržavanje liječnika u Hrvatskoj?

- Koliko mi je poznato, niti jedna od navedenih mjera nije još zaživjela u praksi. Liječnike se u sustavu može zadržati stimulacijom, a ne represijom. Poboljšanja stanja podrazumijevaju bolju organizaciju rada, sustavno omogućavanje stručnog usavršavanja, pravednije napredovanje u struci, poboljšanje radnih uvjeta, povećanje broja izvršitelja u sustavu, uvažavanje europskih kriterija vremensko-kadrovskih normativa u pružanju zdravstvenih usluga, porezne olakšice za rad u za život manje atraktivnim sredinama, stambeno zbrinjavanje, mogućnost dopunskog rada kod poslodavca iz iste djelatnosti...

Nakon izbora za predsjednika HLK-a rekli ste da Komora neće biti na političkim jaslama niti jedne političke opcije. Kako komentirate najnovija imenovanja predstojnika Klinika i pročelnika Zavoda KBC-a Zagreb, iza kojih, navodno, opet stoji politika, a ne struka?

- Opće prihvaćene europske norme ponašanja ukazuju nam da politika stručna pitanja treba prepustiti struci, jer se samo na taj način postižu optimalna rješenja na korist cjelokupnog društva. Ako se uistinu radi o političkim kadroviranjima na mjesta koje bi nužno trebala određivati struka, to je neprihvatljivo i potencijalno štetno ponašanje koje šalje krivu poruku cijelome društvu. Podobnost ne smije biti nadređena sposobnosti!

Djelujući u HUBOL-u ukazivali ste na problem javne nabave u sustavu zdravstva. Kakav je epilog afere s ECMO uređajima i ima li općenito napretka u smislu transparentnosti pri postupcima javnih nadmetanja? Ovaj tjedan Ministarstvo zdravlja krenulo je s javnim nadmetanjem za nabavu medicinskih uređaja u ukupnoj vrijednosti od 250 milijuna kuna. To je poprilično velik novac za državu poput Hrvatske.

- Povjerenstvo Ministarstva zdravlja je utvrdilo da je kupljeno znatno više ECMO uređaja no što su to nalagale objektivne potrebe. O daljnoj sudbini afere s ECMO uređajima trebali biste pitati nadležne državne institucije poput policije i DORH-a. Pouzdano znam da se i dalje velika većina tih uređaja uopće ne koristi ili se sasvim sporadično koristila. Nadam se da su iskazane potrebe u aktualnom javnom nadmetanju objektivno utvrđene te da će se cijela procedura provesti na prikladan način koji će jamčiti racionalno trošenje državnog novca, a time i zaštitu nacionalnih interesa.

Kako ćete se postaviti prema aferi Hipokrat, u kojoj je gotovo 300 vaših kolega osuđeno zbog primanja mita? Poput Vaših prethodnika, kao da se to Vas ne tiče ili ćete ipak nešto poduzeti?

- HLK je do sada od Županijskog suda u Zagrebu zaprimila ukupno 11 pravomoćnih presuda koje su donesene u takozvanoj aferi “Hipokrat“. Tim presudama, pravomoćno je osuđeno 268 liječnika, i to najvećim dijelom za kazneno djelo primanja mita. Prema Zakonu o liječništvu, HLK ima ovlast pokrenuti postupak za utvrđivanje nedostojnosti liječnika koji su pravomoćnom sudskom presudom proglašeni krivim za kazneno djelo počinjeno tijekom obavljanja liječničke djelatnosti.

HLK će protiv svih osuđenih liječnika pokrenuti, pred Časnim sudom Komore, postupak za utvrđivanje nedostojnosti. Bivše vodstvo HLK odlučilo je pričekati s pokretanjem disciplinskih postupaka protiv osuđenih liječnika, dok se ne okončaju svi kazneni postupci koji su pokrenuti protiv liječnika iz afere “Hipokrat“. Mi smatramo da postoje uvjeti za procesuiranje osuđenih kolega te ćemo u skladu s time i postupiti. To je naša obaveza!

Osobno me iznenadila Vaša spremnost da iz Zagreba potegnete do Splita i održite konferenciju za novinare kako biste zaštitili kolege anesteziologe iz splitskog KBC-a. Kako to da ste se odlučili na taj potez?

- Kolegice i kolege anesteziolozi u KBC-u Split zaslužuju duboko poštovanje i podršku. Rade iznimno odgovoran posao u teškim uvjetima pri čemu odrađuju radnu satnicu koja je daleko iznad zakonski dopuštenih normi prekovremenog rada. Oni su na neki način paradigma posljedica neodrživog kadrovskog deficita u sustavu. Umjesto da im se zbog toga oda priznanje, njihov trud i rad se relativiziraju i prikazuju kao nešto sasvim normalno i uobičajeno. Što više izloženi su i određenom zastrašivanju. Zato sam osjetio potrebu pomoći im i ukazati javnosti na objektivan problem koji ugrožava ne samo zdravlje kolega anesteziologa već i sigurnost pacijenata.

Je li toj podršci barem mali razlog taj što ste splitski zet?

- Ha, ha, ha… Kažu da Split više od Splićana vole samo splitski zetovi. Možda sam i ja zato malo osjetljiviji na najlipši grad na svitu i probleme koje on ima!

PIŠE: DIVNA ZENIĆ RAK
SNIMA: TOMISLAV KRIŠTO / CROPIX

Konačan cilj

Kakvi bi, po Vama, trebali biti radni uvjeti i položaj u društvu da bi liječnici mogli reći kako su zadovoljni?

- Naš konačni cilj je izboriti se za društvenu klimu u kojoj će se, kroz vrednovanje znanja i poštivanje rada, uvažiti značaj i specifičnost liječničkog zvanja. To je jedini način stvaranja poticajnog profesionalnog okružja u kojem će liječnik moći ostvariti svoje profesionalne ambicije, pružiti optimalnu zdravstvenu skrb pacijentima, ali i zadovoljiti svoje životne potrebe. To je važno ne samo zbog dobrobiti nas liječnika, već zbog dobra svih građana RH. Zadovoljan zdravstveni djelatnik, pa tako i zadovoljan liječnik, temeljni je jamac kvalitetne zdravstvene skrbi.

 



liječnička medicina
liječnička medicina


TRPIMIR GOLUŽA

'Hitno zaustaviti odlazak liječnika iz Hrvatske!'

 

 

  • 27.6.2015 19:47:18
  • 27.6.2015 19:47:13

Novi predsjednik Hrvatske liječničke komore Trpimir Goluža danas je u Grožnjanu, na tečaju 'Mediji i zdravstvo', ocjenjujući stanje zdravstvenog sustava u zemlji, kazao da je jedan od najvažnijih ciljeva zaustaviti odljev pameti, odnosno liječnika iz Hrvatske te potom ostvariti uvjet za povratak onih koji su otišli.

Neki od razloga odlaska liječnika su, kazao je, što se ne poštuju zakonske odredbe poput onih u zakonu o radu pa i europskih direktiva o radnom vremenu, neprimjereni uvjeti rada, neodgovrajuća primanja u odnosu na one u inozemstvu te problemi u napredovanju i ostvarenju profesionalnih ambicija. Uputio je poruku političarima da su im liječnici partneri. Želimo unaprijediti vašu i našu situaciju i najbolje poznamo sustav. Dopustite da vam pomognemo", istaknuo je.

Očekivanja od buduće vlasti, bez obzira koja politička opcija pobijedi, u HLK su poštivanje specifičnosti liječničkog poziva, potpisivanje strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike, unapređenje uvjeta njihova rada, omogućavanje dodatnog rada, stručnog usavršavanje te jasniji kriteriji napredovanja uz materijalno poticanje rada u manje atraktivnim životnim sredinama. Nužan je najširi društveni konsenzus da bi se mogle ostvariti zdravstvene reforme, rekao je.

Davor Štimac, sanacijski upravitelj riječkoga KBC, u svojstvu člana predsjedništva Hrvatskog liječničkog zbora je izrazio očekivanja od buduće vlasti da ima razumijevanja za potrebe pacijenata, ali i liječnika i da će povećati ulaganja u zdravstveni sustav. HLZ je distanciran prema politici članovi su pripadnici raznih stranaka, rekao je dodajući da je odnos zbora prema politici suradnički, savjetodavan, neutralan, ali kritički.

Ravnatelj udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković kao ključni problem hrvatskog zdratvstva je istaknuo hrvatsko gospodarstvo.

Istaknuo je kako je izrazito nepovoljan odnos aktivnih i neaktivnih zdravstvenih osiguranika. Ocijenio je da je hrvatski zdravstveni sustav jako dobar jer ostvaruje dobre rezultate s malo novca.

Istaknuo je da je potreban konsenzus u definiranju zdravstvene politike zemlje i to svih političkih stranaka te dionika u sustavu. Bitno je bolje definirati odnos privatnog i javnog, statuse domova zdravlja i liječnika koncesionara. založio se za uključenje liječnika u procese kolektivnog pregovaranja. Jurković je rekao da je za sustav nužno osigurati dodatnih dvije milijarde kuna da ne bi stvarao nove dugove.

 


 

HRVATSKAGOTOVO JEDNOGLASNO

 

Trpimir Goluža novi predsjednik Hrvatske liječničke komore

Predsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) dr. Trpimir Goluža izabran je u subotu za novog predsjednika Hrvatske liječničke komore (HLK), a bolnički liječnici gotovo su u cijelosti preuzeli vodstvo krovne strukovne liječničke udruge koja ima oko 20.000 članova.

Izbornoj skupštini HLK-a odazvalo se 125 od ukupno 148 delegata koji su dali gotovo jednoglasnu potporu predsjedničkom kandidatu HUBOL-a Trpimiru Goluži.

Na izborima novog vodstva Komore u četverogodišnjem mandatu za dopredsjednika je izabran tajnik udruge bolničkih liječnika Krešimir Luetić, a nova predsjednica Skupštine je voditeljica riječke podružnice HUBOL-a Ines Strenja Linić.

Skupština, u kojoj HUBOL ima premoćnu većinu, izabrala je i izvršni i nadzorni odbor Komore, u koje su većinom izabrani bolnički liječnici.

Ginekolog iz zagrebačke Klinike u Petrovoj, dr. Trpimir Goluža zamijenio je na čelu Komore dr. Hrvoja Miniga, koji je HLK vodio u prethodna tri mandata.

Nakon izbora, Goluža je izjavio Hini kako će se zalagati da Liječnička komora postane samostalna i neovisna organizacija liječnika koja će se brinuti o interesima i pravima hrvatskih liječnika.

'Želimo da Komora uistinu postane neovisna organizacija koja neće biti na jaslama niti jedne političke opcije i neće ovisiti o političkoj volji bilo kojeg političkog moćnika, već će svojim djelovanjem unaprjeđivati ukupnu zdravstvenu djelatnost i poziciju liječnika u društvu. Komora bi trebala postati servis i podrška liječnicima u profesionalnom radu i stručnom usavršavanju, jamac njihove profesionalne sigurnosti i aktivni kreator statusa liječnika u društvu', poručio je novi predsjednik HLK-a dr. Goluža.

Ponovio je svoje protivljenje upravnom nadzoru nad strukovnim komorama u zdravstvu, koji kroz izmjene zakona o zdravstvenoj zaštiti, namjerava uvesti ministar zdravlja Siniša Varga.

Uvjeren je, kaže, da će u konačnom prijedlogu zakona biti izmijenjene odredbe koje su ministru zdravlja, kroz upravni nadzor, davale mogućnost utjecaja na rad komore te mogućnost razrješenja predsjednika i drugih tijela komore ako nije zadovoljan njihovim radom.

'Vidjet ćemo koliko su uvažene naše primjedbe i prijedlozi i onda ćemo se ovisno o tome znati na adekvatan način postaviti. U svakom slučaju, nećemo dopustiti da autonomiju liječničke samouprave bilo tko ugrozi', poručio je dr. Goluža.

U suprotnom, kaže, zatražit će podršku drugih europskih komora te koristiti sve pravne alate kako bi osporili takve odredbe.

'Upravni nadzor nad komorama u zdravstvu, predložen ovim zakonskim izmjenama, bio bi presedan u Europi. To je nešto što omogućuje politički nadzor nad radom organizacija koje bi trebale biti neovisne i svojim radom unaprjeđivati struku, ali i društvo u cjelini', istaknuo je.

 


PREDSJEDNIK HUBOL-A

Trpimir Goluža kandidat za šefa Hrvatske liječničke komore

Izvor: T-Portal, 08.06.2015.

 

Predsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) Trpimir Goluža bit će kandidat te udruge za predsjednika Hrvatske liječničke komore (HLK), na izbornoj skupštini 20. lipnja kada će se birati novo vodstvo i predsjednik te strukovne liječničke udruge, koja ima oko 20.000 članova

 


Članstvo HUBOL-a, koje broji oko 1.800 članova tajnim je elektronskim glasovanjem, po principu jedan član jedan glas, izabralo svoje kandidate za tijela komore. Uz Golužu kao kandidata za predsjednika, za dopredsjednika će se natjecati dr. Krešimir Luetić.

'Naš cilj nije preuzimanje HLK već unapređenje položaja liječnika', kaže Goluža, čija je udruga uoči izbora osvojila i premoćnu većinu delegata u skupštini Komore, osvojivši 121 mandat od ukupno 148 delegata, koji će birati novo vodstvo.

S tim u svezi, usprotivio se namjeri Ministarstva zdravlja da uvede upravni nadzor nad radom strukovnih komora u zdravstvu, pa time i nad HLK, kroz izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je u javnoj raspravi, što je već ranije ocijenjeno kao udar na liječničku samoupravu.

'Smatramo da treba nadzirati rad HLK, ali nismo za to da ministar zdravlja može 'potezom pera' smijeniti vodstvo komore ako s njim nije zadovoljan', kazao je Goluža te za petak najavio zajedničko očitovanje HLK i HUBOL-a o predloženim izmjenama zakona. 
 



 

UZ ČESTITKE KOLEGA

 

HUBOL trijumfirao u Skupštini Hrvatske liječničke komore

30.05.2015., HINA

 

Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) osvojila je premoćnu većinu delegata u Skupštini Hrvatske liječničke komore, koja će 20. lipnja birati novog presjednika i ostale članove vodstva Komore. Po neslužbenim informacijama, na izborima za delegate Skupštine, koji su provedeni tijekom svibnja, kandidati HUBOL-a osvojili su veliku većinu glasova

'Osvojili smo od 121 mandat od ukupno 148 delegata u Skupštini HLK-a', izjavio je Hini predsjednik HUBOL-a Trpimir Goluža.

Po njegovim riječima, kandidati HUBOL-a natjecali su se u 20 izbornih jedinica za 141 delegatsko mjesto. U Zagrebu su osvojili svih 49 mjesta, u Osijeku također svih 9 mjesta, u Splitu 10 od 14 mjesta, u Rijeci 9 od 13 mjesta itd.

U Zagrebu je naš 49. kandidat dobio 850 glasova, a prvi 'nehubolovac' dobio je 350 glasova manje. Uspjeli smo motivirati i mobilizirati ljude da izađu na izbore., pohvalio se Goluža.

Ukupna izlaznost na izbore za delegate Skupštine HLK-a bila je 40 posto, što je oko 50 posto više nego na prošlim izborima. U svim izbornim jedinicama bila je veća izlaznost nego na prošlim izborima, a varirala je od 15 posto u Primorsko-goranskoj županiji do 96 posto u Šibensko-kninskoj županiji.

Međutim, kako se neslužbeno doznaje, izlaznost u Zagrebu kao daleko najvećem zdravstvenom centru, bila je dosta slaba, svega oko 30 posto.

O kandidatu HUBOL-a za predsjednika Komore odlučit će predizbori u udruzi, najavljuje Goluža.

Idućeg tjedna bit će organizirani predizbori u HUBOL-u, na kojima će se omogućiti kandidatura svakom zainteresiranom članu, potom ćemo provesti elektroničke izbore po principu jedan član - jedan glas. Izabrat ćemo ljude za uže vodstvo Komore, što znači predsjednika, dopredsjednika, rizničara i Nadzorni odbor. Izvršni odbor bit će imenovan na prijedlog predsjednika Komore, rekao je Goluža.

Kandidature za predsjednika Komore bit će istaknute do 12. lipnja, tjedan dana prije konstituirajuće i izborne Skupštine, koja će se održati 20. lipnja.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo, koji nije izabran u novi saziv Skupštine, kao i većina dosadašnjeg vodstva, čestitao je izabranim delegatima i poručio kako će podržati sve one koji će se oduprijeti namjeri Ministarstva zdravlja da ograniči autonomiju Komore.

Naime, Ministarstvo je predložilo izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojima bi se uveo upravni nadzor Ministarstva nad radom strukovnih komora u zdravstvu, što Minigo tumači 'udarom na liječničku samoupravu'.

Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) Ines Balint, čiji su kandidati osvojili desetak mjesta u Skupštini, također čestita HUBOL-u na osvojenoj većini te očekuje da će podržati osnivanje Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu.


medicinska sestra
medicinska sestra


Medicinske sestre/tehničari opće njege ne moraju odrađivati pripravnički staž niti polagati stručni ispit

 

12.05.2015.

 

ZAGREB, 12. svibnja 2015. - Predstavnici roditeljske inicijative učenika strukovnih srednjih škola, koji se obrazuju za  medicinske sestre/medicinske tehničare opće njege, zatražili su od ministra zdravlja prim. Siniše Varge očitovanje o obavezi odrađivanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita.

 

Temeljem članka 37. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o  zdravstvenoj zaštiti koji je objavljen u Narodnim novinama 82/13, izmijenjen je članak 133. Zakona o zdravstvenoj zaštiti  koji regulira obvezu odrađivanja pripravničkog staža zdravstvenih radnika.

 

Ovom izmjenom, odredbe članka 13. do 132. Navedenog Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (EGP), niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani curriculum studija medicine, dentalne medicine, farmacije, obrazovanje za medicinsku sestru/medicinskog tehničara opće njege i obrazovanje za primalju, u smislu da nemaju obvezu odrađivanja staža niti polaganja stručnog ispita.

 

Sukladno ovom izmjenom Zakona, medicinske sestre i medicinski tehničari opće njege, koji iz sustava obrazovanja izlaze u lipnju 2015. godine, izuzeti su od obavljanja pripravničkog staža te polaganja stručnog ispita.




Medicinske sestre i tehničari mogu raditi u Europi na stečenom stupnju obrazovanja

30.04.2015.


Medicinske sestre i medicinski tehničari koji će podnositi zahtjev za izdavanje potvrde za rad u drugim zemljama Europskog gospodarskog prostora, zahtjevu će morati priložiti potvrdu potpisanu od ravnatelja/sanacijskog upravitelja i pomoćnice ravnatelja/sanacijskog upravitelja za sestrinstvo te glavne sestre ustanove da su stvarno i zakonito obavljali poslove medicinske sestre/medicinskog tehničara neprekidno tri godine u periodu od ukupno pet godina prije podnošenja zahtjeva. Uz tu potvrdu, potrebno će biti dostaviti i opis poslova koji su obavljali te presliku ugovora o radu.ZAGREB, 20. travnja 2015. - Hrvatska komora medicinskih sestara, predstavnici sestrinskih udruga i Ministarstvo zdravlja usuglasili su se oko rješenja, nakon što je ministar zdravlja prim. Siniša Varga prije dva tjedna obećao naći rješenje ove problematike u najkraćem roku.

 

Predstavnici sestrinskih udruga, Hrvatske komore medicinskih sestara i Ministarstvo zdravlja usuglasili su se oko rješenja kojim se medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima omogućava pribavljanje potvrde za rad u drugim zemljama Europskog gospodarskog prostora. Potvrdom koju će izdavati Hrvatska komora medicinskih sestara od sada će se omogućiti priznavanje stupnja obrazovanja i u onim zemljama koje dosada nisu priznavale taj obrazovni status.  Na ovaj način ostvareno je obećanje ministra zdravlja Siniše Varge koji je prije dva tjedna obećao da će u najkraćem roku od 15 dana zajednički riješiti ovu problematiku.

 





23.04.2015.

Medicinske sestre pokreću peticiju za ukidanje HKMS

 

Inicijativa medicinskih sestara-medicinskih tehničara pokreće Peticiju i traže od Ministarstva zdravlja: ukidanje HKMS skupa s javnom ovlašću i radom, te da se cjelokupno djelovanje oko reguliranja sestrinske profesije preusmjeri na Ministarstvo zdravlja, da se imovinom  Komore osnuje zaklada koja će se brinuti o kvalitetnoj edukaciji i promicanju sestrinske profesije u skladu s europskim standardima.

 

"Pokretanje peticije isključivo definiramo za dobrobit hrvatskog sestrinstva. Nakon prijašnih događanja, Hrvatska komora medicinskih sestara je i dalje je nastavila ignorirati naše zahtjeve i moguća rješenja problema sestrinstva u Hrvatskoj, nastavljajući provoditi svoje djelovanje van boljitka hrvatskog sestrinstva.

 

Naše mišljenje je da HKMS nema dobru namjeru prema svojim članovima,  poput zadovoljavajućeg dogovora i/ili rješenja te usuglašavanja stavova. Stoga, nakon provedenog istraživanja među članovima iste prisiljeni smo donijeti odluku o Peticiji koja će promjeniti cjeloukupni stav u korist poštivanja volje medicinskih sestara-medicinskih tehničara registriranih u Hrvatskoj komori medicinskih sestara.

 

Ponašanje Hrvatske komore medicinskih sestara je u potpunoj suprotnosti sa stavovima vlastitog članstva. Komora kao pravna institucija kroz članarinu financira samovoljne postupke koji su u suprotnosti sa njenim primarnim interesom, a to je zaštita javnosti kroz reguliranje sestrinstva i provođenje volje članstva.

 


Inicijativa medicinskih sestara-medicinskih tehničara pokreće Peticiju i traže od Ministarstva zdravlja;

 

1. Ukidanje HKMS skupa s javnom ovlašću i radom, te da se cjeloukupno djelovanje oko reguliranja sestrinske profesije preusmjeri na Ministarstvo Zdravlja.

 

2. Da se imovinom  (pokretnine i nekretnine) osnuje Zaklada koja će se brinuti o kvalitetnoj edukaciji i promicanju sestrinske profesije u skladu sa Europskim standardima.

 

3. Da Zaklada u svojim tijelima mora imati zastupljenost medicinskih sestarau skladu sa brojem zaposlenih, i biranih članova  po principu jedan član jedan glas.


 

Glavni i opći cilj Inicijative je dobrobit sestrinske profesije kroz zaštitu hrvatskih interesa te interesa bolesnika,te  općenitom definiranju statusa kako u Republici Hrvatskoj tako i u Europskoj Uniji. Između ostalog  također  želimo  zaštiti diskriminiranje medicinskih sestara koje su svoje višestrukovno obrazovanje nastavile i završile u Federaciji Bosne i Hercegovine.

 

Posebno želimo naglasiti da su javni istupi predsjednice HKMS Dragice Šimunec ugrozili zaštitu pacijenata govoreći kako med. sestre-med. tehničari sa srednjoškolskim obrazovanjem nisu sposobni samostalno obavljati svoje zanimanje te da nemaju kompentecije za samostalan rad.

 

Ovakva izjava je krajnje uvrijedljiva s očitim ciljem degradiranja srednjoškolskih sestara i stvaranjem problema između odnosa med. sestra-pacijent. Samim time, Komora šteti ugledu preko 30.000 sestara nazivajući ih osobama koje su na razini njegovatelja i javnog pučkog učilišta što je ujedno jedna velika sramota  hrvatskom obrazovanju i svim zaposlenicima koji svakodnevno obavljaju svoj posao.

 

Zahtjevamo od Ministarstva Zdravlja da pokrene pred nadležnim tijelima DORH temeljnu reviziju kompletnog poslovanja, od kupovine nekretnina, osiguranja, putovanja, autorskih honorara, te dnevnica od strane Hrvatske Komore medicinskih sestara. U slučaju prekomjernog troškova zahtjevamo da sve odgovorne osobe koje su u istome sudjelovale snose potpunu odgovornost.




prof.dr.sc. Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore
prof.dr.sc. Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore


29.01.2015.

HUBOL krenuo u rušenje vodstva Liječničke komore

 

Počela je bitka za osvajanje, odnosno zadržavanje, vodećih pozicija u Hrvatskoj liječničkoj komori, koja na članarinama godišnje uprihodi više od 15 milijuna kuna. Mnogo toga sadašnjem vodstvu - nazivajući ga organiziranom skupinom umirovljenih liječnika - zamjera Hrvatska udruga bolničkih liječnika. Smatraju ih krivim za neprimjereno loš položaj liječnika u društvu.



Naši liječnici ne slažu se oko dijagnoze ima li problema u Hrvatskoj liječničkoj komori. Najglasniji kritičari  - Udruga hrvatskih bolničkih liječnika.

 

Hrvatska liječnička komora zapravo nije bila servis svojim članovima, nego su na neki način članovi kroz članarinu servisirali samu Komoru, kaže dr. Krešimir Luetić, tajnik HUBOL-a i delegat u Skupštini HLK.


Komora ima gotovo 20 tisuća članova, a članstvo je obvezno za sve liječnike. Vodstvo biraju izaslanici. HUBOL je predložio elektroničko glasovanje po principu jedan član - jedan glas.

U Komori imamo jedan predsjednički sustav jer on sam bira predlaže i bira svoje prve suradnike, sastavlja Vladu Komore i ima velike ovlasti. Htjeli smo da se predsjednik bira po metodi jedan član jedan glas, objasnio je dr. Luetić.

No, njegov kolega dr. Hrvoje Šobat, član HUBOL-a i Izvršnog odbora HLK-a smatra da se radi o pokušaju izbornog inženjeringa, da se pokušava kanalizirati opravdano nezadovoljstvo među kolegama i izvrtati teze da je izborni postupak odgovoran za stanje u kojem su se našli, zbog kojeg mnogi čak odlaze iz Hrvatske.



Liječničkakomorajeproduženiinstrument

29.01.2015.

LIJEČNIČKA KOMORA JE PRODUŽENI INSTRUMENT VLASTI

 

HRVATSKA udruga bolničkih liječnika nezadovoljna je radom Hrvatske liječničke komore i žele uvesti promjene u njeno funkcioniranje. HLK opisuju kao organiziranu skupinu umirovljenih liječnika koji ne štite interese struke.

Doktor Krešimir Luetić tvrdi kako HLK do sada nije bila servis već su "članovi kroz članarinu servisirali komoru".

Za HRT je kazao je kako su iz HUBOL-a poslali prijedlog da se vodstvo HLK bira digitalnim putem te da se uvede sustav "1 član 1 glas", no to im je odbijeno.

HUBOL je nezadovoljan starosnim sastavom vodstva Komore u kojem ima umirovljenih liječnika.

 

Lovrić: HLK je produženi instrument vlasti


Doktor Zvonimir Lovrić, jedan od osnivača HUBOL-a, kazao je u Hrvatskoj uživo kako HLK nije strukovna niti stručna te da se pokazala kao produženi instrument vlasti.


"Većina liječnika bi se iščlanila iz HLK kada bi to bilo moguće", kazao je Lovrić.


Kazao je i kako su prije šest ili sedam godina tražili uvid u financijsko stanje HLK, no tvrdi da ga nisu mogli dobiti. Kazao je i kako se nezadovoljstvo HLK vidi i u slaboj izlaznosti na izbore.


Doktor Hrvoje Minigo, predsjednik HLK, kazao je u emisiji Hrvatska uživo kako nije točno da su "organizirana skupina umirovljenih liječnika".


"Moj dopredsjednik ima 40 godina", izjavio je Minigo i dodao da svi umirovljeni liječnici imaju licence te još uvijek mogu operirati, a neki to i rade. Smatra i da je tu riječ o starosnoj diskriminaciji.

 

Prihodi HLK prošle godine 15 milijuna kuna


Kazao je i kako HLK ima svoje javne ovlasti.


"Vodi imenik doktora, daje licence, provodi stručni nadzor i određuje najniže cijene  usluga", pojašnjava Minigo. Napomenuo je kako je prošle godine HLK uprihodila 15 milijuna kuna, no to je bilo zbog licenci. Godišnji prosjek je oko 12 milijuna kuna.


Objasnio je da dio novaca odlazi na zaposlene u HLK te da svake godine angažiraju revizorsku kuću koja provjerava kako se potrošio novac unutar komore. 

Minigo se na čelu HLK nalazi 12 godina i ne planira se prijaviti na nove izbore.

 


RAT DOKTORA

Počela bitka za liječničku komoru

 

Autor:Marijan Sušenj
  •  
  • Uoči predstojećih izbora za tijela Hrvatske liječničke komore (HLK), Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) ovoga je mjeseca pokrenula potpisivanje peticije po bolnicama i domovima zdravlja za izmjene izbornih pravila u toj najbrojnijoj i jedinoj obveznoj udruzi liječnika u Hrvatskoj, za koju u HUBOL-u kažu da je vodi 'organizirana skupina umirovljenih liječnika', odgovorna za neprimjereno loš položaj liječnika u društvu.
  •  

 
 
 
U HUBOL-u su nezadovoljni načinom vođenja HLK-a, na čijem je čelu u trećem mandatu umirovljeni liječnik Hrvoje Minigo. Umirovljenici su, kažu, i jedan od dva dopredsjednika, rizničar, pet od trinaest članova Izvršnog odbora, tri od četiri savjetnika predsjednika i glavni urednik glasila HLK-a.

Ograničiti sudjelovanje umirovljenih liječnika

Peticijom traže da se na izborima u lipnju iduće godine glasovanje provede elektronički, da se predsjednika HLK-a bira izravnim glasovanjem svakoga člana, te da se ograniči sudjelovanje umirovljenih liječnika u tijelima Komore.

Također im je neprihvatljivo da jednu od vodećih dužnosti u Komori obnaša zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik jer se, kako tvrde, na sjednici Vlade 'zdušno i uspješno zalagao da se bolničkim liječnicima uskrate temeljna ustavna prava'. Pritom ga nitko iz vodstva Komore nije zbog toga pozvao na odgovornost, a kamoli razriješio dužnosti predsjednika Vijeća HLK-a.

Iz HUBOL-a pozivaju sve liječnike da podrže peticiju kako bi liječnici 'svoju stručnu budućnost uzeli u svoje ruke' i prekinuli situaciju u kojoj HLK 'ne služi svojim članovima, već oni služe njoj'.

Prikupljeno oko 1500 potpisa

'Vjerujemo kako su predstojeći izbori za tijela Komore izvrsna prilika za uspostavu zajedništva liječnika u Hrvatskoj, što je preduvjet za uspješnu zaštitu naših interesa i primjereno pozicioniranje u društvu', navodi se u peticiji.

Cilj nam je prikupiti više tisuća potpisa i time jasno dati do znanja vodstvu Komore, što od njega očekuje članstvo, rekao je Hini predsjednik HUBOL-a Trpimir Goluža. Za sada, kaže, potpisivanje ide izvrsno te je već prikupljeno oko 1500 potpisa.

HUBOL, koji je inicirao peticiju i organizirao prikupljanje potpisa, ne želi je zadržati samo među bolničkim liječnicima, već namjerava oko nje okupiti svakog člana HLK-a koji podržava njegove zahtjeve. Želimo aktivirati i 'izvanbolničke' kolege, uvjet potpisivanja je samo članstvo u Komori i faksimil, poručuje Goluža.

Upitan za komentar, predsjednik HLK-a Hrvoje Minigo kaže da 'živimo u demokratskoj zemlji, a demokracija znači i slobodu govora'.

U lipnju iduće godine u HLK-u održat će se izbori za tijela Komore na kojima će se, kao i do sada, poštivati propisana procedura. O tome što kolege govore, žustro i argumentirano ćemo raspraviti unutar naših tijela i sigurno nećemo time zamarati opću javnost, odgovara Minigo na prozivke HUBOL-a.
 
 

"HUBOL kuca na otvorena vrata"

Predsjednik skupštine HLK-a Vlado Jukić kaže pak kako mu je poznato da je pripremljena peticija i da se prikupljaju potpisi. No, on službeno ništa nije dobio.

Ističe da "HUBOL kuca na otvorena vrata", jer se, neovisno o peticiji, već radi na izradi novog pravilnika o izboru tijela Komore, kojim će, ako ga prihvati Skupština HLK-a, biti unaprijeđen izborni postupak.

Po zakonu svih 18.500 liječnika u Hrvatskoj moraju biti članovi HLK-a, kojoj je glavna zadaća izdavanje licenci za rad bez kojih se liječnici nigdje ne mogu zaposliti. Obavezna članarina u HLK-u iznosi 0,40 posto bruto plaće, a jednokratno svaki liječnik mora platiti i upisninu od 400 kuna.

Osim toga, liječnici plaćaju i razne potvrde koje izdaje Komora, poput međunarodnih licenci ili potvrda o stečenim pravima i sukladnosti obrazovanja s direktivom Europske unije.




29.01.2015.

Predstavnici komora iz sektora zdravstva sastančili u Saboru

 

U Hrvatskom saboru sastančili su predstavnici izvršne i javne vlasti hrvatskog sektora zdravstva te vam prenosimo što su sami podijelili sa javnošću o istome.

 

Sukladno s prethodnim dogovorom članova Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku te predstavnika Hrvatske liječničke komore danas je u Hrvatskome saboru održan sastanak članova Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, predstavnika svih komora u zdravstvu, Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje, a bio je nazočan i ministar zdravlja Siniša Varga.

 

Osnovni cilj sastanka bila je razmjena mišljenja, iskustava, sagledavanje stanja i produbljivanje suradnje najvažnijih čimbenika zdravstvenoga sustava u Hrvatskoj.

 

Predsjednik Odbora Željko Jovanović uvodno je naglasio kako su razgovori strukovnih udruga s Ministarstvom zdravlja, HZZO-om i saborskim Odborom za zdravstvo i socijalnu politiku vrlo korisni s obzirom na to da je zdravstveni sustav jedan od najsloženijih sustava u Hrvatskoj.

 

Ministar Varga složio se s navedenim te dodao kako unatoč mnogim problemima i otvorenim pitanjima u zdravstvu ima i mnogo prostora za poboljšanja, a prijedlozi i uloga strukovnih komora u tom su procesu vrlo važni.

 

U nastavku sastanka, u kratkim izlaganjima probleme svojih strukovnih udruga i prijedloge za rješavanje pojedinih pitanja iznijeli su predstavnici osam strukovnih komora: predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo, glavna tajnica Hrvatske komore dentalne medicine Jasminka Polić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih biokemičara Goran Bulatović, glavna tajnica Hrvatske ljekarničke komore Katica Vugrinčić Tomičić, predsjednica Hrvatske komore zdravstvenih radnika Jasna Matić, voditelj strukovnoga razreda za djelatnost sanitarnoga inženjerstva Bruno Cvetković, dopredsjednica Hrvatske komore zdravstvenih radnika Helena Medvedec, predsjednica Hrvatske komore fizioterapeuta Mirjana Grubišić, predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara Dragica Šimunec i dopredsjednica Hrvatske komore primalja Maja Rečić.

 

Kao osnovne, zajedničke probleme predstavnici komora istaknuli su: što žurnije rješavanje problema u području priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj, uvažavanje mišljenja strukovnih udruga u postupku izrade zakonskih i podzakonskih akata u području zdravstva, preispitivanje nekih elemenata pravilnika o pripravničkom stažu i primjerenije vrednovanje obrazovanja i rada zdravstvenih djelatnika uz stvaranje uvjeta za njihov ostanak u Hrvatskoj.

 

U svojem osvrtu na izlaganja predstavnika komora ministar Varga ponovio je kako će Ministarstvo zdravlja podržati uključivanje strukovnih komora u proces donošenja zakonskih i podzakonskih akata te s njima intenzivnije surađivati.

 

Govoreći o sve većem broju odlazaka zdravstvenih radnika iz Hrvatske i problemu priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, Varga je rekao da je mobilnost radne snage u interesu Europske unije, ali je sigurnost pacijenata prioritet. Napomenuo je kako i tristotinjak medicinskih sestara u Hrvatskoj koje imaju završen magisterijski studij treba biti primjerenije plaćeno. – Rješavanju problema priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj potrebno je pristupati pažljivo kako bi priliku za zapošljavanje imao samo kvalitetan i stručan kadar, dodao je na kraju ministar Varga.

 

Predsjednik Odbora Željko Jovanović zaključno je rekao da će Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku nastaviti pratiti realizaciju dogovora s današnjega zajedničkog sastanka te najavio i aktivnosti Odbora koje tome mogu doprinijeti, npr. održavanje tematskih sjednica.

 




lijepo je biti primalja
lijepo je biti primalja


31.01.2015.

NAKON INSPEKCIJE

 

Varga prijavio čelnice primalja za zloporabu položaja i prijetnje

Traži se kazneni progon predsjednice Barbare Finderle i njezine ekipe, a u Komori su bez komentara jer, tvrde, nikakav dokument još nisu dobili.

 

AUTOR:  Ivana Rimac Lesički

Zbog zloporabe položaja i ovlasti, poticanja na to kazneno djelo te zbog prijetnje, Ministarstvo zdravlja podnijelo je kaznenu prijavu Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv čelnica Hrvatske komore primalja.

Više izvida

Za sva navedena kaznena djela zakon propisuje zatvorske kazne, a na takav potez ministar zdravlja prim. Siniša Varga odlučio se nakon više provedenih inspekcija u toj Komori kojoj je na čelu Barbara Finderle. Uz predsjednicu su kazneno prijavljene i blagajnica i pravna zastupnica, inače sestra predsjednice Komore, kao i predsjednice Vijeća i Nadzornog odbora.

Javne priče o novčanim malverzacijama, nezakonitom zapošljavanju i poslovanju Hrvatske komore primalja započele su prošle godine, a Ministarstvo zdravlja u svibnju je poslalo u izvid inspekciju. Utvrđene su, podsjetimo, nezakonitosti u poslovanju te su u vezi s tim određene posebne mjere, ali do zadanog roka nisu provedene. Potom je u rujnu trebala uslijediti izvanredna skupština, koja, međutim, nije održana zbog izostanka pojedinih članica te nije bilo kvoruma. Te su članice, prema opisu u kaznenoj prijavi koju posjedujemo, izostanak opravdale izravnim prijetnjama predsjednice Finderle.

Izjave tih članica Komore kao i financijski izvještaji i rezultati inspekcije dio su priloženih dokaza kojima Ministarstvo zdravlja traži zakonsku sankciju za čelnice Hrvatske komore primalja. U Ministarstvu su potvrdili da su na temelju dokaza uputili kaznenu prijavu, a u Hrvatskoj komori primalja su nam odgovorili da nisu dobili nikakav dokument te ga stoga ne mogu ni komentirati.

 

Pravnica sestra šefice

A u tom dokumentu između ostalog stoji da je Ministarstvo inspekciju ponovno poslalo u listopadu te je utvrđeno da je izbor predsjednice Komore protivan Statutu. Isti taj mjesec, stoji nadalje, Nadzorni odbor zatražio je od predsjednice očitovanje o trošenju novca, a spornom je istaknuta isplata 23 tisuće kuna za dva mjeseca pravnici Komore odnosno sestri predsjednice.




medicinska sestra
medicinska sestra


29.01.2015.

HDZ-u rješenje za sestrinske probleme leži u Dragici Šimunec?!

 

Dobro ste pročitali!  HDZ ima rješenje za sestrinske probleme, a veliki plus im je da u Odboru za zdravstvo Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) sjedi upravo Dragica Šimunec, predsjednica HKMS.

 

Gostujući na Z1 televiziji, predsjednik Odbora za zdravstvo Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), prof. dr. sc. Ante Ćorušić, pohvalio se kako je član HDZ-ovog odbora za zdravstvo Dragica Šimunec, aktualna predsjednica HKMS.

 

U gostovanju u informativnoj emisiji „s Anitom aktualno“ Z1 televizije, Ante Ćorušić, predsjednik Odbora za zdravstvo Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), bez problema je odgovorio na pitanje jedne kolegice medicinske sestre o rješavanju problema nedostatka medicinskih sestara.

 

Ćorušić je imao potrebu utješiti kolegicu, da nema potrebe za brigom, jer će HDZ rješiti problem i to osnivanjem posebnog ureda za medicinske sestre.

 

Nije izostavio i posebno naglasiti kako je članica Odbora za zdravstvo Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), između ostalih, upravo i Dragica Šimunec.

 

Kolegice i kolege, čitatelji našeg portala javili su nam se s velikim šokom i iznenađenjem, zabrinuti da i eventualno buduća vlast u Hrvatskoj planira upravljati sestrinstvom uz veliku pomoć Dragice Šimunec.

 

Za podsjetiti je da je Dragica Šimunec inače prva, dugogodišnja i aktualna predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS), prije toga predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS), u to vrijeme jedine nacionalne udruge medicinskih sestara, a i dugogodišnja zaposlenica tadašnjeg Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

 

Prof. Ćorušić nije upoznat sa problemima hrvatskih medicinskih sestara za koje je upravo prema mišljenju članstva odgovorna baš Hrvatska komora medicinskih sestara (HKMS) i njezina predsjednica Dragica Šimunec, s kojom se prof. Ćorušić nema problema hvaliti.

 

 



medicinska sestra
medicinska sestra


PRIZNAVANJE RAZINE OBRAZOVANJA POSTAJE PROBLEM MEDICINSKOM OSOBLJU

Problem s licencama: Medicinske sestre optužuju svoju komoru za sabotažu

Autor: Gabrijela Galić 
Objavljeno: 13. listopada 2014. 

Izuzev Njemačke i Austrije, u ostalim zemljama EU naše sestre i tehničari rade kao pomoćne sestre ili njegovateljice. Potvrda strukovne komore tako se pokazuje kao prepreka u samostalnom radu, što svojim primjerom pokazuje i Riječanin koji je od rujna radi u Royal London Hospital  

 

ZAGREB » Medicinske sestre i medicinski tehničari koji su svoje stručno obrazovanje završili prema starom programu obrazovanja, a njihova zadnja generacija srednjoškolske klupe napustila je prošle godine, praktično se ne mogu zaposliti nigdje u Europskoj uniji, izuzev u Njemačkoj koja ima sličan sustav obrazovanja medicinskih sestara kao i Hrvatska. U svim ostalim državama medicinske sestre obrazuju se na visokim školama, odnosno trogodišnjim studijima, pa to što su medicinske sestre i medicinski tehničari licencirani za rad u Hrvatskoj nije dovoljno da bi dobili i licencu u drugim europskim zemljama.

Stoga, rade ili kao njegovatelji ili kao pomoćne sestre. Tek će generacija sestara koje iduće godine izlaze iz srednjoškolskih klupa, po novom kurikulumu, moći nešto lakše doći do posla unutar EU. No, i u njihovom slučaju priznavanje razine obrazovanja ovisit će o regulaciji profesije u zemlji u koju se sele u potrazi za bolje plaćenim poslom.

   S činjenicom da će u većini europskih zemalja umjesto kao sestra raditi kao pomoćna sestra ili njegovateljica, zbog drugačijeg kurikuluma, one sestre koje su u godinama iza nas odlazile, primjerice, u Italiju odavno su se pomirile. Njemačka, pa i Austrija naše medicinske setre cijene i traže, a kako te zemlje imaju i sličan sustav obrazovanja sestara, one vrlo kratko vrijeme rade kao pomoćne sestre, ako uopće tako i rade.


Nisu samostalni

Od lanjskog srpnja 200 medicinskih sestara zatražilo je potvrde Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS) o usklađenosti obrazovanja prema EU standardima. To što su tražile potvrde ne znači i da su napustile posao u Hrvatskoj i pronašle novi u nekoj od država EU. No, generacijama medicinskih sestara i medicinskih tehničara potvrda strukovne Komore teško može pomoći da samostalno rade izvan Hrvatske, osim u Njemačkoj. Naime, u toj se potvrdi za sestre i tehničare, sa srednjoškolskim obrazovanjem, navodi da ne planiraju, organiziraju i provode zdravstvenu njegu već samo provode planiranu zdravstvenu njegu. Drugim riječima, nisu samostalne, a to je drugačije od EU standarda.

   Potvrda strukovne komore, tako se i za Alexa H. koji od rujna radi u Royal London Hospital pokazala preprekom za samostalan rad. Napustio je stalan posao u KBC-u Rijeka, posao u Velikoj Britaniji pronašao je preko Euresa. Kontaktirala ga je agencija koja se bavi posredovanjem u zapošljavanju medicinara po cijeloj Europi. Oni ga nisu informirali o mogućim problemima s kojima se može suočiti zbog razlike u sustavu obrazovanja.

   – Trenutno radim kao sestra u procesu dobivanja licence, tzv. Supernumerary nurse i sve radim osim administriranja lijekova. Kao takav mogu raditi samo dok sam u procesu dobivanja licence, a i plaća je niža. Ako me odbiju otpadam, ako me priznaju »na konju sam« – kazao nam je Alex koji je ljut na HKMS tvrdeći da njegove kvalifikacije umanjuje i praktično ga svode na nekog tko je završio »tromjesečni tečaj«. Uvjeren je da je greška u HKMS-u koji »sabotira« registraciju domaćih sestara pri britanskom NMC-u, te će sve učiniti kako bi dokazao da njegovo obrazovanje i jednogodišnje pripravništvo u skladu s regulama koje vrijede u Britaniji, odnosno da može samsotalno raditi.

 

Sve dokumentirati

– Mi ćemo kolegi sve dokumentirati, poslati mu i odredbe Zakona o sestrinstvu. No, potvrdu da je njegovo obrazovanje u skladu s direktivom Europske komisije o priznavanju strukovnih kvalifikacija ne možemo mu dati jer kvalifikacije naših sestara i tehničara nisu u skladu s aneksom direktive koji govori o potrebnoj razini obrazovanja – veli Dragica Šimunec, predsjednica HKMS-a navodeći kako engleska sestra ima najmanje šestu razinu obrazovanja, a naše četvrtu. Tek će sestre koje iduće godine iziđu iz školskih klupa biti u skladu s potrebnim obrazovnim okvirom u EU.

   – Nije nam ovo prvi puta da radimo s Britanskom komorom (NMC). Kako će NMC u svakom pojedinačnom slučaju postupiti ne možemo kontrolirati, ali znamo da imaju stroge kriterije. Kada imamo prvostupnicu, onda direktno ispunjavamo njihov formular, i uglavnom kolegice i kolege nemaju problema i dobivaju licencu – veli Šimunec.



laboratorijska medicina
laboratorijska medicina


Objavljeno 11.01.2015. 

POBUNA

Biokemičari: Liječnici laboranti uzet će nam posao i naštetiti pacijentima

 

 

Za rad u laboratoriju potrebno je dugogodišnje iskustvo, drže biokemičari.

 

Medicinska biokemija bi, “zahvaljujući” novom Pravilniku Ministarstva zdravlja, mogla postati struka koja izumire jer će magistre te struke, ako sporni dio Pravilnika zaživi, s tržišta istisnuti hrvatski i inozemni liječnici, što bi moglo dovesti i do pada kvalitete tog segmenta zdravstvenih usluga.



Radi se, naime, o Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, koji je stupio na snagu u studenom prošle godine, a koji uvodi novu liječničku specijalizaciju iz laboratorijske medicine i time praktički omogućava da domaći liječnici, nakon specijalizacije, osnivaju laboratorije, te ujedno otvara i vrata liječnicima sa sličnim specijalizacijama iz ostalih država Europske unije da dođu u Hrvatsku i krenu u laboratorijski biznis.

 

Nemate uporišta

 

Na sve ovo oštro su reagirali iz Hrvatske komore medicinskih biokemičara, koja broji 540 članova, ističući kako se nova specijalizacija provukla utiho, a da oni o tom nisu obaviješteni. 



Zajedno s čelnim ljudima Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta prema Ministarstvu zdravlja pokrenuli su inicijativu za izmjenom tog dijela Pravilnika, navodeći kako za uvođenje liječničke laboratorijske specijalizacije nema ni racionalnog, ni zakonskog uporišta.



O tome smo razgovarali s više medicinskih biokemičara, no čelništvo Komore za sada o ovoj temi ne želi javno govoriti, navodeći kako još uvijek traju razgovori s Ministarstvom, te kako se ipak nadaju da će se naći odgovarajuće rješenje.



Naši nam sugovornici objašnjavaju kako liječnici već nekoliko godina nastoje provući ovu specijalizaciju, smatrajući, valjda, da bi im ona donijela dodatnu priliku za zaradu, međutim, bivša garnitura Ministarstva na čelu s Darkom Milinovićem oduprla se tome, uvažavajući argumente biokemičara. 



Nije im, stoga, jasno zbog čega je sadašnji ministar Siniša Varga pristao na ovo, i to posebice što sada, kada smo u Europskoj uniji, postoji mogućnost da Hrvatska liječnička komora, s obzirom na to da laboratorijska doktorska specijalizacija formalno postoji u Hrvatskoj, prizna neku sličnu specijalizaciju inozemnom liječniku i da on otvori laboratorij u Hrvatskoj i time ugrozi posao biokemičaru, kojeg njegova Komora u toj situaciji ne može zaštititi.

 

Međunarodno priznati

 

U dosadašnjim dopisima prema Ministarstvu iz Komore ističu, dakle, kako se spornim dijelom Pravilnika neposredno zadire u ineterese njihovih članova, ali poručuju i kako je sve ovo neprihvatljivo jer se kosi sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, koji jedino magistrima medicinske biokemije daju legalno pravo da rukovode i rade kao nositelji laboratorijske djelatnosti. 



Upozoravaju i kako sve to vodi padu kvalitete laboratorijskih usluga i smanjenju sigurnosti za pacijente, objašnjavajući kako magistri njihove struke, koja je etablirana i međunarodno priznata, već više od 30 godina imaju specijalizaciju iz medicinske biokemije, pa nakon polaganja specijalističkog ispita u konačnici imaju devetogodišnje obrazovanje iz laboratorijske medicine.



- A ako je sigurnost pacijenata ideja vodilja zdravstvenog sustava, nije li to bolja garancija za sigurnost pacijenata od nove, liječničke specijalizacije za koju čak niti ne postoje kadrovski uvjeti jer liječnici koji bi krenuli u nove specijalizacije ne bi mogli imati kompetentne mentore.



Također, upitna bi bila i kontrola kvalitete rada tih novih, liječničkih laboratorija - poručuju iz Komore, navodeći kako bi uvođenje te specijalizacije, za koju ne postoji opravdanje, dovelo i dio gašenja dijela Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, i to nakon 40 godina organiziranog sveučilišnog studija iz medicinske biokemije.



Paradoksalno je, navodi se u primjedbama koje su upućene Ministarstvu, što se ovo događa u vrijeme kad SAD, Kanada i značajan broj europskih zemalja forsiraju edukaciju za laboratorijske specijaliste koja se temelji na kontinuitetu edukacije stručnjaka koji su i u dodiplomskom studiju izvorno bili vezani za osnovnu laboratorijsku problematiku. Zapravo, situaciju poput ove u koju se novim Pravilnikom dovela Hrvatska imaju samo Srbija i Slovačka.



- Za praćenje razvoja laboratorijske medicine, danas je potrebno izuzetno kvalitetno i jako, najprije dodiplomsko, a nakon toga i specijalističko usavršavanje. Razvidno je, dakle, da samo specijalističko usavršavanje ne može osigurati kvalitetu pružanja zdravstvene usluge, kao niti dovoljnu kompetenciju za područje laboratorijske medicine - zaključuju u Komori.

 

DIVNA ZENIĆ
 

 

Čemu sad to?!

Nije nam jasan ovaj potez liječničke struke, s obzirom na to da stalno ističu kako im nedostaje gotovo 2000 doktora za njihove, tradicionalne discipline, pa se pitamo zbog čega sada otvaraju mogućnost disperzije kadra za njih, nove specijalnosti - poručuju iz Komore medicinskih biokemičara.

 


MINISTARSTVO ZDRAVLJA DONIJELO JOŠ JEDNU APSURDNU ODLUKU

 

Država kojoj trebaju liječnici školuje doktore za laborante

 

Objavljeno 5. veljače, 2015.

 

“Sve to vodi padu kvalitete laboratorijskih usluga i smanjenju sigurnosti za pacijente”

 

Vijest o tome da će novim Pravilnikom Ministarstva zdravlja o specijalističkom usavršavanju doktora medicine biti omogućena nova liječnička specijalizacija iz laboratorijske medicine koja će omogućiti da domaći liječnici nakon specijalizacije rade u laboratorijima, ili ih osnivaju, uzbunilo je medicinske biokemičare.

 

Oni drže kako bi to moglo ugroziti svrhu njihove struke jer će magistre, ako sporni dio Pravilnika zaživi, s tržišta istisnuti hrvatski i inozemni liječnici, što bi moglo dovesti i do pada kvalitete tog segmenta zdravstvenih usluga. Ovaj Pravilnik ujedno otvara i vrata liječnicima sa sličnim specijalizacijama iz ostalih država Europske unije da dođu u Hrvatsku i krenu u laboratorijski biznis. Hrvatska komora medicinskih biokemičara, zajedno s čelnim ljudima Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, pokrenula je inicijativu za izmjenom tog dijela Pravilnika, navodeći kako za uvođenje liječničke laboratorijske specijalizacije nema ni racionalnog, a ni zakonskog uporišta.

 

- Danas je liječnicima omogućena specijalizacija iz 47 segmenata medicinske znanosti i sada, kada se u medijima stalno upozorava da je liječnička struka ugrožena jer iz Hrvatske odlazi na stotine liječnika, apsurdno je uvoditi 48. specijalizaciju koja nema konkretne veze s liječenjem pacijenata, već je servis zdravstvenog sustava. Ideja o uvođenju ove specijalizacije pojavila se još za vrijeme ministra Milinovića, ali tada su u Ministarstvu bili dovoljno razumni da konzultiraju našu komoru. Nakon što smo im objasnili da takva specijalizacija nema smisla, shvatili su da bi to bilo dupliranje kapaciteta te se od toga odustalo. Naša komora imala je stroga pravila o tome tko se može baviti ovom strukom i nije mogao doći netko iz inozemstva i reći da na temelju određene direktive EU-a može obavljati ovu struku i u Hrvatskoj, jer je provjera kod nas stroga. No, HLK omogućava svakom liječniku iz zemalja članica dozvolu za rad u Hrvatskoj pa tako i specijalistima laboratorijske medicine, a mi takve specijaliste nećemo moći kontrolirati, čime će biti ugrožen i kvalitet ove usluge - upozorio je Goran Bulatović, predsjednik Hrvatske komore medicinskih biokemičara.

 

U dosadašnjim dopisima prema Ministarstvu iz Komore upozoravaju i kako je sve ovo neprihvatljivo, jer se kosi sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, koji jedino magistrima medicinske biokemije daju legalno pravo da rukovode i rade kao nositelji laboratorijske djelatnosti. Upozoravaju i kako sve to vodi padu kvalitete laboratorijskih usluga i smanjenju sigurnosti za pacijente, objašnjavajući kako magistri njihove struke više od 30 godina imaju specijalizaciju iz medicinske biokemije pa nakon polaganja specijalističkog ispita u konačnici imaju devetogodišnje obrazovanje iz laboratorijske medicine.

 

Nefreteta Z.EBERHARD

 

Liječnički lobi vjerojatno će biti jači od borbe za razum

 

– Ovo znači da će država uložiti šest godina u obrazovanje doktora medicine i onda još pet u njegovu specijalizaciju, da bi nakon 11 godina školovanja, i tko zna koliko potrošenog novca, imao jednake kompetencije koje se dobiva nakon petogodišnjeg školovanja za magistra biokemije. U slučaju da netko misli strašno mnogo zaraditi otvaranjem privatnog laboratorija teba reći da je tržište već sada prezasićeno i da je s ekonomske strane gledišta to pogrešna ideja. Mi smo ponudili opciju da se doktorima medicine omogući specijalizacija prema našem programu na našem fakultetu i da ti ljudi budu pod nadležnošću naše komore. No, konkretnog očitovanja Minstarstva zdravstva za sada nema. Ovih dana imamo sastanak s pomoćnikom ministra Marijanom Cesarikom, no bojimo se da će liječnički lobi biti jači od naše borbe za razum - zaključio je Bulatović.

 




medicinska sestra
medicinska sestra


ZANEMARENI SUSTAV

HRVATSKI PARADOKS

Zdravstvu nedostaje 12.000 medicinskih sestara. Njih 2000 čeka na burzi, ali ih se ne smije zaposliti...

Autor:  Hina

 

Objavljeno: 12.05.2015

ZAGREB - Medicinske sestre su najbrojnije među stručnim osobljem koje sudjeluje u pružanju zdravstvene skrbi, no iako ih u Hrvatskoj trenutno ima oko 32.000, to je znatno ispod standarda Europske unije, upozoravaju udruge medicinskih sestara u povodu Međunarodnog dana sestrinstva, koji se svake godine obilježava 12. svibnja.

Nedostatak medicinskih sestara u zdravstvenom sustavu već godinama predstavlja ozbiljan problem, a trenutno ih nedostaje od 8000 do 12.000, kaže Anica Prašnjak iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara.

Istovremeno, na Zavodu za zapošljavanje je više od 2.000 sestara, na snazi je i zabrana zapošljavanja, dok sve veći broj sestara i tehničara odlazi u inozemstvo, ističe Prašnjak dodajući kako je po nekim procjenama u proteklih godinu dana iz Hrvatske otišlo 500 do 600 medicinskih sestara.

 

Predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestra Mirjana Dumančić ocjenjuje taj problem svojevrsnim paradoksom.

"S jedne strane vode se rasprave o povezanosti dovoljnog broja sestara s pozitivnim ishodom zdravstvene skrbi, a s druge strane svakodnevno svjedočimo sve većem opterećenju i nedostatku medicinskih sestra u sustavu koji ne prepoznaje važnost dobrog obrazovanja za učinkovitu i ekonomičnu skrb", ističe Dumančić.

Medicinske sestre obrazuju se kako bi pružanje skrbi bilo što učinkovitije, no sustav im ne dopušta primjenu profesionalnog znanja i kompetencija jer ih ne može platiti. Osim toga, radi smanjenja troškova pribjegava se smanjivanju broja sestara, što je opasno i štetno za sigurnost pacijenata i kvalitetu zdravstvene skrbi, tvrdi Dumančić.

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana sestrinstva je "Medicinske sestre – snaga za promjene - učinkovita skrb/ekonomična skrb", čime se naglasak želi staviti na poveznicu između efikasne sestrinske skrbi i ukupnih troškova liječenja.

"Odluke koje svaka sestra donosi više puta dnevno mogu značiti presudnu razliku za učinkovitost i ekonomičnost zdravstvene zaštite", naglašava Dumančić.

Međunarodni dan sestrinstva obilježava se 12. svibnja, na dan kada je rođena engleska bolničarka, začetnica modernog sestrinstva Florence Nightingale, koja je život posvetila zdravstvenom osvješćivanju, posebice važnosti higijene u zdravstvu, a utemeljila je i školu za medicinske sestre.




UGROŽENA VRSTA

Dentalni tehničari: Roblje smo bez ikakvih prava

 

Autor: S. S.

12.12.2016.

 

Udruga dentalnih tehničara Republike Hrvatske (UDTRH) uputila je otvoreno pismo adresirano na najviše instance državne vlasti, uključujući predsjednicu RH te predsjednike Vlade i Sabora, tražeći ukidanje robovskog položaja dentalnih tehničara koji traje, kako upozoravaju, punih 18 godina. Oni su, naime, privatizacijom primarne zdravstvene zaštite jedina struka izbačena iz zdravstvenog sustava

 

U pismu koje potpisuje Živana Radić, predsjednica UDTRH-a, navodi se da dok stomatolozi sklapaju ugovore s HZZO-om, dobivaju ordinacije, opremu, pacijente, glavarine i postaju privatnici - koncesionari - financirani sredstvima državnog proračuna, dentalni tehničari bačeni su na slobodno tržište, primorani uzeti laboratorije u zakup i postati čisti privatnici plaćeni po principu cijena puta usluga. 



'HZZO s nama ne želi sklopiti ugovor, ali diktira cijene naših usluga koje ne isplaćuje direktno nama, nego preko računa stomatologa. Dentalni tehničari tako postaju roblje na tržištu rada bez radnih, ljudskih i moralnih prava', stoji u pismu. 


Dentalni tehničari upozoravaju na to da su se od 1. travnja 2013., novim načinom ugovaranja s HZZO-om kojim stomatološki timovi za manje rada dobivaju više sredstava, kvote za protetiku prepolovile, a ostale stomatološke usluge smanjile za 60 posto. Stomatološki timovi, tvrde, primaju mjesečno od 40.000 do 60.000 kuna, od čega za hladni pogon i glavarinu (25.000 kuna) ne moraju ništa odraditi. 



'Preko 500 milijuna kuna godišnje odlazi na usluge protetike, a dentalnim tehničarima stalno se imputira navodna neisplativost. Samo tehnički dio protetike iznosi preko 180 milijuna kuna, što je dostatno za zapošljavanje 1.500 tehničara u sustavu u kojem je ostalo približno 100 (od evidentiranih 1.880). Devedeset posto proračunskih sredstava za protetiku preko radnih naloga HZZO-a kanalizira se u privatni sektor (u kojem se kolege također bore za egzistenciju), a privatni radovi vrijedni stotine milijuna kuna koji bi trebali biti domena privatnih ordinacija i laboratorija ostaju neprikazani i neoporezovani', ističu dentalni tehničari.



'Zaustavite potkradanja i kaos u struci'



Predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i predsjednika SaboraBožu Petrova pitaju što namjeravaju učiniti da se ova praksa zaustavi.

'Vratite dentalne tehničare i radne naloge u zdravstveni sustav i time zaustavite potkradanja i potkopavanje državnog zdravstvenog proračuna i pacijenata, kaos u struci, robovski rad, rad na crno, ucjenjivanja i zlostavljanja, cvjetanje sive zone, nelojalnu konkurenciju, hiperprodukciju kadrova koji pune burze rada ili odlaze iz Hrvatske. 



Zaustavite ovakvu privatizaciju koja razara javni zdravstveni sustav i koja kao i sve privatizacije pogoduje bogaćenju elite na teret poreznih obveznika. Molimo vas da što prije zaustavite ropstvo dentalnih tehničara i što hitniji prijem na razgovor', stoji u pismu koje u cijelosti možete pročitati ovdje.




Ministar pred Sudom časti HLK_05.04.2017.
Ministar pred Sudom časti HLK_05.04.2017.


15. TRAVANJ_Međunarodni dan MLD
15. TRAVANJ_Međunarodni dan MLD


Obilježavanje Međunarodnog dana medicinsko-laboratorijskih djelatnika_ 15. TRAVANJ

 

 

Poštovane kolegice i kolege,

 

Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost ove godine nizom aktivnosti planira obilježiti Međunarodni dan medicinsko – laboratorijskih djelatnika – 15. travnja  2017.

 

Cilj ove manifestacije je ukazati na značaj medicinsko-laboratorijske dijagnostike u sustavu zdravstva kao grani medicine od posebnog značaja u zdravstvenoj zaštiti te njihov rad, odgovornost, vještine i tehnološke  postupke djelatnika koji rade u oko trideset tipova medicinsko dijagnostičkih laboratorija.

 

Aktivnosti  povodom obilježavanja Međunarodnog dana medicinsko – laboratorijskih djelatnika provoditi će se u razdoblju od  8. do 15. travnja 2017.godine.  


 

Središnje događanje u suorganizaciji Grada Zagreba, Gradskog ureda za zdravstvo i Hrvatske udruge  laboratorijske medicine bit će na Trgu Petra Preradovića 8. travnja 2017. godine

 

Mjesto: Trg Petra Preradovića 8, Zagreb

Vrijeme: 08.travnja 2017. godine, 09.00-15.00 sati

 

Program:

·                                 – Uzimanje uzoraka krvi – kolesterol/trigliceridi (09:00 – 10:00 )

·                                 – Uzimanje uzoraka krvi – krvna slika (10:00-14:00)

·                                 – Zaklada Ana Rukavina – uzimanje uzoraka radi upisa u Registar dobrovoljnih davatelja matičnih stanica (09:00 – 11:00)

·                                 – Uzimanje uzoraka krvi – glukoza u krvi, PSA (11:00-14:00)

·                                 – Savjetovanje s liječnicima iz Hrvatske kuće srca (11:00)

·                                 – Ispunjavanje upitnika i podjela brzih testova za dokazivanje ovulacije

·                                 – Ispunjavanje upitnika i podjela brzih testova zadokazivanje trudnoće

 

U tjednu obilježavanja medicinsko – laboratorijskih djelatnika (od  8. do 15. travnja 2017.godine) u suradnji sa Kliničkim bolničkim centrom Sestre milosrdnice i Kliničkom bolnicom Merkur provodit će se provjere krvne slike, kolesterola i triglicerida, a akciji obilježavanja pridružiti će se i Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu.

 

·                                 – u KBC Sestre milosrdnice, po dobivenom kuponu, pretrage će se moći obaviti na zakazani datum od 10.-13.04.2017.

·                                 – u KB Merkur, po dobivenom kuponu, pretrage će se moći obaviti na zakazani datum od 10.-12.04.2017.

·                                 – u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu, po dobivenom kuponu, dobrovoljni davaoci će moći dati krv 12.04.2017 u vremenu od 15-18 sati.

 


 

Pokažimo tko su medicinsko laboratorijski djelatnici

Pozivamo sve kolege i kolegice da obilježe svoj dan na svojim radnim mjestima

Pridružite se obilježavanju Međunarodnog dana medicinsko – laboratorijskih djelatnika

 


 

Ukoliko želite preuzeti plakat kliknite ovdje.

 




15. TRAVANJ_Međunarodni dan MLD
15. TRAVANJ_Međunarodni dan MLD




Apsurd u obrazovanju: "Država nas je školovala, a sada nas doslovno tjera van"

Piše Sanja Vištica , 26. ožujka. 2018.

 

Nakon priloga o potencijalnom zatvaranju medicinskog laboratorija u Pločama u kojem radi osoba koja ima diplomu za taj posao, ali joj se ne priznaje, na sličan problem ukazuju i studenti Medicinsko-laboratorijske dijagnostike.


 

Studiraju, a već sad znaju da im diploma, ne promijeni li se zakon, neće biti ulaznica za posao.

 

"Za godinu i nekoliko mjeseci trebam završiti, a ja ne znam što me čeka. Zapravo, pretpostavljam da me čeka Europa", govori studentica Martina.

 

A završili su priznati fakultet. Problem je nastao zato što je prije pet godina postojao samo preddiplomski studij laboratorijske dijagnostike i kao takav unesen je u Zakon o djelatnosti u zdravstvu. U međuvremenu su otvoreni diplomski studiji u Osijeku i Rijeci, a to nije navedeno u Zakonu.

 

"Nadležno ministarstvo uporno tvrdi da mi kao takvi nismo prepoznati. Itekako smo mi prepoznati. Naše kolege u Sloveniji, Milanu i Njemačkoj rade taj posao za koji su se obrazovali i objeručke ih prihvaćaju", govori student Petar.

 

Zbog neizmijenjenog zakona Matea nije mogla odraditi pripravništvo. Iako je imala priliku.

 

"Sad možemo raditi staž sa nižom razinom obrazovanja. Zapravo ono,zakinuti smo za to pripravništvo i to me najviše ljuti", govori diplomirana inženjerka medicinsko-laboratorijske dijagnostike Matea Rebrina.

 

Bez staža nema ni licence. A bez licence nema posla.

 

"Nas tjeraju van. Mislim da je ministar to zapravo i preporučio, idite van, to vam jedino preostaje", govori Martina.

 

U ministarstvu obrazovanja kažu - evidentno je da su studijski programi doneseni bez provjere potreba i propisa.

 

Zašto se zakon jednostavno ne izmijeni, poslali smo upit Ministarstvu zdravstva, zvali i ministra koji se danas na naš poziv nije javljao. Kako stvari stoje, država će radije otjerati mlade van, ostaviti Ploče bez laboratorija, ljude bez posla nego izmijeniti zakon.



Na izvanrednoj sjednici Skupština HLK-a razriješila dosadašnjeg predsjednika doc.dr.sc Trpimira Golužu

14.07.2018.

 

Na izvanrednoj sjednici održanoj 14. srpnja 2018. Skupština Hrvatske liječničke komore većinom glasova razriješila je dosadašnjeg predsjednika doc. dr.sc. Trpimira Golužu, koji je na toj dužnosti bio od 20. lipnja 2015.

 

Izvanredna sjednica Skupštine sazvana je na zahtjev 37 skupštinskih delegata kao i na zahtjev Izvršnog odbora HLK-a, a zbog Izvješća Nadzornog odbora Komore u kojem stoji  da je doc. Goluža bez odluka nadležnih komorskih tijela, protustatutarno, donosio financijske odluke u projektima adaptacije stana u Šubićevoj ulici u Zagrebu, renoviranja prostora Kluba liječnika u Rijeci, intelektualnih usluga te poslovanja s Komorinom tvrtkom kćeri Aortom. 

 

Raspravi o razrješenju dosadašnjeg predsjednika Komore, koji nije nazočio sjednici zbog puta u SAD, prisustvovalo je 99 od ukupno 148 delegata. Po okončanju rasprave odluka o razrješenju doc. dr. sc. Trpimira Goluže s mjesta predsjednika Hrvatske liječničke komore donesena je većinom od 88 glasova za razrješenje dok su troje delegata bili protiv, a osam suzdržano. 

Dužnost predsjednika HLK-a do novih izbora za predsjednika Komore obavljat će prvi dopredsjednik Komore dr. sc. Krešimir Luetić. 




Je li Golužina Aorta rupa u zakonu?

 

HRVATSKA8.12.2017.

Marija Crnjak

 

Komora je osnovala tvrtku koja se bavi savjetovanjem, ali i poslovanjem s nekretninama i rentanjem stanova, izdavaštvom....

 

Iako nijedan zakon ne daje izričito pravo Hrvatskoj liječničkoj komori za osnivanje tvrtke, to joj se ni ne zabranjuje.

 

Stoga se osnivanje tvrtke Aorta d.o.o. koju je Komora otvorila u srpnju, između ostalog i za iznajmljivanje apartmana u centru Zagreba, može smatrati zakonitim dok se ne dokaže protivno.  Tako se može sažeti sadržaj odgovora kojeg je Vlada na sjednici u četvrtak dala na zastupničko pitanje Silvana Hrelje i Siniše Varge koji osporavaju zakonitost osnivanja Aorte. U Vladi, doduše, priznaju nedorečenost regulative kad su u pitanju uvjeti za osnivanje tvrtki od strane ustanova kakva je HLK, te napominju da će Ministarstvo zdravstva pratiti "predmetno pitanje".

 

Zato najavljuju da je u pripremi novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji detaljno uređuje upravni nadzor nad provedbom zakona i drugih propisa te zakonitošću rada i postupanja komora u zdravstvu i drugih pravnih osoba te lokalne uprave koji imaju ovlasti u zdravstvenoj djelatnosti. Kako je poznato, Komora je tvrtku Aorta osnovala za savjetovanje i usluge, bave se organizacijom seminara, edukacijom i savjetovanjem za članove, poslovnim savjetovanjem, poslovanjem s nekretninama i iznajmljivanjem nekretnina za članove. Registrirana je i za djelatnosti tiska, izdavaštva, za sve vezano za distribuciju Liječničkih novina. Prilikom osnivanja pojasnili su kako je cilj stvaranje dodane vrijednosti za unapređenje i zaštitu interesa članova, što nam je jučer pojasnio i šef HLK Trpimir Goluža.

 

Zastupnici Hrelja i Varga u svom pitanju ističu kako ni Zakon o zdravstvenoj zaštiti niti Zakon o liječništvu ne daju izričito pravo HLK da osnuje trgovačko društvo za cijeli niz djelatnosti koji nemaju nikakve veze s razlogom zašto je Komora osnovana, a to je zaštita pacijenata. Bivši ministar Varga tvrdi da se zakoni provode selektivno, te podsjeća na dva primjera u svom mandatu.

 

"Zakoni trebaju biti jednaki za sve, bez obzira tko je na vlasti, a to se sada ne događa. Dok sam bio ministar, ove iste pravne službe tumačile su da nije dozvoljeno ono što izrijekom nije navedeno u zakonu. Zbog toga HZZO nije mogao osnovati tvrtku kćer koja bi se bavila dopunskim zdravstvenim osiguranjem, a Ministarstvo nije moglo osnovati tvrtku za medicinski turizam, kako bi se omogućila drukčija isplata plaća u djelatnostima zdravstvenog turizma u ustanovama. Drugim riječima, pravna tumačenja ne vrijede za sve jednako", podsjeća Varga, te dodaje kako je Vlada jasno poručila da će mijenjati zakon kako bi protuzakonit postupak HLK postao zakonit. Najavjuje da će upit na tu temu poslati i saborskom Odboru za zakonodavstvo.

 

Goluža ne vidi nikakvu zakonsku zapreku za osnivanje tvrtke, što u Hrvatskoj može svaka fizička i pravna osoba. Ističe da je osnivanje Aorte prošlo bez problema u svim institucijama, od Trgovačkog suda do Porezne uprave. "HLK osnovana je Zakonom o liječništvu, ima status pravne osobe, i odredbama Zakona ničim nije isključena mogućnost Komori da osnuje tvrtku, za što po Zakonu nije bilo ni potrebno tražiti suglasnost od bilo kojeg tijela ili institucije", pojašnjava Goluža zakone. Trpimir Goluža nije nam precizirao kakve prihode Aorte očekuje u prvoj godini poslovanja, no ističe da će "svi prihodi biti namijenjeni za projekte od kojih će koristi isključivo imati članovi Komore, a cjelokupno poslovanje Aorte bit će krajnje transparentno i sukladno svim zakonskim propisima."



ŠTRAJK JAVNIH SLUŽBI

ŠTRAJK JAVNIH SLUŽBI

  "ŠTRAJK

JAVNIH SLUŽBI"


  • zdravstvo
  • socijalna skrb
  • kultura
  • osnovne škole
  • srednje škole
  • visoka znanost

više na linku:

http://javnesluzbe.hr/

PUTOVANJA

PUTOVANJA

ČAROLIJA ADVENTA

Jezera gornje Austrije

 

izlet - 2 dana

08.-09. prosinac 2018.

 


PRIJAVE i UPLATE najkasnije

do 15.11.2018.


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

"Šest likova traži autora"

20.11.2018. u 20 sati


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

na snazi od 28. svibnja 2018. godine

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/privola%20suglasnost%20za%20objavu%20osobnih%20podataka-54714


ŠETNJE Gradom Zagrebom

ŠETNJE Gradom Zagrebom

Klovićevi dvori

IZLOŽBA

 

"Katarina Velika- Carica svih Rusa"

12.04.-29.07.2018.

uto-ned - 11:00 - 19:00 sati

 


PRIJAVE U TIJEKU !

najkasnije do 26.02.2018.

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434

UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

UMAG

06.-10. lipnja 2018.

 


PRIJAVE U TIJEKU !!!

najkasnije do 01.05.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

50 kn

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI u ljetni semestar 2018.

U TIJEKU !


 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb 

i članovi njihove uže obitelji: 1.290,00 kn

 


 

više na linku:


"KRAPINSKE TOPLICE"

"KRAPINSKE TOPLICE"
 
"KRAPINSKE TOPLICE
Hotel KRAS
"AQUAE VIVAE"
 
 
PONUDA za 2018.
 
više na linku:
 

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "Prima Pharme"

Rebro

 

15 % popusta

na dio asortimana ljekarne

osim ljekova na recept

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/ljekarna%20rebro-39510


BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća