KOLEKTIVNI UGOVOR - Vijesti

 
 
 
 
 
 
 
20.11.2017.

PREGOVORI za TKU – sastanak 13. – 1kn/km!

 

Tri su se pomaka dogodila na trinaestom sastanku pregovaračkih odbora. Opet se pregovaralo isključivo o naknadi za prijevoz. Zbog velikog broja korisnika ove naknade, samo u osnovnom školstvu radi se o 19.500 radnika, odnosno o gotovo polovici svih zaposlenih, kao i zbog ukupnog iznosa ove naknade ( 156 mil. kuna godišnje u osnovnom školstvu), još jednom se, od stavka do stavka, prolazilo sporna pitanja.

 

Prvi pomak dogodio se kad je pregovaračka strana Vlada prihvatila sindikalni zahtjev za proširivanjem broja korisnika naknade za mjesni prijevoz. Iako Vladi nije prihvatljivo smanjenje udaljenosti s 2 na 1 km, razumijevanje je pokazano po pitanju prava na korištenje mjesnog prijevoza starijih radnika. Ubuduće bi pravo na mjesni prijevoz imali svi radnici koji su stariji od 61 godine. Pravo bi imali i svi slijepi radnici ili radnici kojima je rješenjem nadležnog tijela utvrđeno tjelesno oštećenje ili invalidnost zbog distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, papaplegije, cerebralne i dječje paralize, multiple skleroze reumatoidnog artritisa ili nekog drugog oštećenja donjih ekstremiteta.

 

Došlo je i do približavanja stajališta o visini naknade koja se isplaćuje radnicima koji koriste osobni automobil. Vlada je prethodno već pristala naknadu od 0.75 kn/km povećati na 0.90 kn/km. 1 kn/km – najnovija je ponuda Vlade. Daleko je to od vještačenjem utvrđene cijene stvarnog troška u iznosu od 1.34kn, ali je određeno poboljšanje ipak ostvareno. Još uvijek Vlada nije pristala da se korisnicima osobnog automobila nadoknade i troškovi cestarine, mostarine i tunelarine.

 

Vlada je odustala od rješenja prema kojem ubuduće radnici ne bi ostvarivali naknadu za troškove automobila na udaljenostima dužim od 100 km. Ministar bi ovim radnicima dodjeljivao suglasnost u roku od 90 dana. U slučaju izostanka suglasnosti radnik bi automatski stjecao pravo na naknadu u visini od 1kn/km. Napušteno je dosadašnje rješenje o naknadi od 0.65kn/km.

Idući je sastanak dogovoren za četvrtak 23. studenoga.

 

P.S .

Kada se sve broji i oduzme 13. sastanak je bio najučinkovitiji do sada. Usporede li se dosadašnja i usuglašena rješenja očito je bolje proći svi radnici koji imaju mogućnost korištenja organiziranog prijevoza, ai isti taj prijevoz ne koriste. Njima se neće za 25% smanjivati iznos stvarnog troška.

Bolje će proći svi oni, bez obzira putovali kraće ili duže od 100km,  koji ostvaruju pravo na korištenje osobnog automobila. Umanjen je broj situacija u kojima poslodavac odabire povoljniju mogućnost.

Kako utakmica traje do posljednjeg zvižduka suca, ne treba isključiti mogućnost da će na narednim sastancima doći do još nekih pomaka. Bilo kako bilo, ako se izuzme osnovica plaće o kojoj iz Vlade nisu željeli pregovarati, jedini se stvarni pomak dogodio u svezi s naknadom za prijevoz. Potpune istine radi sindikalna je strana i bila najbolje pripremljena upravo za pregovaračku dionicu koja se odnosila na prijevoz.

   


PREGOVORI za TKU – sastanak 11. – 0.90 kn/km?!

 

Na 11. sastanku pregovaračkih odbora se pregovaralo isključivo o naknadi za prijevoz. Nepomirljiva su i dalje stajališta dviju strana o isključivom odlučivanja poslodavca o isplati naknade „povoljnije za poslodavca“.

 

Također, dvije se strane zasad razlaze i po pitanju definicije organiziranog prijevoza. Vlada ustrajava  na rješenju prema kojem se radi o prijevozu koji radniku omogućuje dolazak na posao i povratka s posla, dok sindikati inzistiraju na rješenju prema kojem bi se ugovorilo i vrijeme čekanja prijevoza, odnosno presjedanja. Dojam je kako bi se u ugovaranju ovog prava mogla približiti stajališta dviju strana.

 

Iako se može reći da je došlo do stanovitog približavanja stavova dviju strana o  visini naknade za korištenje osobnog automobila, još uvijek nije postignut dogovor dviju strana. Ponuda Vlade o 0.90 kn po prijeđenom kilometru ne zadovoljava sindikalnu stranu. Iako Vlada ne osporava rezultate vještačenja koji su ukazali na 1.34 kn po kilometru,  očito je kako još uvijek ne postoji spremnost za isplatu minimalnih stvarnih troškova.

 

Dvije se strane nisu dogovorili ni oko rješenja o izvoru utvrđivanja udaljenosti na kojima radnik putuje. Za idući će sastanak sindikati izaći s prijedlogom koje je od tri postojeća rješenja njima prihvatljivo. Sa strane Vlade postoji spremnost da se značajno skrati  rok isplate pojedinih naknada. Dogovoreno je da će se na sljedećem sastanku, koji se planira održati u srijedu 15. studenoga, nastojati riješiti sva sporna pitanja u svezi s prijevozom, odnosno da će se nastojati i približiti stajališta u svezi s povlaštenim otpremninama. Od predsjednika pregovaračkog odbora Vlade na kraju se sastanka čulo kako bi se na još dva sastanka trebala riješiti sva sporna pitanja.

 

P.S.

Dojam je, nakon još jednog kruga pregovora, kako se Vlada po pitanju prijevoza vodi prema onoj narodnoj „što ti dam na mostu, oduzmem ti na ćupriji“. Ako predstavnici Vlade ne odustanu od ovakvog pristupa, teško će ovi pregovori završiti uspješno. Osim toga predstavnici Vlade sve češće ističu svoju odlučnost da pregovori završe što prije.

Unatoč tome što će ipak nekih pomaka biti kada je riječ o prijevozu, teško je za očekivati da će ti pomaci biti dostatni za potpisivanje kolektivnog ugovora. Novi kolektivni ugovori neće biti potpisani, tako ističu iz Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, bez izjašnjavanja članstva. Podsjetimo, 2012. i 2017. jedino se članstvo Preporoda, između svih 11 sindikata,  izjašnjavalo o potpisivanju TKU-a. Također, podsjetimo se, u obje su se prigode, članovi izjasnili protiv potpisivanja.

 



PREGOVORI za TKU – sastanak 9. – NI MAKAC!

 

Ni 9. se sastanak pregovaračkih odbora nije sadržajem i diskusijama razlikovao u odnosu na prijašnje. Unatoč nastojanjima sa sindikalne strane da se pitanje osnovice plaće za 2018. godinu uključi u pregovore, nepopustljiv je stav predstavnika Vlade da osnovica ostane 5.421.kn i da se o njenom povećanju sa sindikatima može pregovarati od svibnja do lipnja u vrijeme donošenja prijedloga proračuna.

 

Više je puta od strane sudionika sastanka sa strane Vlade ( Marko Pavić, Stipe Župan i Stipe Mamić) istaknuto kako je o povećanju osnovice moguće razgovarati jedino u kontekstu smanjenja pojedinih dodataka na plaće. Odlučno iz Vlade opovrgavaju bilo kakvu mogućnost povećanje plaće (4,8 i 10%) za tzv. vjernost službi. Iz Vlade ostaju pri svojoj ponudi s prethodnog sastanka (božićnica u iznosu 1250 kn ove godine, regres i božićnica u 2018. godini, dnevnica 170 kn).

 

Prijedlog je Vlade da se Temeljni kolektivni ugovor za javne službe potpiše na rok od godinu dana, a da se o visini osnovice, visini božićnice i regresa pregovara u okviru izmjena i dopuna kolektivnog ugovora. Vladi je prihvatljivo i potpisivanje ugovora na duže vremensko razdoblje uz uvjet da se spomenuta materijalna ugovaraju svake godine. Također, u Vladi su mišljenja da bi se dužina važenja  TKU-a trebala preslikati i na granske kolektivne ugovore.

 

Iz istupa sudionika sastanka sa sindikalne strane vrijedi istaknuti stav kako su se sindikati „opekli“ na mehanizmu usklađivanja plaća te da ubuduće neće ugovarati  takva rješenja. Također, od strane više sudionika sastanka sa sindikalne strane moglo se čuti da . potpisivanja TKU-a neće biti bez izjašnjavanja članstva.

 

Idući je sastanak dogovoren za utorak 7. studenog na kojem bi se trebalo pregovarati o naknadi za prijevoz.

 

P.S. Na sastanku sindikalne strane, održanom nakon sastanka pregovaračkih odbora, dogovoreno je da će vodeću ulogu u pregovorima o prijevozu imati Stjepan Topolnjak, Branimir Mihalinec i Željko Stipić

 


PREGOVORI za TKU – sastanak 7. – REALOKACIJA

 

Riječ realokacija (hrv. premještanje ili preusmjeravanje) obilježila je 7. sastanak pregovaračkih odbora. Ovom je riječju pomoćnica ministra financija i glavna državna rizničarka Ivana Jakir-Bajo u jednoj jedinoj riječi sažela očekivanja  svoje strane pregovaračkog tima.

 

Kroz 3 se sata prošlo svega 8 članaka, a pri tom su  usuglašena samo ona  rješenja (plaćeni dopust, dopust za školovanje, naknada štete),  koja nisu ni prije pregovora bila sporna. Nikakvog dogovora nije bilo o otkaznim rokovima i otpremninama, a osobito ne oko osnovice plaće.

 

Vladinoj pregovaračkoj strani, predvođenoj i ovaj puta Markom Pavićem i Nadom Murganić , nije prihvatljivo postojeće rješenje o tzv. povlaštenoj otpremnini. Bez obzira što se, prema podacima Vlade, radi o svega 10-ak enormno visokih  otpremnina godišnje/zdravstvo/, baš u smanjenju iznosa od 65% prosječne mjesečne bruto plaće za svaku navršenu godinu rada na svega 1/3 bruto plaće,  pregovarači Vlade vide mogućnost uštede koja će omogućiti poboljšanje pojedinih materijalnih prava. „Nešto mora ići naniže, ako želimo da nešto ide naviše!“ – rečenica je iz obrazloženja Marka Pavića o razlozima smanjenja povlaštene otpremnine.

 

I baš se u ovoj dionici  današnjih „pregovora“,  argumentom o realokaciji u „pregovore“ uključila spomenuta pomoćnica ministra Zdravka Marića. Prema gđi Jakir Bajo ovi pregovori za posljedicu ne mogu imati nikakav značajniji trošak koji već u  državnom proračunu nije predviđen, odnosno, stav je Vlade, kako će se o osnovici, visini božićnice i regresa sa sindikatima javnih i državnih službi pregovarati od svibnja do srpnja kada se priprema proračun za iduću godinu. Dakle, sve ono što mi možemo napraviti u ovom trenutku realocirati je sredstva koja su namijenjena javnim službama – istaknula je Jakir Bajo.

 

Unatoč tome što je ključna pregovaračka pozicija Vlade bila očita već u okviru rasprave o povlaštenoj otpremnini manje-više sve se još jednom ponovilo u dijelu sastanka kada se raspravljalo o plaći. Stav je predstavnika Vlade, koji je ujedno i odgovor na sindikalni zahtjev o potrebi povećanja osnovice za 15.2%, kako će se za plaće u javnim službama u 2018. godini izdvojiti 1.2 mld. kuna više u odnosu na ovu godinu što je dostatan iznos za plaću obračunatu po osnovici od 5.431.54 kn, odnosno za isplatu plaće po postojećoj osnovici uvećanoj za 2%. Da ne bi bilo ikakve zabune Stipe Mamić je sindikalnim pregovaračima jasno dao do znanja kako se radi o osnovici po kojoj bi plaća radnicima u javnim službama trebala biti isplaćena u prosincu za mjesec studeni. Naravno, naglasio je Mamić, samo u slučaju (?) da se o tome postigne dogovor sa sindikatima. U slučaju izostanka dogovora sa sindikatima, realna je mogućnost da će tek početkom iduće godine doći do  povećanja osnovice za 2% u javnim službama.

 

U dijelu sastanka na kojem se raspravljalo o osnovici plaće na vidjelo je izašla potpuna nepomirljivost stavova dviju strana. Sindikati su od predstavnika Vlade očekivali pregovore o cijeni rada, a pregovarači Vlade su sindikatima bili spremni svoje odbijanje pregovora o osnovici plaće obrazložiti  postojanjem proračunskih limita.

 

Nakon idućeg sastanka, zakazanog za ponedjeljak 30. listopada,  kada se više neće moći izbjegavati „pregovaranje“ o božićnici, regresu, naknadi za prijevoz…  jasnija će biti sudbina Temeljnog kolektivnog ugovora.

 

Srijeda, 08.11.2017.

Na pregovorima o TKU za javne službe o naknadi prijevoza na posao

 

ŽIVOPISNA RASPRAVA

(JUTARNJI LIST) Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavićnakon još jednog kruga pregovora Vlade sa sindikatima o Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za javne službe održanog u utorak, izvijestio je kako su razgovarali o pitanju naknade troškova prijevoza na posao kako bi ona bila pravičnija i o prijedlozima koje je pripremila Vladina strana.

Rasprava je bila živopisna, ali u dobroj vjeri da stvarno pojednostavnimo i osiguramo pravičnu naknadu, unutar okvira koje je postavila Vlada. Sljedeći sastanak je u petak i vjerujem da ćemo tada dovršiti pitanje prijevoza i idemo praktički prema kraju pregovora, najavio je Pavić.

Na novinarski upit kada se očekuje kraj pregovora, Pavić je odgovorio: "Svi se nadamo što prije, ali želimo kvalitetno ispregovarati, dosta neriješenih pitanja argumentirano, jasnom raspravom razložiti, tako da ima dosta stvari koje međusobno raspravljamo. Vjerujem da ćemo vrlo skoro pregovore privesti kraju."

Koordinator sindikalnog pregovaračkog tima, Branimir Mihalinecistaknuo je kako je naknada za prijevoz na posao izuzetno važna za velik broj zaposlenika u javnim službama. Postoji velik broj javnih službi i svaka ima svoje specifičnosti i upravo zato su teški i dulje traju pregovori o jednom jedinstvenom sustavu naknade za prijevoz, pojasnio je.

"Uvjereni smo da ćemo zajedno pronaći kvalitetno rješenje koje će sigurno biti puno kvalitetnije od sadašnjeg. Svjesni smo da pošto postoji takva šarolikost da nikada nećemo postići rješenje kojim će svi biti zadovoljni, ali vjerujemo da ćemo naći rješenje s kojima će većina biti zadovoljna," smatra Mihalinec.

Odgovarajući na pitanje novinara Mihalinec je najavio da će se o osnovici plaće pregovori nastaviti čim se usuglasi naknada za prijevoz i to će biti završna runda pregovora. Nakon toga ćemo imati tekst koji ide na referendum članovima sindikata i oni će odlučiti hoćemo li to potpisati ili ne, dodao je Mihalinec.

 
 

Četvrtak, 02.11.2017.

Sljedeći tjedan potpisivanje Temeljnog kolektivnog ugovora s državnim službenicima

 

(HRT, 2. studenoga 2017.) Za javne i državne službe do 1. studenog trebao je biti potpisan novi Temeljni kolektivni ugovor. Do jučer je vrijedila produljena primjena prava iz kolektivnog ugovora koji je istekao prije tri mjeseca. Kada će sindikati i Vlada završiti pregovore o temeljnom kolektivnom, a kada će na pregovarački stol doći granski ugovori koji trebaju biti sklopljeni do 1.prosinca? Na ta pitanja su, gostujući u "U mreži Prvog", odgovarali ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić i predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenikaBoris Pleša. Emisiju na HRT-u uredila je i vodila Mirjana Grahovac.

 

Odgovarajući na pitanje što se dogodilo da nisu gotovi pregovori za javne i državne službe, ministar Pavić je kazao da se pregovori vode na dva kolosijeka, zasebno sa državnim službenicima, zasebno sa javnima. Sa državnima smo došli u finalnu fazu, s javnima još imamo koju rundu pregovora. Treba istaknuto da su i u jednima i u drugima pregovorima birački odbori zauzeli zajednički stav da će novi TKU vrijediti od 1. studenoga. Prema tome, to što smo si još dali malo vremena za završetak pregovora, ne znači apsolutno ništa za prava koja imaju bilo državni zaposlenici, bilo zaposlenici u javnom sektoru, rekao je ministar.

 

Ponovio je da je s državnim službenicima gotovo sve usuglašeno, nada se potpisivanju TKU-a sljedeći tjedan, no to mora još proći proceduru i na Vladi i kod sindikata. Dodao je da sutra imaju sastanak sa zaposlenicima u javnom sektoru. Ako bi TKU bio potpisan u studenome, sva prava će biti isplaćena u prosincu, prava radnika će kontinuirano vrijediti i od 1. studenoga nećemo imati taj pravni vakuum, nema panike, u dobroj mjeri završavamo pregovore i sa jednima i sa drugima, poručio je ministar.

 

Pleša je kazao da su ranije započeli s pregovorima jer je bilo određenih problema u utvrđivanju reprezentativnosti u javnim službama. Zapravo su u pregovore krenuli u tri faze: u prvoj fazi smo razmatrali pitanja koja su regulirana zakonom o radu, zakonom o državnim službenicima ili nekim drugim podzakonima kako ne bi bilo preklapanja sa kolektivnim ugovorom; u drugoj fazi smo rješavali interesna pitanja u što spada organizacija i rad sindikata unutar sustava, godišnji odmori, prekovremeni rad itd; a u trećoj fazi su bila materijalna pitanja.

 

Kazao je kako je pregovarački tim očekivao da ćemo manje vremena potrošiti na prve dvije faze, a više vremana posvetiti trećoj fazi, što je ljudima najinteresantnije. Startna pozicija je bila u najmanju ruku zadržati materijalna prava koja su do sada vrijedila, nakon pregovora smo vrlo blizu toga da utvrdimo jedan tekst koji ćemo ponuditi sindikalnim tijelima, ona će to potvrditi ili neće potvrditi, kao i Vladina strana. Sada smo u fazi kada bi trebalo utvrditi finalni tekst, sve ono što smo prošli da se sada stavi na papir i da se vidi da li je to to što smo ispregovarali i ako je, idući tjedan bi se mogla sastati sindikalna tijela, a Vlada bi mogla raspravljati na svojoj sjednici gdje bi se trebao potvrditi ili ne takav tekst kolektivnog ugovora, pojasnio je.

 

Pleša je kazao da kada se kretalo u pregovore, startna pozicija bila je zadržati postojeća prava koja su bila u sadašnjem važećem TKU-u i kroz pregovore mi smo došli do tih istih prava. Postojeća prava će se, nada se Pleša, zadržati.

 

Temeljnim zakonom su propisane određena prava zaposlenika koja su zakonom minimalno definirana. Sve što je iznad toga, dogovara se kolektivnim ugovorima, mi sa Vladom smo dogovorili određena materijalna prava koja se reguliraju već dugi niz godina. U razdoblju krize, u državnoj službi nisu bile isplaćivane ni božićnica, ni regres. Na određeni način smo pratili stanje u državi i pokušavali razumjeti i drugu stranu, a istovremeno smo kao partneri nastojali zadržati radna mjesta. Kada smo morali birati između manjih prava i radnih mjesta, socijalno i sindikalno je bilo opravdanije ići na niža prava, a zadržati radna mjesta, kazao je Pleše.

 

Javne službe traže povećanje plaća od 15,2%, to je godišnji iznos od 5 mlrd kn. Pavić je rekao da će danas na Vladi biti rebalans proračuna i proračun za sljedeću godinu. Limiti za 2018. su usuglašeni i upravo iz toga smo i jednoj i drugoj strani ponudili da se pregovorima kreće ranije, u 5 mjesecu prije donošenja ikakvih proračunskih limita kako bi se moglo kvalitetno ispregovarati. Treba istaknuti da za sljedeću godinu slijede 2 najveća povećanja u budžetu: indeksacija i povećanje mirovina te povećanje plaća za državne i javne službe. Te dvije komponente će u 2018. biti veće za 2,5 mlrd kn u odnosu na ovu godinu, kazao je ministar.

 

Govoreći o rebalansu proračuna, ministar Pavić je kazao da će višak prihoda biti iskorišten za plaćnje različitih dugova koji se godinama vuku, prvenstveno će se pokrivati dugovi u zdravstvenom sektoru. Ne vjeruje da pregovori neće uspjeti, kvalitetno se radilo. Žele iščistiti kolektivni ugovor od tekstova koji se dupliraju u zakonima. Sa službeniciam u javnim službama se pregovaralo članak po članak, ostalo je još nekoliko tema o kojima će se dalje pregovarati, sutra je na dnevnom redu. Uz osnovicu, pregovarat će se još i o prijevozu i povlaštenim otpremninama koje mogu ići do 26 plaća, žele definirati da može biti maksimalno 6 plaća. Nema straha za isplatom plaća i dodataka jer će novi TKU vrijediti od 1. srtudenoga, poručio je ministar.

 

Govoreći o zakonu o plaćama, Pleše je kazao kako se već duže vrijeme govori da bi ga trebalo donijeti, na tome inzistira Europska komisija. Tu je bilo različitih prostupa, 2013. smo razgovarali o zakonu o plaćama u javnom sektoru, sada smo u situaciji da razgovaramoo dva zakona: jedan za javne, jedan za državne službenike, vidjet ćemo na kraju. Ne vidim razloga da se kolektivno pregovara kao što sada radimo, a da onda tijekom narednih godina raspravljamo i o ovom tako važnom pitanju, kazao je.

 

Pleše se referirao na otpremnine koje je spomenuo ministar Pavić. Kazao je da su državnoj službi stimulativne otpremnine, riječ je o otpremninama koje se isplaćuju u slučaju posebno uvjetovanog otkaza i po sadašnjem kolektivnom ugovoru isplaćuje se 65% netto plaće posljednja 3 mjeseca puta broj godina službe. Tih otpremnina nije bilo 2001., osim u dijelu MORH-a kada je RH pristupala NATO paktu pa je moralo doći do restrukturiranja i MORH-a i Oružanih snaga. Iako se tražilo da se i na taj način sustav proventilira, da dođu mladi ljudi, nije bilo sluha, to je očito teška politička odluka, smatra Pleše.

 

Govoreći o zakonu o plaćama, Pavić je rekao da taj zakon ima dugu povijest i razdvojen je na dva zakona: u prvoj fazi ćemo ići sa zakonom o plaćama državnih službenika, postoji radna skupina i tekst bi trebao biti gotov do kraja godine. Treba istaknuti da u taj zakon treba uvesti platne razrede, nemamo načina kako nagraditi one koji bolje rade, ovaj zakon bi to trebao omogućiti. Nakon njega bi trebao ići i Zakon o plaćama javnih službi.

 


TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR

Ribić: Vlada nudi zamrzavanje plaća

 

· Autor: N. S./Hina

· 27.10.2017

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić izjavio je u petak, nakon još jednog kruga pregovora Vlade i sindikata o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za javne službe, da su razgovarali o materijalnim pravima, pri čemu Vlada predlaže da se potpiše TKU, a svake godine pregovara o visini osnovice plaće, božićnice i regresa, dok je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ocijenio kako se de facto radi o zamrzavanju plaća za iduću godinu.

Pavić je iznio Vladin prijedlog da se počne pregovarati već u svibnju, kako bi se dogovorili prije prije donošenja fiskalnih smjernica, jer Vlada već ima definirane proračunske limite, a fiskalne smjernice prihvaćene su u srpnju.

Podsjetio je kako je najveće povećanje u proračunu za 2018. u dvije kategorije - dva posto rasta osnovice i za božićnice, što iznosi dodatnih 1,2 milijarde kuna sredstava u odnosu na 2017.

Osima toga, indeksacija mirovina bit će u jednakom iznosu pa su najveća povećanja u proračunu za iduću godinu predviđena za rast plaća u državnom i javnom sektoru i povećanje mirovina, neovisno o svim ostalim troškovima koje sindikati ističu, naglasio je Pavić. 

Poručio je kako Vlada tim povećanjem želi pokazati da vodi brigu o tim sektorima unutar proračunskih mogućnosti. Ribić je pak ocijenio kako Vlada u stvari nudi zamrzavanje plaća u idućoj godini, jer smatra da se povećanjem u studenome (s isplatom u prosincu) povećavaju plaće za iduću godinu. To je de facto zamrzavanje plaća za iduću godinu, odnosno rezultat pregovora je nula za zaposlene u državnim i javnim službama, ustvrdio je Ribić.

Nuditi zamrzavanje plaća u vremenu kada sve europske zemlje povećavaju plaće od minimalnih šest pa do 25 odnosno 30 posto na godišnjoj razini, nama se čini neumjesnim, pa smo zamolili Vladin pregovarački tim da se vrati politici i od nje zatraži suglasnost, kaže Ribić.

"To je očito političko pitanje jer su prioriteti povlaštene mirovine, davanje za branitelje, eskadrile borbenih zrakoplova, a ne radni ljudi kao da je zemlja okružena topovnjačama i  neprijateljskim avionima", rekao je.

Ako ima sredstava za ta izdvajanja, onda se moraju naći i za zaposlene čije su plaće godinama podcijenjene i zaostaju 15,2 posto. Sindikalna tijela dogovaraju koje će poteze povući u slučaju neuspjeha pregovora, što će se najvjerojatnije dogoditi, kaže Ribić.

Dodao je kako postoji mogućnost da se TKU potpiše i bez dogovorene osnovice za plaće, a o njoj nastave pregovori, ako Vlada pokaže volju. "Ako ne - idemo u štrajk", poručio je Ribić.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić naglasio je da, ako u osnovica iduće godine neće rasti ni za lipu, onda je to zamrzavanja plaća.

U ovom trenutku puno je veća potražnja na tržištu rada nego ponuda, a još je veća motivacija onih koji rade u zdravstvenom sustavu da ga napuste. Mi to želimo prevenirati i ukazati na probleme, rekao je Babić.

 


Pavić: Pregovori o novom TKU za javne službe napreduju u dobroj vjeri

11.10.2017.

(HRT) Nakon pregovaračkog sastanka o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) predstavnika Vlade i sindikata javnih službi, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić ocijenio je kako pregovori napreduju u dobrom duhu i dobroj vjeri, da kvalitetno rade.

 

Danas su raspravili pitanja iz protokola, dogovorili način suradnje i osnivanje radne skupine za opća pitanja i prijevoz.

Dogovorili smo i dinamiku pregovora kako bismo "ulovili" rok 1. studenoga (kada istječe produžena primjena prava iz postojećeg TKU-a) i vjerujem da ćemo kad krenu radne skupine vrlo skoro polučiti rezultate, izjavio je Pavić novinarima nakon sastanka.

Istaknuo je i kako vjeruje da će pregovore dovršiti do kraja. Uspjeli smo dogovoriti dinamiku po dva sastanka tjedno pregovaračkih odbora i radnih skupina, rekao je ministar Pavić.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) Sanja Špremizjavila je kako o samom tekstu sadržaja TKU-a nisu razgovarali, no utvrdili su da dosadašnji TKU polazna osnova za pregovore. Izvijestila je da su, kako bi se ubrzao proces, definirane i radne skupine koje će pomoći u radu i "kristaliziranju ideja".

Očekujemo veliku podršku Vlade glede politike plaće, imamo zajednički stav da treba ulagati u sustav javnih službi, znamo da je obostrani interes da zaustavimo iseljavanje iz Hrvatske. To su načelna stanovišta i na njima gradimo daljnji suradnički odnos i smatramo da ćemo tom dinamikom uspjeti i realizirati, naglasila je predsjednica SHU-a.

Upitana hoće li se na dnevnom redu pregovora naći i dug iz 2016. Šprem je rekla kako sindikalna strana nije zaboravila dugovanje Vlade prema zaposlenicima javnih službi. Što se tiče same politike plaća i cijene rada, što je na neki način formalno dugovanje Vlade, to će biti predmet budućih razgovora, dodala je.

Ministar Pavić rekao je kako će o samom sadržaju razgovora, razgovarati na pregovaračkim odborima.

 

SASTANAK KOD KUJUNDŽIĆA

Liječnici sljedeći tjedan odlučuju hoće li sudjelovati u sindikalnim pregovorima

 

 

Početak pregovora o Granskom kolektivnom ugovoru u zdravstvu sve je bliži, a još uvijek se ne zna hoće li u njima sudjelovati Hrvatski liječnički sindikat (HLS) koji nema dovoljan broj članova.

 

Kako nam je kazao Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata, više će znati nakon sastanka u utorak s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem.   

Hrvatski liječnički sindikat ne ispunjava kriterij za sudjelovanje u pregovorima jer nije reprezentativan, odnosno ne okuplja najmanje 20 posto članstva od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika u nekoj djelatnosti.

Babić je nedavno istaknuo kako HLS ima nešto manje od 4000 članova pa ne može ispuniti kriterije iz Zakona o reprezentativnosti, no i da su svih 9000 doktora zaposlenih u javnom sektoru članovi sindikata, bili bi tek na granici da ispune zakonski kriterij. Naime, u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju zaposlene su oko 73 tisuće osoba.

 

Babić za tportal kaže da je nelogično to da u pregovorima o Temeljnom kolektivnom ugovoru zaposlenika u javnim službama mogu sudjelovati, i tu su reprezentativni, a za Granski kolektivni ugovor za djelatnost koju obavljaju ne mogu i tu nisu reprezentativni.

To je možda jedan od razloga zašto liječnici više ne žele da drugi odlučuju o njihovim pravima te sve glasnije progovaraju o potrebi za dobiju strukovni kolektivni ugovor kako bi sami regulirali svoja prava i obveze i ne bi ovisili o drugim zaposlenicima u zdravstvu jer ipak su oni nositelji struke.

'Naši stavovi su jasni 15 godina, a strukovni kolektivni ugovor je standard vani, pa zašto ne bi bio i kod nas?', poručio je Babić.

 


SUSTAV U RASULU

APSURDNO: Zbog manjka liječnika neki od njih natuku i 300 prekovremenih, a država ih zbog toga želi kazniti

 

Danas.hr 08:45 09.08.2017

 

Gotovo da nema liječnika u Hrvatskoj koji ne radi prekovremeno. Liječničkog kadra kronično fali, a bolesnih uvijek ima. Prema Zakonu o radu, ako rade previše, liječnici za to mogu biti kažnjeni. Struka zato sada traži strukovni kolektivni ugovor.

‘Prema Zakonu o radu na godišnjoj razini preko 180 sati je dozvoljeno. Međutim, neki put se zna dogoditi da se kroz mjesec približimo do osamdesetak, pa čak i stotinjak prekovremenih sati’, rekao je Robert Ivšak, medicinski tehničar koji radu kirurškoj sali zadnevnik.hr.

To je protuzakonito pa neki liječnici zbog toga bivaju kažnjeni.

 

Sve bolnice krše Kolektivni ugovor

 

‘U ovom trenutku sve državne bolnice krše neku od stavki Kolektivnog ugovora. Liječnici rade vše od 16 prekovremenih sati mjesečno, rade u protuzakonitim šihtama od 24 satnih dežurstava’, rekla je Ranka Serventi Seiwerth iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL).

Jedan kirurg traumatologije iz KBC-a Sestra milosrdnice nabio je preko 300 prekovremenih sati.

‘Kako? Srpanj mjesec – dežurstva, pokrivaju godišnje odmore i bolovanja koja se na žalost dogode’, kaže ravnatelj KBC-a Mario Zovak.

Ukupno liječnici u Hrvatskoj nakupe tri i pol milijuna prekovremenih. Oni se plaćaju 60kuna po satu.

Čak i Milan Kujundžić koji sada obnaša funkciju ministra zdravstva operira hitno slučajeve u KB Dubravi. Svi su pacijenti na prvom mjestu, a tek onda zakoni koji su, kaže ministar, u slučaju prekovremenih sati doista kontradiktorni.

 

Prvo realnost, a onda zakoni

‘Postoje određene stvari koje su kontradiktorne. Ali više puta sam rekao da prvo moramo poštivati realnost i životnu potrebu, a onda zakone i pravilnike prilagoditi tome, pa ćemo u tome smislu i nastojati. Ali kažnjavati nekoga zato što je radio, mislim da nema smisla. A sigurno da je bilo nekih pisanja sati i nepravilnosti što naravno treba sankcionirati. To moramo uskladiti. I naravno da ću razgovarati, a već smo na tomu tragu počeli radnje’, kaže Kujundžić.

Sve dok se to ne dogodi, manjak kolega medicinski djelatnici će morati pokrivati radeći prekovremeno kako bi sustav ostao održiv.

 


IZ ARHIVE (06.11.2015.)

.... osvrt na problematiku strukovnih kolektivnih ugovora....

 

HRVATSKI LIJEČNIČKI SINDIKAT

NEĆE IM SE ISPUNITI ŽELJA: I nakon izbora liječnici bez strukovnog kolektivnog ugovora

Iako predsjednik HLS-a Ivica Babić, koji je odbio potpisati važeći KU za zdravstvo ocijenivši ga nepovoljnim za liječnike, tvrdi da je sklapanje strukovnog KU-a stvar dogovora s Vladom, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbiSpomenka Avberšek upozorava kako bi sklapanje KU-a samo s liječnicima bio presedan u javnim službama, suprotan Zakonu o radu (ZOR).

HLS nije reprezentativan

To je kriterij koji HLS trenutno ne zadovoljava iako kao predstavnik liječničke profesije može ravnopravno sudjelovati u pregovorima s ostala dva reprezentativna sindikata u zdravstvu – Samostalnim sindikatom zdravstva i Strukovnim sindikatom medicinskih sestara/medicinskih tehničara. Sklapanje KU-a, međutim, ovisi o potpisu dvaju granskih sindikata, ali ne i HLS-a, pa otuda dolazi glavna zamjerka da prava liječnika dogovaraju oni koji ih stvarno ne zastupaju.

Ministar zdravlja Siniša Varga kaže kako je liječnička profesija izuzetno bitna za funkcioniranje sustava zdravstva, ali ne može biti izuzeta od pravila koja vrijede za sve. “Liječnici se nisu u dovoljnom broju sindikalno organizirali da bi HLS bio reprezentativan, pa će stoga prema zakonu moći surađivati s drugim granskim sindikatima na razini pregovaračkog odbora”, kaže Varga.

“Kao predsjednik Vladina pregovaračkog odbora sudjelovao sam u pregovorima o Dodatku I. Kolektivnom ugovoru i u više navrata pozvao HLS da pristupi granskom KU-u, jer bi na taj način zadržao reprezentativnost do kraja 2017. godine. To je, na nažalost, odbijeno, tako da HLS isključivo svojom voljom nije sudjelovao u pregovorima. Bez obzira na to, smatram da su pregovarači pokazali visoku razinu odgovornosti i socijalne osjetljivosti te svim zaposlenicima, uključujući i liječnicima, osigurali povećanje materijalnih prava”, kaže Varga.

Ministar poručuje kako uvijek postoji mogućnost izmjena Zakona o reprezentativnosti, no to iziskuje široku raspravu između svih dionika sustava na državnoj razini.

Predsjednik HDZ-ova odbora za zdravstvo Ante Ćorušić smatra da je oko tog pitanja nužan dogovor i kompromis.

Strukovni KU za liječnike izazvao bi kaos

“Kada bi govorio kao liječnik, rekao bih da sam za strukovni KU, ali kao predstavnik stranke ne mogu to potvrditi, jer bi nastao kaos, budući da bi i druge profesije tražile isto. Mislim da je potreban konsenzus i dogovor. Treba sjesti, definirati pozicije svih struka – liječnika, medicinskih sestara i pomoćnog osoblja”, kaže Ćorušić.

Ćorušić smatra da liječnicima treba priznati da su nositelji djelatnosti i dati im mogućnost da sudjeluju u pregovorima. “Sindikat Spomenke Avberšek ne može pregovorati u ime liječnika i potpisivati KU u njihovo ime, a bez suglasnosti HLS-a. Jer, bez obzira na sve, liječnici su nositelji djelatnosti, pacijenti dolaze liječnicima. Ne podcjenjujem ničiju profesiuju, ali liječnik nosi odgovornost prema pacijentu”, ističe Ćorušić.

Predsjednik HDZ-ova odbora za zdravstvo smatra da je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava napravilo presedan kad je HLS, bez obzira tko ga predstavlja, kroz Zakon o reprezentativnosti praktički izbacilo iz pregovora o kolektivnom ugovoru, zbog čega sindikat nije htio potpisati KU.

HLS neće odustati od svojih zahtjeva

Predsjednik HLS-a Ivica Babić, koji ponavlja kako ne mogu o radnim pravima liječnika pregovarati sindikati koji ih ne predstavljaju, pritom najviše misleći na sindikat Spomenke Avberšek, kaže da HLS neće odustati od svojih zahtjeva.

“Od nove Vlade očekujemo socijalni dijalog jer je razina dosadašnjeg bila najgora od uspostave Hrvatske. Takav socijalni dijalog bio je način obračuna s HLS-om jer za drugo nisu imali argumente”, tvrdi Babić i najavljuje da će podnijeti zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o reprezentativnosti.

Dok Babić tvrdi da je  strkovni KU za liječnike “europski standard prisutan u gotovo svim državama”, čelnica Samostalnog sindikata Spomenka Avberšek poziva ga da kaže koje su to europske zemlje.

Aberšek navodi da je od ukupno 70.000 zaposlenih u hrvatskom zdravstvu njih 40.000 sindikalno organizirano u 19 sindikata, što znači da neki sindikat za reprezentativnost mora imati 8000 članova. “HLS nema toliko članova unatoč 12.500 liječnika u javnom zdravstvu, pa onda očito nešto ne valja s tim sindikatom”, kaže.

“Strukovni KU je nemoguća misija jer bi to značilo da svoj KU može tražiti bilo koja profesija u javnim službama, pa Vlada, čija god bila, ne bi u četiri godine ništa radila osim pregovarala sa sindikatima”, zaključuje Avberšek.


te davne 2005. (iz arhive vijesti)...

REZULTAT SVEGA.....

SUD PONIŠTIO STRUKOVNI UGOVOR LIJEČNIKA I STOMATOLOGA..


Sindikati protiv strukovnih kolektivnih ugovora

 

Proteklih dana često se raspravljalo o sklapanju strukovnog Kolektivnog ugovora za liječničke i stomatologe, kojeg je na referendumu o prihvaćanju predmetnog Kolektivnog ugovora, provedenom 5. siječnja 2005. godine, podržalo 99,8 posto doktora medicine i stomatologa.
Zašto je zapravo ova tema izazvala tako veliku pozornost sindikata i javnosti?


Sindikati koji okupljaju članstvo u području zdravstva pregovarali su i zaključili granski Kolektivni ugovor za zdravstvo, kojim su se regulirala prava svih zaposlenih u sustavu zdravstva, uključujući i prava liječnika. 


Iako je Gospodarsko-socijalno vijeće, u kojem sjede i predstavnici Vlade RH, zaključilo da se prava zaposlenih trebaju regulirati prije svega kroz kolektivne ugovore djelatnosti, a pojedine specifičnosti unutar pojedinih djelatnosti kroz anekse (dodatke) kolektivnih ugovora, ministar zdravstva i socijalne skrbi prof.dr.Andija Hebrang, je sa Hrvatskim liječničkim sindikatom zaključio strukovni Kolektivni ugovor za liječnike, protivno mišljenju GSV-a kojeg su podržali i predstavnici Vlade RH u GSV-u.

Diskriminatorne odredbe u odnosu na ostale zaposlene

Strukovni kolektivni ugovor za liječnike sadrži niz diskriminirajućih odredbi u odnosu na ostale zaposlene u sustavu zdravstva. Tako su primjerice u navedenom Kolektivnom ugovoru propisana posebna pravila za štrajk Hrvatskog liječničkog sindikata u odnosu na ostale sindikate. Nakon određenog dežurstva subotom, nedjeljom i danom pred blagdane, te na dan blagdana liječnik ima pravo na jedan slobodan dan, dok ostali zaposleni nemaju to pravo. Isto tako troškove prijevoza u pripravnosti liječnika snosi poslodavac, dok za ostale zaposlene poslodavac ne snosi te troškove, liječnici se imaju pravo školovati na trošak poslodavca, dok ostali zaposleni nemaju to pravo itd. 

Međutim ono što doista upada u oči jest činjenica da se sa 0,2 % od glavarine na ime doprinosa solidarnosti (koja nije plaća, nego sredstva koja se doznačuju od HZZO za ukupnu djelatnost privatne prakse) izravno financira rad Hrvatskog liječničkog sindikata, što se može protumačiti i kao pogodovanje radu jednog sindikata, čime se direktno krše prava Međunarodne organizacije rada i Zakona o radu.


Osim toga, prvi izračuni o primjeni strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike i stomatologe pokazuju da bi iduće godine na 11.000 liječnika, koji čine šestinu zaposlenih u zdravstvu, trebalo potrošiti 542 od 700 milijuna kuna, koliko je zdravstvo dobilo više u proračunu, dok bi za ostalih 50-ak tisuća zaposlenih bilo namijenjeno svega 158 milijuna kuna.

Tužbom traženo poništenje 


Upravo radi navedenih činjenica, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara nedavno su podnijeli tužbu kojom su zatražili poništenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja - Dodatak, Strukovni kolektivni ugovor za liječničku i stomatološku djelatnost, jer je isti suprotan Zakonu o radu i zaključcima Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV). 


Četiri sindikalne središnjice, odnosno SSSH, Matica hrvatskih sindikata javnih službi, HUS i Sindikat usluga UNI-Cro, upozorile su Vladu RH na navedene okolnosti, i svoj daljnji rad u Gospodarsko-socijalnom vijeću uvjetovale su poništenjem spornog strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike. Nakon što je Vlada RH dala uputu Državnom odvjetništvu RH, da prizna tužbeni zahtjev u postupku koji se vodi po tužbi navedena dva sindikata, koji će rezultirati poništenjem strukovnog kolektivnog ugovora, četiri sindikalne središnjice odlučile su ponovno sudjelovati u radu Gospodarsko-socijalnog vijeća. 


Također je dogovoreno da će svi potpisnici granskog kolektivnog ugovora za zdravstvo odmah pristupiti pregovorima o Dodatku Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kojim će se regulirati specifična pitanja liječnika, a kojeg će potpisati sva četiri sindikata u djelatnosti zdravstva, koji sudjeluju u pregovorima.


Za očekivati je da tu priči nije kraj i da će Hrvatski liječnički sindikat i dalje ustrajati na strukovnom kolektivnom ugovoru za liječnike. Prihvaćanje koncepcije strukovnog kolektivnog pregovaranja uzrokovalo bi niz problema kako za poslodavce, tako i za sindikate. Stoga je dobro što je Vlada odustala od takve prakse.


 

iz ARHIVE (Vijesti 2014.)

LIJEČNICI PONOVO TRAŽE „ISKLJUČIVO SVOJ“ STRUKOVNI KOLEKTIVNI UGOVOR

 

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 15.07.2014.

 

Protiv Zakona o reprezentativnosti - statusna i ostala prava liječnika posloprimaca

 

Medijski najeksponiraniji  sindikat u državi, Babićev HLS, dobio je potporu čelnika svih relevantnih liječničkih udruga koje su se oglasile uoči  saborske rasprave o „Zakonu o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata“. Na jučerašnjoj presici svi su oni podržali pritužbe HLS-a da se odredbama tog zakona isključuje liječnike iz socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja.

 

Predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) Željko Krznarić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM) Ines Balint i predsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) Trpimir Goluža zatražili su na jučerašnjoj konferenciji za novinare “svoj” kolektivni ugovor, odnosno da se statusna i ostala prava liječnika reguliraju strukovnim kolektivnim ugovorom samo za liječnike.

 

Napomenuo je da su razgovarali s ministrom zdravlja Sinišom Vargom i ministrom rada i mirovinskog sustava Mirandom Mrsićem ali, kako kaže, nije bilo razumijevanja za njihove prijedloge.

 

Na novinarski upit o razgovoru s resornim ministrima  (Mrsićem i Vargom, koji su također bili liječnici prije prelaska u profesionalne političare), predsjednik HLZ-a Željko Krznarić nije htio iznijeti pojedinosti rekavši da je sastanak bio "poluprivatan", no smatra da njihovi prijedlozi nisu imali pozitivan odjek.

 

Predsjednik HUBOL-a Trpimir Goluža  smatra  da su čelnici liječničkih udruga lobirali kod saborskih zastupnika svih političkih opcija, koji su pokazali razumjevanje za njihove zahtjeve, te se nadaju da će zastupnici iz oporbe, ali i oni iz vladajuće većine o predloženom zakonu glasovati po svojoj savjesti, a ne prema stranačkoj stezi. Goluža je stanje u hrvatskom zdravstvu ocijenio alarmantnim te pozvao predsjednika Republike Ivu Josipovića i premijera Zorana Milanovića da se uključe u rješavanje problema zdravstvenog sustava.

 

Nakon presice udruga liječnika, oglasilo se Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava koje je opovrgnulo  tvrdnje HLS-a i i drugih liječničkih udruga da se novim Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata "isključuje liječnike iz socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja".

 

“Kada je riječ o želji da se prava liječnika urede strukovnim kolektivnim ugovorom, (isključivo za liječnike-naša OP) ističemo da je o takvoj mogućnosti raspravljalo Gospodarsko-socijalno vijeće 2004. godine, kada su Vlada, sve sindikalne središnjice i Hrvatska udruga poslodavaca zauzeli jasno stajalište da se u cilju izbjegavanja usitnjavanja, rascjepkanosti i slabljenja sindikata prava zaposlenih reguliraju kroz kolektivne ugovore djelatnosti, a određene specifičnosti unutar pojedinih djelatnosti kroz anekse (dodatke) kolektivnih ugovora.

Ne osporavajući pravo sindikata na sindikalno organiziranje, što podrazumijeva i pravo na strukovno sindikalno organiziranje, zakonom se propisuju jasni, objektivni i sindikatima unaprijed poznati kriteriji prema kojima se utvrđuje reprezentativnost sindikata za kolektivno pregovaranje, što je u skladu sa zahtjevima Europske socijalne povelje, ističe Ministarstvo.

 

U tome smislu očekujemo uspostavu međusobne suradnje među sindikatima u djelatnosti zdravstva te aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih dionika u kreiranju i zastupanju interesa svih zaposlenih u djelatnosti zdravstva, uvažavajući pri tome specifičnosti svake pojedine struke u okviru te djelatnosti, navodi Ministarstvo u priopćenju. “(Izvor: Hina) 


 

 

 


Vlada želi ukinuti božićnicu i regres

31.07.2017. 

Nakon jučerašnje sjednice Vlade te objavljenih Smjernica ekonomske i fiskalne politike postalo je jasno da Vlada zaposlenima u javnim službama neće u kolovozu povećati osnovicu. Povodom toga predsjednik Matice hrvatskih sindikata uputio je medijima priopćenje u kojem objašnjava razloge takvog postupanja Vlade. Priopćenje prenosimo u nastavku.

 

VLADA ŽELI UKINUTI BOŽIĆNICU I REGRES

 

Jučer Vlada nije donijela odluku o povišici osnovice za 2% u javnim službama, tj. za onoliko za koliko će osnovica rasti u državnim službama.

O neodrživosti različitog tretmana javnih i državnih službi prema kojemu se radnici iste složenosti posla plaćaju različito već je rečeno dosta.

Različite osnovice za javnu i državnu službu presedan je koji prkosi praksi dugoj 27 godina, zakonima koji propisuju određivanje osnovice u javnim i državnim službama te zdravoj logici.

Vlada ne spominje plaće 170 tisuća zaposlenih u javnim službama te dug koji država prema njima ima za 2016. godinu, čime je ova vlast odlučila izigrati stotinjak tisuća svojih zaposlenika, a s njihovim obiteljima prevariti još 500 tisuća svojih građana.

Jučer je ministar financija, Hrvat i katolik, poručio, da ne samo što im ne misli vratiti dug još iz 2009. godine, koji je Država obećala vratiti Hrvatima i katolicima, i ne samo njima, a koji je dospio u 2016. godini, već ih još misli zbog toga i diskriminirati u odnosu na sindikate državnih službi. Sindikati će se svakako pobrinuti da ti građani to ne zaborave do idućih izbora.

U isto vrijeme dug stvoren po istoj logici koja je zajamčena sindikatima javnih službi, tj. da će Vlada povećati svoja davanja kada poraste BDP ispunila je za povlaštene mirovine u visini iznad 5000 kuna.

Što vrijedi za one koji više ne stvaraju novu vrijednost (u mirovini su) ne vrijedi za one koji stvaraju novu vrijednost (rade): učitelje, medicinare, znanstvenike, socijalne i kulturne radnike, itd.

Ministar je doduše, najavio pregovore, tvrdeći da je moguć dogovor tijekom pregovora za Temeljni kolektivni ugovor.

Što to znači, sindikatima u javnim službama sasvim je jasno!

Naime, Vlada priprema teren kako bi u pregovorima o Temeljnom kolektivnom ugovoru, ponovno tražila ukidanje božićnice i regresa. To je pokušala već u ožujku ove godine s regresom, no sindikati javnih službi na to nisu pristali i zato za nas nema rasta osnovice.

Stoga se Vlada ovaj puta odlučila na ucjenu. Odlučila je kazniti sve javne službenike i zakinuti ih za povećanje plaća, kako bi mogla ucjenjivati njihove sindikate i u zamjenu za povećanje osnovice tražiti ukidanje materijalnih prava.

Valja napomenuti da je iznos koji država izdvaja za božićnicu ravan iznosu koji bi država trebala dati za 2% povećanja osnovice. Jučerašnja izjava ministra Marića da ako se postigne dogovor s javnim službama sigurno će biti novaca za njihovo povećanje osnovice treba čitati ovako: ako sindikati odustanu od božićnice, ili čak božićnice i regresa,  mi ćemo povećati osnovicu, dakle, tada će biti novaca. Ako to tako ne bude, onda novaca neće biti jer ih je vlast potrošila na svoje prioritete od kojih obrazovanje i znanost to svakako nisu.

Državne službe ove su godine dobile regres, iako u svom kolektivnom ugovoru nisu imale pravo na njega.

Pravo su imale javne službe, ali prema uobičajenoj praksi ujednačenog tretmana isplaćen je i državnim službama. No, nema nikakve sumnje da bi Vlada u slučaju ukidanja regresa i/ili božićnice za javne službe isto primijenila i na državne.

Nikakve ucjene neće utjecati na sindikate da zaštite i unaprijede interese svojih članova i znat će odgovoriti.

 


08. 08. 2017.

MOGUĆE TUŽBE: Sindikati će tražiti veće putne troškove, ali i jubilarne nagrade iz 2013. godine

 

ZA STOLOM U RUJNU

Autor: Gabrijela Galić

Rezanja putnih troškova dogovorena su 2012. zbog štednje, a jubilarne nagrade nisu isplaćene državnim službenicima i namještenicima s 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe

(Novilist.hr, 8. kolovoza 2017.) ZAGREB Sindikati državnih i javnih službi polako se pripremaju za pregovore o kolektivnim ugovorima koji bi trebali započeti već u rujnu. Za državne službe situacija je jasna, odnosno utvrđena je njihova reprezentativnost, a Vlada je formirala svoj pregovarački tim.

Javne službe, pak, još čekaju rješenje Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti. I državne i javne službe zasigurno će na predstojećim pregovorima otvoriti neka pitanja koja se povlače zadnje četiri godine. Naime, u pregovorima koji su za Temeljni kolektivni ugovor u javnim službama (TKU) te Kolektivni ugovor u državnim službama vođeni 2012. godine teškom mukom su dogovorena rezanja putnih troškova. To je jedno od pitanja s kojima se dio sindikata javnih službi nije pomirio i pokušat će rješenja poboljšati s aktualnom administracijom. S druge strane, državne službe bi mogle zatražiti »vraćanje duga« dijelu službenika i namještenika koji su u 2013. godini ostali bez jubilarnih nagrada.

 

Te godine jubilarne nagrade nisu isplaćene državnim službenicima i namještenicima s pet, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe. Naime, sindikati su pod pritiscima Vlade za uštedama pristali na takvo rješenje ugovorivši pritom da za sve ostale osnovica za izračun jubilarne nagrade umjesto 1.800 kuna iznosi 900 kuna. Naknadno je s javnim službama dogovorena niža osnovica - 500 kuna - i njena isplata za sve jubilarce. Državne službe su jednako rješenje ugradile dodatkom kolektivnom ugovoru u prosincu 2013. godine.

 

U međuvremenu se priča zakomplicirala, jer su sindikati temeljem važećih granskih kolektivnih ugovora sudski zatražili isplatu povoljnijeg prava - 1.800 kuna osnovice jubilarke. Sudovi su potvrdili da radnici trebaju koristiti povoljnije pravo te je Vlada u lipnju 2015. postigla sporazum sa sindikatima pa je zakinutim jubilarcima isplaćena razlika. No, u državnim službama je ostao problem dijela službenika i namještenika.Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih službenika i namještenika, je ministarstvu rada ukazao na problem, ali i mogućnost da dio zaposlenih tuži državu.

 

»Skrećem pozornost da su državni službenici i namještenici s navršenih 5, 15, 25 i 35 godina neprekinutog staža činjenicu da su do 10. prosinca 2013. godine bili »preskočeni« pri isplati jubilarne nagrade doživjeli kako nepravdu i diskriminaciju koja se ne može opravdati situacijom u državnom proračunu«, navodi Kuhar i to stoga jer je jubilarnu nagradu dobila osoba s primjerice 30 godina staža, ali i ne osoba koja ima pet godina duži staž u službi.

 

Osim etičkog, navodi on, postoji i pravni problem jer se u dodatku KU-u navodi da se pravo na isplatu jubilarne nagrade neće primjenjivati samo za službenike, što znači da su je namještenici trebali dobiti. Zakinuti namještenici tako bi mogli tužiti poslodavca. Kuhar predlaže da se problem riješi sporazumom koji bi osigurao isplatu te naknade svima koji su bez nje ostali u 2013. - i službenicima i namještenicima. Time bi se izbjegle i eventualne tužbe dijela zaposlenih.


Subota, 05.08.2017.

Vlada povećala plaće zaposlenih u Poreznoj i Carinskoj upravi 

 

(VEČERNJI LIST/SDLSN, 5. kolovoza 2017.) Vlada je na jučerašnjoj sjednici u Kninu usvojila uredbu kojom se povećavaju plaće poreznim službenicima i carinicima.

 

Ministar financijaZdravko Marić naveo je da je u Poreznoj upravi zaposleno 4004 službenika, a najveći broj je raspoređen na radnim mjestima poreznika II i poreznika III na kojima se utvrđuju doprinosi poreza i drugih javnih davanja.

 

Uredbom koju je Vlada usvojila na sjednici, najdužoj u Plenkovićevom mandatu, utvrđuju se dodaci na uvjete rada, slijedom čega će pravo na dodatak od deset posto imati djelatnici područnog ureda koji obavljaju poslove nadzora, naplate ovrhe, stečaja, likvidacije i suzbijanje poreznih prevara te djelatnici raspoređeni na radna mjesta u unutarnjem nadzoru i financijskim istragama u središnjem uredu.

 

Pravo na dodatak od pet posto imat će djelatnici u uredu za velike porezne obveznike koji obavljaju poslove utvrđivanja poreza i doprinosa, poreznog nadzora, analize, rizika, naplate i ovrhe. Uredbom se propisuje dodatak na plaću za natprosječne rezultate u radu službenika do najviše tri osnovne plaće službenika.

 

Ministar financija naveo je da je u carinskoj službi zaposleno 2906 djelatnika.

 

Umjesto dosadašnjeg zamjenika pročelnika područnog carinskog ureda, pročelnici područnih carinskih ureda će imati pomoćnike.

 

Za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada predlažu se posebni dodaci za radna mjesta ustrojstvene jedinice u visini od pet do 25 posto i to za poslove inspekcijskog nadzora, za poslove na kojima službenici upotrebljavaju sredstva prisile, na poslovima na kojima su izvršitelji izloženi štetnosti od aerozagađenja i koji rade u turnusima, kao i za poslove u carinskom laboratoriju.

 

Tako će carinik treće vrste u službi za robno-granične procedure umjesto plaće od 4387 kuna imati 4534 kune, što je povećanje od 146 kuna. Carinik treće vrste u graničnom carinskom uredu koji je dosad imao plaću 6026 kuna imao bi 6110, što je povećanje od 83 kune, a carinik treće vrste u mobilnim jedinicama koji je dosad imao 5911 kuna bi imao 6115 kuna, što je povećanje od 204 kune.

 

Dodatna sredstva za provođenje uredbe iznose 6,6 milijuna kuna.

 


Pročitajte još...

 

 


Srijeda, 26.07.2017.

SINDIKATI
I javne službe žele veću plaću

 

(GLAS SLAVONIJE, 26. srpnja 2017.) Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić razgovarao je u utorak na neformalnom sastanku s predstavnicima sindikata državnih i javnih službi o nastavku kolektivnih pregovora i zahtjevu sindikata javnih službi da se i njima, kao i državnim službenicima, od 1. kolovoza poveća osnovica za plaće za dva posto.

 

"Što se tiče državnih službenika, koji imaju formirani pregovarački odbor za kolektivne pregovore, 1. kolovoza istječe sadašnji kolektivni ugovor i počinje produžena primjena prava iz kolektivnog ugovora još tri mjeseca, što znači da do 1. studenoga Vlada i sindikati trebaju ispregovarati novi kolektivni ugovor za državne službenike", rekao je Hini nakon sastanka predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika HrvatskeBoris Pleša.

 

Predstavnici sindikata državnih službi predlagali su da se kolektivni ugovor produži kako bi imali više vremena za pregovore, no ministar to nije prihvatio, stoga se ide u produženu primjenu ugovorenih prava. Pleša je izrazio nadu da će tijekom rujna i listopada ispregovarati novi kolektivni ugovor.


Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školamaBranimir Mihalinec rekao je pak da su na sastanku željeli vidjeti u kojoj je fazi utvrđivanje reprezentativnosti sindikata javnih službi, što je uvjet za formiranje pregovaračkog odbora i početak pregovora. Sindikalna strana, kazao je, upozorila je Pavića da je povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti ponovno prekoračilo sve zakonske rokove, pa postoji opasnost da pregovori zbog njihova nerada ne mogu početi na vrijeme. Zatražili su da se ministar aktivno uključi i osigura da povjerenstvo odradi svoj posao, a pregovori počnu krajem kolovoza ili početkom rujna.

 


 

Utorak, 25.07.2017.

NEFORMALNI SASTANAK
Ministar Pavić razgovarao s predstavnicima sindikata državnih i javnih službi


(HINA, 25. srpnja 2017.) Ministar rada i mirovinskog sustavaMarko Pavić razgovarao je u utorak na neformalnom sastanku s predstavnicima sindikata državnih i javnih službi o nastavku kolektivnih pregovora i zahtjevu sindikata javnih službi da se i njima, kao i državnim službenicima, od 1. kolovoza poveća osnovica za plaće za dva posto.

 

"Što se tiče državnih službenika, koji imaju formirani pregovarački odbor za kolektivne pregovore, 1. kolovoza ističe sadašnji kolektivni ugovor i počinje produžena primjena prava iz kolektivnog ugovora još tri mjeseca, što znači da do 1. studenog Vlada i sindikati trebaju ispregovarati novi kolektivni ugovor za državne službenike", rekao je Hini nakon sastanka predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika HrvatskeBoris Pleša.

 

Predstavnici sindikata državnih službi predlagali da se kolektivni ugovor produži kako bi imali više vremena za pregovore, no ministar to nije prihvatio, stoga se ide u produženu primjenu ugovorenih prava. Pleša je izrazio nadu da će tijekom rujna i listopada ispregovarati novi kolektivni ugovor.

 

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školamaBranimir Mihalinec rekao je pak da su na sastanku željeli vidjeti u kojoj je fazi utvrđivanje reprezentativnosti sindikata javnih službi, što je uvjet za formiranje pregovaračkog odbora i početak pregovora.

 

Sindikalna strana, kazao je, upozorila je Pavića da je povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti ponovno prekoračilo sve zakonske rokove, pa postoji opasnost da pregovori zbog njihova nerada ne mogu početi na vrijeme. Zatražili su da se ministar aktivno uključi i osigura da povjerenstvo odradi svoj posao, a pregovori počnu krajem kolovoza ili početkom rujna.

 

Što se tiče osnovice za plaće zaposlenima u javnim službama, kaže Mihalinec, upozorili su ministra na dosadašnju praksu i obvezu države da ujednači osnovice za plaće državnih i javnih službenika. Stoga očekuju da Vlada donese odluku o povećanju osnovice za dva posto za javne službenike, kao što je i u državnim službama.

 

"Sva odgovornost je na Vladi, ona za to ima zakonske mogućnosti. Pošto pregovori nisu uspješno završili, Vlada sama određuje osnovicu", kazao je Mihalinec.


Petak, 21.07.2017.

INTERVJU S POVODOM

Mirando Mrsić: "Nema nikakve dvojbe da se Kolektivni ugovor kojim se reguliraju plaće i druga materijalna prava odnosi i na profesionalne vatrogasce"

 

Dok se ne donese novi Zakon o vatrogastvu i dok se tim zakonom ne regulira položaj vatrogastva opravdano je materijalne probleme profesionalnih vatrogasaca rješavati supsidijarnom primjenom Kolektivnog ugovora za za državne službenike i namještenike 

 

(SDLSN, 21. srpnja 2017.) Nakon jučerašnjeg gostovanja u emisiji Hrvatske radiotelevizije "Otvoreno", razgovarali smo s Mirandom Mrsićem, saborskim zastupnikom SDP-a i bivšim ministrom rada i mirovinskoga sustava, kao i voditeljem pregovaračkih odbora u Vladi Zorana Milanovića za područje državne i javnih službi, za mrežne stranice SDLSN i Sindikalni list.

 

-          Jučer ste u emisiji "Otvoreno" podržali zahtjeve profesionalnih vatrogasaca za isplatom regresa i drugih materijalnih prava kroz Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, koji sadrži odredbu prema kojoj ga je Vlada u obvezi primjenjivati i na profesionalne vatrogasce u pogledu plaća i materijalnih prava dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu. Takav kolektivni ugovor ste upravo Vi potpisali sa sindikatima koji djeluju u državnoj službi i on se još uvijek primjenjuje, a da je tako potvrdili ste i 2015. godine kada ste Sindikatu odgovorili da se Sporazum o primjeni osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike primjenjuje i na profesionalne vatrogasce.


Kako tumačite stav aktualnog ministra rada Marka Pavića kako profesionalni vatrogasci nisu državni službenici i da će se pitanje materijalnih prava pa tako i regresa rješavati kroz Zakon o vatrogastvu, posebice stoga što to Kolektivni ugovor ni ne implicira, već samo rješava pitanje razine njihovih prava dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu?

 

- Nadam se da je stav Ministra posljedica neznanja jer je tek preuzeo dužnost ministra rada i mirovinskoga sustava. No, ako se radi o svjesnom zanemarivanju činjenice da se i na vatrogasce trebaju odnositi odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike to je po mom mišljenje nemoralno i svjesno kršenje prava vatrogasaca. Skrivanje iza donošenja novog Zakona o vatrogastvu služi samo da se umiri javnost koja je ovih dana i te kako senzibilizirana na probleme vatrogastva. Nema nikakve dvojbe da Kolektivni ugovor kojim se reguliraju plaće i druga materijalna prava odnosi i na profesionalne vatrogasce.

 

- Odluka o minimalnim financijskim standardima za vatrogastvo iz 2009. godine, kada je na vlasti bio HDZ, a u Ministarstvu financija državni tajnik sadašnji ministar financija Zdravko Marić, kao i odluka iz 2014. godine koju je donio Zoran Milanović, minimalni financijski standard rashoda za zaposlene utvrđuju temeljem minimalnih prava koji su određeni Kolektivnim ugovorom za državne službenike namještenike, te osnovicom za državne službenike i namještenike. Nije li licemjerno sada tvrditi kako se na profesionalne vatrogasce ne primjenjuje Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, kako to čini glavna državna rizničarka Ivana Jakir Bajo, uz obrazloženje „da se sredstva za plaće zaposlenih u JVP osiguravaju u državnom proračunu, ne bi se isplaćivala s pozicije 363, već 311 Plaće, 312 Ostali rashodi za zaposlene i 313 Doprinosi za plaće", čime je potvrdila da se isplaćuju iz državnog proračuna, ali po njenom mišljenju s „krive" pozicije?

 

-          Činjenica je da se sredstva isplaćuju iz državnog proračuna. Jedini prijepor može biti tko osigurava potrebna sredstva, da li direktno iz državnog proračuna ili sredstva treba osigurati Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Ovdje bih citirao i stav Državne revizije koja je u više navrata kostatirala da obračun i isplata plaća profesionalnih vatrogasaca treba biti prema odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Istovrstan stav zauzelo je Ministartsvo rada i mirovinskoga sustava 2015. godine. Dakle vrlo je jasno što i kako treba postupiti i rješiti ovaj problem kojega u stvari i nema. Očito u Vladi nema želje i volje da se materijalna situacija profesionalnih vatrogasaca poboljša.

-           

Kakav je Vaš stav o izmjenama Zakona o vatrogastvu. Je li to jedini način rješavanja problema statusa i materijalnih prava profesionalnih vatrogasaca u JVP kako tvrdi ministar Pavić ili se taj problem može, dok se to ne regulira Zakonom, rješavati kao i dosad, supsidijarnom primjenom Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike na profesionalne vatrogasce?

 

-          Dok se ne donese novi Zakon o vatrogastvu i dok se tim zakonom ne regulira položaj vatrogastva opravdano je materijalne probleme profesionalnih vatrogasaca rješavati supsidijarnom primjenom Kolektivnog ugovora za za državne službenike i namještenike, kao što je to bilo do sada. Vrlo sam skeptičan prema tome da će se Zakonom o vatrogastvu rješiti glavni problem profesionalnog vatrogastva. Naime problem nije samo kojem dijelu sustava spada sustav vatrogastva nego je još veći problem radno pravni položaj profesionalnih vatrogasaca. Danas u postrojbama imamo velik broj vatrogasaca koji zbog dobi i zdravstvenog stanje ne mogu više vršiti svoju časnu dužnost spašavanja ljudi i dobara. Kako su sredstva limitirana dok ne steknu uvjete za mirovinu nije moguće zaposliti nove vatrogasce. Taj problem neće rješiti Zakon o vatrogastvu. Ono čemu sam u više navrata govorio je uspostavljanje sustava profesionalne mirovine za zanimanja za koja znamo da unatoč mjerama zaštite nije moguće da se odradi cijeli radni vijek. Hrvatska konačno treba sustav profesionalne mirovine koji bi zamijenio sustav beneficiranog radnog staža. U tom smislu u mandatu Vlade u kojoj sam bio ministar započeli smo sa uspostavljanjem tog sustava. Temeljem stava struke odredilo bi se koja je to dob do koje profesionalni vatrogasac može raditi, te nakon toga odlazi u zasluženu profesionalnu mirovinu. Jedino sustav profesionalne mirovine može osigurati da u sustav stalno ulaze novi kadrovi i da na taj način snizimo prosječnu starosnu dob profesionalnih vatrogasaca, ali i omogućimo i zapošljavanje većeg broja.

 

Razgovarao: Siniša Kuhar

 


Petak, 21.07.2017.

Sindikat podržava izmjene Zakona o vatrogastvu, ali regres treba isplatiti prema kolektivnom ugovoru

 

(HINA, 21. srpnja 2017.) Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatskepozdravio je u petak Vladinu namjeru da status i materijalna prava profesionalnih vatrogasaca regulira izmjenama Zakona o vatrogastvu, koji je njihov matični i specijalni propis, ali i upozorio da pitanje regresa i rasta osnovice za obračun plaće ne može čekati do jeseni ili do trenutka kada će se te izmjene dogoditi.

 

Izmjene Zakona o vatrogastvu tražimo već godinama, ali dok se to ne dogodi, plaće i materijalna prava treba isplaćivati sukladno Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, poručio je u priopćenju predsjednik Odbora Drago Pranjić.

 

Odbor ističe da su mnoge javne vatrogasne postrojbe (JVP) već korigirale osnovicu za plaće temeljem sporazuma između Vlade i sindikata državnih službi, pa čak i krenule s isplatom regresa, ali ih je promjena Vladina stajališta u vezi njegove primjene na profesionalne vatrogasce dovela u situaciju u kojoj se njihovo postupanje može smatrati nezakonitim.

 

"Ne možemo shvatiti da se odredba članka 128. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, po kojoj se Vlada obvezala da će se odredbe ugovora u pogledu plaća i materijalnih prava primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu, koju su poštovale sve dosadašnje Vlade, sada pokušava izigrati, a sindikat se optužuje da vatrogasce želi pretvoriti u državne službenike, kada je donedavno čak i državna revizija upućivala JVP-e da plaće i materijalna prava trebaju isplaćivati u skladu s kolektivnim ugovorom", navodi Pranjić.

 

Odbor profesionalnih vatrogasaca stoga od premijera Andreja Plenkovića traži da presiječe gordijski čvor u koji su se zapetljala materijalna prava profesionalnih vatrogasaca.

 

Odbor skreće pozornost na činjenicu da je HDZ-ova Vlada 2009. godine, kada je u Ministarstvu financija državni tajnik bio aktualni ministar financija Zdravko Marić, donijela oduku o minimalnim financijskim standardima za vatrogastvo kojom se kao podloga za utvrđivanje ukupne visine rashoda za plaće i doprinose za plaće za zaposlene u 2009. godini uzimaju Zakon o državnim službenicima, Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i osnovica za izračun plaće zaposlenika u državnim službama utvrđena Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike.

 

 


ODBOR PROFESIONALNIH VATROGASACA SDLSN
„Podržavamo najavljene izmjene Zakona o vatrogastvu, ali regres treba isplatiti sukladno važećem kolektivnom ugovoru"

 

Odbor profesionalnih vatrogasaca od predsjednika Vlade Andreja Plenkovića traži da „presiječe" gordijski čvor u koji su se zapetljala materijalna prava profesionalnih vatrogasaca

 

(SDLSN, 21. srpnja 2017.) Odbor profesionalnih vatrogasacaSindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH (SDLSN) pozdravlja i podržava namjeru Vlade da status i materijalna prava profesionalnih vatrogasaca regulira izmjenama Zakona o vatrogastvu, koji je njihov matični i specijalni propis, ali upozorava da pitanje regresa i rasta osnovice za obračun plaće ne može čekati do jeseni ili do trenutka kada će se te izmjene dogoditi.


„Izmjene i dopune Zakona o vatrogastvu tražimo već godinama, ali dok se to ne dogodi, plaće i materijalna prava treba isplaćivati sukladno Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike", smatra predsjednik Odbora Drago Pranjić i dodaje kako su mnoge JVP već korigirale osnovicu za plaće temeljem sporazuma između Vlade i sindikata državnih službi, pa čak i krenule s isplatom regresa, ali da ih je promjena stava Vlade po pitanju njegove primjene na profesionalne vatrogasce dovela u situaciju u kojoj se njihovo postupanje može smatrati nezakonitim.

 

Odluke o minimalnim standardima prema kojima se plaće za profesionalne vatrogasce utvrđuju sukladno Kolektivnom ugovoru za državne službenike i osnovici za državne službenike donosile su HDZ-ove (gore) i SDP-ove Vlade (za uvećanje dokumenata klikni na dokument) 

 

"Ne možemo shvatiti kako se odredba članka 128. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, prema kojoj se Vlada RH obvezala da će se odredbe ovoga ugovora, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu, koju su poštovale sve dosadašnje Vlade, sada pokušava izigrati, a Sindikat se optužuje da vatrogasce želi pretvoriti u državne službenike, kada je donedavno čak i državna revizija upućivala JVP da plaće i materijalna prava trebaju isplaćivati u skladu s kolektivnim ugovorom", navodi Pranjić.

 

Odbor profesionalnih vatrogasaca stoga od predsjednika VladeAndreja Plenkovića traži da „presiječe" gordijski čvor u koji su se zapetljala materijalna prava profesionalnih vatrogasaca i skreće pozornost na činjenicu da je HDZ-ova Vlada 2009. godine, kada je u Ministarstvu financija državni tajnik bio aktualni ministar financijaZdravko Marić, donijela oduku o minimalnim financijskim standardima za vatrogastvo kojom se kao podloga za utvrđivanje ukupne visine rashoda za plaće i doprinose za plaće za zaposlene u 2009. godini uzima Zakon o državnim službenicima, Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i osnovica za izračun plaće zaposlenika u državnim službama utvrđena Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike. S. Kuhar

 


Petak, 21.07.2017.

OTVORENO HRT-a o povećanju osnovice u javnim i državnim službama

Mirando Mrsić pozvao Vladu da u kolektivne ugovore uključi i vatrogasce

 

(HRT/SDLSN, 20. srpnja 2017.) Hoće li osnovica plaće za kolovoz za državne službe biti veća od one za javne? Zašto su policajci, carinici, poreznici i državni službenici u boljem položaju od učitelja, liječnika, socijalnih radnika i medicinskih sestara? Kada će početi pregovori sa sindikatima? Slijedi li štrajk u školama, na fakultetima i u bolnicama? Analizirali smo u emisiji u kojoj su gostovali ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, predsjednik Sindikata državnih i javnih službenika i namještenika Boris Pleša i ekonomski analitičar Damir Novotny.

 

Na pitanje misli li da će osnovica plaće za kolovoz za državne službe biti veća od one za javne, predsjednik Matice hrvatskih sindikataVilim Ribić rekao je da hoće. Takva jedna odluka je potpuno nerazumna i potpuno suprotna dosadašnjoj praksi 27 godina. Nikada se takvi elementi plaće nisu prikazivali odvojeno. Zato Ribić, za jesen najavljuje štrajk. Sindikati će sigurno, iskoristiti svoja ustavna prava. Jedino ako članovi sindikata budu nevoljki za štrajk će i sindikat odustat. Govoreći o dosadašnjim pregovorima s Vladom Ribić je istaknuo da su sindikati bili spremni potpisati isplatu 75% jedne plaće. Ovdje se ne radi o tome da postoji kolektivni ugovor i ta obaveza, već postoji i moralna obveza države prema svojim zaposlenicima. Vlada je 2009. zahvatila 700 tisuća ljudi obećanjem da će vratiti ono što je uzela. Nezadovoljan položajem radnika u Hrvatskoj, Ribić je napao sve odgovorne.

 

Bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ne želi da dođe do štrajka. On smatra da novaca ima za sve podjednako te da Vlada mora ispuniti i svoja obećanja po pitanju povrata duga. Ono što je osnovno da se ugovor koji je potpisan treba ispoštovati. Usuprotnom će uslijediti tužbe i to će državu koštati puno više nego da se taj iznos isplati. To je kockanje. Odgovorna vlada već to treba zatvoriti već sada.

 

 

S druge strane ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić najavljuje nove pregovore. Ponudili smo i im kompenzacijske mjere. 100 milijuna kuna. Nudili smo maksimalno što smo mogli. Krenut ćemo u pregovore i vidjet ćemo. Idući tjedan sjedamo na radni sastanak i čekamo da se utvrdi reprezentativnost. Pregovarački tim vlade nije formiran. Formirali smo ga danas za državne službenike.

 

Mirando Mrsić pozvao je Vladu da u kolektive ugovore uključi i vatrogasce. Neka i oni imaju pravo na sve ono što imaju policajci i drugi službenici. Ministar Pavić na to je rekao da u slučaju vatrogasaca nije pitanje samo regresa nego i to što su njihove plaće 2013. spuštene na razine lokalne samouprave. Oni ne žele povratak u državne službenike, već da se njihovo financiranje riješi Zakonom o vatrogastvu.

 

Predsjednik Sindikata državnih i javnih službenika i namještenikaBoris Pleša objasnio je zašto su državni službenici u boljoj poziciji. Sporazum je propisao da kad BDP bude rastao 2 tromjesečja da se vrati osnovica na iznos iz 2009. Mi prema tom sporazumu nismo trebali ni pregovarati. Na pitanje za koliko će policajcima, carinicima, poreznicima i drugim državnim službenicima porasti plaća, Pleša je odgovorio da će porasti za otprilike sto kuna. Ipak i oni imaju problema. Mi imamo problem u činjenici da nam kolektivni ugovor ističe 1. kolovoza i više vremena za značajnije razgovore nemamo i jedino je rješenje koje se nameće je da produžimo valjanost ovog ugovora na određeni period da si damo vremena da možemo pregovarati. Lani smo u ovo vrijeme iste smo bili dovedeni u situaciju da smo morali produžiti ugovor do 1. kolovoza.

 

Ekonomski analitičar Damir Novotny rekao je da plaće u Hrvatskoj moraju rasti, ali da taj porast mora biti povezan sa produktivnosti. Hrvatska ima izrazito nisku produktivnost. U Sloveniji radnici imaju 30 posto veću plaću, ali i 30 posto više produktivnosti. Tek ova godina bi mogla biti snažnijeg rasta BDP-a pa će onda rasti i plaće. Na pitanje koliko bi BDP morao rasti da bi radnici osjetili porast plaća tako da im raste standard, Novotny je odgovorio da bi BDP trebao porasti za 4 do 4 i pol posto

 

 


21. 02. 2017.

Počeli pregovori Vlade i sindikata javnih službi o kolektivnom ugovoru

 

(HRT) Pregovori Vladinog i sindikalnog pregovaračkog tima o Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama započeli su u sjedištu Matice hrvatskih sindikata, a uoči početka obje su strane izrazile vjeru u postizanje dogovora.

Ministar rada Tomislav Ćorić novinarima je izjavio da su sindikalnoj strani predložili protokol i zamolili za njihove prijedloge te da pisani materijal pregovaračkog odbora sindikata do sada nisu dobili, a očitovao se samo Sindikat Preporod. Želimo znati je li to stav druge pregovaračke strane, kazao je.

 


Danas imamo čitav niz pitanja kojima ćemo se baviti, sindikalna strana nam je komunicirala svoje smjernice za pregovore u kojima, iz naše perspektive, postoje značajni nedostaci. Jedna od njih je da bi se prava iz TKU-a trebala primjenjivati smo na članove sindikata potpisnika TKU što je Vladinoj strani nedopustivo, jer su nam svi zaposlenici isti, kako u javnim tako i u državnim službama. Mislimo da se prava iz TKU-a trebaju primjenjivati na sve zaposlenike, istaknuo je Ćorić.

 

Upitan o sindikalnom prijedlogu da se TKU potpiše i primjenjuje još tri mjeseca dok se u potpunosti dovrše pregovori, Ćorić je rekao kako je taj prijedlog izlišan, jer je iz Ministarstva predloženo da se sva prava iz TKU-a produlje do 31. prosinca ove godine. Brinemo o zaposlenicima u javnim službama neovisno o prijedlogu koji je došao sa sindikalne strane i to putem pravilnika. Ono što je, čini mi se, rekao predsjednik Matice hrvatskih sindikataVilim Ribić da bi trebalo mijenjati oko 180.000 ugovora o radu jednostavno nije točno, ustvrdio je Ćorić. Vjerujem da će i o tome biti riječi na današnjem sastanku, dodao je Ćorić.

 

I ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić izrazila je vjeru u zajedničko postizanje rješenja i dodala da to i jest cilj pregovora.

 

Predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić rekao je kako očekuje da potpišu protokol o pregovorima i krenu pregovarati, što prije to bolje, jer se, kako je rekao, već poprilično kasni.

 

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić rekao je kako od današnjeg sastanka prije svega očekuje promjenu percepcije, jer, kako je rekao, ovo nisu samo pregovori za školstvo nego za javni sektor.Očekujem jedan od sastanaka u nizu i ne očekujem da će se išta spektakularno dogoditi, rekao je Babić. Stav HLS-a je vrlo jasan - tražit ćemo potpisivanje postojećeg KU na tri mjeseca kako bismo osigurali dovoljno vremena za kvalitetne pregovore,a istodobno ono što smo Zakonom o radu prije imali, a sada je uništeno te osigurali produženu primjenu pravnih pravila. Želimo postići sigurnost zaposlenika u javnom sektoru i kvalitetne pregovore, pregovarat ćemo u dobroj vjeri i i vidjet ćemo što će oni donijeti, kazao je Babić.

 

Po njegovom mišljenju protokol o pregovorima je alat za kupovanje vremena, poželjan je, ali nije nužan. Naš je stav vrlo jasan- ako se ne možemo brzo dogovoriti o protokolu ne treba gubiti vrijeme pregovarajući o njemu, naglasio je Babić.

 

Kategorički je odbio mogućnost daljnjeg odricanja sa sindikalne strane, jer kako je rekao - svijet ide naprijed i zašto bi se odricali i u čije ime, upitao je Babić dodavši kako je u društvu i gospodarstvu krenulo nabolje, a u zdravstvu je sve više posla i obveza, a sve manje izvršitelja.

 


Srijeda, 15.02.2017.

Sindikati: Nećemo pristati na manja prava

PREGOVORI VLADE I JAVNIH SLUŽBI

 

(GLAS SLAVONIJE)

Pregovori Vlade i sindikata javnih službi o Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) počeli su u utorak u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, a sindikalni predstavnici poručili su da inzistiraju na zadržavanju prava iz postojećeg TKU-a i da ispod te razine ne mogu ići.

 

S obzirom na to da tromjesečna produžena primjena pravnih pravila iz bivšeg TKU-a vrijedi do 12. ožujka, sindikalci upozoravaju da se došlo u vremenski tjesnac za postizanje dogovora.

 

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić najavio je da će inzistirati na produženju roka za pregovore, odnosno na zadržavanju postojećih prava iz kolektivnog ugovora još tri-četiri mjeseca, dok ne završe pregovori. Također kaže da će inzistirati na očitovanju vlasti "do kada misli varati 700.000 svojih građana", jer izmišlja razloge kako ne bi ispunila obvezu iz 2009. da će povećati osnovicu za plaće za šest posto zaposlenima u javnim službama kada se ostvari gospodarski rast.

 

TKU za javne službe odnosi se na zaposlene u obrazovanju, znanosti, zdravstvu, socijalnoj skrbi i kulturi i obuhvaća oko 180.000 zaposlenika. Vladin pregovarački tim vodi ministar rada i mirovinskog sustavaTomislav Ćorić. Ministar je izjavio da su se u utorak bavili tzv. protokolom o pregovoranju, a početak pregovora odredili su za sedam dana. H/D.Pav.

 


Završen sastanak sindikata i Vlade, nastavak pregovora sljedeći tjedan

(Dnevnik.hr) Vladin pregovarački tim dogovorio se u utorak u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava s čelnicima sindikata javnih službi da se nastavak pregovora o temeljnome kolektivnom ugovoru (TKU) održi idući utorak.

Voditelj Vladina pregovaračkog tima ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić izvijestio je nakon sastanka da su razgovarali o protokolu o pregovaranju i kako je sa sindikalnom stranom "usuglašeno da se u idućih nekoliko dana definiraju njegove ključne točke" te da je nastavak razgovora, to jest pregovora o temeljnome kolektivnom ugovoru određen za sedam dana, 21. veljače.

Dogovoreno je i da se pregovori vode u ministarstvu, a u idućem terminu u Matici hrvatskih sindikata, rekao je Ćorić i ocijenio da su "udareni temelji konstruktivnom razgovoru" i onome što ih očekuje u vezi sa što skorijim postizanjem dogovora o temeljnome kolektivnom ugovoru. "Postoji vrijeme za dogovor ako se usuglasimo o svim pitanjima koja muče jednu, odnosno drugu stranu i u tom kontekstu ne vidim razlog da se ne bismo dogovorili o temeljnome kolektivnom ugovoru", istaknuo je ministar.

 

Ćorić: "Ključne točke sljedeći tjedan"

Na pitanje hoće li Vlada pristati na sindikalni zahtjev za zadržavanje stečenih prava, Ćorić je odgovorio da će se idući tjedan definirati ključne točke sporazuma i o njima razgovarati te da tome pristupaju u dobroj vjeri i žele konstruktivan dijalog, a istaknuo je kako vjeruje da će postići dogovor koji će rezultirati potpisivanjem temeljnoga kolektivnog ugovora.

 

Također je rekao kako mu nije poznata sindikalna pozicija kako ne žele odustati od stečenih prava te je poručio da će sa sindikalnom stranom utvrditi eventualne točke prijepora. Ono što zanima Vladinu stranu jest usklađivanje pojedinih odredaba sadašnjega kolektivnog ugovora u produljenoj primjeni s novim Zakonom o radu koji je u međuvremenu stupio na snagu i Zakonom o zaštiti na radu, i postoji sigurno potreba za usklađivanjem, rekao je.

 

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić rekao je kako su tražili da se odgovori kako će se riješiti "cajtnot" za koji je odgovorno Vladino povjerenstvo za reprezentativnost te da su ponudili nekoliko prijedloga. "U tom kontekstu nama se priča o protokolu nije uklapala, nemamo ništa protiv, no htjeli smo ubrzati kroz neku radnu skupinu, ali nije prošlo. Na idućem sastanku ćemo vjerojatno pregovarati o tome kako ćemo voditi pregovore, a vrijeme curi", upozorio je Ribić i dodao kako ne misli da je to najsretnije rješenje.

 

"Tražili smo objašnjenje zašto je Vlada donijela zaključak da pregovori o granskim kolektivnim ugovorima ne mogu početi dok se ne završi temeljni kolektivni ugovor, pa nam je rečeno da će se taj zaključak revidirati i da će paralelno krenuti i pregovori o granskim zajedno s pregovorima o temeljnome kolektivnom ugovoru", rekao je Ribić.

 

"Jako složeni dokument"

Dodao je kako su ih zanimale i plaće za razdoblje od 2018. do 2020., hoće li se i o njima pregovarati i što je s dugom za osnovicu plaća prema sporazumu iz 2009. te kako su sigurni da je to zasebno priča, no na ta pitanja nisu dobili odgovor i rečeno im je da će to vidjeti u sadržaju pregovaračkog protokola.

 

"Temeljni kolektivni ugovor je jako složen dokument, ima stotinjak raznih odredaba, od materijalnih do proceduralnih, i nisam siguran da je to moguće riješiti do 12. ožujka, osim privremenim ugovorom dok se pregovori kvalitetno ne provedu", rekao je Ribić.

 

"Razgovor je bio racionalan, no osjetna je neka vrsta uvrijeđenosti i nepovjerenja s druge strane", ocijenio je Ribić i dodao kako je "sastanak bio dobar", no strahuje što će biti dalje.

 


O čemu se pregovara na pregovorima za Temeljni kolektivni ugovor u javnim službama

 

U utorak 14. veljače 2017. započinju pregovori za Temeljni kolektivni ugovor (TKU) u javnim službama.

 

TKU-om utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika u javnim službama na koje se primjenjuje Zakon o plaćama službenika u javnim službama.

 

1.      Radni odnos (Zasnivanje radnog odnosa, Probni rad, Pripravnici, Pripravnički staž, Uvjeti za obavljanje pripravničkog staža, Stručni ispit)

 

2.      Radno vrijeme (Radni tjedan, Evidencija radnog vremena, Skraćeno radno vrijeme)

 

3.      Odmori i dopusti (Stanka, Odmor između dva radna dana i najduže neprekidno trajanje rada, Tjedni odmor, Godišnji odmor, Dani koji se ne uračunavaju u godišnji odmor, Godišnji odmor u dijelovima i korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora, Raspored godišnjeg odmora, Odluka o korištenju godišnjeg odmora, Izuzetak od prava na razmjerni dio godišnjeg odmora, Plaćeni dopust, Dopust za školovanje)

 

4.      Naknada štete (Uvjeti i načini smanjivanja i oslobađanja od naknade štete)

 

5.      Prestanak ugovora o radu (Otkazni rokovi i otpremnina, Staž kod istog poslodavca, Isplata razlike visine mirovine)

 

6.      Plaće (Isplata plaće, Odsutnost tajnosti plaća, Uvećanje plaće, Plaća za rad u posebnim uvjetima, Zaštita zaposlenika, Dodaci za uspješnost na radu)

 

7.      Ostala materijalna prava (Slučajevi kada zaposlenicima pripada pravo na naknadu plaće, Naknada za vrijeme bolovanja, Regres, Otpremnina pri odlasku u mirovinu, Pomoć, Dnevnica i naknada troškova putovanja, Terenski dodatak, Naknada za odvojeni život, Naknada za trošak prijevoza, Naknada za korištenje privatnog automobila, Jubilarna nagrada, Dar u prigodi Dana sv. Nikole, Božićnica, Naknade po osnovi izuma i tehničkog unapređenja, Osiguranje, Sistematski pregledi, Stambeno zbrinjavanje)

 

8.      Prava, obveze i ovlasti sindikata i sindikalnih povjerenika (Obavijest o izboru sindikalnog predstavnika, Prava sindikalnih predstavnika i povjerenika, Predstavnici zaposlenika u upravnim vijećima, Zaštita na radu i zaštita od požara, Povjerenik zaštite na radu, Sindikalne aktivnosti i sastanci, Uvjeti za rad sindikata, Zaštita sindikalnog povjerenika, Prava sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, Povrat na rad, Radničko vijeće i štrajk, Cijena rada)

 

 


Izdvajamo teme oko kojih će se najviše “lomiti koplja”:

 

MATERIJALNA PRAVA, UVEĆANJA PLAĆE

 

Materijalna prava (javne službe)

 

  •  Naknada plaće za bolovanje 85% plaće u zadnja 3 mjeseca, 100% plaće u zadnja 3 mjeseca zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti;
  • Regres 1250 kn – zadnji ugovoreni iznos;
  • Otpremnina  3 proračunske osnovice u visini od 9.978 kn (proračunska osnovica 3.326 kn);
  • Pomoć bolest duža od 90 dana 1 proračunska osnovica (3.326 kn) invalidnost radnika, supružnika i malodobnog djeteta (3.326 kn) rođenje djeteta 50% proračunske osnovice (1.663 kn); pokriće troškova liječenja , nabave medicinskih pomagala najviše ili lijekova najviše do 1 proračunske osnovice(3.326 kn)
  • Dnevnica (170 kn);
  • Terenski dodatak (visina utvrđena za državna tijela);
  • Naknada za prijevoz;
  • Naknada za korištenje osobnog automobila u službene svrhe;
  • Jubilarna nagrada od 5 do 45 godina (od 1800kn do 9 000kn);
  • Dar za djecu (500 kn);
  • Božićnica 1250 kn – zadnji ugovoreni iznos);
  • Izum, otkriće, unaprjeđenje 10% učinka;
  • Osiguranje od posljedica nesretnog slučaja, smrt uslijed nezgode (30.000 kn), smrt uslijed bolesti (15.000 kn), trajni invaliditet uslijed nezgode(60.000 kn)
  • Sistematski pregled do 50 godina starosti svake 3, a od 50 godina starosti svake 2 godine (500kn).


Uvećanja plaće (javne službe)

 

  • Smjenski rad 10 posto osnovne plaće;
  • Dvokratni rad 10 posto osnovne plaće;
  • Rad subotom 25% osnovne plaće;
  • Rad nedjeljom 35% osnovne plaće;
  • Noćni rad 40% osnovne plaće;
  • Prekovremeni rad 50% osnovne plaće;
  • Rad blagdanima i neradnim danima 150% osnovne plaće;
  • Magisterij 8% posto i doktorat 15% osnovne plaće.

 




Vijesti_11.11.2017.
Vijesti_11.11.2017.


TKU_pregovori_25.10.2017.
TKU_pregovori_25.10.2017.


TKU_pregovori_02.11.2017.
TKU_pregovori_02.11.2017.


Ministar Ćorić o pregovorima za TKU_23.02.2017.
Ministar Ćorić o pregovorima za TKU_23.02.2017.


TKU_razgovori -pregovori_21.02.2017.
TKU_razgovori -pregovori_21.02.2017.


Naputak Ministarstva rada_14.02.2017.
Naputak Ministarstva rada_14.02.2017.





REGRES za 2016.
REGRES za 2016.


 
Srijeda, 18.05.2016.

NEMA NOVCA

Skupo otezanje pregovora sa sindikatima: Država mora isplatiti 175 milijuna kuna regresa

Vlada je trebala postići dogovor sa sindikatima ako nema novca za isplatu regresa, no ni pokušaja dogovora još nema, kao ni u slučaju milijarde kuna »teškog« povećanja osnovice plaća zaposlenima u javnim službama 

Autor: Gabrijela Galić

(Novi list.hr, 18. svibnja 2016.)

 

Vladi uskoro na naplatu stižu regresi za oko 140 tisuća zaposlenih u javnim službama - osnovnom i srednjem obrazovanju, znanosti, kulturi, socijalnoj skrbi, zdravstvu.

Iako u ovogodišnjem proračunu nisu predviđena sredstva za dodatna materijalna prava proračunskih korisnika, regres od 1.250 kuna Vlada zaposlenima u javnim službama treba isplatiti temeljem važećeg kolektivnog ugovora, što bi ukupno bilo oko 175 milijuna kuna.

Bivša Vlada to pravo je uskraćivala posebnim zakonom o uskrati, no odlukom Ustavnog suda takvo što više nije moguće i aktualna je vlast trebala postići dogovor sa sindikatima ako nema novca za isplatu regresa.

No, pregovarački odbor Vlade koji se sporadično susreće i sa sindikatima javnih, ali i državnih službi po pitanju realizacije Sporazuma o osnovici plaća (što nije vezano uz prava iz kolektivnih ugovora) u tim razgovorima nije stigao dalje od početka. A cijena tog Sporazuma daleko je viša od regresa u javnim službama, ali i dodataka na staž od 4, 8 i 10 koji se, iako Vlada tvrdi da za to nisu osigurana sredstva u proračunu za ovu godinu, isplaćuju u državnim službama.

 


Regres mora biti isplaćen svim javnim službama

“Regres, ove godine, mora biti isplaćen svim javnim službama”

 

Ako bilo koji radnik iz zdravstva, obrazovnog sustava, socijalne skrbi, kulture zatraži isplatu regresa jer ide na godišnji odmor, poslodavac će mu morati isplatiti 1.250 kuna.

Vlada je protekle dvije godine uskraćivala regres Zakonom o uskrati pojedinih materijalnih prava.

Lanjski zakon kojim je uskraćena isplata po 1.250 kuna božićnice i regresa javnim službama također je prestao važiti sa zadnjim danom prošle godine.

Sa sindikatima u međuvremenu nije ništa ispregovarano, tako da oko 180 tisuća zaposlenih u javnim službama ima pravo na regres, što bi proračun moglo koštati najmanje 300 milijuna kuna. To pravo je, kako tvrde u sindikatu, pravno neupitno.

 


Ponedjeljak, 23.05.2016.

SINDIKATI PRIJETE VLADI Otezanje s pregovorima bit će najskuplje

 
U atmosferi nerada u Saboru, loših odnosa između HDZ-a i Mosta, svakodnevnih prepucavanja, pregovori sa sindikatima pali su u drugi plan. Održana su tek tri sastanka, a posljednji je bio prije više od tri tjedna.

 

Autor: Ivana Brkić Tomljenović


(Dnevnik.hr, 22. svibnja 2016.) Dok se novi problemi samo gomilaju, nikakvog pomaka nema u pregovorima o povećanju osnovice za 240 tisuća zaposlenih u javnom i državnom sektoru.

Za Novu TV glavni Vladin pregovarač Božo Petrov poručuje: sastanak će biti ubrzo, ali Vlada je ograničena u mogućnostima. Sindikati prijete - otezanje s pregovorima bit će najskuplje!
U Banske dvore sindikalci dugo nisu pozvani. Tri je tjedna prošlo od posljednjeg sastanka. "Očito da sad postoje puno važnije teme nego što su pregovori sa sindikatima", kaže Boris Pleše iz Sindikata državnih i lokalnih službenika.


Na temelju sporazuma koji su potpisali s Jadrankom Kosor, u vrijeme Sanaderove Vlade, traže povećanje osnovice za šest posto. Trošak je to od milijardu i 800 milijuna kuna. U ovoj Vladi, otpočetka je isti stav - novca nema.


No, za Novu TV glavni vladin pregovarač Božo Petrov kaže:

 

  • "Novi sastanak sa sindikatima je u pripremi i trebao bi se dogoditi ubrzo. Nakon prošlog, odlučili smo još jednom sagledati sve mogućnosti, jer želimo biti maksimalno korektni prema svima u javnoj i državnoj službi. Ipak, zbog gospodarske situacije, koja se tek počela oporavljati nakon niza godina recesije - vrlo smo limitirani u mogućnostima."

Petrov se ipak nada dogovoru sa sindikatima, a oni čekaju protokol i" o čemu će se sve pregovarati. "Vlada se odgovorno ponaša prema Europskoj komisiji i rejting agencijama, dok očito ništa ne znače sporazumi potpisani sa sindikalnom stranom", smatra Pleše.


Na naplatu Vladi uskoro stiže i regres. 1250 kuna po zaposlenom u školstvu i znanosti, zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi. U proračunu ih nema. "Ne vidim načina, osim rebalansa, da se taj novac osigura bez sudskih sporova", ističe Željko Stipić iz sindikata Preporod.


Ove godine istječu i temeljni kolektivni ugovori. Zakon o plaćama se priprema u tajnosti, a Petrov i ministar financija ne otkrivaju svoje poteze. Propadnu li pregovori, sindikati idu na sud.
"Oni se bave isključivo jedni drugima, dokad to može potrajati, ne znam, ali znam da će će što to duže potraje račun biti veći koji će stići na naplatu", kaže na kraju Pleše.


Tužbama prijete i banke, zbog švicarskog franka. Spominju arbitražu u Washingtonu, ako se, poručuju, ravnomjernije ne rasporedi trošak konverzije od 6 milijardi i 600 milijuna kuna. U pregovore s bankarima, doznajemo, ministar financija kreće u iduća dva dana.

 


'KOMPLEKSNA MATERIJA'

Utire se put ka strukovnom kolektivnom ugovoru za liječnike

Nova zdravstvena administracija spremna je potpisati strukovni kolektivni ugovor (SKU) s liječnicima, više je puta proteklih mjeseci ponovio ministar zdravlja Dario Nakić, a prvi korak u tom smjeru trebale bi biti izmjene Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, koje predlaže Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS), ne bi li se time otvorio put Hrvatskom liječničkom sindikatu (HLS) da samostalno pregovara s Vladom o materijalnim pravima i uvjetima rada liječnika

Ministarstvo zdravlja ocjenjuje da su liječnici nepravedno isključeni iz socijalnog dijaloga, jer u njihovo ime pregovaraju drugi sindikati, pa su odlučili proslijediti HURS-ov prijedlog izmjena Zakona o reprezentativnosti Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. 

I HUBOL i Komora očekuju strukovni kolektivni ugovor

Osim HLS-a, sklapanje SKU-a očekuju i Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) i Hrvatska liječnička komora (HLK), kojima je to bio jedan od glavnih zahtjeva novom vodstvu Ministarstva zdravlja. Naime, značajan broj čelnih ljudi Ministarstva prije dolaska na te pozicije bio je aktivan u tim udrugama, uključujući i ministra Nakića, koji je bio član HUBOL-a.

Sklapanje SKU-a za liječnike smatra se jednom od mjera koja bi trebala pridonijeti njihovu zadržavanju u Hrvatskoj, s obzirom da se sve više liječnika zbog većih plaća i boljih uvjeta rada odlučuje za odlazak na rad u inozemstvo.

No, pitanje izmjena Zakona o reprezentativnosti puno je šire od zahtjeva liječnika za boljim statusom i izravno zadire u odnos između Vlade i sindikalnih središnjica. Radi se, naime, o dogovoru socijalnih partnera na nacionalnoj razini da se ne sklapaju kolektivni ugovori za pojedine struke već za cijele djelatnosti, dakle u ovom slučaju za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava odgovorili su Hini da se prijedlog o izmjenama Zakona o reprezentativnost nalazi u 'fazi razmatranja', pa se zasad ne mogu 'decidirano izjasniti o svojim namjerama' jer se radi o 'kompleksnoj materiji kojoj je potrebno pristupiti na sveobuhvatniji način'.

Ističu kako na temelju važećeg radno-pravnog zakonodavstva ne postoji mogućnost sklapanja SKU-a, a 'takvo zakonodavno rješenje uvažava stavove socijalnih partnera koje je 2004. godine izrazilo Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV), a socijalni partneri su izražavali do danas'.

Ostali sindikati protiv strukovnih ugovora

Pojašnjavaju da je GSV, kao tripartitno tijelo na nacionalnoj razini, podržalo stav sindikalnih središnjica i usvojilo mišljenje da prava zaposlenih treba regulirati kroz kolektivne ugovore za djelatnosti, a specifičnosti kroz dodatke tim ugovorima. Time se željelo onemogućiti usitnjavanje i slabljenje sindikata, a istodobno uvažiti specifičnosti u obavljanju pojedinih poslova, kažu u Ministarstvu rada.

Sve sindikalne središnjice, osim HURS-a čiji je član HLS, i dalje se protive mogućnosti sklapanja SKU-a, te inzistiraju da se mogu zaključiti samo kolektivni ugovori na razini djelatnosti. 

Predsjednik HLS-a Ivica Babić, međutim, tvrdi da je Zakon o reprezentativnosti izmijenjen 2013. godine iz političkih razloga, zbog štrajka liječnika, jer se liječnike kroz promjenu kriterija o potrebnom broju članova željelo 'izbaciti iz igre' kao nepodobni sindikat.

Prema zakonu, reprezentativan je sindikat koji ima minimalno 20 posto od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika u nekoj djelatnosti. Kako takvih radnika u zdravstvu ima oko 40.000, ispada da bi HLS morao imati najmanje 8000 članova.

HLS okuplja samo liječnike iz javnog sektora

'To je nemoguće jer prema sindikalnom Statutu naši članovi mogu biti samo liječnici u javnom sektoru, a njih ima nešto manje od 10.000. Ostalo su koncesionari i liječnici zaposleni kod privatnika koji ne mogu biti u članstvu HLS-a', kaže Babić.

HLS stoga traži da se kod određivanja njegove reprezentativnosti uzme u obzir broj od 10.000 liječnika zaposlenih u javnom sektoru, od kojih je 40 posto učlanjeno u HLS, što uvelike nadmašuje propisanih 20 posto članova. 

HLS danas ima oko 4600 članova, a oko 60 posto su bolnički liječnici, na koje se kolektivni ugovori u zdravstvu u većini primjenjuju.

Argument HLS-a u prilog SKU-a jest i činjenica da takav ugovor imaju liječnici petnaestak zemalja EU-a (Njemačka, Finska, Irska, Velika Britanija itd.), među kojima su i neke tranzicijske zemlje poput Slovenije i Bugarske.

Sindikat zdravstva i socijalne skrbi protiv ekskluziviteta za liječnike

Protiv SKU-a više se puta izjasnio Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, koji okuplja 18.000 članova i jedan je od potpisnika važećeg kolektivnog ugovora za zdravstvo, koji je odbio potpisati HLS.

Njegov predsjednik Stjepan Topolnjak kaže da se protive sklapanju SKU-a za liječnike i davanje ekskluziviteta bilo kojoj struci u djelatnosti zdravstva, s obzirom da se radi o zajedničkom radu u kojem sudjeluju sve struke.

'Mi smo protiv SKU-a ali nemamo ništa protiv toga da HLS sudjeluje u kolektivnim pregovorima. Oni su i dosad, bez obzira na reprezentativnost, ravnopravno i aktivno sudjelovali u pregovorima o važećem kolektivnom ugovoru, ali na kraju su ga odbili potpisati. Pritom valja znati da se taj ugovor u 100-postotnom dijelu primjenjuje samo na liječnike, budući da nitko drugi u sustavu osim njih nema pravo na plaćeni prekovremeni rad', kaže Topolnjak.

Nejasno mu je što bi liječnici dobili u SKU-om što im već nije zajamčeno postojećim kolektivnim ugovorom, te upozorava kako bi u slučaju sklapanja SKU-a s liječnicima, to pravo dobile i druge struke u zdravstvu, poput medicinskih sestara, inženjera biokemije, radioloških tehničara, fizioterapeuta i dr.

Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara već je najavio spremnost da i on zatraži pregovore o SKU-a, ako se u takve pregovore krene sa HLS-om.

 

REFORMA

 

Evo što obiteljski liječnici traže od države

U povodu najavljene reforme bolničke hitne, pitali smo liječnike iz domova zdravlja kako bi trebalo reformirati primarnu zdravstvenu zaštitu, koji su ključni problemi

Foto: Sanjin Strukić/PIXSEL

Kako će oni na to odgovoriti?, jedno je od mnogih pitanja koja tek slijede. Što treba učiniti sa sustavom, koji su ključni problemi i točke reforme, provjerili smo s liječnicima primarne zdravstvene zaštite koji su upozorili na nelogičnosti svojeg položaja u zdravstvu i poručili kako i oni mogu – otići u inozemstvo.

1. U Nacionalne preventivne programe uključiti primarce

dr. Ines Balint, Samoborski Strmec

Malo je pacijenata koji će ignorirati zahtjev obiteljskog liječnika da donesu uzorke stolice kad im obrazložimo razloge. Tiskanice koje se sada šalju pacijentima su komplicirane, sitno pisane (riječ je o starijoj populaciji). Odziv nakon takvog poziva obiteljskog doktora izuzetno je visok i tako nema potrebe za tiskanicama na koje se troše milijuni kuna! Osim ušteda, postigao bi se i visok obuhvat i pad smrtnosti od malignih bolesti. Odaziv bi bio veći da HZZO ponudi smanjenje DZO polica od 25% onima koji se odazovu ili da naplati DZO više onima koji se ne odazovu, a naplata treba biti i onima kojima je DZO besplatno. Ovakav rad treba posebno vrednovati kao stimulativni dodatni dio izvan limita.

2. Pet besplatnih minuta na HRT-u za edukaciju

dr. Ljiljana Ćenan, Vinkovci

Postoji zakonska obveza plaćanja pretplate HRT-u zbog čega bi HRT trebao imati obvezu da dnevno barem pet minuta udarnog termina ustupi Ministarstvu zdravlja za promociju javnog zdravstva. To je najmanje što može vratiti onima koji ga financiraju. Liječnici (pogotovo obiteljski) sve su više pisari, a sve manje liječnici i učitelji. Pitanjem narodnog zdravlja bave se svi, najviše laici, bez ikakvih kvalifikacija, ali prepuni samopouzdanja. Političari su preslabi (vrlo često neznalice) da bi se oduprli utjecajima lobija i da bi proveli kvalitetnu zdravstvenu kampanju kojoj bi cilj bio promicanje kulture zdravlja, a ne kulture bolesti. Zabrana reklamiranja alkohola i tzv. junk fooda, standardiziranje školskih kuhinja i uvođenje obveze kuhanja u njima, tako da sva djeca dobiju barem jedan kuhani i uravnoteženi obrok dnevno, uvođenje sata tjelesnog odgoja svaki dan. Ukidanje traženja svih mogućih liječničkih potvrda kojima bi liječnik trebao potvrditi da je dijete sposobno za bavljenje plesom, plivanjem, karateom... Tko nije sposoban baviti se npr. plesom?

3. Izjednačite nas s bolničkim liječnicima

dr. Nataša Ban-Toskić, Zagreb

Danas je tek 35 posto liječnika obiteljske medicine u statusu zaposlenika. Taj relativno mali udio liječnika ostao je bez utjecaja na sustav određivanja prioriteta u pristupu rješavanja strukovnih, osobito materijalnih prava, u doslovno svim udrugama liječnika. Bolnički liječnici toliko su brojčano premoćni u svim institucijama da je realno očekivati da manjina nikada neće doći na red. Tako se dogodio nevjerojatan fenomen da su liječnici zaposlenici domova zdravlja, od kojih se u sustavu očekuje jako puno, najslabije plaćeni liječnici u sustavu. Liječnik specijalist obiteljske medicine, primarni ginekolog te primarni pedijatar imaju manji koeficijent nego bolnički specijalist. Obiteljski liječnik prvi je u kontaktu s infektivnim bolestima, psihijatrijskim bolestima i bolestima ovisnosti, prima i rješava i hitne i nehitne, akutne i kronične bolesnike, ide u kućne posjete (na vlastiti trošak jer nije predviđena naknada za prijevoz ni službeno vozilo), radi administrativne i informatičke poslove, radi poslove revizije i vještačenja „gate keaper“ potrošnje lijekova, pomagala, bolovanja te vodi registre za epidemiološka istraživanja Zavoda za javno zdravstvo i HZZO. Na žalost, u nadležnim i vladajućim strukturama, sve navedene odgovornosti, sadržaj i opseg posla, ostao je neprepoznat, tj. obavljeni rad u općoj/obiteljskoj medicini ocijenjen je dodatkom na posebne uvjete rada ocjenom 0-8%! Apeliramo da ispravite vrijednost navedenog koeficijenta tako da ga izjednačite s onim bolničkog liječnika istog stupnja kvalifikacije!

4. Platite dežurstvo po satu

dr. Morena Butković, Pula

Dnevni broj posjeta u ordinaciji obiteljske medicine u Hrvatskoj je 80-120, europski standard 25-30! Dnevni broj pregleda je 25-35, europski standard 10-15! O potrebi administrativnog rasterećenja (ispričnice, potvrde za sve i svašta, putni nalozi) koje nas guši, apeliramo već godinama, dobivamo obećanja i sve ostane na njima. U najavljenoj reformi hitnog trakta kao bitan novi organizacijski moment navodi se uvođenje dežurstava koncesionara vikendom i praznicima!? Pri tome se zaboravlja da dežurstva obiteljskih liječnika postoje! Već godinama u njima sudjeluju zaposlenici Doma zdravlja i koncesionari koji to žele. Uvođenje obveze dežurstava neće riješiti problem bolničke hitne. U mnogim europskim zemljama nema obveze dežurstva. Nije jasno zbog čega se u RH obveza dežuranja želi uvesti samo za ugovorne obiteljske liječnike, zašto se ne omogući nezaposlenim kolegama, umirovljenima kojima treba financijski dodatak na niske liječničke mirovine da također konkuriraju za rad u dežurstvima, ali i drugim liječnicima u sustavu koji to žele. Ovo dodatno opterećenje narušit će kvalitetu i opseg svakodnevnog rada s pacijentima koje ni danas nije zadovoljavajuće s obzirom na to da imamo 3-5 minuta po pacijentu. Hoće li biti nužno uvesti liste čekanja i u ordinacijama obiteljskog liječnika?

5. Nova uloga Domovima zdravlja

dr. Mario Malnar, Vinkovci

Domovi zdravlja trebaju postati dijagnostički centri i tako pomoći dodatnom rasterećenju bolnica, a ujedno približiti osnovnu dijagnostiku pacijentu. Trebaju imati ulogu koordinacije organizacije zdravstvene zaštite na primarnoj razini (grupiranu skupu dijagnostiku koju bi svi koristili, npr. UZV pa i terapiju, npr. male kirurške sale za zahvate koji se mogu odraditi u PZZ-u). U drugim zemljama EU pacijenti ne idu na kirurgiju za male zahvate – to rade kod obiteljskog liječnika. Dom zdravlja mogao bi biti dobar koordinator palijativne skrbi te dobar organizator konzultativnih specijalističkih ambulanti, na primjer dva puta mjesečno dolazi bolnički konzultant u dom zdravlja. Dom zdravlja treba dočekati završenog doktora medicine s fakulteta, imati za njega pripremljen i organiziran stan, beneficirani staž, mogućnost planiranja specijalizacije i ambulantu u koju će on moći nakon specijalizacije raditi, uz njegovo suglasje, a ne nasilno kao sada.

6. Koncesije u nasljeđivanje

dr. Leo Bressan, Rijeka

Primarna zdravstvena zaštita uvijek je bila omiljena igračka svakog novog ministra. Tako je, nakon provedene djelomične privatizacije primarne zdravstvene zaštite, uvedena i precizno tržišno orijentirana kategorija i u zdravstvo – koncesija, s nepripremljenim terenom i nelogičnim ograničenjima: koncesija je “dopuštenje” centralne države nekom poslovnom subjektu da za stjecanje vlastite dobiti može koristiti određena javna dobra. No, u zdravstvu nije utvrđeno o kojim se javnim dobrima radi – zdravlju, bolesti ili sustavu osiguranja zdravstvene zaštite stanovništvu. Pojam koncesije u zdravstvu je dodatno osakaćen zabranom koncesionaru da stekne dobit (što je primarna zadaća postojanja koncesije), ali uz zadržanu obvezu plaćanja reketa centralnoj državi za svoje postojanje, a ne za korištenje nečega što nije određeno i utvrđeno. Jedini korak koji bi omogućio održavanje koncesija kao oblika trajnog i stabilnog pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu bila bi mogućnost prenošenja vlasništva ordinacije i posljedične koncesije na novog, mladog, visokoobrazovanog stručnjaka koji bi nastavio tradiciju i način rada koje je postavio sadašnji koncesionar i koji su usklađeni s potrebama građana koje ima u skrbi. Mogućnost prijenosa koncesije na mladog liječnika koji bi bio zaposlen u ordinaciji zadnjih godinu dana, prije odlaska u mirovinu aktualnog koncesionara, bilo bi jedino održivo rješenje u korist ne samo kvalitete stručnog rada već i vraćanja povjerenja stanovništva u zdravstveni sustav.

7. Palijativna skrb – organizirati i platiti edukaciju

dr. Petar Strinić, Imotski

Zašto će obiteljski liječnik zadnji otići u inozemstvo? Koja je razlika u operaciji žuči Hrvata, Irca ili Nijemca? Obiteljski liječnik tijekom 10 ili 20 godina rada stvara suptilne poveznice s okolinom u kojoj živi i radi, a koje su bitne za njegov rad i povjerenje pacijenata. U novoj sredini sve to treba ponovno godinama graditi živeći i radeći u novoj sredini. Uloga obiteljskih liječnika zaposlenika doma zdravlja u palijativnoj skrbi demotivirajuća je jer u većini slučajeva svojim novcem plaćaju odlazak u kućne posjete, dodatni rad im nije plaćen, a edukacije uglavnom nisu ni organizirane ni plaćene. Stoga treba specijalizaciju iz obiteljske medicine izjednačiti sa svim ostalim specijalizacijama, svi stručnjaci koji dolaze u kontakt s palijativnim bolesnikom i njegovateljima moraju proći temeljnu edukaciju iz palijativne skrbi, palijativni kućni posjet može naplatiti samo osoba ili tim koji je educiran. Većina palijativnih bolesnika želi umrijeti u svom domu – da bi se to omogućilo nužno je povećati potporu timu obiteljske medicine – od edukacije do omogućavanja većeg broja sati rada kućne njege ili sestre iz tima.•

100

je prosječni dnevni broj posjeta u ordinaciji obiteljske medicine u Hrvatskoj. Preciznije, ovaj je broj između 80-120 dok je europski standard 25-30! Dnevni broj pregleda je 25-35, europski standard 10-15! Na potrebu administrativnog rasterećenja (ispričnice, potvrde za sve i svašta, putni nalozi) , obiteljski liječnici apeliraju već godinama, dobivaju obećanja i sve ostane na njima     

50

milijuna posjeta pacijenata obiteljski liječnici u Hrvatskoj odradili su prošle godine. Svojeg doktora lani je posjetilo 85 posto građana, podatak je Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje     




UJEDNAČAVANJE KRITERIJA

HURS predložio izmjene Zakona o reprezentativnosti

Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS) uputila je u subotu Vladi i resornom ministarstvu prijedlog za izmjene Zakona o reprezentativnosti udruga sinidikata i poslodavaca kojima bi se, ističu, ujednačili kriteriji reprezentativnosti te uveo dodatni kriterij u sklapanju kolektivnih ugovora i tako omogućilo Hrvatskom liječničkom sindikatu pregovaranje o pravima liječnika

Hrvatska udruga radničkih sindikata priopćila je da je uputila u subotu Vladi i resornom ministarstvu prijedlog izmjena i dopuna Zakona o reprezentativnosti udruga sindikata i poslodavaca (NN 932/14) s ciljem da se postojeći zakon, koji je usvojen bez podrške sindikata i poslodavaca, poboljša i unaprijedi. 

Predlažemo da se ujednače kriteriji reprezentativnosti na način da kriterij potrebnog broja članova reprezentativnih udruga sindikata više razine bude određen relativnim, a ne apsolutnim brojem, kao što je propisano i kod kriterija reprezentativnosti sindikata za kolektivno pregovaranje, priopćeno je iz Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS).

HURS predlaže uvođenje dodatnog kriterija reprezentativnosti za slučaj pregovora o sklapanju kolektivnog ugovora koji bi se primjenjivao na jedan odjeljak u okviru javnih službi, na način da su sindikati koji okupljaju najmanje dvadeset posto radnika članova od ukupnog broja radnika iste podvrste prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, smatraju reprezentativnima. 

Ovom izmjenom omogućilo bi se Hrvatskom liječničkom sindikatu kolektivno pregovaranje o pravima liječnika, koje mu postojeći zakon, suprotno konvencijama Međunarodne organizacije rada, Ustavu te praksi Europskog suda za ljudska prava, nije dopuštao.

Vjerujemo da će naš prijedlog naići na razumijevanje i podršku struke, te da će njegovo usvajanje biti značajan korak prema unapređenju socijalnog dijaloga te jačanju povjerenja socijalnih partnera i vlasti, kaže se u priopćenju koje je potpidao predsjednik HURS-a Ozren Matijašević.

 


14.04.2014.

SSZSSH Ustavnom sudu podnio prijedlog ocjene suglasnosti Zakona o uskrati s Ustavom

više na linku:

·                 http://www.sszssh.hr/

 

 


Prekinuti pregovori u Ministarstvu zdravlja

 

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske prekinuo je danas pregovore o izmjenama Kolektivnog ugovora (KU) za zdravstvo.

 

(Poslovni.hr) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske prekinuo je danas pregovore o izmjenama Kolektivnog ugovora (KU) za zdravstvo jer, kako tvrdi predsjednica tog sindikata Spomenka Avberšek, zakonska regulativa nije usklađena s predloženim izmjenama kojima bi se omogućilo vraćanje 24-satnih dežurstava u bolnice gdje je smjenski rad izazvao produljene liste čekanja.

 

Dok se ne izmijeni Zakon o zdravstvenoj zaštiti, 24-satna dežurstva, ali i pregovori o izmjenama KU su protuzakoniti, objašnjava Avberšek kojoj nije jasno zašto ni mjesec dana nakon početka kolektivnih pregovora Vlada nije izmijenila sporni zakon.

 

Ministar zdravlja Rajko Ostojić poručuje da će sporni zakon uskoro biti donesen, te da ni eventualna promjena KU-a u svibnju neće dovesti u nezakonitu situaciju bolnice koje su se od 1. travnja vratile na 24-satna dežurstva.

 

"Dio klinika i odjela, prvenstveno zbog nedostatka liječnika, ali i sestara instrumentarki, vratio se na stari sustav. To do sada nije bilo protuzakonito. Ako završimo pregovore, izmijenjeni KU možemo retrogradno primijeniti za prethodni mjesec, i to ne bi bilo prvi put", izjavio je ministar nakon sastanka sa sindikatima.

 

Na poziv Ministarstva zdravlja, pregovorima su se danas odazvala dva sindikata potpisnika KU-a, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi i Strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara, a ponovno nije došao Hrvatski liječnički sindikat, koji ne priznaje sadašnji KU.

 

Spomenka Avberšek poručuje da će se na nastavak pregovora odazvati tek kada se izmijeni Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Povratak bolnica na 24-satna dežurstva, kao i najave da će se dežurstva plaćati u paušalu, ocjenjuje protuzakonitim, jer aktualnim KU-om takva dežurstva uopće nisu predviđena.

 

"Ne znam kome je u interesu ovakva situacija. Sanacijska vijeća i upravitelji koji su odlučivali o povratku dežurstava prekršila su zakon i trebala bi biti smijenjena", kaže Avberšek.

 


11.04.2014.

Danas se nastavljaju pregovori o izmjenama KU za zdravstvo

 

Izmjenama KU bi se omogućilo vraćanje 24-satnih dežurstava u bolnice i na odjele gdje je smjenski rad izazvao povećanje listi čekanja, poručuju iz Ministarstva.

 

Petak, 11. 4. 2014.

Piše: 24sata

Jurica Galoic/PIXSELL

 

U Ministarstvu zdravlja nastavljaju se pregovori o izmjenama Kolektivnog ugovora (KU) za djelatnost zdravstva. Njima bi se omogućilo vraćanje 24-satnih dežurstava u bolnice i na odjele gdje je smjenski rad izazvao povećanje listi čekanja.

 

Ministarstvo predlaže da se važećem KU, usklađenim s propisima EU, do daljnjega pretpostavi Zakon o zaštiti prava pacijenata, piše HRT.

 

Naime, postojeće zakonske okolnosti u kojima se liječnicima ograničava broj radnih sati, zbog nedostatka liječnika onemogućile su i ugrozile održavanje postojeće razine kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite, ističe se u obrazloženju prijedloga Ministarstva za izmjene KU.

Na pregovore su pozvana oba sindikata potpisnika KU - Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara, dok se Hrvatski liječnički sindikat, koji ne priznaje postojeći KU, poziva da prvo potpiše KU kako bi mogao pristupiti pregovorima o izmjenama.

 


04.04.2014.

ZAKON O USKRATI PRAVA NA UVEĆANJE PLAĆA PO OSNOVI OSTVARENIH GODINA RADNOG STAŽA

 

Dana 21. ožujka 2014. godine Hrvatski sabor je usvojio Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža. Ova uskrata primjenjivala bi se od 01. travnja 2014. godine pa sve do 31. prosinca 2014. godine.

 

Dana 02. prosinca 2013. godine Vlada RH  i Sindikati su sklopili Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja gdje je u članku 60. ugovoreno pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža i to u visini od 4,8,10 %.

 

Donošenjem navedenog Zakona Vlada je postupila protivno Konvenciji br. 98 Međunarodne organizacije rada (MOR) i time je prekršila međunarodni ugovor. Navedeni Zakon osporit će se pred Ustavnim sudom gdje će se podnijeti prijedlog radi ocjene ustavnosti Zakona.

 

·                 PRIJEDLOG ZAKONA O USKRATI PRAVA NA UVEĆANJE PLAĆE PO OSNOVI OSTVARENIH GODINA RADNOG STAŽA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

 


 

02.04.2014.

 

Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske uputio je danas Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, kojim su državnim službenicima ukinute naknade od 4, 8 i 10 posto.

 

(Politika plus,2.travnja 2014.)

 

Sindikat tvrdi da je objava spornog zakona neustavna jer je objavljen u Narodnim novinama s datumom od 31. ožujka, iako je u stvarnosti izašao na portalu Narodnih novina tek 1. travnja u jutarnjim satima, što znači da je objavljen s lažnim, ranijim datumom od stvarnog datuma.


Što se tiče same uskrate prava iz kolektivnih ugovora za zaposlene u državnim i javnim službama, sindikat tvrdi da je Vlada, kao poslodavac i potpisnik KU, u slučaju nemogućnosti isplate ugovorenih prava morala drugoj strani predložiti izmjenu KU-a. No, ona to nije učinila već je umjesto toga predložila Zakon o uskrati isplate, koji je Hrvatski sabor usvojio 21. ožujka.


"Time je Vlada povrijedila ustavno i zakonsko pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora, te obezvrijedila kolektivne ugovore, a sve pod izlikom navodne mogućnosti derogiranja pravnog poretka u uvjetima teške gospodarske situacije", navodi sindikat. 

 


 

Sindikat državnih službenika zatražio ocjenu ustavnosti Zakona o uskrati

 

ZAGREB, 2. travnja 2014. (Hina) - Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske uputio je danas Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, kojim su državnim službenicima ukinute naknade od 4, 8 i 10 posto.

 

Sindikat tvrdi da je objava spornog zakona neustavna jer je objavljen u Narodnim novinama s datumom od 31. ožujka, iako je u stvarnosti izašao na portalu Narodnih novina tek 1. travnja u jutarnjim satima, što znači da je objavljen s lažnim, ranijim datumom od stvarnog datuma.

 

Što se tiče same uskrate prava iz kolektivnih ugovora za zaposlene u državnim i javnim službama, sindikat tvrdi da je Vlada, kao poslodavac i potpisnik KU, u slučaju nemogućnosti isplate ugovorenih prava morala drugoj strani predložiti izmjenu KU-a. No, ona to nije učinila već je umjesto toga predložila Zakon o uskrati isplate, koji je Hrvatski sabor usvojio 21. ožujka.

 

Time je Vlada povrijedila ustavno i zakonsko pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora, te obezvrijedila kolektivne ugovore, a sve pod izlikom navodne mogućnosti derogiranja pravnog poretka u uvjetima teške gospodarske situacije, navodi sindikat.

 

Zakonom o uskrati Vlada RH je povrijedila ustavno i zakonsko pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora te u pravnom prometu obezvrijedila kolektivne ugovore, a sve pod izlikom navodne mogućnosti derogiranja pravnog poretka u uvjetima teške gospodarske situacije „uslijed višegodišnje recesije".

 


 

(SDLSN, 2. travnja 2014.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske uputio je danas Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža.

 

U prijedlogu Sindikat navodi da je Hrvatski sabor 21. ožujka 2014. godine, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, donio Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina staža (NN 141/14, dalje: Zakon o uskrati) u hitnom i samim time krnjem postupku, pozivajući se na osobito opravdane državne razloge, odnosno potrebu da se „u uvjetima gospodarske i financijske krize, te njenog negativnog utjecaja na fiskalnu održivost Državnog proračuna i zaposlenost, smanjenjem troškova rada očuva što veći broj radnih mjesta u javnim službama", zbog čega je predloženo i njegovo stupanje na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama, s time da Zakon proizvodi pravne učinke od 1. travnja 2014. godine.

 

Međutim, iako Zakon ima svega četiri članka, a u Saboru je izglasan 21. ožujka, objavljen je u Narodnim novinama broj 41/14 označenih s datumom 31. ožujka 2014. godine.

 

No, u stvarnosti je objavljen na portalu Narodnih novina 1. travnja u jutarnjim satima, a u prodavaonici Narodnih novina u Ulici kralja Držislava 14 u Zagrebu nije ga se moglo kupiti u 8:45 sati ujutro istoga dana.

 

To znači da je objavljen s lažnim, ranijim datumom objave od stvarnog datuma, tj. 1. travnja 2014. godine.

 

Ovo je od naročite važnosti s obzirom na činjenicu da Zakon, člankom 2., uređuje uskratu prava iz kolektivnih ugovora počevši od 1. travnja 2014. godine, a što je u koliziji s člankom 4. Zakona, prema kojem on stupa na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama i na taj način proizvodi nedozvoljene povratne učinke.

 

Dakle, Zakon je stvarno objavljen u Narodnim novinama 1. travnja i na snagu može stupiti tek 2. travnja 2014. godine te se stoga ne može primjenjivati od 1. travnja 2014. godine pa je stoga odredba članka 2. Zakona neustavna jer proizvodi nedozvoljeno retroaktivno djelovanje.

 

Glede predmeta samog Zakona, tj. uskrate prava iz kolektivnih ugovora za zaposlene u državnim i javnim službama, predlagatelj je u ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koja se uređuju Zakonom te posljedicama donošenja Zakona naveo kako će se „uskratom prava na uvećanje koeficijenta složenosti poslova, odnosno plaća zaposlenima u državnim i javnim službama u 2014. godini, a koja obveza proizlazi samo i isključivo iz ugovorenih obveza, a ne iz zakona i drugih propisa" ostvariti dio potrebnih ušteda u Državnom proračunu.

 

Međutim, pravo na kolektivno pregovaranje i uživanje njime ugovorenih prava zagarantirano je člankom 56. stavkom 1. Ustava RH, koji propisuje da se pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuje zakonom i kolektivnim ugovorom, dok Zakon o radu, člancima 6., 255., 256. i 257. propisuje dužnost poštivanja propisa u svezi s radnim odnosom, pa tako i kolektivnim ugovorom, odnosno predmet kolektivnih ugovora, obvezu kolektivnog pregovaranja u dobroj vjeri i osobe koje obvezuje kolektivni ugovor.


Pored toga, pravo na kolektivno pregovaranje propisano je i člankom 28. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, a ono podrazumijeva i poštivanje sklopljenih kolektivnih ugovora.

 

I Zakon o obveznim odnosima, koji se, sukladno članku 6. Zakona o radu, primjenjuje na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s kolektivnim ugovorom, nalaže sudionicima u obveznom odnosu ispunjenje obveze kao i odgovornost za njeno ispunjenje, a prestanak obveze uvjetuje suglasnošću volja sudionika u obveznom odnosu, ispunjenjem i u drugim zakonom određenim slučajevima.

 

S time u svezi nesporno je da Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, kao i drugi kolektivni ugovori kojima je ugovoreno uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina staža, propisuje obveze na čije su se ispunjenje stranke kolektivnog ugovora obvezale, kao i postupak njegovih izmjena i dopuna ili otkaza u slučaju nastupanja okolnosti koje nisu postojale u trenutku njegova sklapanja, a jednoj su od strana otežale ili učinile nemogućim ispunjavati preuzete obveze.

 

Tako članak 45. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike propisuje sljedeće:

 

„Službenik i namještenik ima pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za radni staž ostvaren u državnim tijelima i to za:


- 20 do 29 godina 4%
- 30 do 34 godine 8%
- od 35 i više godina 10%.",

 

dok je člankom 3. propisano sljedeće:

 

„Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće prekršiti ovaj Ugovor, nego će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.".

 

Iz navedenog nedvojbeno proistječe da je Vlada RH, kao poslodavac i potpisnik Kolektivnog ugovora, imala obvezu, u slučaju nemogućnosti izvršavanja obveze isplate prava iz članka 45. Ugovora, drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora, što Vlada nije učinila, već se svoje obveze „razriješila" predlaganjem Zakona o uskrati isplate ugovorenog prava, a koji je Hrvatski sabor i donio 21. ožujka 2014. godine.

 

Kao ilustraciju neprimjerenosti postupka Vlade, navodimo izjavu predsjednika Vlade RH, Zorana Milanovića od 17. veljače 2014. godine, na konferenciji za novinare povodom nabavke vozila za potrebe državnih dužnosnika i državnih službi, koji je izjavio:

 

„Nabava je gotova. Mi smo pravna država i ono što je potpisano mi moramo poštivati",

kojom predsjednik Milanović priznaje potrebu poštivanja obveza proisteklih iz provedenih postupka javne nabave. Istovremeno, predlaganjem Zakona o uskrati, predsjednik Vlade RH, Zoran Milanović, poziva na nepoštivanje obveza proisteklih iz kolektivnih ugovora.

 

Ovakvim postupanjem Vlada RH je povrijedila ustavno i zakonsko pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora te u pravnom prometu obezvrijedila kolektivne ugovore, a sve pod izlikom navodne mogućnosti derogiranja pravnog poretka u uvjetima teške gospodarske situacije „uslijed višegodišnje recesije".

 

Međutim, činjenica „višegodišnje recesije", koja traje već šest godina, ne može biti izlika za derogiranje pravnog poretka, ustavnih i zakonskih prava, jer je očito da se radi o trajnom nepovoljnom stanju, čije posljedice Vlada pokušava „ublažiti" donošenjem zakona po hitnom postupku i suspendiranjem ustavnih i zakonskih prava građana.

 

Ovo je tim više neopravdano što su se sindikati državnih i javnih službi tijekom krize kroz postupak izmjena i dopuna kolektivnih ugovora i zaključenja i izmjena i dopuna sporazuma dogovorno i solidarno odrekli čitavog niza materijalnih prava, pristali na smanjenja plaće, a zadnjim dodatkom Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike pristali na neisplatu dijela materijalnih prava do kraja važenja ugovora, tj. do 1. kolovoza 2016. godine, s time da je upravo sindikalna strana inicirala da se pitanje neisplate plaća definira na duže razdoblje od tekuće godine, kako bi se izbjegle društvene tenzije zbog smanjenja prava zaposlenika, a Vlada mogla planirati uštede na duži vremenski period.

 

Zbog svega navedenoga Sindikat predlaže da se Zakon o uskrati poništi. 

 

 

Objedinjenim vođenjem računa planiraju uštedjeti 230 milijuna kuna

 

Svaka će ustanova imati svoj račun, ali će povoljniji uvjeti biti za cijeli pool.

 

Objedinjeno vođenje računa (cash pooling) za zdravstvene ustanove novi je projekt HZZO-a kojim se planira uštedjeti 230 milijuna kuna u zdravstvenim ustanovama.

 

Na osnovu podataka 111 bolnica i domova zdravlja, čije ukupno dnevno stanje na računima je oko 370 milijuna kuna, HZZO je tražio i dobio ponude 10 banaka u pet regija (Zagreb, središnja Hrvatska, Slavonija, Istra i primorje, Dalmacija), izdvojene su tri najpovoljnije. Svaka će ustanova imati svoj račun, ali će povoljniji uvjeti biti za cijeli pool.

 

Uštede će omogućiti ranija plaćanja dobavljačima, zbog čega bi im ovi mogli dati dodatne rabate. Moguće je i međusobno pokrivanje manjkova, što bi bilo povoljnije od eksternih kredita, a istodobno bi vraćanje tog duga ustanovi iz istog poola donijelo veću dobit od pasivne kamate za novac koji stoji na računu.

 





četvrtak, 03.04.2014.

Avberšek: Bez izmjene KU-a 24-satna dežurstva protuzakonita

 

(HRT) Nećemo pristati na izmjenu Kolektivnog ugovora (KU) za djelatnost zdravstva dok se ne izmijeni Zakon o zdravstvenoj zaštiti, poručuje predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Spomenka Avberšek uz upozorenje da je bez izmjene KU-a povratak bolnica na 24-satna dežurstva protuzakonit.

 

Iako su još prije tri tjedna pokrenuti kolektivni pregovori u Ministarstvu zdravlja o vraćanju 24-satnih dežurstava u bolnice i na odjele gdje je smjenski rad izazvao povećanje listi čekanja, pomaka i dalje nema, KU nije izmijenjen, no od 1. travnja 24-satna dežurstva ipak su vraćena u dio bolnica i odjela s manjkom osoblja.

 

Avberšek upozorava da se 24-satnim radom u kontinuitetu krši odredba KU-a da radnik ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile ili potrebe hitne intervencije.

 

Njezin sindikat, bez čijeg potpisa nije moguće mijenjati KU, neće pristati na 24-satna dežurstva dok se ne izmijeni Zakon o zdravstvenoj zaštiti, odnosno dežurstva i rad po pozivu ne izdvoje iz redovitog radnog vremena, ističe Avberšek.

 

S obzirom na to da po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti radnik ne mora, bez pisanog pristanka, raditi duže od 48 sati tjedno, nije jasno jesu li od 1. travnja liječniku potrebna samo dva 24-satna dežurstva da ispuni tjedni fond sati i kako će to riješiti problem manjka osoblja na odjelima, pita Avberšek. Pritom ističe da se svaki prekovremeni rad, po sadašnjem KU, plaća 50 posto više, a ne po paušalu, kako je to najavio ministar zdravlja Rajko Ostojić.

 

Naime, uoči pokretanja kolektivnih pregovora prije tri tjedna Ministarstvo zdravlja predložilo je da se liječnicima ne ograničava tjedni fond sati, a naknade za dežurstva plaćaju u paušalu - 9 posto više za dežurstva radnim danom, 13,5 posto vikendom i 18 posto blagdanom.

 

I Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) nedavno je upozorila da su 24-satna dežurstva, koja su 1. travnja ponovno uvedena u dio bolnica i klinika zbog manjka osoblja, u suprotnosti sa ZOR-om i KU-om za djelatnost zdravstva.

 


01.04.2014.

HUBOL UPOZORAVA ZBOG 24-SATNIH DEŽURSTAVA

 

Bolnički liječnici: Ponovno uvođenje dežurstava u bolnice je protuzakonito.

    

Autor: HINA
Objavljeno: 1. travnja 2014.

 

"Istodobno se otvara pitanje odgovornosti u slučaju da liječnik u okviru radnog vremena propisanog u trajanju i na način koji je protivan Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru ugrozi zdravlje, pa i život svojih pacijenata. Odgovornost liječnika i zdravstvene ustanove u tom slučaju nije samo etička i građanska - odgovornost za naknadu štete, nego može biti i kaznena", navode u HUBOL-u.

 

ZAGREB - Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) upozorila je da je 24-satno dežurstvo, koje je od danas zbog manjka osoblja ponovno uvedeno u dio klinika i hrvatskih bolnica, u suprotnosti sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

 

Udruga bolničkih liječnika podsjeća da je dvadesetčetverosatni kontinuirani rad protivan čl. 33. Kolektivnog ugovora koji nedvosmisleno određuje da radnik samo u iznimnome slučaju ili potrebi hitne intervencije smije neprekidno raditi dulje od 16 sati.

 

Riječ je, kažu, o nametanju protuzakonitog rasporeda radnog vremena, te potencijalnoj opasnosti od kršenja direktive EU koja određuje maksimalno 48-satni radni tjedan, uključujući prekovremene sate.

 

Vlada ovim šalje neodgovornu i potencijalno opasnu poruku svim građanima, ali i društvu u cjelini, da se zakoni, propisi i ugovori ne moraju nužno poštovati. Takvim ponašanjem urušava se temeljni princip funkcioniranja pravne države – vladavina prava, upozorava HUBOL.

 

"Istodobno se otvara pitanje odgovornosti u slučaju da liječnik u okviru radnog vremena propisanog u trajanju i na način koji je protivan Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru ugrozi zdravlje, pa i život svojih pacijenata. Odgovornost liječnika i zdravstvene ustanove u tom slučaju nije samo etička i građanska - odgovornost za naknadu štete, nego može biti i kaznena", navode u HUBOL-u te pitaju žele li ministar i Ministarstvo zdravlja svojom odlukom o organizaciji radnog vremena kazati da ih nijedan od ovih oblika odgovornosti ne zanima, ili preuzimaju odgovornost za tragedije koje mogu uslijediti?

 

Bolnički liječnici stoga pozivaju ministra zdravlja da preispita svoju odluku te liječnike zaposlene u bolničkim ustanovama ne prisiljava na protuzakonit rad.

 

"Vlada, a time i njezini ministri ne smiju selektivno primjenjivati zakone, niti ih smiju zanemarivati, već se trebaju potruditi za njihovo maksimalno poštivanje i provođenje u praksi. U protivnom građanima jasno daju do znanja da je protuzakonito ponašanje društveno prihvatljivo te ih na taj način ohrabruju i potiču da se i oni tako ponašaju", ističe udruga bolničkih liječnika.

 

Ujedno poziva odgovorne da ozbiljno i s uvažavanjem razgovaraju s liječnicima, jer se samo na taj način može pronaći rješenje koje će biti na obostrano, zapravo trostrano zadovoljstvo (poslodavac, liječnici, pacijenti). Ono se, ističu, krije u strukovnom ugovoru uz priznavanje specifičnosti liječničkog poziva.

 

 

 


IPAK PRIMJENA od 01.04.2014. ...

 

Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koji je izglasan u Hrvatskom saboru 21. ožujka 2014.

 

Srijeda, 26.03.2014.

(POSLOVNI DNEVNIK, 26. ožujka 2014.) 

 

Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske optužio je ministricu socijalne politike i mladih Milanku Opačić da je dezinformirala javnost prilikom jučerašnjeg potpisivanja Kolektivnog ugovora (KU) za djelatnost socijalne skrbi jer je neugovaranje dodataka od 4, 8 i 10 posto za radnike s 20 i više godina staža opisala kao proces usklađivanja s Temeljnim kolektivnim ugovorom (TKU) za javne službe.

 

Dodaci od 4, 8 i 10 posto nisu bili predmetom uređenja TKU-a, već isključivo granskih kolektivnih ugovora, pa se s njime ne mogu ni usklađivati, a jedino usklađivanje koje treba provesti između granskih kolektivnih ugovora i TKU-a jest obveza neugovaranja naknade za prijevoz, priopćio je Sindikat državnih službenika.

 

Potpisivanjem KU-a za djelatnost socijalne skrbi zapravo se dogodilo to da je jedan granski kolektivni ugovor usklađen sa Zakonom o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koji je Hrvatski sabor donio 21. ožujka, a temeljem kojeg Vlada planira ne isplaćivati zakonito ugovorene dodatke zaposlenicima u javnim i državnim službama, tvrdi se u priopćenju.

 

Sindikat koji je potpisao takav KU popustio je pod ucjenom, kao što su ranije popustili i sindikati u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, kada su dovedeni u poziciju izbora između kolektivnih ugovora ili dodataka za vjernost poslodavcu.

 

Takav izbor je legitiman i sindikat koji odluči sačuvati KU pod cijenu izgubljenog pojedinačnog prava za to ima više ili manje opravdani razlog, no nazivati popuštanje pred silom i ucjenom "usklađivanjem" u najmanju je ruku neumjesno, ističe Sindikat državnih službenika. 

 


(Index.hr, 26. ožujka 2014.)

 

SINDIKAT državnih službenika i namještenika Hrvatske optužio je ministricu socijalne politike i mladih Milanku Opačić da je dezinformirala javnost prilikom jučerašnjeg potpisivanja Kolektivnog ugovora (KU) za djelatnost socijalne skrbi jer je neugovaranje dodataka od 4, 8 i 10 posto za radnike s 20 i više godina staža opisala kao proces usklađivanja s Temeljnim kolektivnim ugovorom (TKU) za javne službe.

 

Dodaci od 4, 8 i 10 posto nisu bili predmetom uređenja TKU-a, već isključivo granskih kolektivnih ugovora, pa se s njime ne mogu ni usklađivati, a jedino usklađivanje koje treba provesti između granskih kolektivnih ugovora i TKU-a jest obveza neugovaranja naknade za prijevoz, priopćio je Sindikat državnih službenika.

 

Potpisivanjem KU-a za djelatnost socijalne skrbi zapravo se dogodilo to da je jedan granski kolektivni ugovor usklađen sa Zakonom o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog stažakoji je Hrvatski sabor donio 21. ožujka 2014.,a temeljem kojeg Vlada planira ne isplaćivati zakonito ugovorene dodatke zaposlenicima u javnim i državnim službama, tvrdi se u priopćenju.

 

Sindikat koji je potpisao takav KU popustio je pod ucjenom, kao što su ranije popustili i sindikati u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, kada su dovedeni u poziciju izbora između kolektivnih ugovora ili dodataka za vjernost poslodavcu.

 

Takav izbor je legitiman i sindikat koji odluči sačuvati KU pod cijenu izgubljenog pojedinačnog prava za to ima više ili manje opravdani razlog, no nazivati popuštanje pred silom i ucjenom "usklađivanjem" u najmanju je ruku neumjesno, ističe Sindikat državnih službenika. 

 


 

MINISTRICA OPAČIĆ DEZINFORMIRALA JAVNOST
Ne postoji obveza „usklađivanja" dodataka od 4, 8 i 10 posto s TKU-om

 

(SDLSN, 26. ožujka 2014.)

Ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić dezinformirala je javnost prilikom jučerašnjeg potpisivanja kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi kojim je neugovaranje dodataka od 4, 8 i 10 posto za radnike s 20 i više godina radnog staža opisala kao proces usklađivanja s Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne službe.
 

Naime, jedino usklađivanje koje treba provesti između granskih kolektivnih ugovora i TKU-a jest obveza neugovaranja naknade za prijevoz, koja više ne može biti predmet uređenja granskih kolektivnih ugovora.


Dodaci od 4, 8 i 10 posto nisu bili predmetom uređenja TKU-a, već isključivo granskih kolektivnih ugovora, pa se s njime ne mogu ni usklađivati.


Stvarno se dogodilo to da je jedan granski kolektivni ugovor „usklađen" sa Zakonom o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koji je Hrvatski sabor donio 21. ožujka, a temeljem kojeg Vlada planira od 1. travnja do 31. prosinca 2014. godine ne isplaćivati zakonito ugovorene dodatke zaposlenicima u javnim i državnim službama.


Sindikat koji je potpisao takav „usklađeni" kolektivni ugovor popustio je pod ucjenom, kao što su ranije popustili i sindikati u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (SDLSN) i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dva od tri sindikata), kada su dovedeni u poziciju izbora između kolektivnih ugovora ili dodataka za vjernost poslodavcu.


Takav izbor je legitiman i sindikat koji odluči sačuvati kolektivni ugovor pod cijenu izgubljenog pojedinačnog prava za to ima više ili manje opravdani razlog, no nazivati popuštanje pred silom i ucjenom „usklađivanjem" u najmanju je ruku neumjesno.
Budući da je takvo „usklađivanje" već najavljeno i sindikatima državnih službi, postavlja se pitanje s kim ili s čim se zaposleni u državnim službama trebaju uskladiti, budući da na području državnih službi ne postoje granski kolektivni ugovori, ali sigurni smo da će ministar Mrsić već naći neki zgodan eufemizam. 

S. Kuhar

 


Utorak, 25.03.2014.

 

Zamjenik glavne tajnice Europskog saveza sindikata javnih službi (EPSU) Jan Willem Goudriaan odaslao je koncem prošlog tjedna pismo premijeru Zoranu Milanoviću i ministru rada Mirandu Mrsiću, u kojem ih je upozorio da je usvajanjem Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža Republika Hrvatska prekršila članak 28. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, kao i članak 6. Socijalne povelje Vijeća Europe.

 

Riječ je o člancima koji svim zaposlenicima priznaju pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje i poštivanje kolektivnih ugovora, a koji su, smatraju sindikati, novim zakonom ozbiljno dovedeni u pitanje.

 

"Ne samo da ne poštujete kolektivni ugovor, koji je vaša Vlada potpisala u kolovozu 2012. i pripadajuće amandmane, već kršite i članak 10 aneksa 2 Kolektivnog ugovora sa sindikatima javnih službi, u kojima ste se obvezali izbjeći bilo kakvo proračunsko smanjenje plaća u 2014", stoji u pismu Goudriaana, koji je pozvao Vladu RH da preispita jednostrano postupanje i provede pravilan postupak pregovaranja sa sindikatima.

 

Glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih sklužbenika i namještenika Siniša Kuhar poručio je kako je donošenjem Zakona o uskrati Hrvatska pokazala da ima Vladu spremnu izigrati ne samo domaće zakonodavstvo, koje također ne poznaje mogućnost nepoštivanja obveza ugovorenih kolektivnim ugovorima, već i temeljna načela Europske unije.

 

"Budući da je Lisabonskim ugovorom iz 2007. godine Povelja o temeljnim pravima poprimila obvezujuću snagu za države članice, a da su članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji ovi izvori prava postali sastavnim dijelom hrvatskog pravnog poretka, koji uz to imaju veću pravnu snagu od domaćih propisa, Sindikat će o ovome obavijestiti Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj", poručio je glavni tajnik SDLSN-a. 

 


 

Hrvatska prekršila Povelju Europske unije o temeljnim pravima

 

Može li se u Hrvatskoj govoriti o pravu na pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora, ako Vlada dijelove takvih ugovora stavlja izvan snage zakonima? 

 


 

(SDLSN, 25. ožujka 2014.)

Zakonom o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koji je izglasan u Hrvatskom saboru 21. ožujka 2014.,

 

Republika Hrvatska prekršila je članak 28. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, kojim se radnicima i njihovim organizacijama priznaje pravo na pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora, koje podrazumijeva i poštivanje sklopljenih kolektivnih ugovora, dio kojih u javnom sektoru više ne vrijedi do kraja 2014. godine.
 

Budući da je Lisabonskim ugovorom iz 2007. godine Povelja o temeljnim pravima poprimila obvezujuću snagu za države članice, a da su članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji ovi izvori prava postali sastavnim dijelom hrvatskog pravnog poretka, koji uz to imaju veću pravnu snagu od domaćih propisa, Sindikat će o ovome obavijestiti Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.


Da se radi o kršenju članka 28. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, kao i članka 6. Socijalne povelje Vijeća Europe, koji svim zaposlenicima priznaje pravo na kolektivno pregovaranje, u svom dopisu upućenom predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću i ministru rada Mirandu Mrsiću napisao je i zamjenik glavne tajnice Europskog saveza sindikata javnih službi (EPSU) Jan Willem Goudriaan, pozvavši Vladu RH da preispita jednostrano postupanje i provede pravilan postupak pregovaranja sa sindikatima.


Nažalost, iako je postala članicom Europske unije i obvezala se poštivati njezinu pravnu stečevinu, Hrvatska je donošenjem Zakona o uskrati pokazala da ima Vladu spremnu izigrati ne samo domaće zakonodavstvo, koje također ne poznaje mogućnost nepoštivanja obveza ugovorenih kolektivnim ugovorima, već i temeljna načela Europske unije. 

S. Kuhar


 

Pročitajte još...

·                 Dopis EPSU upućen presjedniku Vlade RH

·           Dopis EPSU upućen ministru Mirandu Mrsiću  




 


Ostojić se sastao sa sindikatima,Babić nije došao:

Odzvonilo smjenskom radu,vraćaju se dežurstva

 

Piše: Media servis, Hina
četvrtak, 13.3.2014. 

 

ODZVONILO je smjenskom radu u bolnicama. Nakon pregovora s dvama sindikatima ministar Rajko Ostojić najavio je rješenje u roku 15 dana i vraćanje 24-satnog dežurstva. Na pregovore nije došao šef Sindikata liječnika Ivica Babić koji i dalje ponavlja da su prijedlozi protuzakoniti.


Nakon što se smjenski rad bolnica pokazao neodrživim, dodatno otežavši rješavanje listi čekanja, predstavnici Ministarstva zdravlja i dvaju sindikata ponovo su sjeli za stol. Uoči sastanka, ministar Ostojić pravdao je uvođenje smjenskog rada zbog europske direktive.


"U cijelom nizu bolnica pokazao je sjajne rezultate i manje liste čekanja, ali nažalost, postoje uska grla. Prvenstveno zbog nedostatka broja liječnika", rekao je.


Ipak, nakon pregovora potvrdio je skori dogovor o ponudi vraćanja dežurstava i plaćanja kroz paušal, kao što je bilo proteklih 15 godina.


"To je nama kao Vladi, poslodavcu prihvatljivo, a danas su i ostala dva sindikata načelno prihvatila i podržala taj prijedlog, a sve zbog zaštite naših pacijenata. Dakle, poštovat ćemo rokove, to je 15 dana što nam jasno regulira čl. 21 Kolektivnog ugovora. U roku 15 dana ćemo riješiti", odgovorio je kada bi problem oko smjenskog rada trebao biti riješen.


Najavio je da se smjenski rad ukida na ranije spomenutim uskim grlima, na odjelima i bolnicama gdje nedostaje anesteziologa i kirurga, odnosno do polovine županijskih bolnica i KBC-a. Predsjednik Liječničkog sindikata Ivica Babić, koji je još u prosincu odbio potpisati Kolektivni ugovor, na pregovorima se nije pojavio. Kao razlog naveo je ministrov ultimatum o prethodnom potpisivanju, neprihvatljiva rješenja, a upozorio je i na mobbing sindikalnih povjerenika.


"Mi smo na korak do građanskog neposluha. Ako se nastavi ovakva represija prema liječnicima, prema intelektualcima, prema mislećim ljudima u državi, Hrvatski liječnički sindikat će raspraviti mogućnost građanskog neposluha", zaprijetio je Babić.


Čelnice druga dva sindikata, sestrinskog Anica Prašnjak te Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek spremne su pregovarati o predloženim izmjenama.
 

"Liječnici su stvarno dobili ovim KU i to im mora biti potpuno jasno. Ide se tome da se u sustavu zdravstva naprave pomaci'', rekla je Prašnjak, a Avberšek nakon sastanka u ime sindikata poručila: ''Bitan nam je pacijent i obrazloženje. Ne mora se nitko bojati da ćemo nešto napraviti mimo zakona", rekla je.


Ministar Ostojić, pak, nije krio žaljenje zbog Babićeva nepojavljivanja, obzirom da su vodeće liječničke udruge inicirale vraćanje dežurstava na stari model.


"Taj prijedlog su uputili Hrvatski liječnički zbor, Komora, Akademija i sva četiri medicinska fakulteta. A u HLZ-u su svi liječnici u Hrvatskoj, u komori velika većina, a u sindikatu ih je dio. Šteta da sindikat nije podržao inicijativu liječnika i njihovih udruga i da nije došao na pregovore", zaključio je ministar zdravlja.

 


Babić: Blizu smo neposluha

 

I dok se u Ministarstvu zdravlja pregovaralo o smjenskom radu i najizglednijem povratku na 24-satna dežurstva, u Liječničkom sindikatu poručuju da na sastanak nisu došli zbog ministrova ultimatuma o prethodnom potpisivanju Kolektivnog ugovora.


Predsjednik Sindikata Ivica Babić ponavlja da su prijedlozi protuzakoniti i upozorava na mobbing sindikalnih povjerenika.


"Mi smo na korak do građanskog neposluha. Ako se nastavi ovakva represija prema liječnicima, prema intelektualcima, prema mislećim ljudima u državi, Hrvatski liječnički sindikat će raspraviti mogućnost građanskog neposluha".

 


Babić: Vargine najave su neetičke i nehumane



Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) Ivica Babić izjavio je danas da će se plaćanje bolnicama po učinku najvjerojatnije negativno odraziti na pacijente, zbog čega se "grozi" posljedica rješenja najavljenih iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) nakon njegova izlaska iz državne riznice.


"Smrtnici koji budu morali plaćati usluge, a ne budu imali od čega, neće ni dolaziti liječniku, pa neće ni biti listi čekanja", rekao je Babić komentirajući najavu ravnatelja HZZO-a Siniše Varge da će neke skupine osiguranika morati mijenjati navike, a nakon izlaska iz riznice reducirat će se nepotrebni pregledi i pretrage.


"To je tako neetički, nehumano i nemoralno, grozim se kada na to pomislim", rekao je Babić o najavi strožeg definiranja medicinskih kriterija za pružanje zdravstvenih usluga preko HZZO-a.


Babić ističe da je javni zdravstveni sektor "ugovorni pružatelj zdravstvene zaštite", a ne trgovačko društvo na tržištu zdravstvenih usluga.


Vargi je poručio da "ne može subspecijalističke preglede plaćati 50 kuna", te da treba postaviti jasnu granicu s obzirom da su cijene zdravstvenih usluga u javnom sektoru već sada pet do šet puta manje nego u privatnom.


Mi smo javni sektor i zna se kako on funkcionira svugdje u svijetu. Tako bi trebalo biti i u Hrvatskoj, kaže predsjednik HLS-a.


Nema te alkemije, kaže Babić, koja bi u Hrvatskoj mogla riješiti nedostatak od 4800 specijalista, s tim da ih aktivno radi nešto manje od 5800.


"Možete raditi distribuciju kakvu god hoćete, samo ćete doći do toga da će 'obični smrtnici' morati plaćati usluge", ističe Babić.


HLS-ovo je stajalište da HZZO treba izaći iz riznice, ali ne podupire najavljeni novi model plaćanja po učinku. HZZO smanjuje cijenu usluga bez relevantnih standarda i normativa. Ukidanjem avansnog plaćanja, tko će plaćati našu 24-satnu raspoloživost u bolnicama, pita Babić.
 




 


Kako popuniti proračunsku kasu?

Povećanjem izdataka za zdravstvo!

 

Zagreb, 12.03.2014.

Autor: D.D.N.

 

Hrvatski sabor nastavlja zasjedanje raspravom o izmjenama Zakona o doprinosima.

 

Izmjenama Zakona o doprinosima povećava se opća stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 posto. 

 

U Vladi, kao predlagatelju zakonskih izmjena, očekuju da bi se tom mjerom proračunski prihodi u ovoj godini trebali povećati za 1,6 milijardi kuna te za2,4 milijarde kuna u idućoj godini. 

 

Izmjenama se uređuje i pitanje obveze doprinosa za zapošljavanje osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost i koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima o mirovinskom osiguranju.

 


Četvrtak, 06.03.2014.

Sindikat zdravstva: Tražimo jamstva da će izmjena Kolektivnog ugovora smanjiti liste čekanja

 

(Index.hr) SAMOSTALNI sindikat zdravstva i socijalne skrbi pristupit će pregovorima o izmjenama postojećeg Kolektivnog ugovora (KU) za djelatnost zdravstva ako dobije jamstvo da će to biti na dobrobit pacijenata i smanjiti liste čekanja, koje su ponegdje povećane i 400 posto, najavila je predsjednica tog sindikata Spomenka Avberšek.

 

Nakon što je Vlada danas odlučila pokrenuti pregovore o izmjenama KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, uz obrazloženje da isplata dežurstava u bolnicama generira visoke troškove za zdravstveni sustav, Avberšek je izjavila Hini kako očekuje da će pregovori početi već idućeg tjedna te da će se pregovarati o mogućnosti povratka 24-satnog dežurstva liječnika i sestara.

 

To je dežurstvo, naime, dokinuto novim KU-om koji je potpisan početkom prosinca prošle godine. Avberšek očekuje pregovore o povratku na stara rješenja paušalnog plaćanja dežurstava, kako je to bilo definirano kolektivnim ugovorom koji je vrijedio do prosinca.

 

Avberšek ne želi Ivicu Babića u pregovorima

 

Ona poručuje kako će od Ministarstva zdravlja tražiti klauzulu da će izmjene biti na korist pacijenata i smanjiti liste čekanja. No, neće dopustiti da se bilo što mijenja u pogledu plaćanja prekovremenih sati i to za svih 72.000 zaposlenika u zdravstvu, kojima se prekovremeni sati plaćaju dodatnih 50 posto.

 

"Iako smatramo da se na ovaj način radi ustupak željama liječnika, Sindikat zdravstva i socijalne skrbi bit će zadnja smetnja da se izmjene KU-a potpišu. No, nećemo dopustiti da sudjeluje i Ivica Babić iz Hrvatskog liječničkog sindikata, koji nije ni potpisao sadašnji KU", ističe Avberšek.

 

Ona tvrdi da u pregovorima o izmjenama KU-a mogu sudjelovati samo potpisnici KU-a, a to su Vlada i dva sindikata - Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara. Babić se može priključiti pregovorima samo ako prethodno potpiše postojeći KU, poručila je Avberšek.

 

"Jasno je da je postojeći KU bio još jedan neprovediv eksperiment"

 

Ivica Babić kaže da ga nitko nije kontaktirao, ali će se svakako odazvati na pregovore ako bude pozvan. Ako ne budemo pozvani, oni će to odraditi bez nas, ali ništa neću potpisivati na štetu liječnika, poručio je.

 

Tihomir Goleža iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika ocijenio je najavu ponovnog pokretanja pregovora još jednim dokazom nedosljednosti zdravstvene administracije. Jasno je da je postojeći KU bio još jedan neprovediv eksperiment, ocijenio je Goluža.

 


VLADA JOŠ JEDNOM ZAKONOM DOKIDA PRAVA IZ KOLEKTIVNOG UGOVORA

Novi udar na službenike: Ukidaju se dodaci na plaće nakon 20 godina radnog staža

 

Sindikat poručuje da će ubuduće njihova »sabornica« biti ulica – prosvjed 2005. godine.

 

Autor: Gabrijela Galić
Objavljeno: 18. siječnja 2013. 

 

Ukinulo bi se uvećanje koeficijenata za 4, 8 i 10 postotnih poena nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža. Vlada je digla ruke od socijalnog dijaloga i namjerava plaće rješavati u Saboru gdje ima većinu, poručuje Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika.

 

ZAGREB  Vlada u postojeće kolektivne ugovore, ponovo, namjerava intervenirati zakonom. Nakon što je u prosincu prošle godine zakonom zabranjena isplata božićnice i regresa, sada se zaposlenima u državnim i javnim službama, opet zakonom, namjerava ukinuti uvećanje koeficijenata za 4, 8 i 10 postotnih poena nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža.

 

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, ukidanje tog povećanja koeficijenata, namjerava provesti kroz izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima, odnosno Zakona o plaćama u javnim službama.

 

O sadržaju tih izmjena početkom idućeg tjedna trebaju razgovarati članovi Povjerenstva Gospodarsko-socijalnog vijeća za politiku plaća, porezni sustav i životni standard. 

 

Zakonodavna represija

 

»Ugovor o radu, pravilnik o radu, sporazum sklopljen između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivni ugovor, zakon odnosno drugi propis kojim se uređuje dodatno uvećanje plaće odnosno koeficijent složenosti poslova radnog mjesta moraju se uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku najkasnije do 31. prosinca 2013. godine«, navodi se zakonskim prijedlozima kojima Vlada, u osnovi, guši kolektivno pregovoranje.  

 

  Naime, za vladu sporni dodaci, ugovoreni su kolektivnim ugovorima za pojedine djelatnosti. Stoga bi bilo i logično da se o njihovom eventualnom ukidanju pregovara sa sindikatima u javnim, odnosno državnim službama.

 

Tim više jer se kolektivni ugovori u javnim službama trebaju otvoriti kako bi se uskladili s u prosincu potpisanim Temeljnim kolektivnim ugovorom. Između socijalnog dijaloga i, kako bi neki sindikalisti ocijenili, »zakonodavne represije«, vlast se odlučila za goru varijantu, ukidanje dodataka silom i potpunu diskreditaciju kolektivnih ugovora i socijalnog dijaloga. 

 

Dok se zakonska uskrata božićnice i regresa, s ograničenim rokom, mogla pravdati ekonomskom situacijom, u ovom slučaju to nije tako. Uvećanje koeficijenata od 4, 8 i 10 postotnih poena nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina zakonskim bi se rješenjem ukinulo trajno.

 

Ti su dodaci uvedeni prije desetak godina mahom zbog činjenice da su tadašnjom uredbom o koeficijentima u državnim i javnim službama dijelu radnika plaće značajno smanjenje. Gubitak se nastojalo ublažiti uvođenjem dodatka odnosno uvećanjem koeficijenata nakon 20, 30 i 35 godina staža. 

 

 »S obzirom da na troškove rada, koji su u Hrvatskoj osjetno viši od troškova rada zemalja članica Europske unije, utječu mnogobrojna materijalna prava i dodaci zaposlenih u državnim i javnim službama, kojima pravni izvori nisu posebni zakoni već kolektivni ugovori, potrebno je preispitati sva dodatno ugovorena materijalna prava za službenike i namještenike u državnim i javnim službama i njihovu razinu izjednačiti«, među ostalim se navodi u objašnjenju prijedloga izmjena zakona o državnim službenicima i plaćama u javnim službama.

 

»To se osobito odnosi na isplate dodatnog, odnosno postotnog uvećanja vrijednosti koeficijenata složenosti poslova, kojim se, uz povećanje plaće za 0,5 posto, uvećava iznos plaće po istoj pravnoj osnovi, odnosno temeljem broja godina radnog staža«, navodi se u dokumentima izraženim u minsitarstvu rada i mirovinskog sustava. 

 


 

Usklađenost s EU zakonodavstvom

 

Vlada u svom objašnjenju ukidanja dodatka propituje i njegovu usklađenost s europskim zakonodavsvom, odnosno s člankom 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i člancima 2. i 3. Direktive 2000/78/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja opći okvir za jednako postupanje u zapošljavanju i odabiru zvanja.

 

Službenički sindikat je još jednom resorno ministarstvo rada podsjetio kako niti dodatak za minuli rad od 0,5 posto, kao ni dodatno uvećanje dodataka radnicima s 25 i više godina staža, primjerice, Sloveniju nije kočio pri ulasku u EU.

 

Socijalni nemir

 

Pritom se objašnjavaja kako se uvećanje koeficijenta za 4, 8 i 10 postotnih poena različito obračunava u različitim službama. Pa u srednjoškolskom obrazovanju, socijalnoj skrbi i kulturi uvećanje ovisi o ukupno ostvarenom radnom stažu.

 

S druge strane, u državnim službama, osnovnoškolskom obrazovanju, znanost i visokom obrazovanju i zdravstvu to uvećanje ovisi o radnom stažu u državnim tijelima, odnosno ustanovama pripadajuće djelatnosti. 

 

  »Vlada je očito digla ruke od socijalnog dijaloga i ubuduće namjerava plaće zaposlenih u javnom sektoru rješavati u Saboru gdje ima zakonodavnu većinu, a ne za pregovaračkim stolom, služeči se pri tome prijevarom i lažnim ''argumentima''.

 

Istovremeno, sindikatima, koji o pravima svojih članova koja su ugovorili s Vladom više ne mogu pregovarati, preostaje jedino socijalni ''nemir'' kao odgovor na takvu politiku i jedina ''sabornica'' koja im je na raspolaganju – ulica«, poručio je jučer Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika.

 


 

Četvrtak, 06.03.2014.

Sindikati će tražiti ocjenu ustavnosti ukidanja dodataka

TRAŽE I REAKCIJU SABORA

 

(SLOBODNA DALMACIJA, 6. ožujka 2014.) Predstavnici sindikata državnih i javnih službi najavili su danas da će zatražiti ocjenu ustavnosti prijedloga zakona o uskrati prava na uvećanje plaće na temelju ostvarenih godina radnog staža od 4, 8 i 10 posto, a od predsjednika Republike Ive Josipovića očekuju da također zatraži ocjenu ustavnosti spornog prijedloga.

 

Ukidanjem dodataka na plaću od 4, 8 i 10 posto za sve državne i javne službenike osim zaposlenih u školstvu, Vlada planira ostvariti proračunske uštede i smanjiti deficit, a prijedlog zakona upućen je u saborsku proceduru po hitnom postupku.

 

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je da na to reagiraju i predsjednik Hrvatskog sabora, saborski odbori i pučka pravobraniteljica.

 

Predsjednik sindikata Boris Pleša upozorio je na konferenciji za novinare da Vlada time jednostrano ukida odredbe Kolektivnog ugovora (KU) za državne i javne službe i izravno zadire u plaće. Time se šalje poruka o pravnoj nesigurnosti, pa će se vjerojatno i drugi poslodavci povesti za tim primjerom, ustvrdio je.

 

Državne i javne službe će kroz razdoblje od 2012. do 2016. kroz kolektivne ugovore i potpisane dodatke uštedjeti 3,2 milijarde kuna na božićnicama i regresima, istaknuo je Pleša.

 

Podsjetio je da su im lani u ožujku već smanjene plaće za tri posto, kao i osnovica za jubilarne nagrade i naknade za prijevoz, te poručio kako im je dosta odricanja zbog krize.

 

Predsjednica Samostalnog sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj skrbi Spomenka Avberšek upozorila je da će stariji službenici zbog ukidanja dodataka izgubiti godišnje jednu plaću. Svaka socijalno osjetljiva Vlada štiti radnike pred mirovinom, a kod nas će biti kažnjeni, kaže Avberšek.

 

Jednima se smanjuju dodaci na plaću, a drugima povećavaju koeficijenti, rekla je Avberšek upitavši gdje je tu pravednost. Kolektivni ugovor koji smo potpisali je "čista farsa" ako se može mijenjati zakonom, a ne pregovorima, ocijenila je Avberšek.


Predsjednica Sindikata zaposlenih u Poreznoj upravi Gordana Jagarustvrdila je kako je Vladin postupak "sramotan i ponižavajući", a kolektivni ugovori trebali bi imati snagu menadžerskih ugovora. Nećemo se ustručavati podnijeti tužbe, poručila je.


Vjernost službi nije imaginarna kategorija i ukidanje tog prava je "kap koja je prelila čašu". Za nas je to kraj mandata ove Vlade, rekla je predsjednica Sindikata socijalne skrbi Jadranka Ivezić.

 

Teret krize svi trebamo podnijeti solidarno, a ne da ide samo preko leđa radnika, rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar, dok je predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić Vladin jednostrani potez nazvao "sramotnim bahatlukom".

 

Iako su Vladinom odlukom izuzeti iz ukidanja dodatka od 4, 8 i 10 posto, protiv odluke su žučno prosvjedovali i čelnici sindikata srednjih i osnovnih škola. Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec rekao je kako se ugovori moraju poštivati, ali Vlada poštuje samo one od kojih ima koristi, primjerice, s auto kućama, ali ne i zaposlenicima.

 

Ukidanje ugovora zakonom, a ne pregovorima nezamislivo je u svakoj zemlji, a posebice u onoj u kojoj su na vlasti socijaldemokrati. Stoga Vlada zaslužuje snažnu kritiku i reakciju građana i institucija, poručio je Mihalinec.

 

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem prijedlog zakona ocijenila je nasiljem nad zakonom te poručila da konstantnim udarima na plaće mora doći kraj.
Čelnici desetak sindikata državnih i javnih službi najavili su da će, osim zahtjeva za ocjenom ustavnosti, idućeg tjedna odlučiti o daljnjim sindikalnim akcijama.

 

 

Četvrtak, 06.03.2014.

Liječnici pred mirovinom ostaju bez 1.220 kuna bruto plaće, a sestre 700

 

PRIVREMENA MJERA

VLADA POSEBNIM ZAKONOM UKIDA DODATKE NA RADNI STAŽ

 

Trošimo koliko imamo. Nema vječnih prava ni za koga od nas u javnom sektoru, izjavio je Milanović.

 

(NOVI LIST) ZAGREB » Posebnim zakonom s ograničenim trajanjem, od travnja do konca ove godine, Vlada ponovo derogira kolektivne ugovore. Prijedlogom zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža privremeno se ukidaju dodaci na plaću od 4, 8 i 10 posto zaposlenima u državnim i javnim službama. Planirana ušteda na tim dodacima za 20, 30 i 35 godina radnog staža je 510 milijuna kuna, od čega 170 milijuna u zdravstvu. Sindikati se, pritom, ne mogu pozivati na povoljnije pravo, odnosno konzumaciju tih dodataka temeljem potpisanih kolektivnih ugovora.

 

Iako se zakonskim prijedlogom ne predviđaju nikakvi izuzeci, nastavnici i profesori trebali bi biti izuzeti od smanjenja. Vlada u četvrtak o tome nije donijela nikakvu odluku, no Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava poručio je kako će nastavnicima i profesorima dodaci od 4, 8 i 10 posto posebnom Uredbom biti ugrađeni u koeficijente. Vlada bi tu odluku trebala donijeti na idućoj sjednici, za dva tjedna. 

 

- Primarno su ti dodaci uvedeni nastavnicima i profesorima s ciljem da se njihov status poboljša - podsjetio je Mrsić na sjednici Vlade navodeći kako su dodaci na plaću radniku s 20 i više godina staža različito ugovorani u sustavu. U sustavu socijalne skrbi i srednjoškolskom obrazovanju računali su se na ukupan staž radnika, dok su u ostalim djelatnostima tretirani kao vjernost službi. 


Privremeno ukidanje dodataka od 4,8 i 10 posto najviše će pogoditi starije radnike, one pred mirovinom. Prema podacima Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi liječnik specijalist s 35 godina na bruto plaći izgubit će 1.220 kuna, njegov kolega s 30 godina staža ostat će bez 950 kuna, dok će liječnik s 20 godina staža ostati bez 450 kuna mejsečno. Medicinska sestra s 36 godina staža ostat će bez 700 kuna na bruto plaći, s 30 godina staža smanjenje plaće će biti 550 kuna bruto, a na 20 godina staža sestra gubi 260 bruto kuna. Što se tiče nezdravstvenog osoblja, primjerice, kvalificirani kuhar s 35 godina staža gubi 465 kuna te će njegova plaća iznositi 4,7 tisuća kuna bruto. Čistačica u državnim službama s 35 godina staža izgubit će 247 kuna te će njena neto plaća iznositi 2.789 kuna, administrativni referent pred mirovinom gubi 338 kuna na plaći, stručni suradnik 393 kune, a viši savjetnik 531 kunu. 


- Možda ću zvučati hladno, ali ne bih to nazvao pravima. Trošimo koliko imamo i za svoje i za druge plaće. Nema vječnih prava ni za koga od nas u javnom sektoru - prokometirao je Zoran Milanović, predsjednik Vlade smanjenje dodataka na plaće radnika s 20 i više godina staža u državnim i javnim službama. 


Zakonski prijedlog uskrate dodataka na godine staža zgrozio je sindikate. Posebno ih zabrinjava što se uskraćuju prava starijih radnika, koji su kako ističe Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva, drugdje zaštićena kategorija radnika. 

G. GALIĆ

 




PUTOVANJA

PUTOVANJA

KARNEVAL u VENECIJI

10. veljače 2018., subota

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

5.žena.com

20.01.2018., subota


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


KULTURA

KULTURA

KULTURA


GK Komedija:

MUŠKARCI.HR

26.01.2018., petak

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

s obronaka i pašnjaka Papuka i Psunja

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

U PRIPREMI....

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI U TIJEKU !

SVI TEČAJEVI počinju 01.10.2016.

 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb:

1.290,00 kn

 

Djeca, osnovnoškolci_tečajevi engleskog i njemačkog:

1.490,00 kn

 

- mogućnost otplate na 6 rata putem plaće

 


 

više na:


ORTOPEDSKI ULOŠCI

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


"OUTSORCING u javnim službama"

"OUTSORCING u javnim službama"
 
VIJESTI u svezi
 
"OUTSORCING ili SPIN OFF"
 

Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća