KBC Zagreb_vezane VIJESTI

primjer ovrhe radi duga od 25 kn na ime participacije_07.10.2017.
primjer ovrhe radi duga od 25 kn na ime participacije_07.10.2017.


PISMO Udruge za zaštitu prava pacijenata_07.10.2017.
PISMO Udruge za zaštitu prava pacijenata_07.10.2017.


KBC Zagreb vezane VIJESTI

Rebro obilježilo 75 godina, Jordanovac 70, a Petrova 90 godina rada

12.04.2017.

 

KBC Zagreb, najveća hrvatska zdravstvena ustanova, obilježila je danas 75. godišnjicu svog postojanja, a među uzvanicima na prigodnoj svečanosti bio je i  predsjednik Vlade Andrej Plenković.  

Naglasio je pritom kako Rebro daje velik doprinos cijelom hrvatskom zdravstvu te kako će  Vlada nastojati da se ono i dalje razvija u kliničkom i u znanstvenom pogledu, te da  zadrži visoku reputaciju u hrvatskoj i međunarodnoj medicini i znanosti, piše HINA. 

 

"Možete biti ponosni na sve što ste učinili, na činjenicu da kroz vaše ruke prođe 1,4 milijuna pacijenata godišnje, da se godišnje obavi više od 35 tisuća operativnih zahvata i da ste na raspolaganju 24 sata, svakoga dana u godini“, rekao je premijer.  

Dodao je i da kao predsjednik Vlade prati stanje u zdravstvu te najavio da će, kroz Nacionalni program reformi koji će biti usvojen ovoga mjeseca, Vlada zdravstveni sustav učiniti učinkovitijim, smanjiti dugove te omogućiti dostupnost zdravstvenih usluga svim građanima.

„To je dio naše politike društvene solidarnosti stoga održivi zdravstveni i mirovinski sustavi predstavljaju prioritete našeg rada'', istaknuo je.  

Ravnatelj KBC-a Zagreb, prof. dr. Ante Ćorušić, podsjetio je kako je Rebro izgrađeno 1942. godine te je od tada jedna od vodećih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj koja je svoj pravi razvoj doživjela nakon osamostaljenja Hrvatske. Danas ima 29 klinika, gotovo dvije tisuće bolesničkih kreveta i više od pet tisuća zaposlenih.  



Objavljeno: 08.02.2017.

Dvije milijarde kuna ulažu se u zdravstvo iz EU fondova

 

U nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića 8. veljače je u Banskim dvorima potpisano 12 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava bolnicama na području Hrvatske u ukupnom iznosu od  574.898.608,13 kuna.

 

Ugovore su potpisali ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske  unijeGabrijela Žalac, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Tomislav Petric te ravnatelji bolnica.



„U području zdravstva trenutno imamo tri otvorena natječaja u iznosu od milijardu kuna. Alokacija od 725 milijuna kuna predviđena samo za natječaj za dnevne bolnice i kirurgije dovoljno govori o vrijednosti i važnosti ovih ugovora koje potpisujemo te smo u dogovoru s ministrom zdravstva odlučili povećati tu alokaciju za dodatnih 500 milijuna kuna kako bismo osigurali sredstva za sve korisnike“, izjavila je ministrica Gabrijela Žalac te poručila kako se u zdravstvo iz EU fondova u razdoblju 2014-2020 planira uložiti dvije milijarde kuna.
 


Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU dodala je kako će se uz danas potpisane ugovore u vrijednosti od 574 milijuna kuna u sljedećih  nekoliko mjeseci potpisati ugovori u vrijednosti 500 milijuna kuna s drugim bolnicama koje su među 28 prihvatljivih u okviru natječaja „Poboljšanje isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama i/ili dnevnim kirurgijama“.



Ovaj natječaj financira se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014­.-2020., Europskog fonda za regionalni razvoj. Odluke o financiranju donesene su za 12 prijava kojima se ukupno dodjeljuju bespovratna sredstva u iznosu od 574.898.608,13 kuna, a troškovi se odnose na infrastrukturne radove, nabavu medicinske opreme te nadoknadu za administrativno provođenje projekta.



Natječaj je otvoren u svrhu povećanje isplativosti i održivosti zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj. Uz pomoć EU sredstava poboljšat će se učinkovitost i pristup dnevnim bolnicama i dnevnim kirurgijama smanjenjem broja prijema na akutne bolničke odjele obuhvaćene Nacionalnim planom za najmanje 10 posto.



Uz ovaj natječaj otvorena su još dva iz područja zdravstva čija je ukupna vrijednost oko 345 milijuna kuna: „Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini“ s ukupnim raspoloživim iznosom bespovratnih sredstava od gotovo 172 milijuna kuna i „Poboljšanje pristupa hitnoj zdravstvenoj zaštiti“ s ukupnim raspoloživim iznosom bespovratnih sredstava od 173 milijuna kuna.
 


Potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava 8. veljače 2017. godine:

 

USTANOVA

IZNOS (u kunama)

KB Sveti Duh

49.244.550,00

KBC Rijeka

49.812.816,51

KBC Sestre milosrdnice

49.824.143,20

KBC Zagreb

49.974.650,00

Ministarstvo zdravstva Grupa I

101.768.730,00

OB dr. Josip Benčević Slavonski Brod

39.833.422,66

OB Karlovac

35.731.867,90

OB Pula

38.461.617,10

OB Virovitica

50.000.000,00

OB Zabok i bolnice hrvatskih veterana

15.699.379,70

OŽB Vukovar i bolnica hrvatskih veterana

44.548.816,06

OB Zadar

49.998.615,00

UKUPNO

574.898.608,13

 

 


KONGRES: „Razvojni putevi sestrinstva“, KBC Zagreb

08.-09.12.2016.

 

Prije nekoliko dana u Kliničkom bolničkom centru Zagreb održan je dvodnevni kongres pod nazivom „Razvojni putevi sestrinstva“. Teme kongresa obuhvaćale su sve segmente sestrinstva, počevši od obrazovnih standarda, preko trenutnog stanja do planova za budući razvoj ove profesije u našoj zemlji.

 

Posebnost ovog kongresa je u tome što se radi o prvom stručnom skupu koji se na sveobuhvatan način bavi ulogom medicinske sestre u zdravstvenom sustavu te bi zbog dubinske analize stanja i definiranja određenih standarda u sestrinstvu trebao postati svojevrsna smjernica u daljnjem razvoju profesije, a to pretpostavlja njegovo redovito održavanje.

 

Organizatorski tim kojemu je na čelu bila predsjednica kongresa Marija Orlić Šumić, magistra sestrinstva/MNS – pomoćnica ravnatelja KBC-a Zagreb za sestrinstvo, okupio je na jednom mjestu predstavnike obrazovnog sustava u području sestrinstva i medicinske sestre svih stupnjeva obrazovanja iz više bolničkih ustanova u Hrvatskoj.

 

Važnosti ovog kongresa i same profesije medicinske sestre prepoznala je i gospođa Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske, pod čijim se visokim pokroviteljstvom skup i održao.

 

Na samom početku prisutne su pozdravili: Marija Orlić Šumić, magistra sestrinstva, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo i glavna sestra KBC-a Zagreb – predsjednica kongresa; prof. dr. sc. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb; Mirela Šentija Knežević, prof. log., univ. spec. admin. urb., viša stručna savjetnica pročelnice Gradskog ureda za zdravstvo u ime gradonačelnika Grada Zagreba; Zdravko Batarilo, bacc. med. techn., voditelj službe za zdravstvene ustanove i ljudske resurse u Ministarstvu zdravstva i prim. dr. Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja KBC-a Zagreb za kvalitetu zdravstvene zaštite i nadzor kao posebni izaslanik predsjednice Republike Hrvatske.

 

Teme prvog kongresa o sestrinstvu bile su:

▪ Standardi obrazovanja medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj
▪ Organizacijska struktura KBC Zagreb
▪ Razvoj sigurnosnog menadžmenta kao modela sestrinskog procesa zdravstvene njege
▪ Sigurnost pacijenata u hitnom prijemu
▪ Upravljanje znanjem u zaštiti zdravlja pri radu s citostaticima
▪ Prevencija infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi
▪ Istraživanje u sestrinstvu
▪ Upravljanje znanjem u kvaliteti zdravstvene skrbi

 

Održano je preko trideset stručnih predavanja u okviru navedenih tema, a kao pozvani predavači prve su svoje radove prezentirale Agneza Aleksijević, magistra sestrinstva (Bolnica Vukovar: 1991. – 2016.) i doc. dr. sc. Sonja Kalauz (Utjecaj uvjeta rada, broja i razine edukacije medicinskih sestara na ishode liječenja bolesnika).

 

Ostali predavači bili su: Marija Orlić Šumić, magistra sestrinstva/MNS; Eva Pavić, univ. spec., dipl. inž. prehrambene tehnologije; Lucija Mioč, magistra sestrinstva/MNS, Katarina Maršić, magistra sestrinstva; Martina Mikšaj, prvostupnica sestrinstva; doc. dr. sc. Natalija Dedić Plavetić; Lidija Gajski, specijalist kliničke farmacije; Jasminka Miličević, diplomirana medicinska sestra; Jasminka Horvatić, magistra sestrinstva/MNS; Marija Živković, magistra sestrinstva; Marijana Neuberg, magistra sestrinstva; doc. dr. sc. Marta Čivljak; Ana Ljubas, magistra sestrinstva; Jasminka Ban Grahovac, prvostupnica sestrinstva; Danijela Grgurević, prvostupnica sestrinstva; Slađana Režić, magistra sestrinstva; Kristina Hanžek, prvostupnica sestrinstva; Kristina Pauker, prvostupnica sestrinstva; Katica Gugić, prvostupnica sestrinstva; Mirna Vrček, prvostupnica sestrinstva; Suzana Lovrenčić, diplomirana medicinska sestra; Ružica Valent, diplomirana medicinska sestra; doc. dr. sc. Nevenka Kregar Velikonja i Blaženka Šimunković, prvostupnica sestrinstva.

 

Kao posebno bitan čimbenik razvojne strategije sestrinstva na kongresu se promovirala jača suradnja obrazovnih institucija s bolnicama i ostalim zdravstvenim ustanovama u kojima su njega pacijenta i komunikacijski proces zdravstvenih djelatnika s pacijentima nezaobilazni dio svakodnevne prakse.

 

Magistra Orlić Šumić, predsjednica kongresa „Razvojni putevi sestrinstva“, naglasila je kako je ovo samo početak stručnog okupljanja za razmjenu iskustava i sustavnog unapređivanja profesije medicinske sestre u svim područjima medicine te najavila i drugi sestrinski kongres u skorijoj budućnosti.

 

Svoju doprinos ili, bolje rečeno, svoju „notu“ svečanosti otvaranja dao je Zbor medicinskih sestara i tehničara KBC-a Zagreb izvedbom nekoliko skladbi prije pozdravnih riječi domaćina i gostiju.

 




IZBORI za radničko vijeće i Povjerenike radnika ZNR_20.01.2016.
IZBORI za radničko vijeće i Povjerenike radnika ZNR_20.01.2016.











MANJAK RADNE SNAGE

Nedostaje nam između osam i deset tisuća medicinskih sestara i tehničara

08.12.2016.

 

"Visokoobrazovane sestre imaju plaću prvostupnice, i to je uredba koja se mora mijenjati"

Zagreb rečeno je kako u hrvatskim medicinskim institucijamanedostaje između osam i 10.000 medicinskih sestara i tehničarate da pacijenti ne mogu dobiti odgovarajuću skrb i njegu.

"U ovoj kući radi 2500 sestara i tehničara bez kojih sustav ne bi mogao funkcionirati. Nažalost tu, kao i svim hrvatskim medicinskim institucijama, nedostaje značajan broj medicinskih sestara i tehničara. Imam podatak da u cijelom sustavu nedostaje od osam do deset tisuća medicinskih sestara, a trenutno ih je zaposleno oko 35.000. Ta brojka nije dovoljna da naši pacijenti dobiju odgovarajuću skrb i njegu na razini prosjeka zemalja EU-a", istaknuo je ravnatelj zagrebačkog KBC-a Ante Ćorušić.

 

Smatra da će ministar zdravstva Milan Kujundžić imati sluha za probleme sestara jer je on, kazao je, dugo vremena u struci i ima osam godina prakse kao ravnatelj KBC Dubrava. "Ministar Kujundžić zasigurno zna probleme sestrinske struke u funkcioniranju cjelokupnog hrvatskog zdravstva i vjerujem da će taj problem riješiti", kazao je.

Ovaj je kongres važan događaj za sestrinsku struku, ali i KBC Zagreb s obzirom na to da smo mi domaćini kongresa, rekao je Ćorušić.

Pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo, glavna sestra KBC-a Zagreb i predsjednica kongresa Marija Orlić - Šumić rekla je kako će se na dvodnevnom kongresu govoriti o razvojnom putu od 1942. godine, a koji nije bio lagan. Cilj je pokazati razvojne puteve sestrinstva u specifičnim područjima vezana za organizacijsku strukturu, upravljanje znanjem, prevenciju infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, istraživanje u sestrinstvu i kvalitetu u sestrinstvu. Raspravljat će se o standardu obrazovanja medicinskih sestara u Hrvatskoj, organizacijskoj strukturi KBC Zagreb, razvoju sigurnosnog menadžmenta i sl.


"Visokoobrazovane sestre imaju plaću prvostupnice, i to je uredba koja se mora mijenjati, a te bi sestre trebale imati od 1600 do 2000 kuna više. Očekujem da se taj problem što prije riješi", kazala je i istaknula kako je potrebno podići broj i obrazovnu strukturu medicinskih sestara.Orlić - Šumić je istaknula da postoje brojni problemi u toj struci, a najveći je manjak medicinskih sestara i nepriznavanje njihove visoke stručne spreme, odnosno zakonska uredba koja ih ne prepoznaje.

Orlić - Šumić  je dodala da u je KBC-u Zagreb sredinom veljače nedostajalo oko 700 medicinskih sestara, da ih je 260 primljeno na rad na određeno vrijeme, te se odmah vidio napredak. "Kada imate veći broj sestara imate kvalitetniju zdravstvenu njegu, sigurnost bolesnika i osoblja je na višem nivou. Sada nedostaje oko 500 sestara, kako bi naš posao bio zaokružen i kako bismo ga mogli profesionalno obavljati, a naši pacijenti dobili višu kvalitetu njege i bolji sustav", rekla je Orlić - Šumić.

 

 


MEDICINSKE SESTRE S FAKULTETOM

POTPUNO ZABORAVLJENE 'Zbog propusta Vlade 10 godina primamo plaću nižu za 1600 kn, što mi drugo preostaje nego preseliti se u Njemačku...'

 

AUTOR: Goranka Jureško

 OBJAVLJENO: 03.12.2016. u 17:47

 

Marija Orlić Šimić

 

“Da, otišla sam u Njemačku, i to u godinama kad se obično vraća ‘kući’, ali procijenila sam da je zadnji trenutak da pokušam ‘pospremiti’ neke životne probleme, osigurati studiranje djeci i platiti kredite. No, glavni poticaj da uopće razmišljam o odlasku činjenica je da se status diplomiranih medicinskih sestara odnosno onih koje su završile fakultet ne rješava. I dalje, naime, radimo pod istim uvjetima kao da se nismo obrazovale”.

Ove riječi medicinske sestre Ane sa završenim fakultetom koja je godinama radila u jednoj velikoj zagrebačkoj bolnici ukratko opisuju problem koji traje već desetak godina. Oko 1000 medicinskih sestara s visokom stručnom spremom nisu priznate u zdravstvenom sustavu, odnosno imaju plaću kao tzv. prvostupnice, odnosno kao da imaju završenu višu školu. Naime, u Vladinoj Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama one naprosto ne postoje, premda su prve diplomantice stigle s fakulteta još 2007. godine. Da ironija bude veća, svoje su obrazovanje same plaćale.

 

Bolnice peru ruke

U bolnicama u kojima su zaposlene pozivaju se na tu odredbu i u sistematizaciji radnih mjesta, odnosno tvrde da da ne mogu promijeniti njihov koeficijent za plaće jer ih je “Vlada zaboravila”.

Maksimum je priznavanje obrazovanja sestara prvostupnica koje su završile trogodišnji studij što se primjenjuje i na one koje su završile fakultet. Nastavi li se ignoriranje te činjenice, veći dio najobrazovanijih medicinskih sestara mogao bi krenuti Aninim primjerom. “Bojim se da će veći dio od 71 medicinske sestre s fakultetom u našoj bolnici otići na rad u inozemstvo, a to bi bila katastrofa jer po propisima EU od nas se traži da u svakoj smjeni radi barem jedna visokoobrazovana sestra. Istovremeno, meni su vezane ruke, ne mogu kršiti propise i povećati im plaću”, kaže ravnatelj najveće hrvatske bolnice, KBC-a Zagreb, prof.dr. Ante Ćorušić. Naime, zbog “zaboravnosti” Vladine uredbe medicinske sestre sa završenim fakultetom imaju svakog mjeseca oko 1600 kuna manju plaću. Kad bi se njihov koeficijent povećao, to bi ukupno na godišnjoj razini bilo oko dva milijuna kuna veći trošak za KBC Zagreb, odnosno za toliko bi bolnici trebalo povećati limit.

Masovni odlazak

“Samo ove godine radni odnos s KBC-om raskinulo je čak 108 medicinskih sestara od kojih je većina prvostupnica upravo zbog neriješenog statusa”, upozorava Marija Orlić, glavna sestra KBC-a Zagreb. Dodaje da status nije riješen niti za 7 fizioterapeuta te 5 inženjera laboratorijske dijagnostike koji također imaju završeno visoko obrazovanje, a nema ih u Vladinoj Uredbi.

“Medicinske sestre su 24 sata uz pacijente, rade vrlo odgovoran i zahtjevan posao, a istodobno se već deset godina ne rješava ovaj problem”, kaže Orlić. Naglašava da su sestre same plaćale svoje obrazovanje i “krale” vlastite slobodne dane, godišnje odmore za predavanja i učenje da bi mogle završiti studiji.

Odgovor ministra

Sestre su zadovoljne što im u nekim bolnicama u posljednje vrijeme omogućavaju studiranje uz tzv. plaćeni dopust. No, nakon završenog studija to moraju vratiti kroz obvezu dvostruko dužeg ostanka u toj bolnici. Za razliku od bolničkih pravnika, oni izvan zdravstvenog sustava tvrde da rješenje postoji i pored Vladine Uredbe. Kažu da kada u Uredbi nije predviđeno neko radno mjesto pa onda niti koeficijent, onda se treba statutima bolnica riješiti taj problem, a koeficijent odrediti na način da on bude identičan kao i za slično radno mjesto sa sličnom složenosti posla i stručnim obrazovanjem.

Navodno će ovih dana ministru zdravstva iz bolnica biti upućen prijedlog dopune spomenute uredbe koji, ako bi se prihvatio, konačno barem pravno rješava ovaj problem. Ministar Milan Kujundžić kaže kako je upoznat s tom nepravdom te da bi se ona mogla objektivno brzo riješiti promjenom uredbe, ali da u trenutnim limitima bolnica nema prostora za povećanje plaća. Riječju, tek kad bi se promijenio način plaćanja bolničkih usluga možda bi se nakon desetogodišnjeg čekanja konačno našlo rješenje i za visokoobrazovane medicinske sestre kojih u ovom trenutku u Hrvatskoj ima oko tisuću.

 

 

 


Bolnica Rebro uskoro će dobiti vrtić

Objavljeno: 29. kolovoza 2016.

 

Do kraja godine Klinički bolnički centar Zagreb, jedna od najvećih bolnica u Hrvatskoj koja zapošljava preko pet tisuća ljudi, trebao bi dobiti prvi bolnički korporativni Dječji vrtić u glavnom gradu. Vrtić će imati kapacitet za smještaj oko 200 djece, a prvenstvo pri upisu imat će zaposlenici bolnice.

 

“Velike bolnice u Beču, Münchenu ili Berlinu, imaju korporativne dječje vrtiće kako bi poboljšali uvjete rada svojih zaposlenika, a ako je zaposlenik zadovoljan onda će i pružena usluga pacijentu sigurno biti bolja. To je ideja koja je dugo tinjala u KBC-u Zagreb te mi se posrećilo da sam u ovih sedam mjeseci mandata u dogovoru s gradskim strukturama uspio to i realizirati”, ističe Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb.

 

Prvi korak prema otvaranju vrtića je potpisivanje Ugovora o suradnji između KBC-a i Grada Zagreba. Prema ugovoru KBC će Gradu na 15 godina, bez naknade, ustupiti prostor, a Grad će ga urediti i opremiti.

 

“Danas idemo u projektiranje uređenja 1800 kvadrata prostora koji sada zjapi prazan. Dižemo predškolski standard u četvrti Maksimir i u bolnici Rebro. Mislim da će mame biti najsretnije kad 01.01. sljedeće godine, vrtić i otvorimo”, rekao je na potpisivanju ugovora Milan Bandić (365 RIS), gradonačelnik Zagreba.

 

Novi vrtić na Rebru funkcionirat će u sklopu Dječjeg vrtića Bukovac, a osim zaposlenika bolnice, smještaj u njemu moći će dobiti i djeca Gradske četvrti Maksimir.

 

“Ponosni smo što će se otvoriti još jedan vrtić za 10 odgojnih skupina. Time će se i naš vrtić proširiti, a bit će prostora i za nova zapošljavanja”, istaknula je Gordana Lukačić, ravnateljica DV Bukovac.

 

 

Za uređenje ovog vrtića Grad će izdvojiti 3,5 milijuna kuna.

 

 


Potpisan ugovor Grada i KBC-a za novi vrtić

 

29.8.2016.

 

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić potpisali su danas, u hotelu Rebro, Ugovor o suradnji Kliničkog bolničkog centra Zagreb i Grada Zagreba za potrebe smještaja djece predškolske dobi na području Gradske četvrti Maksimir.


Kako se čulo, KBC Zagreb bez naknade ustupa prostor, a Grad Zagreb će ga urediti i opremiti po najvišim standardima i u skladu sa zahtjevima Nacionalnog kurikula odgoja i obrazovanja djece rane i predškolske dobi.

Zahvaljujući ravnateljstvu KBC-a Zagreb dogovorili smo da prostor od 1.800 kvadrata, koji se trenutno ne koristi, unajmimo na 15 godina te opremimo za naše najmlađe sugrađane – rekao je gradonačelnik Bandić dodavši da ukupan trošak iznosi oko 3,5 milijuna kuna, što je četiri puta manje od tržišne cijene najma sličnog objekta. Svi su u dobitku ovim potpisom, Grad je prošao povoljnije, KBC će unaprijediti uslugu i privući nove zaposlenike, a roditelji i djelatnici KBC-a s predškolskom djecom će moći mirno obavljati svoj posao znajući da u neposrednoj blizini njihova djeca imaju najbolje moguće uvjete za kvalitetan predškolski odgoj.

Zahvalivši gradonačelniku i njegovim suradnicima na uspješnoj realizaciji, ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić naglasio je da je jedan od glavnih ciljeva ovog projekta, osim osiguravanja vrhunske skrbi za djecu, zadovoljiti djelatnike KBC-a i poboljšati uvjete njihovog rada, jer je Hrvatska suočena s problemom iseljavanja kvalitetnih zdravstvenih stručnjaka. 

 

 

Mladi liječnici i sestre uvelike idu u inozemstvo zbog uvjeta koji im se tamo pružaju. Ovim smo potpisom osigurali još jedan razlog za zadovoljstvo našim djelatnicima, da ostanu u Hrvatskoj te ovdje usavršavaju svoju struku – rekao je ravnatelj Ćorušić napomenuvši da zadovoljni zaposlenici jamče i bolju uslugu pacijentima.

Novi vrtić funkcionirat će kao područni objekt Dječjeg vrtića Bukovac, a predviđen je za 10 odgojnih skupina, odnosno više od 200 djece.

 

 


NATJEČAJ ZA VIŠE OD 700 MJESTA

Država naveliko zapošljava: Traže se liječnici, vojnici, spremačice...

 

-          Autor: Vlatka Polšak Palatinuš

-          18.8.2016 

 

Klinički bolnički centar Zagreb, najveća zdravstvena ustanova u državi, raspisao je natječaj za čak 178 radnih mjesta. Traže sve - od liječnika specijalista, biologa i logopeda do kuhara, spremačica i tajnica. Zapošljava i Ministarstvo obrane, a ono traži 550 vojnika i mornara

 

KBC Zagreb raspisao je natječaj za čak 178 radnih mjesta. Traži se čak 50 medicinskih sestara i tehničara, 20 prvostupnika sestrinstva, deset spremačica, sedam primalja, pet kuhara… Za navedena radna mjesta nude ugovor na određeno u trajanju od pola godine uz probni rok od 30 dana.

Ipak, raspisali su i natječaje za zaposlenje na neodređeno. U toj kategoriji traže specijaliste anesteziologije, pedijatra, psihijatra, molekularnog biologa, magistre farmacije… 

Više pogledajte na 
stranicama KBC-a Zagreb.

 


Ministarstvo obrane raspisalo je natječaj za prijam 550 vojnika i mornara u djelatnu vojnu službu u trajanju od četiri godine. Kandidati ne smiju biti stariji od 27 godina, moraju imati srednju stručnu spremu te odslužen vojni rok ili uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja, stoji na stranicama MORH-a, na kojima možete pročitati sve detalje vezane uz ovaj natječaj. 

MORH do kraja ove godine planira uzeti u službu ukupno 800 vojnika i mornara, a prije tri mjeseca objavio je natječaj za 250 radnih mjesta.

 


ODOBRENO ZAPOŠLJAVANJE

KBC-u Zagreb nedostaje 690 medicinskih sestara

Autor: tportal.hr/hrt.hr

  • 13.4.2016 12:14:02
  • 13.4.2016 12:05:58

'U KBC-u Zagreb situacija s brojem liječnika je zadovoljavajuća, no akutni problem je s nedostatkom medicinskih sestara - nama po sistematizaciji nedostaje 690 medicinskih sestara', izjavio je v. d. sanacijskog upravitelja KBC-a Zagreb prof. dr. Ante Ćorušić u emisiji Dobro jutro, Hrvatska. Dodao je da je ministar zdravlja Dario Nakić pokazao razumijevanje za taj problem, pa će ove godine KBC Zagreb zaposliti 'barem trećinu navedenog broja medicinskih sestara'

Ćorušić je poručio kako Hrvatska, kao sve zemlje Europske unije koje su prošle tranziciju, ima problema s odljevom medicinskog kadra u razvijenije zemlje Eu-a, ali da ohrabruje primjer Poljske u kojoj je puno liječnika otišlo, ali se ponovno vratilo nakon nekoliko godina.

On ne zna koliko je točno liječnika i medicinskih sestara otišlo iz Hrvatske - poznati su samo podaci s kojima je izašla Hrvatska liječnička komora - o tisuću zahtjeva.

'A to ne znači da je tisuću ljudi i otišlo, mada ja osobno znam tri ili četiri slučaja gdje su ljudi otišli u Irsku, Austriju, pa su se vratili', kazao je Ćorušić.

'Mi kao društvo moramo shvatiti da medicina i košta. Najavljeno poskupljenje dopunskog osiguranja za 19 kuna nije puno i nadam se da će građani shvatiti da je to nužno kako bi se održao standard', kazao je Ćorušić u emisiji Dobro jutro, Hrvatska.

 


SINDIKAT OPTUŽUJE

'Sustav je u kolapsu, nedostaje 12.500 medicinskih sestara'

Po standardima Europske unije u hrvatskom zdravstvenom sustavu nedostaje 12.500 medicinskih sestara i tehničara, dok ih istodobno na burzi rada posao čeka više od 1300, istaknuo je u srijedu Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara, koji upozorava na neodrživost naputka o zabrani zapošljavanja u zdravstvenim ustanovama, koji je ministar zdravlja Dario Nakić donio početkom veljače

Zbog tog naputka za svako zapošljavanje medicinskih sestara treba čekati odobrenje Ministarstva, pa je sustav u kolapsu jer samo u dva najveća zagrebačka klinička bolnička centra nedostaje više od 1000 sestara, rekla je Hini predsjednica sindikata Anica Prašnjak.

V.d. sanacijskog upravitelja KBC-a Zagreb Ante Ćorušić jutros je za HRT rekao da im nedostaje 690 medicinskih sestara, a sindikat raspolaže podacima da je slična situacija i u KBC-u Sestre milosrdnice, gdje nedostaje 400 sestara da bi bili zadovoljeni standardi Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme u obavljanju zdravstvene djelatnosti. 

Europski prosjek je 703 sestre na 100.000  stanovnika, a sadašnjim tempom zapošljavanja Hrvatska će taj prosjek dostići tek za 60 godina, upozorava Prašnjak. 

Ulazak Hrvatske u EU dodatno je povećao problem odlaska sestara iz Hrvatske. Po podacima sindikata, više od 950 otišlo ih je u inozemstvo zadnjih godinu i pol dana. "Podaci s terena govore o velikom broju sestara koje i dalje traže dopusnice od strukovne komore za odlazak u inozemstvo", upozorava Prašnjak.  

U sindikatu stoga traže od Ministarstva zdravlja izradu situacijske analize na području sestrinstva, utvrđivanje točnog broja zaposlenih sestara i desetogodišnju strategiju njihova obrazovanja i zapošljavanja.


 




17.06.2016.

POSKUPLJENJE

 

Garaža Rebro dvostruko skuplja!

 

Korisnici koji u bolnici često zaglave i do šest sati ovaj potez Zagrebparkinga ne odobravaju jer kažu: u bolnicu se mora! 

 

AUTOR:Stjepan Bubalo

 

Sat parkiranja u garaži uz bolnicu Rebro od ovog tjedna skuplji je za dvije kune pa dnevna karta, umjesto dvije, košta četiri kune, dok je noćna karta s jedne skočila na tri kune. Korisnici koji u bolnici često zaglave i do šest sati ovaj potez Zagrebparkinga ne odobravaju jer kažu: u bolnicu se mora!

 

Gdje će doktori parkirati

 

– Cijena od dvije kune po satu bila je odlična jer je riječ o bolnici i ovdje nitko ne parkira iz luksuza, već iz potrebe. Moram na terapiju sljedeća dva tjedna, a svakodnevno je to od dva do tri sata pa ću razmisliti isplati li mi se više ići autobusom – kazao je umirovljenik Dinko Herljević. Dvostruko višu cijenu parkirnog sata ne odobrava ni Tomislav Čelko, koji smatra da je cijena od dvije kune trebala biti dovoljna za održavanje garaže te da se na njoj ne smije ubirati zarada.

 

– Ako je investicija otplaćena, nema razloga da se cijena diže – kazao je Čelko. Smatra da bi podizanje imalo smisla kada bi se znalo da se novac prikuplja za gradnju garaže uz neku drugu bolnicu kao što su Klaićeva, Vinogradska ili Sveti Duh.

 

Vijest o skupljim kartama iznenadila je i brojne zaposlenike

 

– Ne parkiraju svi zaposlenici u garaži, no kada nemamo gdje, ostavimo automobil i cijeli radni dan. Do sada nas je to koštalo 20-ak kuna, no nakon poskupljenja, morat ćemo tražiti besplatno parkiranje izvan kruga bolnice – kazao je jedan od zaposlenika.

 

Iz Zagrebparkinga poskupljenje s dvije na četiri kune nisu pravdali, istaknuli su samo da je cijena prošle godine bila i pet kuna. Tako navode da su je na dvije snizili u studenom, no opet su je podignuli nakon samo pola godine. Razlog poskupljenja, jasno je, manjak je prihoda jer se u garaži na Rebru prošle godine uprihodila jedna petina, odnosno 4,2 milijuna kuna od ukupnih 21,2 milijuna, koliko iznosi godišnji prihod svih garaža.

 

Da nije došlo do poskupljenja, prihod na Rebru bi se prepolovio na manje od dva milijuna kuna. Nakon ovog poskupljenja, najjeftinija javna garaža je na Sveticama, gdje sat košta dvije kune dok je u užem centru parkiranje najpovoljnije u garažama naLangovu trgu i u Petrinjskoj, gdje od 8 do 21 sat parkiranje po satu košta 4 kune što je i 2 kune niže od cijene parkinga u I. zoni dok noćna karta košta po satu tek kunu.

 

Prednost parkiranja u garažama u odnosu na parkiranje na ulici uz neograničeno vrijeme je i jeftinija dnevna karta koja u garažama u I. zoni košta 55 kuna dok za nju na vanjskom parkiralištu treba izdvojiti 100 kuna. Što se tiče privatnih garaža, najskuplja je Cvjetni, u kojoj sat košta 12 kuna. Importanne Centar, Importanne Galleria i Kaptol centar sat parkiranja naplaćuju 5 kuna, što je kunu niže od parkiranja u I. zoni.

 

Promjene i na Savici

 

Osim poskupljenja garaže, iz Zagrebparkinga je stigla i novost da je parkiranje u ulicama Dobri dol, Gorjanovićeva, Jordanovac (od Kišpatićeve do Lašćinske), Kišpatićeva, Lukovac, Podvršje dopušteno bez vremenskog ograničenja, odnosno da građani koji ondje parkiraju više ne moraju premještati vozila nakon što isteknu tri sata, već će moći kupovati satne karte dok god im treba.

 

– Vremensko ograničenje parkiranja od maksimalno 2 sata u I. zoni i maksimalno 3 sata u II. zoni primjenjuje se kako bi se korištenje parkirališta omogućilo što većem broju građana, dok u III. zoni ono nije vremenski ograničeno – objasnili su iz Zagrebparkinga. Dodali su da su, uzimajući u obzir specifičnost lokacija uz Rebro, uveli novu podzonu unutar II. zone u kojoj će biti omogućeno parkiranje bez vremenskog ograničenja.

 

Dio javnih parkirališta na području Savice, koji je također u studenom prošle godine iz druge zone prešao u četvrtu zonu s cjelodnevnom kartom za parkiranje od 10 kuna, ponovno će biti vraćen u II. zonu.

 

U IV. zoni ostat će parkiralište omeđeno Lastovskom s južne strane, Gruškom s istočne i sjeverne strane, te Gruškom ulicom k. br. 22 sa zapadne strane.

 


IMAMO RIJEDAK PRIVILEGIRANI STATUS  Strani pacijenti spasonosnu operaciju traže u Hrvatskoj

  • 04.05.2016., 07:43
  • Autor:Ana Pejačić Dejanović

Hrvatska je u samom svjetskom vrhu po broju darivatelja organa, ali i transplantacija. Po broju doniranih i presađenih organa na milijun stanovnika - vodeća smo zemlja u svijetu.

 

Dvadeset i dvoje liječnika iz Mostara došlo je u KBC Zagreb vidjeti i naučiti kako uspješno obaviti transplantaciju. Hrvatska je, uz Španjolsku, jedina zemlja na svijetu koja ima visoku stopu darivatelja. Ali i transplantacija.

'Vama je poznato da se u Hrvatskoj transplantira najveći broj bubrega na milijun stanovnika u svijetu', rekao je Željko Kaštelan, predstojnik Klinike za urologiju.

'Hrvatska je u privilegiranom statusu u odnosu na druge zemlje Europe. Mi dobijemo traženi organ vrlo brzo, zato što smo zemlja koja daje puno organa u taj pool Eurotransplanta', rekla je Jasna Brezak, bolnički transplant koordinator, KBC-a Zagreb.

'Mi smo ili vodeća ili druga po redu zemlja po uspješnosti transplantacije srca u svijetu. Rezultati preživljavanja su jako, jako dobri. Desetogodišnje preživljavanje, gotovo 60%, što je odlično', rekao je Davor Miličić iz Klinika za bolesti srca i krvnih žila, KBC Zagreb.

Kako to rade najbolji hrvatski liječnici, došli su vidjeti i naučiti njihovi kolege iz Mostara. Tamo je transplantacija tek u počecima. Jedan od razloga takve situacije je, smatra Davor Tomić sa Sveučilišne kliničke bolnice Mostar - 'pravna strana i složenost političkog sustava'.

Manjak je darivatelja, pa su duge liste čekanja. 'Mislim da čeka oko 200 ljudi. Događa se da se ljudi prijavljuju čak i u Hrvatsku', rekao je Tomić.

'Motiv je jasan i nas kao KBC-a Zagreb i Mostara - u što skorije vrijeme napraviti transplantaciju bubrega u Mostaru', kazao je Ante Ćorušić, sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb. Iz KBC-a Zagreb se nadaju kako će do toga doći za manje od godinu dana.
 




Komadina

PRIMORSKO-goranski župan Zlatko Komadina izjavio je da u sveučilišnim sredinama, kliničke bolnice trebaju ostati u državnom vlasništvu, jer bi prebacivanje tog sustava na županijsku razinu, bez dublje analize i bez financijske opskrbljenosti županija, bilo „brigo moja pređi na drugoga“  i  elitizacija zdravstva u kojemu bi svi zahvati bili dostupni samo u Zagrebu.


To predstavlja centralizaciju zdravstva umjesto decentralizacije, istaknuo je Komadina  govoreći na redovnoj konferenciji za novinare o najavi ministra zdravlja Nakića da samo KBC Zagreb bude u državnom vlasništvu.    

„Svaki građanin Hrvatske mora imati jednaku kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite“, naglasio je. Komadina je rekao da  riječka bolnica ima proračun oko 600 milijuna kuna,  da je izvorni proračun Primorsko-goranske županije oko 350 milijuna, a konsolidirani proračun županije, zajedno sa županijskim zdravstvenim ustanovama oko 700 milijuna kuna.

„Kada vam netko daje da postanete osnivač nečega što je financijski 'teže' od vas, onda je pitanje vaše opstojnosti u smislu garantiranja stabilnosti sustava“, rekao je i naglasio da smatra da se „to može događati tek nakon što se provede regionalizacija zemlje, da se državne ovlasti spuštaju na regionalnu razinu, a to bi onda značilo i porezni sustav i sustav doprinosa.“ 

„Kao socijaldemokrat ću jasno reći – ne možemo imati zdravstveni sustav da onaj koji ima novaca ima zdravstvenu zaštitu, a onaj koji nema novaca nema zdravstvenu zaštitu - pa ćemo imati neki minimalni paket, koji bi bio takav sustav da preživiš ako te skupe na cesti, za takvo zdravstvo se nismo zalagali,“ rekao je Komadina.

Kako je istaknuo, to zahtjeva veću analizu, ne mogu sve bolnice raditi sve zahvate te  je donekle razumljivo da neće svaka bolnica operirati otvoreno srce. „Ali, da će jedna raditi baš sve, a sve druge neće raditi ništa, taj sustav ne možemo podržati u smislu kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite za građane županije i druge građane Hrvatske, a kamoli privatizaciju zdravstvene usluge“, kazao je Komadina.

„Neka nam se kao izvorni prihod županije da doprinos za zdravstvo i  riješen problem,“ dodao je predsjednik Županijske skupštine Erik Fabijanić i ocijenio da se država toga nikada neće odreći, tj. da  država prebacuje obveze, a ne spaja te obveze s izvornim prihodima financiranja.

 


29.01.2016.

STIGLI NOVI LJUDI

ODLUKE VLADE:

Razrješili dužnosti zamjenike i pomoćnike ministara, a HDZ-ovca Ćorušića posjeli na čelo KBC-a Zagreb

 

Vlada je u četvrtak na svom zatvorenom dijelu razriješila dužnosti brojne pomoćnike ministara, Nevena Zelića imenovala predstojnikom Ureda predsjednika Vlade, Sunčanu Glavak glasnogovornicom Vlade. HDZ-ov Ante Ćorušić postavljen je za sanacijskog upravitelja KBC-a Zagreb.

 

Na zatvorenom dijelu prve sjednice u četvrtak, Vlada je, s 1. veljače, imenovala Nevena Zelića predstojnikom Ureda predsjednika Vlade i Sunčanu Glavak glasnogovornicom Vlade.

 

Vlada je donijela odluku kojom se Tomislav Karamarko određuje članom Vlade Republike Hrvatske zaduženim za nacionalnu sigurnost, koji je po položaju član Vijeća za nacionalnu sigurnost i po položaju obavlja i dužnost predsjednika Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija. Danom stupanja ove Odluke na snagu, prestaje važiti prethodna Odluka od 5. siječnja 2012. godine te se Ranko Ostojićrazrješuje navedene dužnosti, priopćila je vladina Služba za odnose s javnošću.

 

Sanacijski upravitelj i Vijeće u KBC-u Zagreb promijenjeni

 

Vlada je imenovala Ante Ćorušića vršiteljem dužnosti sanacijskog upravitelja Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Na osobni zahtjev razriješen je sanacijski upravitelj Hrvoje Vrčić. Dosadašnji predsjednik Sanacijskog vijeća Kliničkog bolničkog centra ZagrebMarko Rudnički je razriješen te je vršiteljem dužnosti predsjednika imenovan Željko Krznarić. Razriješeni su i članovi Vijeća Branka Grabovac i Antonio Juretić, a Bernardica Rubčić i Dubravka Sertić imenovane su vršiteljicama dužnosti člana.

 

NA GODIŠNJICU SANACIJSKOG MANDATA
 

Rebro u plusu, ravnatelj dao ostavku

Prof. Hrvoje Vrčić navodi osobne razloge, KBC Zagreb bez šefa do nove vlade

 

Gotovo točno na godišnjicu svojeg imenovanja prof. Hrvoje Vrčić dao je ostavku na mjesto sanacijskog upravitelja KBC-a Zagreb! Sanacijskom vijeću prof. Vrčić nakon predstavljanja pozitivnih rezultata poslovanja te najveće hrvatske bolnice uputio je i ostavku navodeći osobne razloge kao uzrok svojoj odluci o odlasku. 

 

Naslijedio dr. Giljevića

Odluka je neočekivana, iako s dolaskom nove vlade gotovo svi šefovi najvećih bolnica u Hrvatskoj očekuju smjenu. Upravo je to svojim dolaskom na mjesto ministra napravio i ministar Siniša Varga na čiji je prijedlog Vlada imenovala nove sanacijske upravitelje svih najvećih bolnica osim one u Splitu. Tako je bilo i na Rebru gdje je smjenjivanjem doc. dr. sc. Zlatka Giljevića za šefa postavljen prof. Vrčić, dotadašnji Giljevićev zamjenik.

U godinu dana taj ugledni liječnik dobio je, poput ostalih novih sanacijskih upravitelja, zadatak da “spasi” poslovanje i sanira minus bolnice. Samo što je Vrčić dobio u zadatak saniranje one najveće, a ostavku je predao zajedno s rezultatima poslovanjabolnice koji su – pozitivni. Uostalom, još prije ove godine predstavljen je i podatak o rastu, da tako kažemo, zarade Rebra. Tada je rečeno da je ova bolnica u prvih šest mjeseci 2015. godine uprihodila 22 posto više nego u istom razdoblju godinu prije.

Pozitivne brojke zaključene za cijelu prošlu godinu prof. Vrčić predstavit će i danas na Rebru gdje su mediji pozvani na službeno predstavljanje rezultata rada. 

Ministarstvo zdravlja, kao i svako drugo u ovom trenutku pregovaranja i dogovaranja nove vlasti, obezglavljeno je, no neobično je da u isto prijepodne ravnatelj Vrčićpredstavlja rezultate na Rebru, dok par kilometara dalje, na Ksaveru,  na predstavljanje rezultata bolnica poziva Vargina administracija. Ono što se još moglo neslužbeno čuti jest da je prof. Vrčić sanacijskom vijeću bolnice rekao da je ostavku ministru Vargi predložio još sredinom prošlog mjeseca, no da je on to odbio.

Na naše pitanje o razlogu ostavke, prof. Vrčić je samo ponovio da je riječ o osobnim razlozima. Njegovu godinu mandata u javnosti su, unatoč spomenutim rezultatima, zvučnije obilježili pojedini, nazovimo to tako, incidenti, poput neklimatiziranih sobau bolnici u Petrovoj koja je dio Rebra. Tada su priče o smjenjivanju prof. Vrčića u kuloarima bile najglasnije, tim više jer se pripremalo za izbore i kampanju za koju nikako nije dobrodošla TV slika o nemogućnosti ugradnje 50 tisuća kuna vrijedne klime u bolesničke sobe. 

Kakva će biti procedura 

Ministarstvo zdravlja smo zamolili da pojasni kakva procedura sada konkretno slijedi na Rebru. Tim više jer je riječ o bolnici nulte kategorije kojom mjesečno u prosjeku prođe oko sto tisuća pacijenata, ali do zaključenja broja nismo dobili odgovor. Teoretski je trenutačno nemoguće postaviti novog ravnatelja Rebra budući da ga nema tko predložiti dok nije formirana vlada odnosno dok nema resornog ministra. U svakom slučaju, novom ministru zdravlja svakako slijedi u startu još jedna važna odluka poput imenovanja čelnog čovjeka najveće hrvatske bolnice. 

 

KBC-u Zagreb lani je obrađeno 1,29 milijuna pacijenata, gotovo 300 tisuća više nego godinu prije, obavljeno je 26 posto više operacija i u prosjeku su skraćene liste čekanja za 222 dana, a bolnica je odradila 1,77 milijardi kuna posla.

 

Te je podatke jučer na Rebru predstavio sanacijski upravitelj bolnice, prof. dr. Hrvoje Vrčić koji je na to mjesto, kako smo objavili, podnio ostavku. I jučer je Vrčić ponovio da je riječ o osobnim razlozima, a za dobro poslovanje zahvalio je svim djelatnicima Rebra.

Nasljedniku, kojeg tek treba predložiti novi ministar zdravlja, ostavlja bolnicu s manjim dugom. Za 2015. on iznosi 149,5 milijuna kuna. Porastao je rashod za zaposlene i dug dobavljačima.



U RADU ZA PRAVNE OSOBE

Odvjetnici nemaju pravo naplaćivati opomene građanima!

KBC Zagreb odlučio je naplatiti sve dugove svojih bivših pacijenata. Neetički je bilo odbijati bolesno dijete bez uputnice, ali neki roditelji nikada je nisu naknadno dostavili. Takve i slične situacije proizvele su dug veći od 20 milijuna kuna, pa je posao naplate dodijeljen odvjetničkom društvu koje građanima šalje opomene, ali i naplaćuje svoje skupe usluge, izvijestio je HRT

Opomena od odvjetnika prvi je glas Draganu Makaru da je prije četiri godine ostao dužan KBC-u Zagreb. Za što točno, ne zna, jer u računu ne piše. 

'Plaćao sam neposredno prije samog izvršenja pretrage ili odmah nakon tog pregleda, tako da nikada nisam dobio nikakav račun koji bih naknadno trebao negdje platiti', kaže Makar za HRT u prilogu novinarkeIvane Alfier emitiranom u sinoćnjem 'Dnevniku'.

Dug je uvećan za kamate, ali i troškove odvjetnika plus PDV. KBC Zagreb tako naplaćuje zaostatke svih pacijenata.

'Nama su ti novci jako važni, jer ti novci nam ne služe ni za što drugo nego naprosto da bismo opet mogli pružiti što bolju zdravstvenu uslugu našim pacijentima', rekao je Zoran Bubaš, zamjenik sanacijskog upravitelja KBC-a Zagreb, za HRT. Tvrdi da su račune i opomene i do sada slali na kućne adrese, ali se nitko nije obazirao na njih, pa su se odlučili na odvjetnika. 

'I ovo sada naprosto je taj korak dalje, a u odvjetničku tarifu i taj dio ne ulazimo, ali ono što vidimo je da daje rezultate', kaže Bubaš. 

A 250 kuna odvjetničke naknade i jest sporno, ocjena je Hrvatske odvjetničke komore, pa je protiv odvjetničkog društva pokrenut disciplinski postupak.

'Odvjetničko društvo, ako je dogovorilo s nekom pravnom osobom da će za nju obaviti poslove, ima pravo naplatiti opomene, ali od te pravne osobe - od građanina sasvim sigurno ne', ustvrdio je Mladen Klasić, potpredsjednik Hrvatske odvjetničke komore. 

Oglasila se i udruga Potrošački forum. 'Građani to nisu dužni platiti, ali ih mi pozivamo da se ne ogluše tek tako, nego da pisanim putem reagiraju prema odvjetničkom uredu', kazala je Dunja Mak iz Potrošačkog foruma.

Odvjetničko društvo Par i Gradac više ne šalje opomene, ali i dalje tvrdi da radi zakonito. 'Svi prigovori upućeni na bilo koji način su zaprimljeni, u obradi su i trenutačno je obustavljeno bilo kakvo daljnje procesuiranje', rekao je odvjetnik Želimir Par.

Kontrolu postupka naplate proveo je i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. HZZO će nakon izrade konačnog izvješća odlučiti o izricanju odgovarajuće mjere ugovornom partneru KBC-u Zagreb, primjerice opomene ili opomene uz novčanu kaznu. Dok ne donesu konačnu ocjenu, pozivaju sve građane koji imaju dvojbi da im se jave radi utvrđivanja toga postoji li dug ili je u pitanju pogreška.
 
ZBRKA S PARTICIPACIJOM

HOK: Troškove odvjetniku treba platiti Rebro, a ne pacijent

20.11.2015.

 

Ovaj put postupak ide jer su tvrdili da imaju mišljenje Komore kako smiju naplaćivati troškove opomene prema trećoj strani, što su u ovom slučaju pacijenti Rebra, no takvo mišljenje Komore – nemaju.

 

Ovaj put postupak ide jer su tvrdili da imaju mišljenje Komore kako smiju naplaćivati troškove opomene prema trećoj strani, što su u ovom slučaju pacijenti Rebra, no takvo mišljenje Komore – nemaju.

U HOK-u ističu i da je “odvjetnik iz tog društva već pravomoćno kažnjavan za nedostojno pridobivanje stranaka, a protiv odvjetnika iz istog odvjetničkog društva u tijeku je i nekoliko disciplinskih postupaka”. Odvjetničke troškove prema odvjetničkoj tarifi snosi naručitelj. Hoće li Rebro platiti odvjetničke troškove koji su često višestruko veći od samih dugova?! Ne znamo jer su uvjeti ugovora, kao i njegov način sklapanja, nepoznati; na Rebru su nas po odgovor uputili u Par i Gradac, gdje su nam pak rekli da je to – poslovna tajna. Odgovor će dati Ministarstvo zdravlja koje je, neslužbeno doznajemo, na Rebro poslalo inspekciju.  

>> Dobili opomenu, a u bolnici nisu ni bili


 

INDEXOVI članci, koje smo objavili nakon brojnih dojava čitatelja na čije su adrese iz odvjetničkog društva Par I Gradac stigle mutne opomene, uvećane za trošak odvjetničke opomene, pokrenuli su pravu lavinu reakcija.

Munjevito je reagirala Hrvatska odvjetnička komora koja je, već u petak, 13.11.2015., pokrenula disciplinski postupak protiv odvjetnika iz navedenog društva. Iz HOK-e su za Index pojasnili da odvjetnik nije imao pravo trošak odvjetničke opomene naplaćivati od pacijenata te da mu prijeti novčana kazna ili obustava prava na obavljanje odvjetništva.  

„Odvjetnik svoj račun za uslugu troška opomene ispostavlja svom klijentu, a ne protivnoj strani ili trećoj osobi, dakle nikako ne osobi kojoj je opomena upućena. Ukoliko postoji dug, građani su dužni podmiriti dugujući iznos, ali nisu dužni platiti troškove opomene“, poručili su iz Hrvatske odvjetničke komore.

Novo priopćenje HOK-a

No, danas nam je iz HOK-e stiglo i novo priopćenje u kom stoji da je Hrvatska odvjetnička komora 19. 11. primila novinarske upite u kojima se navodi da OD Par i Gradac raspolaže s mišljenjem HOK-a da smiju obračunavati i naplaćivati odvjetničke troškove opomene prema trećoj strani.

“HOK ističe da OD Par i Gradac nije nikada tražilo mišljenje HOK-a o tome smije li po Tarifi naplaćivati opomene trećoj strani i stoga HOK nije takvo mišljenje niti dala.

U odnosu na obavijest  Disciplinskog tužiteljstva broj: 219/2015 od 17.09.2015.g. na koju se poziva Odvjetničko društvo Par i Gradac, navodimo da je temeljem Statuta HOK i odredbe Glave XVIII. Tarife  o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika jedino Upravni odbor HOK ovlašten davati objašnjenja i tumačenja odredbi Tarife. U uvodnom dijelu same Tarife stoji da je troškove zastupanja dužan platiti naručitelj usluge odnosno stranka, što je Hrvatska odvjetnička komora u svim izjavama i isticala”, poručuju iz HOK-e iz koje su, od samog početka izbijanja slučaja PAR GRADAC, jasno isticali da je takvo postupanje odvjetničkog društva protivno Tarifi i savjetovali građanima da ne plaćaju odvjetnički trošak za opomenu koju su dobili. 

Iz HOK-e također ističu da su disciplinska tijela HOK neovisna u svom radu te su uvidom u spis utvrdili da je navedena obavijest Disciplinskog tužiteljstva suprotna Zakonu o zaštiti potrošača i stavu HOK.

Ponovno pokrenut disciplinski postupak protiv već kažnjavanog odvjetnika

“Koristeći svoje ovlasti HOK je ponovo po službenoj dužnosti pokrenuo disciplinski postupak za istu povredu dužnosti i ugleda odvjetništva protiv odvjetnika iz tog odvjetničkog društva. Odvjetnik iz tog odvjetničkog društva već je pravomoćno kažnjavan za nedostojno pribavljanje stranaka, a i nekoliko disciplinskih postupaka protiv odvjetnika iz istog odvjetničkog društva su u tijeku”, navode iz Hrvatske odvjetničke komore.
 
Izvod iz zapisnika 3. Sjednice UO HOK od 15. Prosinca 2012.

33. Primjene čl. 12. st. 5. Zakona o zaštiti potrošača u svezi dopisa Državnog inspektorata Područne jedinice Zagreb u svezi naplate troškova odvjetničke opomene,

MOHOROVIČIĆ-GJANKOVIĆ izvješćuje da nas je Državni inspektorat obavijestio o prijavama građana koji su dobili opomene od odvjetnika da su uz glavni dug i kamate dužni platiti i trošak opomene. Odvjetnici su zaista uputili opomene protustrankama da uz dospjelo dugovanje plate i troškove opomene.

Čl. 12. st. 5. Zakona o zaštiti potrošača izričito je navedeno da se izdavanje opomena radi naplate dospjelih novčanih potraživanja ne smije naplaćivati.

Odredbom Tbr. 33. Tarife propisano je da za dopis stranci, zamjeniku, protustranci i dr. sudionicima, u pravnim poslovima stranke kao što su obavijesti i opomene s navođenjem činjeničnog stanja, odvjetniku pripada nagrada od 25 bodova, a ako se radi o tipiziranoj opomeni nagrada od 10 bodova. Smatra da se navedene odredbe odnose na pravo odvjetnika da za sastav opomene nagradu može naplatiti od svoje stranke, a ne protustranke.

ZAKLJUČAK:
Odvjetnik nema pravo izravno od protustranke naplatiti nagradu za sastav opomene kada joj, sukladno odredbi Tbr. 33 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, dostavlja opomenu da plati određeni iznos, ispuni neku obvezu ili činidbu.


Koliko je uistinu težak biznis s opomenama?

Na naše pitanje da li je KBC, kao obveznik javne nabave, proveo javni natječaj za odvjetničke usluge na kojem je odvjetničko društvo Par i Gradac dobilo posao zastupanja KBC-a, sanacijski upravitelj KBC Zagreb, prof.dr.sc. Hrvoje Vrčić, odgovorio JE da je kao javni naručitelj, sukladno čl. 18. Zakona o javnoj nabavi (NN90/11, 83/13, 143/13 i 13/14) i članka 6. Postupnika bagatelne nabave KBC Zagreb, proveden bagatelni postupak nabave za nabavu usluge naplate dospjelih potraživanja. Na pitanje našeg čitatelja, koji uvidom u sve javne nabave KBC-a unazad godinu dana, nije našao podatak da su za navedeni posao proveli javnu nabavu, niti bagatelnu javnu nabavu, IZ KBC-a su odgovorili :

„Bagatelni postupak nabave proveden je sukladno članku 18. stavak 3. Zakona o javnoj nabavi, ovaj je postupak sukladno navedenom članku Zakona o javnoj nabavi proveden sukladno internom aktu KBC-a Zagreb, budući da je predviđeno da se do 31. prosinca 2015. godine neće platiti više od 20.000 kuna za izvršenu uslugu.

Ne postoji zakonska obveza objave postupka javne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave za postupke (roba i usluge) za iznos do 200.000,00 kuna“.

Na ovo je obrazloženje ponovo reagirao naš čitatelj, pravnik Zoran Špehar koji tvrdi da je odgovor KBC-a, blago rečeno, nelogičan.

„ Ako je procijenjena vrijednost nabave 20.000,00 kuna, a jedna opomena košta 312,50 kuna, to znači da su odvjetnici poslali 64 opomene, što je poprilično nevjerojatno. Pozivam KBC da da točan podatak o tome koliko je fizičkih osoba poslano u postupak opominjanja pa će se, kada taj broj pomnožimo s 312,50 dobiti prava vrijednost nabave. Naime, ako je poslano primjerice 1000 opomena, pomnožimo li to s 312,50 kn dolazimo do iznosa od 312.500,00 kuna, što uvelike premašuje spomenutih 20 000 pa i onih 200 000 kuna“, kaže Špehar.

Pitanje koliko je fizičkih osoba poslano u postupak opominjanja poslali smo jučer nadležnima u KBC-u, no odgovor još uvijek čekamo s nadom da će nam ga KBC Zagreb, kao obveznik Zakona o pravu na pristup informacijama, uskoro i dostaviti.

 


Gužva u KBC-u Zagreb

Opomene bez pokrića: Stotine pacijenata tražile poništavanje neopravdanih računa

     

Autor: Ljerka Bratonja Martinović

Objavljeno: 17. studenog 2015. u 19:47

 

 

ZAGREB, KBC Zagreb i HZZO i jučer su bili zatrpani pozivima osiguranika koji su dobili opomene za hitno podmirenje duga za participaciju za medicinske usluge koje im nisu pružene, ili ih je pokrilo dopunsko osiguranje. Stotine pacijenata došlo je jučer na Rebro osobno riješiti taj problem i stvorilo nepregledne redove pred financijskom službom bolnice.

 

Na Rebru su od petka i inspektori HZZO-a, koji pokušavaju razriješiti neugodnu situaciju izazvanu odlukom bolničke uprave da putem odvjetnika naplati više od 10 milijuna kuna duga za participacije, nagomilanog u proteklih nekoliko godina.

 

Time je, čini se, povrijeđeno više zakona. Iz udruge Potrošač upozoravaju da se na opomene nije smjela zaračunavati odvjetnička tarifa.

 

Radničko vijeće KBC-a upozorilo je na kršenje Zakona o radu jer ih poslodavac nije izvijestio o milijunskom dugu za participacije i proveo zakonom propisano savjetovanje, a zakonski upitnom smatraju i odluku da se odvjetnički ured ne bira na javnom natječaju, već bagatelnom nabavom.
 

Zaštita podataka

 

Iako iz uprave KBC-a tvrde da odvjetničkom uredu nisu dali niti jedan podatak iz medicinske dokumentacije o pacijentu, tek će se utvrditi je li kod povjeravanja posla naplate duga odvjetničkoj kući prekršen i Zakon o pravima pacijenata koji zdravstvene ustanove, kao i liječnike, obvezuje na čuvanje i zaštitu medicinskih podataka.  

 

Iz HZZO-a zasad nema odgovora na pitanje je li kontrola pronašla nepravilnosti prilikom inspekcijskog nadzora na Rebru već tek  pacijente s dopunskim osiguranjem i dalje upućuju da u KBC-u osobno storniraju račune zbog kojih ih se tereti.  

 

Iz Ministarstva zdravlja poručuju kako im je »žao zbog neugodnosti koju su neki pacijenti doživjeli«. 

 

– Možemo potvrditi kako neutemeljena potraživanja nikome neće biti naplaćena. Pacijenti ne moraju brinuti da će zbog propusta u sustavu evidencije biti oštećeni – poručuju iz Ministarstva zdravlja. 

 

Radničko vijeće KBC-a Zagreb zatražilo je od uprave da zaustavi slanje opomena i hitno revidira sve otvorene stavke nenaplaćenih potraživanja, a pacijentima se ispriča zbog nastalih neugodnosti. Podržavaju, kažu, naplatu dugovanja, ali ne na ovako ishitreni način koji je naštetio ugledu kuće.

 

Sve po zakonu

 

Sanacijski upravitelj Hrvoje Vrčić tvrdi pak da je sve bilo u skladu sa zakonom. Bagatelni postupak nabave proveden je, kaže,  sukladno članku 18. stavak 3. Zakona o javnoj nabavi proveden prema internom aktu KBC-a Zagreb, jer je predviđeno da se do 31. prosinca 2015. godine za odvjetničku uslugu neće platiti više od 20.000 kuna.

 

– Javilo nam se dosad nekoliko stotina pacijenata s reklamacijom, a četvrtina ih je podmirila potraživanja. Od ukupnog broja pacijenata koji su dobili opomene, manje od 10 posto uredno je izvršilo svoja potraživanja i njima se ispričavamo, a u slučaju da su platili opomenu, novac će im biti vraćen – kaže Vrčić.

 

Ako najveći klinički centar u zemlji nije u stanju sam naplatiti dugove, onda mu ne treba tolika pravna služba, smatra Spomenka Avberšek, čelnica Samostalnog sindikata zdravstva. 

 


Ministar obišao laboratorij za medicinski pomognutu oplodnju

05.11.2015.

 


„Zahvaljujući postupcima izvantjelesne oplodnje, u Hrvatskoj je rođeno oko 20 tisuća djece. Riječ je o gradu veličine Koprivnice, a Hrvatska je sretna što danas ima te ljude. To su naši građani, naša djeca, naši prijatelji i kolege“, rekao je ministar Varga.Zagreb, 5. studenoga 2015. - Ministar zdravlja prim. Siniša Varga obišao je novi laboratorij za medicinski pomognutu oplodnju u Zavodu za humanu reprodukciju Klinike za ženske bolesti i porode Kliničkog bolničkog centra Zagreb.

 

Uređenje i opremanje laboratorija stajalo je 1,5 milijuna kuna, a sredstva je osiguralo Ministarstvo zdravlja.

 

„Liječnici koji rade u Zavodu za humanu reprodukciju, kao i pacijentice i pacijenti, zaslužuju ovaj novi laboratorij“, rekao je ministar Varga te naglasio kako je ulaganje u Zavod svojevrsno jamstvo rađanja novih generacija i veselja roditeljstva za one naše sugrađanke i sugrađane koji postaju roditelji zahvaljujući medicinskoj pomoći. Vrpcu su prilikom otvaranja zajednički presjekli najmlađi medicinski tehničar Matej Bertoš i najmlađa specijalizantica Klinike Petrana Beljan.

 

Sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb prof. Hrvoje Vrčić naglasio je važnost kontinuiranog rada na liječenju neplodnosti, u čemu ovaj Zavod već desetljećima bilježi iznimne rezultate. Zavod za humanu reprodukciju je i referentni centar Ministarstva zdravlja iz područja ginekološke endokrinologije i humane reprodukcije, a ulaganje u razvoj izvantjelesne oplodnje i poboljšanje uvjeta razvoja znanosti humane reprodukcije dugoročan je projekt na kojem treba nastaviti raditi. 

 

Predsjednica Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju prof. Dinka Pavičić-Baldani rekla je kako danas u Hrvatskoj imamo više od 60 ginekologa i kliničkih embriologa s hrvatskim i europskim licencama za rad iz područja humane reprodukcije, a u ovom se Zavodu odgajaju subspecijalisti iz naše zemlje, ali i inozemstva.

 

Zavod za humanu reprodukciju Klinike za ženske bolesti i porode KBC Zagreb je dio Znanstvenog centra izvrsnosti za reproduktivnu medicinu, što je dokaz iznad prosječne znanstvene kvalitete u području biomedicine i zdravstva, a djelatnici Zavoda objavili su preko tisuću znanstvenih radova, organizirali preko stotinu kongresa i znanstvenih simpozija.

 



NOVI NAČIN OPERIRANJA

NOVA METODA U KBC-u ZAGREB ‘Operiramo srčane greške tako da se rez gotovo i ne vidi’

Objavljeno: 15.09.2015

 

 

Moje željezo u krvi bilo je nisko, ali ne prvi put. No, liječnica je zaključila da bi ipak trebalo napraviti neke pretrage. Rezultat? Ultrazvučni pregled pokazao je da imam otvor na pregradi između dviju pretklijetki za koji uopće nisam znala!

Objasnili su mi da je to zapravo urođena srčana mana koju treba operirati. No, nekako mi se nije dalo. Bila sam maturantica, činilo mi se da prvo trebam završiti školu pa ću onda odlučiti. Tako je i bilo - od saznanja i postavljanja dijagnoze prošlo je gotovo godinu dana, a pokazalo se da je zapravo dobro što sam čekala. Na kraju sam operirana poštednom operacijom koja se tek počela raditi na Rebru, odnosno rez ispod dojke upola je manji od onog koji bi bio da sam išla na klasičnu operaciju, objašnjava 19-godišnja Ana svoj put od iznenadne loše dijagnoze do ozdravljenja.

Rez manji od 8 cm

Imala je sreću jer se s dvogodišnje edukacije u bostonskoj bolnici Brigham nedavno vratio mladi kardiokirurg dr. Željko Đurić i na Kliniku za kardijalnu kirurgiju KBC-a Zagreb “donio” novu metodu operiranja srčane greške kakvu je imala Ana.

 

- Riječ je o prednjoj desnoj mini torakotomiji kao poštednoj operaciji otvora na pregradi između dviju srčanih pretklijetki - objašnjava dr. Đurić. Klasična operacija ove srčane greške podrazumijeva uzdužni rez na prsnom košu od najmanje 20 centimetara.

- Poštedni rez, pak, radi se ispod dojke i ne premašuje osam centimetara, što je vrlo važno osobito za mlade djevojke jer se gotovo i ne vidi - kaže dr. Đurić. Dodaje kako mu je pri prvoj operaciji pomagao stariji kolega dr. Dražen Belina. Zapravo, poanta je u tome da se kroz taj mali otvor učini sve da se pregrada “popravi” kao što bi se to učinilo s klasičnom operacijom.

- Malo je mjesta, a problem zahtijeva veliku vještinu. Upravo zbog upola manjeg otvora operacija traje od tri do četiri sata, malo dulje od one klasične - objašnjava dr. Đurić.

No, oporavak nakon novog zahvata ipak je kraći. Dosad su na Rebru učinjene dvije operacije. Srce je na taj način operirano i jednoj petnaestogodišnjakinji koja je Ani bila bila “uzor”, odnosno kad je vidjela kako je ta mlada pacijentica dobro nakon operacije, i ona se lakše odlučila za novu metodu. Bolovi su također manji i traju kraće.

- Pokazalo se da su naše pacijentice već nakon dva dana bile jako dobro - kaže dr. Đurić.

Potvrđuje to i Ana. - Od operacije je prošlo tek nešto više od dva tjedna, dobro se osjećam, a bolovi su rijetki. Još se privikavam na novo disanje i činjenicu da više ne čujem vlastito srce kao što je bilo donedavno - kaže Ana. Ističe kako tek sada vidi razliku.

- Za ‘rupicu’ na pregradi nisam znala, ali činjenica je da sam se cijeli život brzoumarala, osobito kod većih fizičkih napora ili, npr., kod trčanja. No, nisam to osjećala kao da nešto nije u redu - odgovara Ana na pitanje je li prije prošlogodišnjih pretraga imala nekih zdravstvenih smetnji.

Prednosti nove metode

Također kaže da joj, s obzirom na godine, nije bilo svejedno gdje će biti i koliki će biti ožiljak nakon operacije. Onaj uzdužni, na prsnom košu kakav ostaje nakon klasične operacije otvora na pregradi klijetki, vrlo je vidljiv za cijeli život pa je vrlobrzo odlučila nakon što joj je dr. Đurić objasnio sve prednosti i mane nove metode. Ističe da je očito sudbina uplela svoje prste kad je lani odgodila operaciju
.



RUDOLF GREGUREK

BJESNI SUKOB OKO IMENOVANJA U KBC-u ZAGREB 'Zbog kandidature za predstojnika klinike počeo sam dobivati prijetnje'

 

Autor: Goranka Jureško

 

Objavljeno: 23.07.2015

 

Prof.dr. Rudolf Gregurek tvrdi kako je ‘upozoren’ da uprava ima svog kandidata.

Otkako sam se kandidirao za predstojnika, dobivam ozbiljne poruke da odustanem od kandidature ne bi li bio izabran kandidat kojeg želi uprava i vrlo sam zabrinut zaobitelj pa sam o tome izvijestio i čelništvo KBC-a i Ministarstvo zdravlja.”

Riječi su to prof. dr. Rudolfa Gregureka koje je nedavno izgovorio na stručnom sastanku Klinike za psihološku medicinu, a o čemu se već nekoliko dana govori u zagrebačkim liječničkim krugovima s pitanjem - je li to moguće! Sam prof. dr. Gregurek rekao nam je da je “dobio poruke zabrinutih za njegovo zdravlje” uz “prijateljski savjet da odustane s obzirom na to da je prije nekoliko godina imao moždani udar”. Istina, to se dogodilo prije njegova “tekućeg” mandata koji je odradio do kraja pa Gregurek kaže da neće odustati te da sve prepušta povjerenstvu koje će odlučiti o najboljem kandidatu.

Novi izbori

 

Naime, danas počinje procedura izbora novog predstojnika te klinike razgovoromkandidata s članovima izbornog povjerenstva, a sve u svjetlu vrlo ružnih događanja proteklih dana. Na najtječaj su se inače javili trenutni predstojnik prof. dr. Rudolf Gregurek, doc. dr. Marijana Braš, doc. dr. Ivan Begovac i doc. dr. Zorana Kušević, a ta izborna gužva očito ne odgovara onima koji imaju svog favorita. Nastavlja se tako rebarska izborna saga u kojoj ne može bez skandala, o čemu svjedoči tijek provedbe desetak natječaja u zadnja dva mjeseca.

 

Bijeg na bolovanje

 

Zanimljivo je da je jedna od kandidatkinja nakon što su se zakoturale “dvorske priče” naglo otišla na bolovanje pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li se danas pojaviti narazgovorima s povjerenstvom. Osim toga, s velikim se interesom čeka rezultat glasovanja zaposlenika klinike u petak jer je velik dio njih je na odmorima pa je lobiranje i trgovanje funkcijama značajno olakšano.

O tome kako se provode izbori na Rebru govori i nedavno završeni natječaj za predstojnika Klinike za kirugiju. Na njemu je “prošao” prof. dr. Mate Škegro, ali je natječaj poništen jer Škegro ima 61 godinu i mjesec dana, a pravilnik “ne priznaje” kandidate koji ne mogu odraditi četiri pune predstojničke godine. Kao da se to nije znalo kad je predavao kandidaturu.


 



OŠTRI REZOVI

BORIS VLAŠIĆ

Prokleta vrućina, svake godine usred ljeta iznenadi

Objavljeno: 23.07.2015

Dokle god birači na izborima budu zaboravljali da su ipak samo pacijenti, sasvim je nebitno dolaze li ministri zdravlja iz SDP-a ili iz HDZ-a

Rak je ona glupa bolest s kojom si uvijek u minusu, a ako se i izvučeš, bude to zato što si imao i petlje, i snage, i vražje sreće. Neki je dan HRT prikazao reportažu s onkološke kirurgije zagrebačke Petrove bolnice. Onkološki odjel nema klima-uređaje, pacijenti leže u krevetima na temperaturama iznad 35 Celzijevih stupnjeva. Ne mogu zbrisati, ne mogu si pomoći. Leže u krevetima, razmišljaju o bolesti koja ih izjeda, iako će time, ako pobijedi i uništi organizam u kojem se razvila, uništiti i sebe, i pate zbog visoke temperature. Prilog je govorio o tome kako onkološki odjel u Petrovoj nema klima-uređaje.

Hrvoje Vrčić, sanacijski ravnatelj KBC-a Zagreb, stao je pred kamere nacionalne televizije i rekao da bolesnici nemaju klima-uređaje u sobama jer Petrova nema novca. Vrlo neugodna scena, ravnatelj koji opisuje kako ne može pomoći pacijentima jer on nema odakle izvući potreban novac i onda, na kraju svega, a na kraju se uvijek pojavljuju najvažnije poruke, kaže kako se nada da će Ministarstvo smisliti dio od potrebnih 75 tisuća kuna.

Toliko je, naime, dovoljno da se onkološka kirurgija opremi klima-uređajima, s prosječnom cijenom uređaja od oko 2500 kuna. Rekao je Vrčić i da se nada donacijama, da će građani pomoći, i tu je aktivirao onaj prekidač koji nikada nije iznevjerio, a koji uključuje ljudskost. Hrvatski građani nikad nisu zakazali kada je trebalo pomagati i donirati. Cijeli je prilog konačno dobio smisao jer su gledatelji saznali zašto kamere posjećuju jedan bolnički odjel. Pritom su čuli i pacijenticu koja iz bolesničkog kreveta nudi svojih 100 kuna i predlaže da tako učine i drugi i prikupe novac kako bi boravak u bolnici bio makar na toj razini prihvatljiv.

 

Naravno, novac je brzo prikupljen i ugradnja klima-uređaja je u tijeku. Ministar Varga je rekao da će klimatizirati sve bolnice. Ali to ne znači da je išta sređeno. Činjenica da je sanacijski direktor stao pred kamere govori ne samo da je čovjek morao podnijeti nelagodu i javno žicati novac nego i da se na visoke temperature nije mislilo. A svake godine ljeta su vruća i svake su godine klima-uređaji potrebni. Na što je sanacijski direktor mislio kada je potpisivao proračun za ovu godinu, nije nam otkrio. Možda ima kao stavku u tablici - pojavljivanje pred televizijskim kamerama. Što je ministar Varga mislio o temperaturi, isto tako nije poznato, ali ako ih ljetna temperatura uspije iznenaditi, onda je stvarno zadivljujuće da u životu uspiju imati kavu i šećer kod kuće. Svake su se zime u budžet mogli staviti i klima-uređaji, ali je očito svake godine netko to propustio napraviti. wU ozbiljnoj verziji poslova ravnatelja i ministra svake se godine s tim i sličnim, akutnim problemom pojavi i klasična dilema: da li trošiti budžet na klima-uređaje ili na lijekove? Odgovor uvijek bude jednostavan i jasan - kupovati lijekove, zdravlje pacijenata je najvažnije. No, to nije pravo pitanje. To je jednostavan trik, smicalica kojom se tvrdi da je briga za pacijente, ma kako nedostatna bila, ona najbolja koju liječnici mogu pružiti raspoloživim novcem. Naravno da novca nema, inače bi bilo lako. Istodobno je to i savršen alibi za sve propuste u planiranju i donošenju odluka, jer jednostavno, novca nema i sve se neće moći nabaviti, a u takvoj su situaciji sve odluke istodobno i pogrešne i dobre. Uvijek će postojati propusti i uvijek će postojati opravdanja za njih. To su one idealne situacije u kojima nema krivaca za to što bolnice nemaju lijekove, što pacijenti donose konac za operacije, što je hrana užasna i što je sve baš na rubu izdržljivosti, jer tada nema ni onih koje se može s razlogom prozivati.

To što klima-uređaji nedostaju odjelu onkološke kirurgije u Petrovoj govori kako je taj odjel sada došao na red. Prvo su bile operacijske dvorane jer je bilo neizvedivo tjerati liječnike da operiraju i da im se znoj slijeva s čela. Potom su na red došle sobe za mlade majke i druge pacijentice te je sada na redu onkološka kirurgija. Prostori se hlade kriterijem sposobnosti pacijenta da trpi, pri čemu se preko reda proguraju liječničke ordinacije pa je liječnicima u njihovim sobama ipak ugodnije.

Šetnja većinom zagrebačkih bolnica, iako treba vjerovati da je tako u cijeloj zemlji, pokazat će istu ili sličnu situaciju. Klima-uređaja kao po pravilu nema u čekaonicama za hitne slučajeve. Tu je valjda najmanje bitno da temperatura bude podnošljiva jer pacijent kojemu hitno treba liječnička pomoć ne bi trebao razmišljati još i o tome kako mu je vruće, kako jedva preživljava na 35 Celzijevih stupnjeva. Njemu je, po definiciji čekaonice u kojoj će provesti dva, tri sata prije nego što dođe na red, osim ako mu je život baš neposredno ugrožen, najmanje važno koliko je vruće kada je u takvoj frci čeka prijem u hitnoj službi. Takvome je važnije izmoliti krunicu da ga dobro skrpaju, dijagnosticiraju i liječe nego da ga rashlade.

Prilično bi gadno bilo kada bi se klima-uređaj smatrao luksuzom, budući da ti isti liječnici upozoravaju građane da ne izlaze bez prijeke potrebe, a ako već izađu, da budu spremni na toplinski udar koji ih može strpati u bolnicu. Zato je sasvim svejedno koji ministar brine o zdravstvu, dolazi li iz SDP-a ili HDZ-a jer svi koriste isti izgovor - nedostatak novca. Tog novca za zdravlje nikada neće biti dovoljno. Ili će se tako tvrditi dokle god bude prolazio štos sa sanacijskim ravnateljima pred kamerama nacionalnih televizija. I dokle god birači na izborima budu zaboravljali da su svi, ustvari, pacijenti. I da je samo pitanje vremena kada će ući u čekaonicu hitnog prijema. A onda će im biti kasno sjetiti se o čemu su razmišljali na izborima.



AKADEMIK DAVOR MILIČIĆ

DEKAN MEDICINSKOG FAKULTETA

'Uskoro ćemo, možda prvi u svijetu, u aortu bolesnika ugraditi posve nov uređaj, koji je kao iz SF-a'

Objavljeno: 24.07.2015

Stručnjak za bolesti srca objašnjava zašto još uvijek imamo previsoku smrtnost povezanu sa srčanim i krvožilnim poremećajima, govori o transplantacijama i novim metodama liječenja, zašto je odbio Sanaderovu ponudu da bude ministar...

Čovjek koji vam može i želi spasiti život. Stručnjak za bolesti i oštećenja srca i krvnih žila. Od svih umrlih u Hrvatskoj, 50 posto odlazi zbog - srca. AkademikDavor Miličić je predstojnik klinike, dekan zagrebačkog Medicinskog fakulteta, osnivač “Hrvatske Kuće srca” u Oktogonu, predsjednik Kardiološkog društva Hrvatske, znanstvenik i - pragmatik. On odlučuje kome i kada će se presaditi srce, kome ugraditi premosnice, kome pročistiti koronarne žile.

Davor Miličić ima 53 godine, jedan je od najmlađih akademika HAZU, rođen u Zagrebu, porijeklom s Hvara, iz Brusja. Otac i majka su mu bili liječnici, kći i sin studiraju medicinu. Doktor Davor Miličić spava šest sati dnevno. Radi osamnaest.

Meteorolozi nas alarmiraju: vruće ljeto. Pa, ljeti je, u nas, oduvijek vruće...

 

- Pa da. Naravno. Ljeto je vruće, ljeto mora biti vruće. Otkrit ću vam nešto što ne znate: ljeti u KBC-u Zagreb bilježimo manje hitnih prijema nego tijekom godine. Manje je akutno bolesnih srčanih pacijenata, vjerojatno i stoga što su negdje drugdje, na ljetovanju. Uz to, oni koji su imalo mudri - čuvaju se, ne izlaze van na pasje vrućine. A, ako govorimo o kardiovaskularnim bolestima onda su velike vrućine - vjerojatno bolje od velikih hladnoća. Na vrućini se krvne žile šire pa se ljeti očekuje manji broj akutnih infarkta i ostalih kardiovaskularnih incidenata. Hipertoničari ljeti imaju niži tlak nego što ga imaju u ostala doba. Dakle, ne treba paničariti... nije vrućina baš tako opasna.

Od svih umrlih u Hrvatskoj tijekom godine, svaki drugi umire od srčanih ili krvožilnih poremećaja...

- Bilo je, do nedavno, čak i više od 50 posto smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Smanjili smo je nakon posljednjih nekoliko godina na približno 49 posto. Trend pada kardiovaskularne smrtnosti je, kao što vidite, vrlo skroman, ali nas epidemiolozi uvjeravaju da je uvjerljiv i da možemo očekivati daljnji postupni pad srčanožilne smrtnosti.

Koje su zemlje niskog kardiovaskularnog rizika?

- Francuska, Španjolska, odnosno mediteranske zemlje, ali i visokorazvijene zemlje zapadne Europe i Skandinavije. A prije su baš skandinavske zemlje bile vrlo ugrožene. Finska posebno. Hladna surova klima, nezdrava hrana, lošiji standard. Danas to više nije, kako zbog visokoga životnog standarda tako i zbog sjajne zdravstvene prosvjećenosti. Moderna kardiologija postigla je silan uspjeh, produljivši život kardiopatima u prosjeku za 10-ak godina. Treba uvijek naglašavati da je većinu kardiovaskularnih bolesti moguće spriječiti. Kako? E, to je obično našim ljudima dosadno slušati: zdravom prehranom, tjelesnom aktivnošću, općenito zdravim načinom života... Tako rade Skandinavci.

Ali piju puno alkoholnih pića...

- Piju ipak u prosijeku manje nego što se to misli i - ne piju svaki dan. Opijaju se vikendom. Mediteranski narodi piju uz hranu. Vino je u Dalmaciji prehrambeni artikl, čaša vina iza ručka ili večere.

Stari dobri liječnici su preporučali: jedna čašica konjaka dnevno je - zdrava...

- Pitanje je delikatno, jer je alkohol otrov. Ali, moram biti iskren: postoje vrlo značajni dokazi da male količine alkohola djeluju - kardioprotektivno. Opuštaju tonus krvnih žila, djeluju na organizam blago sedativno. Naglašavam, male količine. Je li to samo crno vino, kao što se mnogo pisalo i govorilo? Čini se da nije. Male količine vina, piva, ali i žestokih pića izgleda da mogu djelovati u nekoj manjoj mjeri na smanjenje na usporavanje procesa ateroskleroze, koja je u podlozi infarktu miokarda, nekim oblicima moždanoga udara, problema s tzv. perifernim krvnih žilama.

Hoćemo li uspjeti dostići Sloveniju u smanjenju smrtnosti na barem 40 posto?

- Mogli bismo, dapače, morali bismo to postići u doglednom vremenu. Potrebno je dodatno prosvjećivanje ljudi, ali i neke legislativne odluke. Mi smo zemlja u kojoj još ima jako puno pušača cigareta, pušenje još nije zabranjeno na mnogim mjestima. Zemlja smo u kojoj ima puno debelih ljudi. Nije to ona morbidna ekstremna pretilost kakve ima u Sjedinjenim Američkim Državama, ali - predebeli smo. Posebno je zabrinjavajuća sve češća tvz. centripetalna debljina: nakupljanje masnog tkiva u trbušnom pojasu. Postoje, naime, dva oblika debljine, jedan koji se uspoređuje s loptom i drugi koji se uspoređuje s kruškom. Taj kruškasti je u pravilu ženski oblik debljine i manje je rizičan, jer se masne stanice nakupljaju u području bedara, a ne u području trbuha. Danas je i sve više žena pretilo po ovome nezdravome tipu, a razlog je prehrana, najčešće tzv. brza hrana, posebice neprimjeren, prekomjeran unos ugljikohidrata i štetnih masnoća. Dakle: pušenje, debljina, ali i prekomjerno pijenje alkohola. Sve to nije dobro. To svi znaju, ali se ne obaziru... A i ako se pridržavate zdravoga načina života, to ne znači da se ne trebate kontrolirati. Primjerice, možete imati povišeni LDL kolesterol, onaj opasni, štetni, pa i ako se hranite zdravo i bavite tjelovježbom. Jer tu veliku ulogu ima i genetika. Takav poremećaj metabolizma masnoća treba na vrijeme prepoznati, pa ako ne ide bez lijekova, svakako što prije uključiti lijekove koji većinom mogu sjajno regulirati razinu opasnih masnoća u našoj krvi. Šećerna bolest također je vrlo proširena, posebice u starijoj dobi, obično se kasno otkriva i nedostatno liječi i kontrolira. A predstavlja ogroman nezavisan kardiovaskularni rizik.

Medicina je jako napredovala. I tehnologija. Možete li, bezbolno, sve otkriti?

- Gotovo sve, premda smo još ponekad prisiljeni i u dijagnostici primjenjivati tzv. invazivne metode.

Koristite li i metode ‘starih doktora’ pa motrite oči, boju tena, nokte, disanje...

- Nikako ne bih potcjenjivao te ‘stare metode’. Klasične metode kliničkog pregleda i kvalitetni razgovori s bolesnikom su, i u svjetlu najmodernije tehnologije, bitni i nikada neće zastarjeti. Ne možete bez toga biti dobar doktor ma čime se bavili.

Vi ste čovjek koji odlučuje kome će biti transplantirano srce?

- Predstojnik sam Klinike za kardiologiju KBC-a na Rebru, vodim tim transplantacije srca i referentni centar za zatajivanje srca. Odluke se donose timski. Šef mora biti spreman snositi konačnu odgovornost.

Odlučili da vrsni kardiokirurg dr. Biočina odstrani srce pacijentu iz Istre te on živi pomoću umjetnog srca - koje nosi u ruksaku? Čovjek je živ?

- Je, je. Pacijent je živ. Pripremamo ga za transplantaciju i nije loše, premda je riječ o iznimno složenom bolesniku i postoje još neki problemi koje treba premostiti prije nego što se zadovolje uvjeti za njegovo prijavljivanje na transplantacijsku listu. Da mu prije gotovo osam mjeseci nismo bili ugradili umjetno srce, danas sigurno ne bi bio živ. Može zvučati kao samohvala, ali doista rijetki centri u svijetu mogu liječiti ovako složene pacijente.

Vi preuzimate odgovornost za transplantaciju?

- Ja sam voditelj transplantacijskoga tima. Netko mora preuzeti konačnu odgovornost, ali svatko u timu nosi svoj dio odgovornosti. Imamo sjajan tim, dostojan najizvrsnijih svjetskih centara. Nadam se da ćemo uskoro, možda prvi u svijetu, ugraditi jedan posve novi uređaj u aortu bolesnika s umjerenim stupnjem zatajivanja srca, koji će odašiljati radiovalove i njima regulirati poremećenu funkciju autonomnog živčanog sustava. Takva će se energija prenositi bežično, jer se radi o mnogo manjoj energiji nego što je ona koja pogoni mehaničke srčane crpke.

To je fantastično. Science fiction...

- Je, zaista. Pacijent će oko vrata imati jednu ogrlicu koja će biti u funkciji generatora tog malog uređaja implantiranog u aorti.

Ljudski organizam je savršen. Vjerujete li da smo nastali razvojem od - riba?

- Gotovo savršen. Teorija evolucije je vrlo konzistentna teorija. Darvinizam je neprijeporni temelj moderne biologije, ali ga ne treba shvatiti potpuno doslovno. Tu mislim na razmišljanja da je sve rezultat pukoga slučaja i da naše egzistencija služi isključivo samoodržanju, produljenju vrste. Dakle, naš život ima smisla dok nismo stvorili potomstvo, pridonijevši tako prijenosu vlastitih gena dalje, a ljudski geni se tako prenose kako bi se očuvala ljudska vrsta. Borba za opstanak vrste. Ako je sve baš tako, tada su kategorije kao što je dobro, zlo, ljubav, ljepota - samo naša fikcija. A ja mislim, vjerujem, nadam se, da su to ipak neke kozmičke, božanske kategorije i da sve to oko nas, i mi sami, ipak ima nekoga smisla. Zašto bi se inače liječnici zaklinjali primajući diplomu da će svoj život staviti u službu humanosti? Čemu uopće medicina? Ako se slijepo držimo Darwina, tada jedino što ima smisla jest prirodna selekcija. Ja se s time ne slažem.

Školovani ste u Zagrebu i Hamburgu?

- I u Italiji. I diljem svijeta, za kraćih boravaka u Americi i Europi. Međutim, zagrebački Medicinski fakultet i klinika u kojoj godinama radim, odnosno KBC Zagreb bili su ključni u mojem stručnom formiranju.

Zašto ste 2007. odbili Sanaderovu ponudu da budete ministar zdravlja?

- Zato što se nisam želio baviti politikom, nego ostati u medicini, biti liječnik. Siguran sam da sam ispravno odlučio.

Koliko je godina studija potrebno da se postane, uz volju i posvećenost, kardiolog?

- Najmanje 12 godina studija, a i tada ste tek početnik, mladi specijalist. Dodatna tračnica razvoja, ako je odaberete, jest i ona znanstvena, a usto je na Fakultetu i mnogo, mnogo nastavnoga rada. Bio sam vjerojatno najmlađi doktor medicinskih znanosti u bivšoj državi, doktorirao sam s nepunih 28 godina. Vrhunska medicina uvijek ide uz znanstveni i nastavni rad. To je životno posvećenje. Morate beskrajno voljeti taj posao da biste bili sretni. Ja ga volim. Možda i previše.

Spavate malo...

- Pet, šest sati. Odmah zaspem. Mirno spavam. Mogu spavati i dugo... na godišnjem...

Dekan ste Medicinskog fakulteta. Uveli ste prijemne ispite...

- Nisam ih uveo, nego sam ih vratio nakon jedne godine stanke, uz veliko protivljenje tadašnjeg ministra. On je smatrao da time ugrožavamo koncept državne mature. Dokazivali smo suprotno, smatrajući da fakultet mora imati autonoman utjecaj na odabir svojih studenata. Sveučilište je, naime, autonomno! Drugi medicinski fakulteti u Hrvatskoj nemaju prijemni ispit i to je njihovo pravo. Kod nas se, pak, pokazalo da prijemni ispit ima smisla jer smo mogli odabirati ne samo srednjoškolske odlikaše nego među njima i one najmotiviranije za studij medicine. Važno nam je znanje iz biologije, fizike i kemije, i to ne cjelokupno srednjoškolsko, nego ono relevantno za studiranje na prvoj godini medicine. Prijemnim ispitom pružili smo mogućnost i onima koji nisu imali 5,0 na maturi, ali koji zaista žele studirati medicinu da se upišu, pod uvjetom da se dobro pripreme za prijemni, budući da on donosi 50 posto ukupnih bodova potrebnih za upis. Uz to smo popravili i spolnu ravnotežu. Medicina je struka koja se sve više feminizira u nas i u svijetu. Bez prijemnog ispita, imali bismo omjer djevojaka prema momcima 70:30 posto. Prijemni ispit prema našim je analizamna pridonio da se odnos popravi, tako da ove godine imamo 43 posto muških brucoša, a ostalo su brucošice. Djevojke, naime, brže dozrijevaju i posebno na početku srednjoškolskog obrazovanja u pravilu su bolje učenice od dječaka. Kasnije se momci uozbilje i postaju jedanko dobri odlikaši kao i djevojke, ali su djevojke u pravilu bolje u ukupnom zbiru srednjoškolskih ocjena. Za svaku je struku poželjno imati podjednak broj žena i muškaraca, pa je naš prijemni mali doprinos i u tome pogledu.

Kakav je odnos medicine i politike?

- Tja... Čujte, generalno, politika se petlja u medicinu, kao i u sve ostalo. Ipak, utjecaj na Medicinski fakultet u Zagrebu je minimalan. Fakulktet je depolitiziran.

Imaju li uspješni liječnici jako izražen ego? Einstein je rekao: ‘Što je veće znanje, ego je manji. Što je znanje manje, ego je veći.’

- Treba biti smjeran prema znanju i ponizan u poimanju da mnogo toga ne znamo. Niti oni koji znaju najviše nikada ne znaju dovoljno. Nakon uspjeha koji vas može dovesti do ushićenja, katkada i oholosti, uvijek će neizbježno uslijediti neki neuspjeh, npr. nećete uspjeti spasiti ili izliječiti vašega bolesnika. Doktori vrlo često odlučuju o životu i smrti, ali definitivno nisu bogovi i takvima se ne smiju osjećati.

Strašno je kad vam pacijent umre?

- Je, uvijek je strašno. Prestrašno. Nakon tolikih godina rada! I tako mora biti.

Srce, kojim se vi ustrajno bavite, simbol je ljubavi i sreće...

- Srce je jako osjetljiv organ. Reagira na naš emocionalni život, ubrzava se, treperi... drhće... Mi, zapravo, jesmo i nismo gospodari našega srca.



Isprika i ispravak

Ispričavamo se dr. Miličiću i čitateljima što smo u unaprijed tiskanom dijelu Magazina, koji uz Jutarnji list izlazi u subotu, pogrešno u naslov stavili tvrdnju da je prijemni ispit na Medicinskom fakultetu u Zagrebu uveden da bi se smanjio broj djevojaka. Tvrdnja izrečena u naslovu ne odgovara onome što nam je dr. Miličić rekao u intervjuu
.



SELJENJEM DVIJU KLINIKA NA ŠALATI OSTAJE PRAZNO 18.000 M2 NAJVRJEDNIJEG PROSTORA U ZAGREBU

 

21.07.2015.

Sanacijski upravitelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb prof. dr. Hrvoje Vrčić i predsjednik Sanacijskog vijeća Marko Rudnički odlučili su da Kliniku za dermatovenerologiju i  Kliniku za ortopediju treba sa Šalate preseliti na središnju lokaciju ove najveće bolnice u Hrvatskoj, na Rebro.

Najavili su to i predstojnicima ove dvije velike klinike prof. dr. Branki Marinović i prof. dr. Domagoju Delimaru i, kako doznajemo u razgovoru s liječnicima na Dermatovenerologiji i Ortopediji, Vrčić i Rudnički preseljenje su im prezentirali kao konačnu odluku koju je prvo trebalo pretočiti u život do kraja kolovoza, a, kako stvari trenutno stoje, rok preseljenja produljen je do kraja ove godine.

Fizičko priključenje ovih dviju klinika matičnoj kući na Rebro iščekuje se već godinama pa na prvi pogled odluka uprave KBC-a Zagreb ne bi trebala biti ni sporna niti problematična. Ipak, odluka o preseljenju među zaposlenicima Dermatovenerologije i Ortopedije, ali i među nekim šefovima klinika na Rebru pobudila je, blago rečeno, nezadovoljstvo, ali i brojna pitanja. Čelni ljudi bolnice pričaju priču o skoroj selidbi, a da onima koji bi trebali seliti nije predočen ni jedan jedini nacrt ili konkretan plan o tome u koje će se prostore na Rebru interpolirati tristotinjak liječnika i medicinskih sestra dvije klinike, gdje će biti njihove ambulante, gdje će biti njihove poliklinike, odjel, gdje će biti stacionarni dio za ležeće bolesnike, njihova medicinska oprema, koliko će imati bolesničkih soba, koliko kvadrata…

Podsjetimo, ukratko, da su se prije sedam godina u nove prostore na tada novoizgrađeno Rebro sa Šalate preselile Klinika za pedijatriju i Klinika za otorinolaringologiju, dok Klinici za ortopediju i Klinici za dermatovenerologiju, u toj tzv. prvoj fazi novoga Rebra, nije ponuđen adekvatan prostor, među ostalim, i zbog toga što su u ono vrijeme neki šefovi klinika izborili za sebe više kvadrata no što im je objektivno bilo potrebno. No, u  međuvremenu je završena i u 2012-toj godini otvorena i druga faza projekta Rebro kada su potpuno preuređeni svi preostali stari i derutni dijelovi Rebra čime je u cijeloj bolnici znatno podignut standard za pacijente, ali i za liječnike.

Ortopedija i Dermatovenerologija i dalje ostaju izdvojene na lokaciji Šalata, ali vjerovalo se u ostvarenje idejnog projekta i službenih najava, koje su zvučale jako ozbiljno, o trećoj fazi projekta Rebro - izgradnji još jedne nove zgrade namijenjene ovim dvjema klinikama, novoj kuhinji i ljekarni. I danas mnogi tvrde da je samo to jedino, optimalno i stručno utemeljeno rješenje za normalno funkcioniranje  Ortopedije i Dermatovenerologije na Rebru. No, tri-četiri godine, planirane za podizanje nove zgrade na lokaciji koja je bila već definirana, su prošle, a treća faza projekta Rebro, na žalost, nije realizirana niti će biti jer novaca za to nema. Iako se, kažu neki, novac za ovaj projekt mogao dobiti iz europskih fondova.

U liječničkim kuloarima na Šalati, ali i na Rebru posljednjih se tjedana intenzivno raspravlja o seobi, ali nitko nema odgovor na pitanje: Gdje se na Rebru uopće mogu ugurati dvije velike klinike?   

Sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb prof. Vrčić za Forum.tm  odgovorio je na nekoliko pitanja i, među ostalim, potvrdio da se radi na preseljenju klinika sa Šalate na Rebro.

„Uprava KBC-a Zagreb pokrenula je čitav niz projekata u svrhu poboljšanja poslovnih procesa i unapređenja razine zdravstvene zaštite koju pružamo građanima Republike Hrvatske. U sklopu navedenih aktivnosti također je planirano objedinjavanje većine djelatnosti na glavnoj lokaciji KBC-a Zagreb u Kišpatićevoj ulici. Slijedom navedenog, početkom godine provedeno je preseljenje svih administrativnih i upravnih djelatnosti s lokacije Šalata, a u pripremi je i tranzicijski plan preseljenja Klinike za ortopediju i Klinike za dermatovenerologiju. Planirano preseljenje trebalo bi značajno poboljšati uvjete u kojima djeluju dvije navedene klinike te omogućiti našim pacijentima najvišu moguću razinu skrbi“, kaže prof. Vrčić.

Na pitanje o roku preseljenja kaže sljedeće: „Kako bi se osigurao nesmetan nastavak rada navedenih klinika nakon preseljenja, posebna pažnja je stavljena na mapiranje procesa i planiranje svih potrebnih postupaka koji su uključeni u proces premještanja dviju klinika. Stoga je u tijeku izrada tranzicijskog plana koji bi trebao biti gotov do jeseni, a prema kojem će biti određeni konačni rokovi za dovršenje preseljenja.“

 „U sklopu izrade tranzicijskog plana, uprava KBC-a Zagreb provela je analizu iskorištenosti postojećih prostornih kapaciteta, te je na osnovu provedene analize pripremila nekoliko mogućih opcija prostornog smještaja dvije klinike. Pri tome se prije svega pazilo na pridržavanje najviših standarda bolničke skrbi za pacijente, kao i na poštivanje pravila struke vezano uz bolničke postupke i procese. Ono što je važno naglasiti je da će se provedbom preseljenja prije svega djelatnicima Klinike za ortopediju omogućiti korištenje postojećih modernih operacijskih sala i jedinice intenzivne skrbi u centralnom operacijskom traktu, što će uvelike unaprijediti uvjete u kojima se provode operativni zahvati. Konačni plan prostornog smještaja bit će usvojen po završetku izrade tranzicijskog plana“, kaže također prof. Vrčić iz čega je jasno da još uvijek nema konkretnog odgovora na pitanje gdje bi se na Rebru  mogle smjestiti još dvije klinike.

Razgovarali smo o tome i sa predstojnicima nekoliko klinika na Rebru koji su nas zbog osjetljivosti situacije zamolili za anonimnost i diskreciju, ali zanimljivo je da svi govore isto. I kažu da na stručnim kolegijima do sada nije bilo ni riječi o tome da im stižu kolege sa Šalate, nema javnih razgovora kao ni pravih informacija. No, zato se u kuloarima uvelike nagađa kako slijedi nova raspodjela prostora u kojoj će se  šefovi nekih klinika na Rebru morati odreći dijela svojih prostora i stisnuti u manji broj soba kako bi uselile Ortopedija i Dermatovenerologija. Tako se spominje da će se oduzeti dio kvadrata Klinici za psihološku medicinu, pa dio kvadrata Klinici za onkologiju, pa dio kvadrata Klinici za oftalmologiju. Nagađa se također da bi neki liječnici mogli ostati bez svojih soba, zatim, da će se dio internističkih postelja pretvoriti u ortopedske pa čak i to da bi se mogao ukinuti Zavod za kliničku farmakologiju kako bi se uselila Dermatovenerologija.

„Možda je i točno da neki prostori na Rebru nisu dovoljno iskorišteni i da neke klinike, zavodi, odjeli  imaju previše soba i bolesničkih postelja, možda je točno i to da se ponekoj medicinskoj djelatnosti može oduzeti poneka soba i dio prostora.  Ali ne samo što je nerealno već je pogubno, ako se na oduzetom prostoru temelji plan useljenja za dvije klinike koje moraju biti cjelovite, a nikako raskomadane i rascjepkane“, rekao nam je predstojnik jedne velike klinike na Rebru.   

Ipak, preseljenje dvije klinike sa Šalate na Rebro jedan je od glavnih zadataka prof. Vrčića otkada ga je prije otprilike šest mjeseci ministar zdravlja Siniša Varga imenovao sanacijskim upraviteljem KBC-a Zagreb. Naravno prvi je razlog štednja i racionalizacija troškova.

Evo i Vrčićevog objašnjenja: „U sklopu pripremnih radnji za preseljenje dviju klinika provedena je i analiza fiskalnih efekata koji uključuju više dimenzija. Sadašnji troškovi za održavanje dviju zgrada na Šalati iznose oko 3 milijuna kuna godišnje, što bi se preseljenjem na lokaciju Rebro značajno umanjilo. Dodatne uštede provest će se kroz korištenje objedinjenog operacijskog trakta i drugih djelatnosti koje će omogućiti uspostavljanje efikasnih procesa u pružanju zdravstvene zaštite, a čiji financijski efekt se procjenjuje na nekoliko stotina tisuća kuna godišnje. Ukupni troškovi preseljenja još uvijek nisu finalizirani, no u skladu s tranzicijskim planom projekcije su da bi troškovi bili između 7 i 10 milijuna kuna“. A ukoliko se realizira plan iseljenja klinika u što, uzgred rečeno, malo tko vjeruje po scenariju na kojem navodno radi uprava KBC-a, ostaje gotovo 18 tisuća četvornih metara prostora na Šalati  koje je među najvrednijim zemljištima u Zagrebu. A  buduća namjena zgrada na lokaciji Šalata, tvrdi prof. Vrčić,  „odredit će se u dogovoru s osnivačem KBC-a Zagreb, no namjera je da se prostorni kapaciteti koriste u svrhu pružanja zdravstvene zaštite i edukacije novih generacija liječnika i zdravstvenih djelatnika“.

Treba reći da bi na Klinici za ortopediju i na Klinici za dermatovenerologiju svi bezrezervno podržali selidbu na Rebro kada bi to donijelo bolje uvjete rada za liječnike, bolji standard za pacijente. Sigurno je i to da bi obje klinike odavno već bile na Rebru da je za njih ondje bilo mjesta. Klinika za ortopediju koristi na Šalati oko devet tisuća četvornih metara prostora, ondje se pregleda više desetaka tisuća pacijenata i obavi nekoliko tisuća operacija godišnje. I što je iznimno važno, Klinika za ortopediju ima danas niski postotak infekcija upravo zato što je odvojena od drugih pacijenata. Klinika za dermatovenerologiju smještena je u zgradi od oko 5000 četvornih metara u kojoj su prije 'odlaska' na Rebro bile smještene pedijatrija i otorinolaringologija. Dermatovenerologiji  naravno ne treba toliki prostor, ali mora ostati cjelovita i funkcionalna, prije svega, zbog oko 250 do 300 pacijenata koliko ih se u prosjeku svakodnevno pregleda u poliklinici.

Okosnica preseljenja je operacijski blok na Rebru s 36 operacijskih sala od kojih je u funkciji samo 26. Svi se slažu da objedinjavanje klinika na središnjoj bolničkoj lokaciji na Rebru donosi racionalnije poslovanje, ali, naglašavaju, scenarij o kojemu se govori – interpolacija dvije klinike između postojećih  - nema stručne logike ni za koju stranu i zbog toga se preseljenje mahom opisuje kao nasilno i ishitreno.  Šefovi obe klinike traže konkretan plan preseljenja, no osim odluke o preseljenju ništa konkretno nije im ponuđeno. Ali, uguravanje u značajno manji prostor  između sadašnjih klinika, te, k tome, razjedinjavanje nužne cjeline u medicinskom procesu koji trebaju pacijenti dermatovenerologije i ortopedije smatraju krajnje neprimjerenim rješenjem na koje neće pristati!



 


Kujundžić medicinskim sestrama: Vani imate bolje uvjete i plaće, ali ostanite u Hrvatskoj

 

Piše: Hina
petak, 12.5.2017.

 

U KLINIČKOM bolničkom centru (KBC) Zagreb u petak je obilježen Međunarodni dan sestrinstva, koji se u svijetu obilježava na dan kada je rođena engleska bolničarka, začetnica modernog sestrinstva Florence Nightingale, koja je život posvetila zdravstvenom osvješćivanju, posebice važnosti higijene u zdravstvu, te utemeljila školu za medicinske sestre.


Medicinske sestre i tehničari obilježavaju taj dan promovirajući svoju struku s naglaskom na stalnoj edukaciji kako bi pružili što kvalitetniju medicinsku njegu pacijentima. Međunarodni dan sestrinstva ove se godine obilježava pod sloganom “Sestrinski glas za zdrav život”, čime se želi naglasiti važnost i uloga tog zanimanja.



Najbrojnija profesija u Hrvatskoj


Po podacima Hrvatske komore medicinskih sestara, u Hrvatskoj je registrirano 35.628 sestara i tehničara. Oni su najbrojnija profesija u hrvatskom zdravstvenom sustavu, no zbog smanjenog zapošljavanja i odlaska na rad u inozemstvo mnoge zdravstvene ustanove suočene su s manjkom tog kadra. Procjenjuje se da nedostaje oko 12.000 sestara.

U KBC-u Zagreb, najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Hrvatskoj, radi 2079 medicinskih sestara i tehničara, a nedostaje ih još 700, kazala je glavna medicinska sestra Marija Urlić Šumić. Među zaposlenima je i 57 visokoobrazovanih sestara te 681 prvostupnica sestrinstva.

Svečanosti je prisustvovao i ministar zdravstva Milan Kujundžić koji je pozvao medicinske sestre da, unatoč tome što im se u inozemstvu nude bolje plaće i uvjeti rada, ostanu u Hrvatskoj.




PUTOVANJA

PUTOVANJA

KARNEVAL u VENECIJI

10. veljače 2018., subota

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

5.žena.com

20.01.2018., subota


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


KULTURA

KULTURA

KULTURA


GK Komedija:

MUŠKARCI.HR

26.01.2018., petak

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

s obronaka i pašnjaka Papuka i Psunja

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

U PRIPREMI....

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI U TIJEKU !

SVI TEČAJEVI počinju 01.10.2016.

 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb:

1.290,00 kn

 

Djeca, osnovnoškolci_tečajevi engleskog i njemačkog:

1.490,00 kn

 

- mogućnost otplate na 6 rata putem plaće

 


 

više na:


ORTOPEDSKI ULOŠCI

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


"OUTSORCING u javnim službama"

"OUTSORCING u javnim službama"
 
VIJESTI u svezi
 
"OUTSORCING ili SPIN OFF"
 

Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća