HZZO_VIJESTI

HZZO
HZZO


 

 

 

 

 

 


 

Objava: 11.10.2016 

Uputnice će vrijediti 90 dana, triput dulje no što vrijede sada

 

Smanjeni su izdaci za rodiljske naknade jer je manje novorođene djece. U prvih šest mjeseci isplaćeno je 26,6 milijuna kuna manje

Umjesto 30 dana, uputnice će vrijediti 90 dana, odnosno utrostručeno je trajanje roka u kojem se pacijenti s uputnicom moraju javiti liječniku kako bi se naručili na pregled ili pretragu koja im treba. Time će doći do rasterećenja doktora primarne zdravstvene zaštite, odlučilo je jučer Upravno vijeće HZZO-a.

 

 

 



što više nije besplatno....
što više nije besplatno....


S POZORNICE U OPATIJI 

Ravnateljica HZZO-a dala ostavku

Ministar zdravlja Dario Nakić izjavio je u petak kako postoji mogućnost da dođe do odgode povećanja cijene police dopunskog zdravstvenogosiguranja sa 70 kuna na 89 kuna.

"Nismo još donijeli nikaku konačnu odluku ali u ovom trenutku mogu reći da ćemo razmisliti o vremenu donošenja odluke o povećanju dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna i vemenu kada bi bilo dobro da se krene ukoliko ne ispunimo sve ono što očekujemo s racionalizacijom", izjavio je Nakić u Opatiji gdje sudjeluje na Kongresu Udruge poslodavaca u zdravstvu.

Ministar zdravlja dodao je kako do poskupljenja police dopunskog osiguranja ne bi došlo prvog srpnja veće nešto kasnije.

"U proceduru povećanja cijene police dopunskog osiguranja krenuli smo jer smo procijenili da sve naše mjere racionalizacije neće moći u potpunosti pomoći da zakrpamo sve rupe, odnosno da osiguramo financijski stabilan zdravstveni sustav. U međuvremenu smo razgovarali sa socijalnim parnterima o tim mogućnostima i svi su se bez iznimke složili da je reforma potrebna, da je sadržaj prihvatljiv, a osnovne zamjerke bile su oko redoslijeda provođenja određenih mjera", rekao je Nakić.

Najava poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja izazvala je veliko nezadovoljstvo u javnosti, pa i u vladajućoj koaliciji čiji se član Milivoj Špika (BUZ) otvoreno usprotivio tom potezu, dok je oporbeni HSU uz pomoć Foruma mladih SDP-a pkrenuo potpisivanje peticije protiv povećanja cijene police, koju je u dvadesetak dana potpisalo više od 90.000 građana.

Trupec odlazi s mjesta ravnateljice HZZO-a

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Tatjana Prenđa Trupec izvijestila je skup da odlazi s dužnosti u HZZO-u nakon četiri godine mandata. Rekla je da odlazi na vlastiti zahtjev, a ministar Nakić nije želio otkriti tko će biti novi ravnatelj HZZO-a.

Osvrćući se na najavljenu reformu, ocijenila je kako je dosad učinjeno puno promjena - od izlaska HZZO-a iz državne riznice, reforme primarne zdravstvene zaštite, 300 miijuna eura osiguranih iz strukturih fondova EU-a do novog modela plaćanja po izvršenju. "Reforme koje ministar spominje u velikom dijelu nastavljaju taj dio i nadam se da sam dala doprinos zdravstvenom sustavu", kazala je Trupec.

Komentirajući Nakićevu ocjenu da Nacionalni plan bolnica nije zaživio,Trupec je rekla kako je on trebao započeti 1. siječnja 2016. pa prošla Vlada još nije imala preduvjete za pokretanje funkcionalnih spajanja. Izrazila je pritom nadu da će nova Vlada imati manje problema s otporima lokalne samouprave funkcionalnom spajanju. (Hina)


ZEMLJA APSURDA

Ljekarne vam ovo naplaćuju, a ne smiju

Zdravstveno ste osigurani, završili ste na hitnoj s djetetom koje ima visoku temperaturu, liječnik hitne službe vam zbog zdravstvenog stanja djeteta propisuje recept za antibiotik, s tim receptom odlazite u ljekarnu, ali tamo se ispostavlja da njegov recept nema istu vrijednost kao da vam ga je propisao liječnik primarne zdravstvene zaštite. Propisani lijek morate platiti i to po punoj cijeni, a da biste ostvarili povrat novca jer plaćate nešto što kao zdravstveni osiguranik ne biste trebali platiti, morate otići svojem (djetetovom) liječniku i zatražiti potvrdu temeljem koje tražite povrat novca od HZZO-a?!

Ta apsurdna situacija poznata je stotinama tisuća hrvatskih građana, ali kako smo doznali u HZZO-u, istražujući zašto je tako u dobu digitaliziranog zdravstva, cijela ta operacija odvija se protupropisno. Ljekarne vam protupropisno naplaćuju lijekove koje su vam propisali liječnici hitne službe!

Do tog saznanja došli smo tragom pritužbe čitatelja tportala kojima nije bilo jasno zašto recept za lijekove koji propiše liječnik hitne službe nije jednakovrijedan receptu koji propisuje liječnik primarne zdravstvene zaštite, zbog čega se mora platiti tako propisan lijek da bi se gubilo dodatno vrijeme na odlazak liječniku zbog administrativnih, a ne zdravstvenih razloga, kako bi se ostvario povrat novca zbog plaćanja onog na što pacijenti imaju pravo temeljem svog plaćenog zdravstvenog osiguranja. Nije im bilo jasno ni zbog čega liječnici bolničke hitne službe uopće ne mogu propisati recept za lijekove.

Budući da živimo u doba kad je vrijeme dragocjeno, osiguranici nerijetko naprosto ni ne traže povrat novca jer se za cijelu tu operaciju moraju potrošiti previše vremena pa radije plate i šute. Od predsjednice Udruge za promicanje prava pacijenata dr. Jasne Karačić doznajemo da im se nikad nitko nije žalio zbog spomenute prakse. Ljudi naprosto misle da je to normalno.

U Direkciji HZZO-a kažu kako liječnici u bolničkoj hitnoj službi ne mogu propisivati lijekove na recept, kao što nikada nisu dosad, a liječnici u izvanbolničkoj hitnoj službi propisuju lijekove, ali u najmanjem pakiranju u propisanoj dozi. 

'Osigurane osobe u slučaju potrebe za terapijom peroralnom ili parenteralnom zbrinute su unutar bolničke hitne službe, a u slučaju potrebe za daljnjom terapijom po izlasku iz bolnice ako ne mogu pričekati pravi radni dan svog izabranog doktora, javljaju se liječniku primarne zdravstvene zaštite u posebnom dežurstvu ili izvanbolničkoj hitnoj službi, pa nema potrebe da nakon otpusta s bolničke hitne službe odlaze u ljekarnu, plaćaju lijek te potom traže refundacije od HZZO-a. To nije u skladu sa zakonskim propisima', ističu u HZZO-u.

Tvrde kako liječnici u izvanbolničkoj hitnoj službi mogu propisivati lijekove na recepte na isti način i za iste lijekove kao što može njihov izabrani doktor u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Posebnost izvanbolničke hitne službe je u tome što liječnici količinski propisuju lijekove u najmanjem pakiranju u propisanoj dozi.

Od HZZO-a zatražili i dodatno objašnjenje postoje li i situacije u kojima osiguranik mora ipak platiti lijek koji je propisao liječnik hitne službe, a oni odgovaraju kako je bilo slučajeva u kojima su pacijenti nakon otpuštanja iz bolničke hitne službe odlazili u ljekarnu po lijek i plaćali kako bi imali potrebnu terapiju do početka rada njihova izabranog doktora (primjerice na mjestima gdje nije organizirano posebno dežurstvo primarnog liječnika). 

'Spomenuta praksa nije u skladu s propisima i intenzivno se radi na organiziranju pružatelja zdravstvene zaštite na način da se to više ne događa', naglasili su u HZZO-u. 

Dakle, sljedeći put kad se od vas zatraži plaćanje lijeka koji vam je propisao liječnik hitne službe, to ne morate učiniti jer je, kaže HZZO, to plaćanje protupropisno.

Ako ste se suočili sa sličnim apsurdima u hrvatskom zdravstvenom sustavu, pišite nam:vijesti@tportal.hr.

 

 

CIJENA DOPUNSKOG OD 01.05.2016.

POVEĆAVA SE SA 70 KN NA 89 KN

30.03.2016.

 

MINISTARSTVO zdravlja planira od 1. svibnja povećati cijenu dopunskog osiguranja HZZO-a sa 70 na 89 kuna. Potvrdio je to ministar zdravlja Dario Nakić u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" te kazao da će to biti odlučeno na sjednici Vlade, piše HRT.


"Razmišljamo kako stabilizirati financijski zdravstveni sustav jer postoji manjak u sustavu od 2,5 milijarde kuna. Nastojimo smanjiti rashode", kazao je ministar Nakić, dodajući da će biti i više mjera kojima se želi povećati prihode, a "jedna od tih je i dopunsko zdravstveno osiguranje", kaže.  

"Građani s najmanjim prihodom su oslobođeni od tih davanja. Nećemo tražiti da daju oni koji nemaju tih sredstava", ističe.

Najavljujući  prezentaciju reformskih mjera Nakić je naveo i reformu hitne službe. Spomenuo je i dodatno osiguranje koje bi ustvari značilo nadstandard, a ugovaralo bi se na drugačiji način.

"Za to su zainteresirani privatni osiguravatelji, a HZZO se u tom dijelu ne bi natjecao. HZZO bi ostao za osnovno osiguranje. Prava iz osnovnog osiguranja ne bi se smanjivala, ali bi se prohtjevi dirali", izjavio je Nakić. 


SPAŠAVANJE ZDRAVSTVA

U 2015. novi način financiranja bolnica

                   

Autor: Goranka Jureško

Objavljeno: 23.12.2014

 

Bolnički prihodi ovisit će o broju i kvaliteti učinjenog posla, a 25% prihoda isplaćivat će se kao fiksni iznos.

 

Do kraja ovog tjedna sve hrvatske bolnice moraju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje dostaviti listu svojih usluga koje namjeravaju i mogu odraditi u 2015. godini jer o tome će ovisiti njihovi godišnji proračuni, kao i mogući dodatni prihod, odnosno manjak u “novčaniku” ako nisu izvršili “domaću zadaću”.

 

Riječ je o tome da dosadašnji način financiranja putem avanskog plaćanja limitima, a što se samo djelomično moralo opravdati fakturama o izvršenim uslugama, odlazi u povijest. Bolnički prihodi ubuduće u najvećoj će mjeri ovisiti o broju i kvaliteti učinjenog posla, a samo dio i to 25 posto prihoda i dalje će se isplaćivati kao fiksni iznos.

 

Novi način financiranja bolnica trebao bi, kako se planira, povećati učinkovitost, ali prije svega dostupnost usluga pacijentima i smanjiti liste čekanja. Istina, ravnatelji velikih bolničkih centara kažu da već sad rade ogroman posao, da više od toga ne mogu, a cijene bolničkih usluga nerijetko ne pokrivaju im ni utrošeni materijal. Nadaju se da HZZO neće umjesto s državnim bolnicama ugovarati poslove s privatnicima, i to za usluge koje donose dobit, a hitne intervencije i traumatizirane pacijente (gdje ne može biti zarade, već samo manjak) - ostavljati državnim bolnicama, što bi moglo urušiti javni zdravstveni sustav.

 

Dodatna injekcija trebalo bi biti i povećanje bolničkog proračuna koji se u 2015. penje na 8,117 milijardi kuna, što je povećanje od 17 posto u odnosu na ovogodišnje limite.

 

Ovisni o politici

 

Također će se povećati i sredstva za fond posebno skupih lijekova u kojem će u 2015. biti 800 milijuna dok je u ovoj bilo 550 milijuna kuna.

 

No sve te promjene traže i znatno pažljivije praćenje rada svakog odjela, liječnika, medicinske sestre i svih ostalih djelatnika jer o tome će ovisiti prihodi bolnica. Svima koji upravljaju bolnicom, od ravnatelja do šefova odjela, rad će se valorizirati i oni koji ne zadovolje morat će otići. Istina, i postojeći propisi omogućavaju kadrovske promjene u slučaju gubitaka bolnica, no to se ne događa sve dok politika ne odluči drukčije.

 

Princip da bolnice na početku mjeseca dobiju određeni iznos kao limit, a onda potrošeno naknadno djelomično pokrivaju fakturama o izvršenim uslugama promijenit će se postupno tijekom godine, i to tako što će na kraju 2015. bolnice dobivati 25 posto fiksnog avansa, još 20% promjenivog, a čak 55 posto ovisit će o tome koliko su pregleda i zahvata učinili i kakva je bila njihova kvaliteta. Svaka tri mjeseca HZZO će provjeravati izvršenja na koja su se obvezale bolnice i ako ona budu manja, morat će neodrađeno nadoknaditi sljedećeg mjeseca jer u suprotnom - ostat će bez dijela zarade.

 

No premda će bolnice moći ponuditi, primjerice, puno više usluga nego u ovoj godini, konačna odluka o količini ipak je na HZZO-u.

- Vidjet ćemo s kojim kadrom i opremom raspolaže određena bolnica, odnosno je li moguće ponuđeni broj usluga obaviti s onim s čim raspolaže. Također će se gledati kolike su liste čekanja na odjelu ili klinici za određenu uslugu, kao i koliko HZZO može platiti - kaže ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec. Dodaje da će se mijenjati i cijene usluga u bolnicama koje su prije dvije godine drastično smanjene, čak 30 posto, i potpuno su nerealne.

 

Povećanje cijena usluga

 

Prenđa Trupec kaže da će prosječno povećanje cijena bolničkih usluga biti oko 20 posto, ali ne linearno već će to negdje biti možda tri, pet, 10 posto, ali za neke usluge i 200 posto da bi se približili europskom prosjeku.

 

Ukupno će HZZO plaćati bolnicama oko 4000 različitih medicinskih postupaka, uključujući i one učinjene u jednodnevnoj kirugiji. No to nije jedina novost jer će 5 posto prihoda (od 100 posto) ovisiti o učinkovitosti i kvaliteti, za što je određeno pet indikatora. Drugim riječima, tih pet posto bolnice će dobiti nakon što se utvrdi koliki su broj pacijenata imali po krevetu, koliko je specijalističkih pregleda imao jedan zdravstveni djelatnik, kolika je stopa smrtnosti u bolnici, koliki je postotak liječenja u dnevnoj bolnici ta koliki je postotak liječenih rezervnim antibiotikom u ukupnom liječenju te vrste.

 

 


HZZO IZLAZI IZ RIZNICE ILI MINISTAR IZ VLADE?

 

VARGA 'Ja se svojih principa držati moram, a odluku o mojoj mogućoj smjeni donosi premijer'

 

Autor:  Hina

Objavljeno: 15.10.2014

 

ZAGREB - Ministar zdravlja Siniša Varga najavio je u srijedu navečer da će u četvrtak biti donesena konačna odluka o tome hoće li HZZO-a biti izdvojen iz državne riznice te istaknuo da osobno ne kani mijenjati zakon za koji smatra da je dobar te da se mora držati svojih principa.

 

VEZANE VIJESTI

 

 

 

Budući da je prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusiću srijedu navečer rekla kako trenutno nije realno očekivati izdvajanje HZZO-a iz riznice, Varga je u razgovoru za Novu TV kazao da u četvrtak predstojerazgovori na razini potpredsjednika vlade Branka Grčića i Milanke Opačić te ministra financija Lalovcai njega osobno da, kako je istaknuo, "jednom za svagda rasčistimo što znači primjena vrijedećeg zakona koji vrijedi od 1. srpnja 2013. i izlazak iz riznice 1. siječnja 2015".

 

Upitan što će učiniti ako ostane u manjini, Varga je odgovorio: "Taj most ćemo prijeći kad dođemo do njega. Imamo puno razgovora o mehanizmima, što znači izlazak iz riznice. Naša studija ima oko 380 stranica, koja je davno napravljena, prilično dugo čekamo sutrašnji dan da prezentiramo ministru Lalovcu što znači strukturna reforma, izlazak iz riznice", rekao je Varga u intervjuu za Dnevnik Nove TV.

 

Ministar Varga je istaknuo kako osobno ne kani mijenjati zakon za koji smatra da je dobar i mjeru koja je dobra. Ako se odluči na bilo kakvu smjenu u Vladu, to nije do mene niti do potpredsjednika Vlade, to mora odlučiti premijer, poručio je Varga odgovarajući na konstataciju novinara kako je očito da neće biti reforme i da vjerojatno neće biti ministar.

 

Na opetovano pitanje hoće li otići iz vlade, Varga je odgovorio da se mora držati svojih principa.

 

Na novinarsku tvrdnju da je izlazak iz riznice važan dio njegovog programa, Varga je rekao kako mjere koje su smatrali provedbom Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kako je danas definiran, nešto što osigurava kontinuitet hrvatskoga zdravstvenog sustava i bez obzira na krizno razdoblje.

 

"Znamo koje mjere moramo napraviti, međutim ostanak u riznici će nam to jako otežati", istaknuo je Varga.

 

Upitan što će to značiti za pacijente, hoće li se povećati participacija, smanjiti broj usluga, Varga je rekao kako je on kao ministar uporno govorio da neće biti povećanje participacija, smanjivanja prava, ali i naglasio kako mjera s kojom bi se to moglo izvesti je isključivo odlazak iz državne riznice.

 

Na novinarski upit je li normalno da ministri tri tjedna razgovaraju preko medija o tom slučaju i općenito o proračunu i kako uštedjeti, Varga je rekao "naravno da nije, ali okolnosti su bile takve". Podsjetio je da je prvo s premijerom i ministrom znanosti i obrazovanja bio u SAD-u te ocijenio da su "tada dane određene nesmotrene izjave". "Po povratku iz SAD-a upitani smo za naše mišljenje, koje smo transparentno dali, i došli do toga da možemo oči u oči raspravljati kao ravnopravni kolege iz resornog ministarstva", rekao je Varga.

 


RAZGOVORI SE NASTAVLJAJU

 

RAT ZA 22 MILIJARDE KN IDE DALJE

Ministri satima bez uspjeha pregovarali o izlasku HZZO-a iz državne riznice

 

Autor:  Hina

Objavljeno: 17.10.2014.

 

 

ZAGREB - Na današnjem sastanku u Ministarstvu financija nije postignut dogovor u vezi izdvajanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz državne riznice, a neslužbeno se doznaje da se razgovori nastavljaju.

 

Nakon više od dva sata razgovora dvaju potpredsjednika Vlade, Branka Grčića i Milanke Opačić, s ministrima financija Borisom Lalovcem i zdravlja Sinišom Vargom očigledno nije postignut dogovor o tome hoće li HZZO od 1. siječnja izaći iz riznice jer se okupljenim novinarima nije obratio nitko od sudionika, već im je posredno prenesena informacija da neće biti izjava za javnost i da će se razgovori nastaviti.

 

Ministar zdravlja Siniša Varga sinoć je najavio da bi na današnjem sastanku trebala biti donesena konačna odluka o tom pitanju te je poručio da ne kani mijenjati Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji određuje da HZZO izlazi iz riznice 1. siječnja.

 

Varga je rezolutno rekao kako očekuje da na sastanku "jednom za svagda raščistimo što znači primjena zakona koji vrijedi od 1. srpnja i izlazak iz riznice 1. siječnja 2015.", te poručio kako osobno ne kani mijenjati zakon za koji smatra da je dobar i mjeru koja je dobra.

 

HZZO u državnom proračunu sudjeluje s oko 22 milijarde kuna.

 

 

Kako pišu mediji, tu ideju ne prihvaćaju neki Vargini kolege iz Vlade. Lalovac uoči skorog rebalansa državnog proračuna traži dodatne uštede u zdravstvu prije nego se HZZO izdvoji iz riznice, a prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić izjavila je novinarima kako "trenutno nije realno očekivati izdvajanje HZZO-a iz državne riznice".

 

 


16.10.2014 7.14

Varga: konačna odluka o izdvajanju HZZO-a - držat ću se svojih principa

 

Izvor: HINA

 

ZAGREB, 15. listopada 2014.(Hina), Ministar zdravlja Siniša Varga najavio je da će biti donesena konačna odluka o tome hoće li HZZO-a biti izdvojen iz državne riznice te istaknuo da osobno ne kani mijenjati Zakon za koji smatra da je dobar te da se mora držati svojih principa.

 

Budući da je prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić večeras rekla kako trenutno nije realno očekivati izdvajanje HZZO-a iz riznice, Varga je u razgovoru za Novu tv kazao da sutra predstoje razgovori na razini potpredsjednika vlade Branka Grčića i Milanke Opačić te ministra financija Lalovca i njega osobno da, kako je istaknuo, "jednom za svagda raščistimo što znači primjena vrijedećeg zakona koji vrijedi od 1. srpnja 2013. i izlazak iz riznice 1. siječnja 2015". 



Upitan što će učiniti ako ostane u manjini, Varga je odgovorio: "Taj most ćemo prijeći kad dođemo do njega. Imamo puno razgovora o mehanizmima, što znači izlazak iz riznice. Naša studija ima oko 380 stranica, koja je davno napravljena, prilično dugo čekamo sutrašnji dan da prezentiramo ministru Lalovcu što znači strukturna reforma, izlazak iz riznice", rekao je Varga u intervjuu za Dnevnik Nove tv. 



Ministar Varga je istaknuo kako osobno ne kani mijenjati zakon za koji smatra da je dobar i mjeru koja je dobra. Ako se odluči na bilo kakvu smjene u Vladu, to nije do mene niti do potpredsjednika Vlade, to mora odlučiti premijer, poručio je Varga odgovarajući na konstataciju novinara kako je očito da neće biti reforme i da vjerojatno neće biti ministar. Na opetovano pitanje hoće li otići iz vlade, Varga je odgovorio da se mora držati svojih principa. 



Na novinarsku tvrdnju da je izlazak iz riznice važan dio njegovog programa, Varga je rekao kako mjere koje su smatrali provedbom Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kako je danas definiran, nešto što osigurava kontinuitet hrvatskoga zdravstvenog sustava i bez obzira na krizno razdoblje. "Znamo koje mjere moramo napraviti, međutim ostanak u riznici će nam to jako otežati", istaknuo je Varga. 



Upitan što će to značiti za pacijente, hoće li se povećati participacija, smanjiti broj usluga, Varga je rekao kako je on kao ministar uporno govorio da neće biti povećanje participacija, smanjivanja prava, ali i naglasio kako mjera s kojom bi se to moglo izvesti je isključivo odlazak iz državne riznice. 



Na novinarski upit je li normalno da ministri tri tjedna razgovaraju preko medija o tom slučaju i općenito o proračunu i kako uštedjeti, Varga je rekao "naravno da nije, ali okolnosti su bile takve". Podsjetio je da je prvo s premijerom i ministrom znanosti i obrazovanja bio u SAD-u te ocijenio da su "tada dane određene nesmotrene izjave". "Po povratku iz SAD-a upitani smo za naše mišljenje, koje smo transparentno dali, i došli do toga da možemo oči u oči raspravljati kao ravnopravni kolege iz resornog ministarstva", rekao je Varga.

 

 

 


Izlazak HZZO-a iz državne riznice nužan je preduvjet stvaranja boljeg, odgovornijeg, pametnijeg i održivog zdravstvenog sustava za sve nas

 

15.10.2014.

 

Uvod – paradoks postojećeg sustava financiranja

 

Osnovna uloga Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, prema duhu Zakona o obveznoj zdravstvenoj zaštiti, upravljanje je sredstvima koje građani prikupljaju namjenski za zdravstvo, i to na najoptimalniji način koji tim istim građanima na najbolji i najbrži mogući način osigurava zdravstvenu uslugu.

 

Te usluge su građanima nužne pružiti zdravstvene ustanove širom države, a HZZO je, kao državni osiguravatelj koji upravlja financijama sustava, ustanovama dužan kompenzirati trošak realiziranih usluga građanima. Dakle, HZZO je dužan financijskim tokom podržati uslugu liječenja svojih osiguranika.

 

Takav odnos građana, državnog osiguravatelja i zdravstvenih ustanova temelj je Bismarckovog sustava financiranja zdravstvenog sustava, koji je inače u svijetu prihvaćen kao jedan od najboljih modela koji uz optimalne troškove osigurava visoku razinu zdravstvene zaštite i socijalne pravde u sustavu zdravstva.

 

Ipak, tijekom godina života HZZO-a u riznici, domaći sustav financiranja zdravstva odmaknuo se od Bismarckovog modela i to na način da je iz fokusa izgubio građane-pacijente i u prvi plan umjesto financiranja zdravstvenih usluga za naše građane stavio je financiranje samih zdravstvenih ustanova.

 

Sustav koji imamo danas čvrsto određuje paušalne iznose sredstava koje HZZO mora plaćati zdravstvenim ustanovama bez obzira koliko su pacijenata obradili i koliko su ih kvalitetno obradili. Sustav je time doveden u paradoks – u čvrstim budžetskim ograničenjima koji daju fiksne mjesečne iznose ustanovama koji nisu određeni obimom i kvalitetom obavljenog posla, ravnateljima ustanova i liječnicima je zapravo postalo racionalno obavljati što manje zahvata jer tako smanjuju troškove svojih ustanova.

 

Sustav koji je postavljen na način da mu je bolje bez pacijenata nije dobar za Hrvatsku – nije dobar za pacijente na koje se gleda kao na trošak, nije dobar ni za zaposlene u ustanovama jer u takvom sustavu nema mjesta poticanju rada, kvalitete i izvrsnosti, a nije dobar ni za čitavo društvo jer bez kvalitetnog i odgovornog zdravstvenog sustava nema ni zdrave, sretne ni prosperitetne države.

 

Sustav financiranja zdravstva kakav imamo danas kontinuirano produbljuje najveće probleme domaćeg zdravstva, od dugih lista čekanja koje u praksi našim građanima negiraju prava na zdravstvenu zaštitu koju imaju „na papiru“, preko problema stalnih sanacija konstantno financijski podplaniranog sustava, pa do podcijenjenosti naših marljivih liječnika zbog kojih sve više njih odlazi iz Hrvatske.

 

Koristi izdvajanja HZZO-a iz riznice

 

Početak rješavanja tih problema izlazak je HZZO-a iz riznice i vraćanje pacijenata u središte sustava zdravstva. Bismarckov sustav je u načelu vrlo jednostavan – tamo gdje se građani kvalitetno liječe, tamo će sustav usmjeriti sredstva. Financiranje je čvrsto vezano uz rad i kvalitetu. To dovodi do zadovoljstva pacijenata, potiče marljive liječnike i na optimalan način usmjerava ukupnu masu sredstava građana za zdravstvo.

 

Izdvajanje HZZO-a iz riznice s 1. siječnjem 2015.g.  i njegovo funkcioniranje kao izvanproračunskog fonda omogućit će istovremeno i uštede kroz racionalizaciju krajnjih troškova pružene zdravstvene zaštite, višu razinu usluge za pacijente, te usklađivanje financiranja zdravstvenog sustava s najboljim praksama EU.

 

Ovim modelom izlaska iz riznice prepoznate su realne potrebe sustava, ali i mogućnosti državne riznice, obzirom da su potrebna sredstva još uvijek značajno manja od onih koja bi riznica trebala osigurati temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

 

Bitno je istaknuti da HZZO, dok je unutar državne riznice, ne raspolaže sa svim sredstvima koja su mu kao izvor prihoda definirana u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, a koji, osim namjenskih doprinosa, predviđa i sredstva koja bi riznica trebala uplaćivati za troškove zdravstvene zaštite raznih ugroženih skupina (nezaposleni, invalidi itd.). Ukupna sredstva u riznici su u pravilu redovito manja od onih koji bi zdravstvu pripadali po navedenom zakonu, a posebno ona koja bi se trebala osigurati kroz „opće“ (nenamjenske) poreze, tj. iz „opće“ riznice (iz koje se to doduše onda „nadoknađuje“ stalnim naknadnim sanacijama).

 

Učinak na proračun – ušteda od milijardu kuna

 

U 2013. godini, HZZO je, kao dio riznice, raspolagao s 23,5 mlrd. kuna. Od toga se 1,4 mlrd. kuna odnosilo na zdravstvenu zaštitu dopunskog zdravstvenog osiguranja, 2,9 mlrd. kuna osigurano je za sanaciju naslijeđenih obveza, a preostalih 19,2 mlrd. kuna utrošeno je na zdravstvenu zaštitu te prava na naknade (porodiljne, za bolovanja itd.) za tekuću godinu, a koja proistječu iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

 

Istovremeno je, prvenstveno kroz proces sanacije (poslovanja, a ne samo dugova), kroz projekt objedinjene javne nabave u zdravstvu, te kroz najavljeni bolnički „masterplan“, započela najopsežnija racionalizacija poslovanja bolničkih zdravstvenih ustanova u proteklih desetak godina. Cilj sanacije postizanje je što učinkovitijeg (štedljivijeg) pružanja zakonom osigurane zdravstvene zaštite.

 

Zajedno s procesom sanacije pokrenut je i projekt jačanja uloge liječnika obiteljske medicine kroz novi sustav ugovaranja primarne zdravstvene zaštite, čime je ostvareno smanjenje upućivanja pacijenata u bolničku zdravstvenu zaštitu, tj. njeno dodatno rasterećenje.

 

Međutim, unatoč pokrenutim reformama, 19,2 mlrd. kuna predviđenih za „tekuće“ troškove zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja jednostavno nije bilo dostatne za pokrivanje svih tekućih troškova postojećeg sustava. Drugim riječima, rezanje raspoloživih sredstava za zdravstvo u državnoj riznici bilo je brže od stvarnog smanjenja „krajnjih“ troškova pružatelja zdravstvene zaštite.

 

Samnjivanje sredstava za zdravstvo je, uz rebalanse proračuna, potaknuto i smanjenjem stope obveznih doprinosa za zdravstvo s 15% na 13% već u 2012., a bez osiguravanja alternativnih izvora financiranja zdravstva (npr. iz najavljenog poreza na nekretnine ili sl.).

 

HZZO trenutno u proračunu za 2014. raspolaže s 23,1 mlrd. kuna, od čega se 1,4 mlrd. kuna odnosi na dopunsko zdravstveno osiguranje, a 3,2 mlrd. kuna su osigurane za nastavak sanacije naslijeđenih i novostvorenih obveza. Preostala sredstva od 18,5 mlrd. kuna (a koja su prije rebalansa u travnju bila veća za 710 mil. kn) ponovno neće biti dovoljna za sve „tekuće“ troškove zdravstvene zaštite i naknada na koje su građani ostvarili pravo u 2014., što znači da će sustav sam od sebe ponovno stvarati nove dugove. To se i vidi, prvenstveno u bolničkom sustavu prvih devet mjeseci ove godine.

 

Za 2015. HZZO procjenjuje da bi, u slučaju izlaska iz riznice i s obzirom na započete i planirane reforme (novo ugovaranje primarne i bolničke zdravstvene zaštite, masterplan, novo referenciranje cijena lijekova, informatizaciju, strože kontrole bolovanja i cash pooling), za podmirenje troškova prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja trebalo osigurati 20,7 mlrd. kuna.

 

Zajedno s dopunskim osiguranjem za koje građani uplate 1,4 mlrd. kuna, potrebna raspoloživa sredstva iznosila bi 22,1 mlrd. kuna. Dakle, taj je iznos za 1 mlrd. kn manji od onog za 2014. (23,1 mlrd.), a istovremeno omogućuje pokrivanje stvarnih troškova sustava i sprječavanje daljnjih „povremenih“ sanacija od strane Državnog proračuna.

 

Međutim – navedena projekcija za 2015. godinu je ostvariva isključivo ako HZZO može fleksibilno upravljati namjenskim sredstvima, te tako dugoročnim planiranjem i brzim reakcijama na promjene „na terenu“, može učinkovito podržati sve pokrenute i planirane reforme. Npr. plaćanje po izvršenju, kao najbazičniji mehanizam poticanja kvalitete i kvantitete neprovediv je ako HZZO na raspolaganju i dalje ima fiksne „dvanaestine“. Dakle, izlaskom HZZO-a iz riznice omogućava se istovremeno kvalitetnije upravljanje namjenskim sredstvima, osiguravanje sredstava za tekuće troškove te omogućavanje (postupno, ali samostalno) otplate nagomilanih dugova i spriječiti stvaranje novih, a time i potrebu za stalnim „dodatnim“ sanacijama.

 

Zato bi funkcioniranje HZZO-a kao izvanproračunskog fonda, za što je već preko deset godina osigurana potrebna legislativna podloga, s jedne strane omogućilo da zdravstvo nastavi daljnju racionalizaciju krajnjih troškova pružene zdravstvene zaštite, ali i da tempo kojim se to provodi, kao i razina raspoloživih prava, napokon izravno i transparentno ovise o razini sredstava koja se namjenski i zakonski izdvajaju upravo za tu namjenu. Zdravstvo jednom za uvijek mora biti vođeno racionalno, na temelju stvarnih potreba građana i u skladu sa zdravom ekonomskom logikom, a ne temeljem nekih političkih ili drugih proizvoljnih odluka.

 


PREDNOSTI IZDVAJANJA HZZO-a IZ RIZNICE 

 

Sve prednosti za pacijente i sustav 

 

·             Razina raspoloživih prava građana u zdravstvu ovisit će izravno i transparentno o razini sredstava koja se namjenski i zakonski izdvajaju u tu svrhu, umjesto da, kao što je sada, građani namjenski prikupljaju sredstva iz doprinosa za zdravstvo i uplaćenog dijela poreza, a prikupljeni novac se troši nenamjenski i samo dijelom za zdravstvo

 

·             Zdravstvo bi konačno dobilo ono što mu zakonski pripada, odnosno namjenski prikupljena sredstva za zdravstvo trošila bi se isključivo za plaćanje troškova zdravstvene zaštite, dakle za plaćanje lijekova, ortopedskih pomagala, medicinskih zahvata itd. 

 

·             Neće se štediti na građanima, već upravo suprotno – kad HZZO počne dobivati sve što mu zakonom pripada, imat će na raspolaganju primjerice, već od 1. siječnja 2015., gotovo 60% više novca za posebno skupe lijekove koji su potrebni za liječenje raka i nekih degenerativnih bolesti, te liječenje starije populacije 

 

·             Samostalni HZZO imat će mogućnost sa svim dobavljačima pregovarati mnogo efikasnije o cijenama lijekova, cijenama usluga i dr., čime će znatno efikasnije upravljati troškovima nego što je to moguće sada kad je HZZO dio riznice. Postotne uštede na velikim brojkama koje se odvajaju za zdravstvo čine milijunske iznose  

 

·             Samostalni HZZO moći će fleksibilno upravljati namjenskim sredstvima te reagirati na stanje u sustavu, primjerice bit će moguće plaćanje po izvršenju kao osnovni mehanizam poticanja kvantitete i kvalitete usluge. To je neprovedivo dok HZZO ima na raspolaganju fiksne „dvanaestine“. To će omogućiti veće usmjeravanje zdravstvenog sustava prema potrebama pacijenata odnosno preusmjeravanje sredstava sa financiranja zgrada i plaća na konkretne usluge liječenja pacijenata

 

·             Više novca u sustavu i postavljanje sustava na način favoriziranja rada i kvalitete donijet će i poboljšanje uvjeta u bolnicama te rada liječnika i ostalih zdravstvenih djelatnika 

 

·             Stabilizacija zdravstvenog proračuna i uspostavljanje stabilnog zdravstvenog sustava kao dugoročni cilj Vlade RH i jedna od obveza europskog semestra 

 

·             Potrebna raspoloživa sredstva u 2015.godini nakon izdvajanja HZZO-a iz riznice iznosila bi 22,1 mlrd. kuna – u odnosu na sredstva u 2014.g.  prije izdvajanja koja iznose 23,1 mlrd kn, što već sljedeće godine daje direktnu uštedu državnoj riznici od 1 mlrd. kuna 

 

·             Omogućit će se kvalitetnije upravljanje namjenskim sredstvima i pokrivanje stvarnih tekućih troškova zdravstvenog sustava 

 

·             Omogućit  će se samostalna postupna otplata nagomilanih dugova 

 

 

·             Prekinut će se praksa stalnih  sanacija od strane svih nas građana kao poreznih obveznika  

 

 


VARGA POTVRDIO

Definitivno se odustalo od izlaska HZZO-a iz riznice

                                    

Autor: tportal.hr/Hina

9.9.2014

 

Ministar zdravlja Siniša Varga potvrdio je danas da se definitivno odustalo od plana izlaska Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz državne riznice 1. listopada.

 

Gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'Izaberi zdravlje' zajedno v. d. ravnateljicom HZZO-a Tatjanom Prenđa Trupec, Varga je ponovio da će HZZO, u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, iz riznice izaći 1. siječnja iduće godine.



Prenđa Trupec ustvrdila da će se od tada novcem u zdravstvu početi bolje i transparentnije upravljati, te brže izvršavati usluge, čime će se smanjiti liste čekanja. Dodala je kako HZZO radi na smanjivanju listi čekanja, tako da se po bolnicama od 1. srpnja pregledavaju liste i uklanjaju nepravilnosti u organizaciji.



Nastoji se da djeca do 18 godina ne čekaju dulje od tri mjeseca na pregled, a onkološki bolesnici više od mjesec dana, kao i da se smanje bespotrebna slanja na radiološke preglede. Bolje usluge u zdravstvu trebao bi potaknuti i Masterplan bolnica koji se dorađuje nakon što je povučen iz saborske procedure. Varga je ustvrdio kako nije odustao od najavljenog uvođenja sustava nagrađivanja i kažnjavanja liječnika, što još treba dogovoriti sa socijalnim partnerima. Time bi se, ističe, prekinulo s dosadašnjom praksom uravnilovke koja 'uništava cijeli sustav zdravstva'.



Varga je izvijestio da je poništeno devet postupaka javne nabave medicinske opreme i uređaja, financiranih sredstvima iz državnog proračuna. Nabave, dodao je, idu dalje, no podići će se razina transparentnosti, a promijenjeni su sastav komisija i tehničke specifikacije. Upitani za sudbinu Imunološkog zavoda, Varga i Prenđa Trupec ustvrdili su da bi Zavod trebao nastaviti proizvodnju, čime bi se zaštitili javni interes i hrvatski pacijenti.



Riječ je o tvrtki koja dobro kotira na Zagrebačkoj burzi, a Ministarstvo poduzima korake kako bi pronašlo način za nastavak proizvodnje u Zavodu koji bi, kaže Varga, bilo šteta razdijeliti. Varga je također najavio da će postupiti po odluci Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, koje bi se danas trebalo očitovati smije li primiti 500 dolara za predavanje održano u SAD-u. On je sam zatražio očitovanje povjerenstva jer je kao državni dužnosnik bio u nedoumici oko sukoba interesa. No, ponovno je odbacio mogućnost sukoba interesa u slučaju neprofitne udruge kojoj je bio predsjednik, a koja u studenom organizira kongres pod pokroviteljstvom Vlade. Povjerenstvo bi se o tome tek trebalo očitovati, a Varga poručuje da će pokrenuti upravni spor ako se u tom slučaju utvrdi sukob interesa.

 

 

 

 


Mnogi će reći da nije vrijeme za izlazak iz riznice,

no sve je drugo lošije rješenje

 

 

 

HRVATSKA, 28.7.2014.

Marija Crnjak

 

 

Želimo zaustaviti generiranje gubitaka, ma koliko nekima odgovaralo da se krpaju iz proračuna, kaže Varga.

 

 

Ministar zdravlja Siniša Varga ističe da za izdvajanje HZZO-a iz riznice postoji i podrška Europske komisije.

 

 

Ministar zdravlja Siniša Varga danas bi se trebao sastati s ministrom financija Borisom Lalovcem na temu rebalansa proračuna te izdvajanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz riznice, koje bi prema procjenama Ministarstva zdravlja trebalo uslijediti početkom iduće godine.

 

 

Iako je Lalovac u medijima ovih dana jasno rekao da podržava izlazak HZZO-a iz državnog proračuna, ministar Varga svjestan je toga da projekt neće proći bez ozbiljnih pregovora o detaljima provedbe, s obzirom na okolnosti vezane uz državni proračun te činjenicu da se Hrvatska nalazi u proceduri prekomjernog deficita. Varga, međutim, tvrdi da je to jedini način da sustav dobije sav novac koji mu zakonom pripada te stvori osnova za racionalizaciju sustava.

 

 

"Na nama je definirati kako će se što financirati te utvrditi što se može napraviti i što proračun može izdržati a da pacijenti ne izgube na kvaliteti zdravstvene skrbi. Zbog toga što posluje unutar proračuna zdravstvo svake godine ostane bez dvije milijarde kuna, koje se onda naknadno uplaćuju u sustav kroz sanacije, pa je tako u posljednjih dvadeset godina u sustav naknadno uplaćeno oko 17 milijardi kuna, u zdravstvu se generiraju gubici. To želimo zaustaviti, ma koliko nekima odgovaralo da se svake godine uspiju 'pokrpati' iz proračuna. Svjesni smo toga da netko može kazati da sad nije trenutak za izlazak zdravstva iz riznice, no smatram da je svako drugo rješenje lošije za sustav", objasnio je Varga na brifingu za novinare u ponedjeljak, istaknuvši da za izdvajanje postoji i podrška Europske komisije.

 

 

Do rujna bi se trebale pripremiti sve potrebne izmjene zakona te odrediti detalji modela po kojem će se provesti izdvajanje. Treba riješiti i pitanje ovogodišnjih dugova bez još jedne sanacije. Lalovac je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju izjavio da bi HZZO nakon izdvajanja iz državnog proračuna trebao poslovati na način da mu se izravno usmjerava novac od doprinosa za zdravstvo. Lalovac se slaže da je taj korak neodvojiv od provedbe masterplana bolnica, kojim se želi racionalizirati bolnički sustav, te će mnogo toga ovisiti i o tom projektu. 

 

 


 

 

HZZO pokriva troškove liječenja kod privatnika u EU, ali ne i u Hrvatskoj

 

 

HRVATSKA, 27.7.2014.

Marija Crnjak

 

 

U Hrvatskoj liječničkoj komori spremaju se na sastanak s ministrom Sinišom Vargom na kojem će se razgovarati i o toj temi.

 

 

Dodatni udarac privatnom zdravstvu.

 

 

Zahvaljujući primjeni europske Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti, hrvatski građani od 25. listopada prošle godine i bez posebnog odobrenja Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) mogu otići na liječenje kod privatnika u neku od zemalja članica EU i od Zavoda dobiti naknadu troškova liječenja.

 

 

No, požele li otići u bilo koju privatnu zdravstvenu ustanovu u Hrvatskoj, Zavod im neće nadoknaditi troškove, osim ako taj privatnik ima ugovor s HZZO-om. Takvom primjenom Direktive, tvrde sugovornici Poslovnog dnevnika, ne samo da se diskriminiraju hrvatske privatne zdravstvene ustanove, već se hrvatske građane izravno motivira na korištenje usluga liječnika u inozemstvu, koje su u većini zemalja EU znatno više nego u Hrvatskoj. Doduše, iako HZZO za usluge stranih privatnika pokriva samo iznos hrvatske cijene za istovrsnu uslugu, nekim se pacijentima i dalje isplati platiti uslugu koju bi kod kuće možda dugo čekali ili vjeruju da je ona kvalitetnija u nekoj od zemalja Unije. Dodatni je to udarac privatnom zdravstvu u Hrvatskoj, ističu privatni liječnici s kojima smo razgovarali.

 

 

Kako neslužbeno doznajemo, u Hrvatskoj liječničkoj komori spremaju se na sastanak s novim ministrom Sinišom Vargom, na kojem će se razgovarati i o toj temi te o drugim konkretnim pitanjima koja utječu na položaj privatnog zdravstva."Tražit ćemo da se ista stvar omogući hrvatskim privatnim zdravstvenim ustanovama koje su dovoljno sposobne zbrinjavati naše pacijente, ali država i dalje to koči na mnogo načina", ističe naš izvor. Napominje također da Ministarstvo zdravlja mjesecima kasni s provedbom Pravilnika o mjerilima za davanje odobrenja za sklapanje poslova, pa liječnici iz javnog sektora već mjesecima čekaju suglasnost ministra za suradnju s privatnicima. Zbog toga je niz privatnih zdravstvenih ustanova mjesecima blokiran i pada im kvaliteta rada, iako su liječnici udovoljili uvjetima Pravilnika i dobili suglasnost od šefova u bolnicama.

 

 

Odgovarajući na naš upit o prekograničnom liječenju, u HZZO-u su nam potvrdili da postoje različita pravila igre, no najavljuju da se razmatra izmjena legislative koja će izjednačiti položaj hrvatskih privatnika s kolegama iz Unije."Činjenica je da u ovom trenutku hrvatski osiguranici koji koriste zdravstvene usluge kod privatnih pružatelja u Hrvatskoj ne mogu ostvariti pravo na povrat troškova od Zavoda. Sve države članice EU obvezne su prenijeti odredbe Direktive u svoja nacionalna zakonodavstva, a u velikoj većini država članica osiguravatelji ne nadoknađuju troškove zdravstvene zaštite koja je korištena kod privatnika na području nadležne države.

 

 

Razmatra se mogućnost izmjene legislative, prilikom izlaska HZZO-a iz sustava državne riznice, kako bi se osiguranicima omogućilo da umjesto odlaska u inozemstvo zdravstvenu uslugu mogu ostvariti u privatnim zdravstvenim ustanovama u RH u slučajevima kad se zdravstvena zaštita ne može ostvariti u ugovornoj mreži HZZO-a", odgovara Zavod.Kad je posrijedi  davanje  suglasnosti liječnicima da "u fušu" rade za privatnike, neslužbeno doznajemo da se radi na rješavanju zastoja, no u Ministarstvu zasad ne žele reći hoće li početi primijenjivati aktualni Pravilnik ili ga pak mijenjati.

 

 

 

13.05.2014.

Varga: MMF ne koči izdvajanje HZZO-a

 

Točno je jedino to da je MMF utvrdio da je naš zdravstveni sustav bolestan i preskup pa nam je u svom zadnjem izvješću ponudio dvije opcije za rješavanje ovog problema, kaže ravnatelj HZZO-a

 

 

 

Uprava HZZO-a mora u najskorijem roku napravitiposlovni plan i studiju izvedivosti u svrhu izlaska iz riznice 1. siječnja 2015. godine, zaključak je ministarske koordinacije na koju je, doznajemo, Siniša Varga došao bez jasne financijske projekcije koja se od njega tražila. Očito, i nakon 1. srpnja HZZO ostaje u Državnoj riznici.

 

Vlada ne odustaje

– Među ostalim, prije izdvajanja HZZO-a, iz zdravstvenog sustava moraju se izdvojiti sve nezdravstvene naknade – kazao je jučer ministar zdravlja Rajko Ostojić, podsjetivši da izlazak podržava, ali i da je on zakonski predviđen za 1. siječnja 2015.

Ostojić navodi da na svim poslovima i procedurama koje valja obaviti radi izlaska HZZO-a iz riznice intenzivno radi međuresorna skupina koju čine predstavnici ministarstava zdravlja, financija i HZZO-a, a koja je prošli tjedan proširena s predstavnicima ministarstava socijalne politike, rada i mirovinskog sustava, branitelja, pravosuđa i znanosti. Valjapreusmjeriti način financiranja, jer HZZO nakon izlaska neće isplaćivati rodiljske i druge naknade.

 

– Hoće li do izdvajanja doći u srpnju ili mjesec-dva kasnije nije presudno jer Vlada od toga neće odustati – naglasio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Ministar financija Boris Lalovac je,na pitanje čemu izdvajanje ako ne nosi uštede, kazao: – Pa to želim vidjeti, radi li se o strukturnoj promjeni ili samo o upravljačkoj. Kako je HZZO 10 godina dioRiznice, želim vidjeti detaljne analize.

 

MMF-ove opcije

Varga pak demantira navode u Jutarnjem listu da izdvajanje stopira MMF: – MMF je utvrdio da je naš zdravstveni sustav bolestan i preskup i ponudio je dvije opcije: veće namete građanima ili smanjenje troškova sustava kroz učinkovitije zdravstvene usluge.

 

>> HZZO će se iz riznice izdvojiti 1. siječnja, a ne 1. srpnja

 


PROPAST REFORME ZDRAVSTVA

DRAMATIČAN TAJNI SASTANAK MMF: 'Ne smijete maknuti HZZO iz proračuna'

                            

 

Autor: Dragana Radusinović

Objavljeno: 13.05.2014.

 

Ministri održali sastanak na kojem su, po naputku MMF-a, odbijeni prijedlozi šefa HZZO-a Varge, a izdvajanje Zavoda odgođeno je do 2015. godine.

 

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje neće se izdvojiti iz Državne riznice do srpnja ove godine. Vlada odgađa njegovo izdvajanje za 1. siječnja iduće godine, najvažniji je zaključak sastanka ministara uključenih u reformske planove Vlade održan prošlog tjedna, doznaje Jutarnji list od izvora koji je u njemu sudjelovao.

 

VEZANE VIJESTI

Vijesti

 

 

Ravnatelj HZZO-a Siniša Varga ministrima je predstavio financijske učinke izdvajanja kroz Power Point prezentaciju, nakon čega su se ministri složili da je plan potrebno doraditi jer izdvajanje zapravo ne dovodi do nikakvog fiskalnog učinka, odnosno ta operacija ne bi dovela do nikakve uštede. Zato su odlučili da se radna skupina zadužena za plan izdvajanja čiji su članovi predstavnici ministarstava financija, zdravlja i HZZO mora proširiti kako bi uključila predstavnike Ministarstva socijalne politike, rada i mirovinskog sustava te Ministarstva branitelja.

 

- Da bi se izdvajanjem HZZO-a iz riznice postigla ušteda, prvo se iz njegova budžeta namijenjenog financiranju zdravstva moraju očistiti troškovi koji se odnose na socijalu, branitelje i sve što nije osnovni biznis HZZO-a - pojašnjava izvor Jutarnjeg. Takvim su zaključcima zapravo poručili da se uštede u sustavu HZZO-a traže na pozicijama koje se ne tiču direktno financiranja zdravstvene zaštite.

 

Čeka se poslovni plan

 

Varga je potom dobio zadatak da napravi ozbiljan poslovni plan za HZZO koji uključuje detaljnu swot analizu njegova izdvajanja iz riznice i koja bi realno prikazala pozitivne i negativne aspekte te procijenila njihove posljedice.

 

Do takvih zaključaka ministri su došli iz nekoliko razloga. Naime, Međunarodni monetarni fond (MMF) na izdvajanje HZZO-a gleda skeptično zbog konsolidacije ukupnog proračuna. Njihov je stav, pojasnio nam je izvor iz Vlade, da HZZO ne treba izdvajati ako to izdvajanje neće dovesti do štednje novca, a prema planu koji je radna skupina do sada uspjela napraviti, realne uštede nema. Kako bi hrvatski proračun bio održiv i prikazivao manji deficit od sadašnjih oko šest posto na kraju prošle godine, u njega se žele uključiti budžeti agencija, zavoda i fakulteta pa izdvajanje HZZO-a, prema aktualnim zaključcima ministara zaduženih za reformu, daje suprotan učinak.

 

U intervjuu Jutarnjem, novi ministar financija Boris Lalovac, kojeg ovaj tjedan treba potvrditi Sabor, pozicionirao je izdvajanje HZZO-a iz Državne riznice, outsoursing dijela usluga u državnoj upravi i javnom sektoru te držanje plaća pod kontrolom kao ključne reformske mjere provedive do kraja mandata.

 

Sedam ministara

 

Na sastanku na kojem je Varga prezentirao dosadašnje dosege u planiranju reforme sudjelovali su potpredsjednica Vlade Milanka Opačić, šefica za reforme, ministar zdravlja Rajko Ostojić, budući ministar financija Boris Lalovac, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ministar obrazovanja Željko Jovanović te ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.

 

Kako smanjiti deficit

 

Prema neslužbenim informacijama Jutarnjeg, Lalovac je na sastanku o reformi u zdravstvu zastupao stav da s odlukom o izdvajanju HZZO-a treba pričekati do lipnja kada će Europska komisija Vladi poslati mišljenje o planu stabilizacije državnih financija kroz proceduru prekomjernog deficita. Naime, Europska komisija, za razliku od MMF-a, podržava izdvajanje HZZO-a iz riznice smatrajući ga dobrom idejom.

 

No, procedura prekomjernog deficita podrazumijeva smanjivanje deficita, a on bi se trebao smanjivati djelomično rezanjem troškova, a djelomično rastom prihoda kako je do sada komunicirano s Europskom komisijom. Nejasno je, naime, bi li Bruxelles dobrom idejom smatrao i izdvajanje koje ne bi rezultiralo konkretnom uštedom.

 

Ostojić tvrdi: ‘Ja sam načelno za, ali još je prerano’

 

“Načelno podržavam izlaz HZZO-a iz riznice, ali u ovom trenutku, s obzirom na proceduru prekomjernog deficita, tu odluku ipak treba prolongirati”, kaže ministar zdravlja Rajko Ostojić. Dodaje da će swot analiza pokazati prednosti i slabosti tog postupka, s tim da se iz sustava zdravstva moraju izdvojiti sva nezdravstvena davanja prije nego li HZZO izađe iz riznice. Naime, kad se uspoređuje zdravstvena potrošnja Hrvatske s onom drugih država EU trošimo znatno više, a za socijalu manje, a razlog je upravo to što dio troškova HZZO-a nije zdravstvo, kaže ministar.

 

U Hrvatskoj udruzi bolničkih liječnika (HUBOL) nisu iznenađeni odgodom i naglašavaju da je to još jedan reformski potez aktualne zdravstvene administracije od kojeg se odustaje. “Zdravstvo će spasiti outsorcing, pa onda neće. Smjenski rad će smanjiti liste čekanja pa se onda ukida jer pacijenti čekaju još dulje. Svjedočimo master planu bolnica koji nije ništa drugo do plan nerealnih želja. Zbog toga nas ne čudi da nema ni izlaska HZZO-a iz riznice mjesec dana prije cilja”, kaže predsjednik HUBOL-a Trpimir Goluža.

 

Najdugovječniji ravnatelj u Hrvatskoj prof. dr. Vlado Jukić vodio je Psihijatrijsku bolnicu Vrapče i u vrijeme kad je HZZO bio izvan riznice i trenutno kad je pod kapom proračuna. Kaže kako bitnih razlika zapravo nema jer politika odlučuje kako će se prikupljati, ali i trošiti novac preko svojih strategija i zakona pa šestomjesečnu odgodu ne smatra nekim problemom. “Istina, bolje je kad je HZZO izvan riznice jer onda ne postoji ni teoretska mogućnost nenamjenskog trošenja sredstava, ali problem nastaje kad se primjerice sredstva iz doprinosa smanjuju kao što je to trenutno. Zbog toga valja dobro odvagnuti sve pro i kontra razloge prije odluke o izlasku HZZO-a iz riznice”, zaključuje Jukić.

G. Jureško)

 


PREKRATAK ROK

HZZO će se iz riznice izdvojiti 1. siječnja, a ne 1. srpnja

 

 

Izdvajanju HZZO-a iz riznice predstoji izmjena više zakona, za što je do 1. srpnja vrlo kratak rok, a Hrvatskoj doista ne treba još jedan ishitren potez.

 

AUTOR:
Romana Kovačević Barišić

 

HZZO će se iz riznice ipak izdvojiti 1. siječnja, a ne 1.srpnja kakva je intencija bila. Odlučeno je to na redovnoj koordinaciji ministara četvrtkom, gdje je jedna od tema bio i Zavod. Kako doznajemo iz upućenih izvora, od HZZO-a se tražila projekcija fiskalne komponente njihova samostalnog poslovanja, a ona govori da bi HZZO mogao poslovati negdje na nuli. Međutim, Europska komisija od Hrvatske očekuje strukturne reforme koje će donijeti konkretne uštede i jako je važno što će na Vladine poteze reći u lipnju. Stoga se Vlada prije ljeta mora itekako koncentrirati na poteze koji će doista imati financijsku uštedu kao rezultat, a izdvajanje Zavoda to očito nije.  

 

- Prioritet su sudovi, ukidanje bolničkih odjela po Masterplanu bolnica, objedinjavanje javne nabave, izdvajanje neosnovnih djelatnosti iz javne i državne službe, dakle, projekti koji  nose uštede – govori naš izvor.

 

Osim toga, izdvajanju HZZO-a iz riznice predstoji izmjena više zakona, za što je do 1. srpnja vrlo kratak rok, a Hrvatskoj doista ne treba još jedan ishitren potez. Siniša Varganesumnjivo je razočaran  ovakvom odlukom, ali, kaže, ne smije ništa komentirati.

 


 

NATJECANJE

Rad i kvaliteta svake bolnice postaju javni

 

Moći će se usporediti rad pojedinih odjela u različitim bolnicama te njihovih stručnjaka i znati koji je učinkovitiji.

 

AUTOR:
Ivana Rimac Lesički

 

Koja je bolnica najuspješnija, gdje je kvaliteta liječenja veća ili gdje je pojedini stručnjak, primjerice opći kirurg, učinkovitiji – dio je podataka koji će uskoro biti dostupni pacijentima. Moći će se informirati o radu svake pojedine bolnice jer HZZO uvodi mjerenje konkretnih pokazatelja učinkovitosti i kvalitete o kojima će na kraju ovisiti i prihodi bolnica.

 

– Ti su pokazatelji svuda u svijetu javni i dostupni građanima koji svaki mjesec plaćaju svoju zdravstvenu zaštitu. Nadamo se da ćemo od siječnja iduće godine početi bolnicama dio njihova limita plaćati upravo ovisno o njihovu izvršenju. Danas je u jednoj bolnici, primjerice, prikazano 70 posto poroda carskim rezom. Za to dobije više novca uime komplikacija, a od iduće godine toj bismo bolnici ukinuli limit jer ako ima dvostruko više komplikacija od svih drugih bolnica, mora onda snositi i dio odgovornosti – objasnila je mag. ing. el. Tatjana Prenđa Trupec, zamjenica ravnatelja HZZO-a. Praćenje učinkovitosti i kvalitete počet će s izlaskom HZZO-a iz državne riznice te će, tvrdi zamjenica Prenđa Trupec, sigurno smanjiti liste čekanja.

 

>> 'Pacijenti se nemaju komu potužiti ili ne dobiju informaciju tamo gdje trebaju'

 




Borba prijestolja ....
Borba prijestolja ....


 


RAJKO OSTOJIĆ:

'Nismo smanjili financiranje transplantacijskog programa'

 

 

Pacijenti iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, a vjerujem i iz Makedonije, dolaze na operacije i transplantacije u našu državu, rekao je ministar zdravlja.

 

AUTOR:
Ivica Beti

 

- Riješili smo problem u 36 sati. Sva djeca do 18 godine života i sve osobe do završetka redovitog školovanja neće morati plaćati baterije za slušne aparate - rekao je u Čakovcu ministar zdravlja Rajko Ostojić. Opovrgnuo je da je smanjeno financiranje transplantacijskog programa.

 

- Nismo smanjili financiranje ni za jednu kunu. Postoje mjesečne oscilacije u godini, i sad je jedna od tih. Ne dvojim da ćemo zahvaljujući prvenstveno humanosti naših ljudi, koji su naučili davati i darovati organ, i organiziranosti sustava, i dalje biti pri vrhu svjetskog zdravstva - istaknuo je i dodao da je sustav  proširen i na područje jugoistočne Europe.

 

- Referentni smo centar za transplantaciju Svjetske zdravstvene organizacije. Pacijenti iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, a vjerujem i iz Makedonije, dolaze na operacije i transplantacije u našu državu - rekao je Ostojić.

 

>> Nabavka tekućeg kisika sada je 300 posto jeftinija u pakračkoj bolnici

 

Ministar zdravlja Rajko Ostojić i ravnatelj HZZO-a Siniša Varga posljednjih mjeseci najavljuju izdvajanje zdravstvenog osiguranja iz državne riznice kao gotovu stvar, ali sindikat i udruge pacijenata tvrde da ovako krupan korak treba dobro promisliti i izvesti, a ne samo jedan veliki sustav izbaciti van.

 

Liječnica mr.sc. Đula Rušinović-Sunara, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata smatra da prije reforme treba ispitati stavove pacijenata, a da ministarsto to sada ne radi. Antun Guljaš, Nezavisnog sindikata zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, upozorava da će prava pacijenata najviše ovisiti o novom načinu financiranja HZZO-a.

 

Guljaš podsjeća da je HZZO ranije i bio izvan državne riznice, a financirao se iz doprinosa za zdravstveno osiguranje. Postojali su posebni HZZO-ovi inspektori za kontrolu i naplatu doprinosa, a to je bio i jedini izvor financiranja.

 

‘HZZO je ulaskom u riznicu ostao bez doprinosa, a njihova naplata i kontrola prešla je u nadležnost porezne uprave. Sada nas zanima da li će, izdvajanjem HZZO-a, zdravstvo u ovoj mjeri u kojoj je sada uspjeti isfinancirati s ovim postojećim doprinosima. Ako ne, onda postoje samo dva puta, ili smanjivanje prava pacijenata ili dodatni izvori prihoda. Također, valja utvrditi što će biti s dugovima, hoće li se otplatiti i HZZO krenuti od nule ili nešto drugo.’, rekao je Gunjaš tportalu, s tim da obavijesti o reformama sindikat iz Ministarstva zdravlja još nije dobio, nego informacije saznaje iz medija.

 

Mr.sc. Rušinović-Sunara načelno podržava izdvajanje HZZO-a, ali ne bez pregovora i stavova pacijenata koji sada, kaže, nemaju nezavisnog zastupnika u državi.

 

‘Izdvajanje HZZO-a nije ništa drugo nego reforma, koju mi očekujemo cijeli niz godina, ali ne ovako. Prije toga treba napraviti izuzetno dobru zaštitu prava pacijenata. Zašto? Da bi mi kao građani mogli kvalitetno sudjelovati u ovakvim reformama, a sada ne možemo, jer nemamo instituciju nezavisnog zastupnika.’, rekla je.

 

Smatra da ovakva promjena može donijeti dobre pomake, pogotovo primjeni li se neki uspješan postojeći model.

 

‘Da bi mi sudjelovali u odlučivanju o HZZO-u prvo nas netko mora pitati, a to je najbolje putem nezavisnog zastupnika za prava pacijenata kojeg nema. A kada bi ga bilo, mogli bismo pregovarati recimo o njemačkom modelu u kojem se uplaćeni doprinosa tretiraju kao štednja pacijenata.’, objasnila je mr.sc. Rušinović-Sunara.

 

Najavljujući ponovno prošli tjedan izdvajanje HZZO-a ministar Ostojić i ravnatelj Varga istakli su da bi se time postigle uštede novca, jer više ne bi trebalo prebacivati novac iz jedne pozicije na drugu u državnom proračunu, već provesti ‘agregaciju sredstava naših osiguranika’.

 

Ministarstvu zdravlja ostala bi regulatorna uloga između HZZO-a, pružatelja usluga i primatelja, odnosno pacijenata.

 

‘To je osnovna pozicija Ministarstva. A mi kao platitelji zdravstvenih usluga u tom trokutu želimo da to bude što transparentnije, ali isto tako da primatelji zdravstvenih usluga, a to su naši osiguranici, budu u ravnopravnom položaju s pružateljima usluga, bolnicama i liječnicima obiteljske medicine’, rekao je Varga Hini.

 




 


 

ŠTEDNJA NA PACIJENTIMA

HZZO štedi 15 mil. kn na najugroženijima.

Evo što su nam sve ukinuli

 

 

Ukidanjem prava na baterije za slušne uređaje HZZO nagluhima nametnuo trošak od 1000 kuna godišnje.

  

AUTOR: Ivana Rimac Lesički

 

 




ODLAZI ZA DVA TJEDNA?

RASKOL U ZDRAVSTVU Šef HZZO-a: 'Dosta mi je. Ako mi ne date 20 milijardi dajem ostavku!'

 

 

Autor: Goranka Jureško

Objavljeno: 02.05.2014

 

Siniša Varga po svaku cijenu želi izdvajanje novca za zdravstvo iz državne riznice i iz ruku ministra.

 

Direktor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Siniša Varga, ponudit će u idućih 15 dana ostavku na svoju funkciju. Tako želi zapravo prisiliti ministra zdravlja Rajka Ostojića da konačno počne s izmjenama nekoliko zakona bez kojih nije moguće izdvajanje HZZO-a iz sustava državne riznice koje je predviđeno za početak srpnja, dakle za nepunih 60 dana.

 

VEZANE VIJESTI

Vijesti

 

Informacija o Varginoj ostavci već se nekoliko dana učestalo spominje u političkim krugovima. Objašnjenje je da direktor HZZO-a ne želi čekati sljedeću godinu, kada je postavljen konačni rok izdvajanja HZZO-a, i samim time financijsku samostalnost Zavoda koji je u 2013. raspolagao s više od 20 milijardi kuna.

 

Dugotrajan rat

 

No, iako Varga i Ostojić opovrgavaju sukob, “hladni rat” sve je teže prikriti. Mnogi i ovaj Vargin potez tumače kao njegov pokušaj jačanja vlastite pozicije u sektoru zdravstva u odnosu na ministra Ostojića. Varga, pak, opovrgava da želi biti “ministar umjesto ministra”.

 

Vargino inzistiranje na što ranijem izdvajanju HZZO-a iz riznice, na određeni način, jačanje je njegove pozicije. Zašto? Jer bi u tom slučaju imao u rukama snažno oružje: kontrolu nad potrošnjom najmanje 21 milijarde kuna iz zdravstvenog fonda. Ostojić bi ostao samo “politički imidž”. A Vargi je važno da se to dogodi što prije, pogotovo jer sada iza leđa ima jake političke zaštitnike.

 

Otvoreni istupi

 

U nedavnim javnim istupima šef HZZO-a govorio je o tome da bi izdvajanje institucije riznice u srpnju osiguralo učinkovitije upravljanje sredstvima u hrvatskom zdravstvu. Kako bi se HZZO već za 60 dana izdvojio iz riznice, nužno je promijeniti nekoliko zakona. Prvi je onaj o zdravstvenom osiguranju, drugi je o zdravstvenoj zaštiti te konačno Zakon o proračunu. Ni jedna od spomenutih promjena, većina je u ingerenciji ministra Ostojića, još nije ušla u saborsku proceduru. Zasad je, čini se, izdvajanje HZZO-a iz riznice na dugom štapu osim ako netko priču “ne presiječe” jačom političkom sjekirom.

 

Prije tog novčanog izdvajanja nužan je i početak primjene master plana bolnica, a ni taj dokument još nije u rukama zastupnika. Tek je završena javna rasprava. U tijeku je formiranje stava Ministarstva na pristigle primjedbe. Dakle, tek bi krajem svibnja dokument mogao u saborsku proceduru, a u najboljem slučaju biti usvojen do srpnja.

 




Evo kakve promjene donosi izdvajanje HZZO-a iz državne blagajne!

 

 

o     Zagreb, 08.02.2014., 19:59

Autor: Martina Bolšec

         

Novac za rješavanje problema u zdravstvu po novom je u rukama HZZO-a. A njih je itekako puno.

 

Čeka se sanacija bolnica, detalji masterplana još nisu otkriveni, a zdravstveni sustav gomila milijarde kuna duga. Hrvatsko zdravstvo trebao bi oživjeti HZZO.

 

HZZO će izdvajanjem iz državne blagajne na raspolaganju imati oko 17 milijardi kuna, a novcem će početi raspolagati za nekoliko mjeseci.

 

Plan je, između ostalog, poboljšati uslugu u bolnicama, ali i povećati njihov učinak te naplatiti sve dugove. Bolnice će dobivati novac po učinku, a ne avansno kao do sada. HZZO liste čekanja planira smanjiti tako da se novci ulože u sredstva za liječnički rad, a smanjiti se troškovi za 'hladne pogone' i režije u bolnicama.

 

 

Kao jedan od planova za spas zdravstva, u HZZO-u spominje se i ugovaranje privatnika u segmentima gdje bi bili učinkovitiji i povoljniji.

 

Bivši HDZ-ov ministar zdravlja Darko Milinović upozorava da se to trebalo dogoditi još prošle godine. Promjene bi najviše mogli osjetiti ravnatelji bolnica, ali oni još uvijek ne znaju detalje nove podjele ovlasti.

 

'Činjenica je da će to biti bolja kontrole potrošnje u zdravstvu i za samo zdravstvo, naime, vjerojatno će biti potrebno i u konačnici neko veće izdvajanje za zdravstvo', rekla je Sandra Čubelić, ravnateljica Bolnice Gospić.

 

U Udruzi hrvatskih pacijenata kažu da se boje privatizacije te traže javnu raspravu. 'Ako će se s tim novcima raspravljati na ekonomskim načelima gdje će oboljeli imati zajamčenu zdravstvenu zaštitu po odluci savjesnih i odgovornih zdravstvenih djelatnika, onda to pozdravljam. Ako će se nastaviti uplitati iz političkih centara moći onda nas je strah, i bojimo se da bi stanje moglo biti gore nego danas', rekao je Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata.

 

Nekoliko milijardi duga, sanacija bolnica, smjenski rad, manjak liječnika, liste čekanja... Hrvatskom zdravstvenom sustava potrebna je hitna pomoć.





07.05.2012. 

PRAZNA OBEĆANJA ZDRAVSTVA?

 

 

Četiri mjeseca su prošla otkad je ministar zdravlja obećao da će za pola godine smanjiti liste čekanja. Istraživanje RTL-a Danas dalo je porazne rezultate: liste čekanja su se povećale, neke čak i 30%, i dalje postoje operacije na koje se čeka gotovo 3 godine.

 

Na Klinici za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC Sestre milosrdnice danas je ministar zdravlja Rajko Ostojić svečano u rad pustio novi linearni akcelerator koji omogućuje precizno trodimenzionalno zračenje tumora uz poštedu okolnog zdravog tkiva, vrijedan 48 milijuna kuna.


To je dobra vijest za onkološke bolesnike, a pacijentima mnogo znači jer zrači vrlo precizno. S novim aparatom takvo liječenje postaje dostupnije.



"Dosad se čekalo više mjeseci, a sada smo liste čekanja stavili u prihvatljive medicinske granice - u 2 do 3 tjedna", izjavila je ravnateljica KBC "Sestre milosrdnice"Vesna Šerić.



A što je s čekanjem na ostale pretrage? Na početku mandata novi je ministar Rajko Ostojić obećao smanjiti liste čekanja.



RTL Danas je provjerio što je ministarstvo učinilo dosad - i usporedili najdulje liste čekanja iz studenog s onima danas.



Ultrazvuk srca krajem godine u Sisku se čekao 300 dana - danas gotovo 100 dana dulje. Na Rebru se čekalo 244 dana, danas 300 dana. Pacijenti su najdulje čekali magnet u Slavonskom Brodu - to se produžilo na 308 dana.



Operacija očne mrene na Svetom Duhu i dalje se čeka godinu i pol, endoproteza koljena u Koprivnici - 2 godine i 8 mjeseci. Jedina lista koja se skratila je ugradnja endoproteze kuka u Novoj Gradiški - danas je upola kraća. No sve to ne brine Ostojića jer, kako kaže, održat će obećanje.



"Za 15 dana ćemo vam dati naš plan, a bit će tri liste čekanja - žurna, kontrolna i prva lista čekanja. Na taj način ćemo kao što sam obećao - dovesti liste u medicinski prhvatljive granice", izjavio je ministar zdravlja.



To znači da se ništa neće čekati dulje od godinu i pol dana - i to već za 2 mjeseca. Ministarstvo nema mnogo vremena.

Autor: RTL

07.05.2014.

 


Hoće li HZZO izdržati izdvajanje iz državne riznice?

IZDVAJANJE HZZO čak od 2010., STARO-NOVO !

 

 

Datum objave: 13.10.2010.

 

Do kraja godine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje trebalo bi izdvojiti iz državne riznice, što bi moglo izazvati financijski kolaps, jer bi Zavod mogao izgubiti novčanu potporu državnog proračuna i ovisiti o nestabilnim izvorima prihoda, prije svega doprinosima poslodavaca.

 

To će utjecati na pad kvalitete zdravstvene zaštite i prouzročiti nered u poslovanju HZZO-a i njegovih partnera, upozoravaju izvori Poslovnog dnevnika. Neslužbeno se doznaje da zbog tih bojazni HDZ razmišlja o odgodi primjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji propisuje izdvajanje iz riznice. No, konačna odluka navodno još nije donesena.



Prema Zakonu, HZZO će nakon izdvajanja iz riznice dobiti žiroračun preko kojeg će ići svi prihodi i rashodi. Najspornije je što će Zavod nakon toga najvećim dijelom ovisiti o doprinosima koji su u krizi smanjeni za čak pola milijarde kuna u prvoj polovici godine (oko 5 posto). Iz proračuna će se, dođe li do izdvajanja, HZZO-u davati novac samo za posebne stavke, no taj je iznos podložan različitim interpretacijama, pa bi mogao biti nedovoljan. Mnogi smatraju da će poslovanje HZZO-a doći u pitanje ako Zavod bude ovisio o doprinosima poslodavaca, koji su, zbog porasta nezaposlenosti, ali i kašnjenja s uplatama, u padu.



Ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizrep za Poslovni dnevnik kazao je da će se Zakon provesti, no o detaljima nije želio govoriti, kao ni komentirati moguće posljedice.

 




 


DEMANTIJ IZ HZZO-A

 

Varga ne odlazi iz HZZO-a, Ostojić bez komentara.

 

Autor: HINA
Objavljeno: 2. svibnja 2014. u 12:05

 

VEZANO

 

 

»Ravnatelj HZZO-a Siniša Varga ostaje na čelu HZZO-a i u tome ima punu podršku Vlade koja ga je imenovala na poziciju ravnatelja, stoga je netočna informacija koju je danas objavio jedan dnevni list da će ravnatelj Varga ponuditi ostavku u idućih 15 dana«, doznaje se u HZZO-u.

 

ZAGREB – Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) demantirali su danas medijske špekulacije po kojima njihov ravnatelj Siniša Varga prijeti ostavkom u iduća dva tjedna, ako ministar zdravlja Rajko Ostojić ne započne s izmjenama paketa zakona kojima će omogućiti izdvajanje HZZO-a iz državne riznice, dok sam Ostojić nije htio komentirati te tvrdnje.

 

»Ravnatelj HZZO-a Siniša Varga ostaje na čelu HZZO-a i u tome ima punu podršku Vlade koja ga je imenovala na poziciju ravnatelja, stoga je netočna informacija koju je danas objavio jedan dnevni list da će ravnatelj Varga ponuditi ostavku u idućih 15 dana«, doznaje se u HZZO-u.

 

Jutarnji list objavio je u današnjem broju da će Varga u idućih 15 dana ponuditi ostavku na svoju funkciju i time zapravo prisiliti Ostojića da napokon počne s izmjenama nekoliko zakona bez kojih nije moguće izdvajanje HZZO-a iz sustava državne riznice, što je predviđeno za početak srpnja.

 

U HZZO-u najavu Vargine ostavke tumače približavanjem datuma izdvajanja HZZO-a iz riznice, zbog čega se javljaju »oni kojima ne odgovara promjena koja bi trebala donijeti detaljno uređenje zdravstvenog sustava«.

 

Smatramo da se približavanjem roka 1. srpnja, koji je najavljen kao datum izlaska HZZO-a iz sustava državne riznice, javljaju svi oni kojima taj izlazak ne odgovara jer to znači »kraj lova u mutnom«, poručuju iz HZZO-a dodajući kako novinarka koja je pisala tekst nije razgovarala s Vargom.

 

Nakon izlaska HZZO-a iz riznice očekujemo konačno ostvarenje transparentnog, pravednog i financijski održivog zdravstvenog sustava, što će biti u interesu svih građana Hrvatske, ističe HZZO.

 

Ministar zdravlja Rajko Ostojić danas nije bio dostupan, a iz njegovog su kabineta poručili da se neće očitovati niti komentirati tekst o najavi Vargine ostavke.

 


 

Neovisni HZZO - razgovor s ravnateljem Vargom

  

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje od 1. siječnja 2015. godine izdvojit će se iz sustava državne riznice, te će se pretvoriti u pravu osiguravajuću tvrtku. To znači da novac prikupljen od zdravstvenog osiguranja više neće prolaziti kroz državnu riznicu, već će u HZZO stići izravno, čime će sustav biti efikasniji, poručio je direktor HZZO-a Siniša Varga u emisiji Hrvatska uživo.


No kad se potroši novac za zdravstvene usluge, više nema državne riznice da pokriva dugove. Stoga će HZZO samostalno morati bolje kontrolirati potrošnju, a samim time i štedljivije pregovarati s bolnicama i dobavljačima.

 

Đula Rušinović Sunara iz Hrvatske udruge za zaštitu pacijenata upozorava da bi ovakve uštede mogle ići na štetu oboljelih: To će zapravo značiti da mi ne možemo računati na pomoć kad nam treba nego samo onda kad imamo novaca za platiti.


Što točno znači izlazak iz državne riznice - pogledajte u razgovoru sa Sinišom Vargom. U videoprilogu pogledajte i priču o bolnici u Požegi - prvoj županijskoj bolnici u kojoj je uspješno izvedena rekonstrukcija odstranjene dojke vlastitim tkivom pacijentice liječene od karcinoma.

 




IZDVAJANJE HZZO-A

Varga će ponuditi ostavku?

 

 

·   Autor: tportal/Jutarnji list

2.5.2014 10:34:23

                                

Šef Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Siniša Varga, ponudit će u idućih 15 dana ostavku na svoju funkciju.

 

Tako želi zapravo prisiliti ministra zdravlja Rajka Ostojića da konačno počne s izmjenama nekoliko zakona bez kojih nije moguće izdvajanje HZZO-a iz sustava državne riznice koje je predviđeno za početak srpnja, dakle za nepunih 60 dana, javlja Jutarnji list.



Informacija o Varginoj ostavci već se nekoliko dana učestalo spominje u političkim krugovima. Objašnjenje je da direktor HZZO-a ne želi čekati sljedeću godinu, kada je postavljen konačni rok izdvajanja HZZO-a, i samim time financijsku samostalnost Zavoda koji je u 2013. raspolagao s više od 20 milijardi kuna.

·                   


Podsjetimo, Ostojić i Varga u dvije i pol godine sukobljavali su se više puta.

Cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja



Iako je Varga više puta potvrdio da se cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja neće mijenjati te će ostati 70 kuna, početkom ove godine ministar je najavio povećanje cijena. HZZO je već drugi dan demantirao ministra, a Varga je rekao da je riječ o ministrovoj 'nespretnosti'.



Marže za veledrogerije



HZZO je novim pravilnikom najavio drastično smanjenje marži za veledrogerije i to s dosadašnjih 8,5 posto na jedan posto za neke lijekove. Nakon burne reakcije u javnosti ministar Ostojić kazao je da će preispitati tu Varginu odluku. On je tvrdio da će uštedjeti 100 milijuna kuna dok su Ostojiću dostavljeni podaci koji su sugerirali da se ovim potezom neće uštedjeti ništa. 


Tko formira cijene lijekova s liste?



Šef HZZO-a prije samo nekoliko dana doveden je u poziciju da iz Narodnih novina dozna da je resorno ministarstvo donijelo pravilnik po kojem će se formirati nove cijene lijekova na listi iako nju sastavlja HZZO. To je, kažu upoznati, samo posljednji događaj koji pokazuje da šef financija i šef zakonodavstva u zdravstvenom sustavu nisu na istoj valnoj duljini.


Ugovori s privatnicima



Iako se ministar kleo da će stati na kraj monopolizmu i činjenici da pojedini privatnici koji imaju ugovor s HZZO-om bez natječaja rade dijagnostiku i zahvate, prošle godine popustio je nakon što su se liste čekanja drastično povećale u samo nekoliko dana. Naime nakon što je većini privatnika istekao ugovor s HZZO-om Ostojić je najavio javni natječaj, no nekoliko dana kasnije odustao je od njega. Uz to, ministar je tvrdio da HZZO daje privatnim poliklinikama 700 milijuna kuna, a Varga je baratao posve drugačijim iznosom – 250 milijuna kuna. 


Je li nadzor krenuo ili ne?!



Pokvarenom telefonu između Varge i Ostojića svjedočili smo ponovno početkom ove godine. Naime ministar je gostujući u emisiji 'Veto' na Jabuci TV-u rekao da nadzor nad poslovanjem HZZO-a, zbog preporuke o najjeftinijem lijeku, još traje i da će biti gotov za tjedan dana, a ravnatelj HZZO-a Siniša Varga izjavio je da - do nadzora nije došlo.



Liječenje Nore Šitum



Ovaj dvojac davao je kontradiktorne informacije i u veljači prošle godine, kada je cijela Hrvatska tražila način da se bolesna djevojčica pošalje na liječenje u SAD. 'Učinit ću sve da pomognem maloj Nori. Stoga očekujem da HZZO izda rješenje o daljnjem dijagnostičkom postupku', kazao je ministar tada. No HZZO je izdao rješenje kojim je potvrdio da ne može sudjelovati u financiranju puta i liječenja Nore Šitum u SAD-u.



Baterije za slušne aparate



Najnoviji sukob zbio se oko baterija za slušne aparate. Naime HZZO je odlučilo da one ne spadaju među ortopedska i druga pomagala. Opet je uslijedila snažna negativna reakcija u medijima i naravno spasonosna odluka ministra Ostojića. On pokušava anulirati štetu te kaže da će baterije ipak biti na teret HZZO-a, no samo za djecu. 


Izdvajanje HZZO-a



Ipak, glavni uzrok problema u odnosu Varge i Ostojića moglo bi biti izdvajanje HZZO-a iz državne blagajne. Time će ova ustanova dobiti još veću autonomiju te samostalno raspolagati sa 17 milijardi kuna. Varga najavljuje da će bolnicama davati sredstva po učinku, a ne avansno. Time namjerava podići efikasnost i smanjiti izdvajanje za hladni pogon. Nema sumnje da će mnoge bolnice imati velike probleme kako bi zadovoljile ove uvjete. Uz to, indikativan je podatak da je predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a Marijan Cesarik, Ostojićev zamjenik.

 


 

PRITISAK NA CIJENE LIJEKOVA

HUP optužuje HZZO da uništava domaće proizvođače lijekova

          

Autor: HINA

Objavljeno: 21. travnja 2014. u 9:42

 

VEZANO

 

Cijene generika godinama su previsoke, a sada se polako usklađuju sa cijenama u usporednim zemljama, odgovaraju u HZZO-u na primjedbe da je najveći broj cijena lijekova domaćih proizvođača u rasponu od 40 do 70 posto prosjeka u referentnim državama.

 

ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) optužuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) da stalnim snižavanjem cijena generičkih lijekova na svojoj listi uništava domaću farmaceutsku industriju, koju je Ministarstvo gospodarstva detektiralo kao jednog od pokretača hrvatskog gospodarstva.

 

Poslovati na hrvatskom farmaceutskom tržištu nikada nije bilo zahtjevno kao danas. HZZO, nažalost, čini sve da domaća farmaceutska industrija prestane investirati, zapošljavati, pa u konačnici i proizvoditi, tvrdi HUP-ova Udruga proizvođača lijekova nakon što su HZZO-ove mjere štednje nedavno kritizirali i predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo Ante Ćorušić i predsjednik Hrvatske udruge ljekarnika Mate Portolan.

 

Osam članica HUP-ove Udruge proizvođača lijekova (Pliva, Belupo, Jadran-galenski laboratorij, Krka, Hospira, Pharmas, Farmal i Imunološki zavod – koji pokrivaju gotovo 100 posto domaće proizvodnje lijekova) trenutno izravno zapošljava 4500 radnika, a u lancu s dobavljačima ta brojka se penje na 10.000 ljudi.

 

Jedino je rješenje za cijeli sustav da se napokon poslušaju prijedlozi domaćih proizvođača i zaustavi urušavanje poslovanja na domaćem tržištu. U suprotnom, poručuju, sadašnje stanje neće dobro završiti.

 

Domaći proizvođači lijekova "poklonili" zdravstvu 285 milijuna kuna

 

Obrazlažu da domaća industrija neke preparate više ne može proizvoditi po cijenama koje traži HZZO, koji često kasni s plaćanjem i do 270 dana.

 

Domaći proizvođači lijekova tvrde da su u manje od godinu dana zdravstvenom sustavu kroz sniženje cijena "poklonili" 285 milijuna kuna, te u uštedama na lijekovima sudjelovali s 59 posto (ukupna ušteda na svim lijekovima iznosila je 480 milijuna kuna).

 

To je dvostruko više od njihova tržišnog udjela, koji danas iznosi manje od 29 posto. Iz toga je jasno da se teret najvećeg dijela ušteda kontinuirano prebacuje na leđa generike, mahom domaće, a to rezultira onim na što već dulje upozoravamo – neisplativošću proizvodnje, zatvaranjem pogona i otpuštanjem radnika, ističe HUP.

 

Dvije domaće kompanije, nažalost, već su to morale učiniti, a ako se dosadašnja politika nastavi, to će sasvim sigurno biti prisiljene učiniti i ostale tvrtke.

 

U HUP-u ističu da analiza postojećeg modela ukazuje da su uštede koje se ostvaruju, iako naizgled impresivne, minorne u odnosu na one koje se mogu napraviti sveobuhvatnim pristupom.

 

Moguće uštede su u bolničkim lijekovima

 

Tvrde da se HZZO-ov stalni pritisak na cijene odnosi isključivo na generičke lijekove, na kojima se temelji domaća farmaceutska industrija, no istovremeno inovativni lijekovi nisu dirani godinama, a njihove cijene nisu snižavane.

 

Izračun cijena bolničkih lijekova nije proveden četiri godine, a tu godišnje leži 100 milijuna kuna mogućih ušteda, kažu u HUP-u.

 

Upozoravaju i na "uljeze" u terapijskim skupinama, koji omogućavaju da se neki lijekovi plaćaju po šest ili sedam puta višim cijenama, iako nemaju šest ili sedam puta veću terapijsku vrijednost.

 

To mora prestati, inače neće biti dobro ne samo za farmaceutsku industriju nego za cijeli zdravstveni sustav, upozoravaju proizvođači.

 

U HZZO-u, međutim, odbacuju prozivke da su teret najvećeg dijela ušteda prebacili na leđa generika i domaće proizvodnje.

 

Tvrde da su u postupku snižavanja cijena jednako zahvaćeni generički i originalni lijekovi, no kako je volumen generika značajno veći "nestručnom promatraču može se činiti da su generici u posebnom režimu".

 

Cijene generika se usklađuju s usporednim zemljama

 

Cijene generika godinama su previsoke, a sada se polako usklađuju sa cijenama u usporednim zemljama, odgovaraju u HZZO-u na primjedbe da je najveći broj cijena lijekova domaćih proizvođača u rasponu od 40 do 70 posto prosjeka u referentnim državama.

 

Odlučno odbacuju optužbe o "uljezima u terapijskim skupinama" tvrdeći da s radi o "namjernoj zamjeni teze", dok o cijeni bolničkih lijekova ne mogu govoriti jer bolnička lista lijekova, kažu, formalno ne postoji.

 

"Po smjernicama se određuje koji lijek se primjenjuje na kojoj razini. Ministarstvo zdravlja provelo je objedinjenu javnu nabavu lijekova koji se koriste u bolnicama, s velikim postignutim popustima i uštedama", navodi HZZO.

 

Zavod nije nadležan za subvencije uvozno-izvozne bilance, već se bavi osiguranjem zdravstvenih usluga, a u skladu s poštivanjem pravnih propisa nema podlogu za favoriziranje domaćih proizvođač. Naša je zadaća, poručuju iz HZZO-a, u sve nedostatnijim okvirima državnog proračuna, osiguranicima pružiti što kvalitetniju zdravstvenu uslugu.

 

Moguće rješenje za svoje probleme domaća farmacetska industrija mogla bi potražiti u proizvodnim poticajima, poput subvencija u poljoprivredi i brodogradnji, smatraju u HZZO-u.

 


 

OCJENE VIDLJIVE SVIMA

 

 

Krajem ljeta građani će na internetu moći vidjeti koja je bolnica bolja, a koja lošija. HZZO kreće u provjeru koja bi trebala smanjiti liste čekanja, ali i utjecati na prihode bolnica u idućoj godini. Protiv ideje odmah su se digli poslodavci u zdravstvu.

 

Traže se kvaliteta i učinkovitost! Za prolaznu ocjenu - bolnice će morati položiti novi ispit HZZO-a!



"Potaknut će bolnice da smanje broj nemedicinskog osoblja u usporedbi s medicinskim i općim brojem zaposlenih i potaknut će bolnice da pojačaju dnevnu bolnicu", tvrdi Tatjana Prenđa Trupec, zamjenic ravnatelja HZZO-a.



A od nemedicinskog osoblja u hrvatskim bolnicama su, uz ostalo, zaposleni i jedan diplomirani arheolog, 3 slastičara, 2 vrtlara, 2 mesara, 3 tokara, 2 krojačice i jedan profesor književnosti.



"Ako će najavljene kontrole doprinijeti da se plaća kvaliteta i stvaran rad zdravstvenih djelatnika onda bi to mogao biti pozitivan pomak u spasu solidarnog javnozdravstvenog sustava", smatra Marijo Drlje iz Udruge hrvatskih pacijenata.



Cilj je smanjiti broj zaposlenih, duljinu bolničkog liječenja, rehospitalizacije, stopu smrtnosti, ali i liste čekanja. Koja je bolnica najbolja, a koja najlošija - doznat će i javnost.



O kvaliteti rada ovisit će i koliko će novca koja bolnica dobiti iduće godine. Bolnice su već ostale bez 288 milijuna kuna jer im je limit smanjen za 6 posto. Poslodavci se žale. Kažu - proračun ne pokriva ni plaće zaposlenih.



"Nema niti jedne opće bolnice kod kojih izdaci za zaposlene ne prelaze taj proračun, kod nekih 8 posto kod nekih 10 posto, ima i onih kojih čak i 20 posto", kaže Mile Klepo, ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu.



Stoga se očekivanja HZZO-a, tvrdi, ne mogu ispuniti. Štoviše, kvaliteta će padati, a liste čekanja će se povećati. No, iz Ministarstva zdravlja poručuju - nije sve u novcu.



"Ima nešto i u dobroj volji liječnika znači neće se pratiti samo postupci koji trebaju financijska ulaganja nego ona u koja treba uložiti više rada", ističe Dubravka Pezelj Duliba - pomoćnica ministra zdravlja.



A od uloženog rada HZZO očekuje rezultate, koji će biti objavljeni krajem ljeta.

 

Autor: RTL

07.05.2014.

 


 

Ostojić ostaje u Vladi, ali gubi nadzor nad HZZO-om?

 

 

HRVATSKA1.2.2014.

Poslovni.hr

 

Izdvajanjem HZZO-a iz Državne riznice ministar zdravlja gubi nadzor nad tom institucijom koja će godišnje raspolagati s najmanje 16,5 milijardi kuna.

 

Prema pisanju Jutarnjeg lista, u Vladi su 'prelomili' kako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) što prije mora izaći iz sustava Državne riznice i početi samostalno upravljati novcem od zdravstvenih doprinosa.

 

Iako je Zakonom o zdravstvenom osiguranju predviđeno izdvajanje HZZO-a iz riznice od 2015., potpredsjednica Vlade Milanka Opačić rekla je da se to mora učiniti već do 1. srpnja 2014. Ali premijer Zoran Milanović, doznaje list, smatra da se ne može ni toliko čekati. "Premijer je u četvrtak zatražio da se izdvajanje HZZO-a iz riznice provede hitno, u roku dva mjeseca", rekao je Jutarnjem listu, kako kažu, dobro upućeni sugovornik.

 

Izvori lista tvrde i da Milanović neće smijeniti ministra Rajka Ostojića, iako je nezadovoljan stanjem u zdravstvu. Odluka o izdvajanju HZZO-a potvrđuje kako premijer Milanović više ne vjeruje da ministar zdravlja može dovesti u red sustav koji i dalje gomila gubitke unatoč lanjskoj sanaciji, navodi Jutarnji list.

 

Izdvajanjem HZZO-a iz Državne riznice i ministar zdravlja gubi nadzor nad tom institucijom koja će godišnje raspolagati s najmanje 16,5 milijardi kuna, koliko prikupi od zdravstvenih doprinosa.




 


Zadrani za izdvajanje HZZO-a

 

Piše: Katina Vrsaljko

21.02.2014.

 

Oni zaista bolesni pacijenti će na ovo gledati slično kao na Linićeve zakone - nisu ti baš dragi, ali uvođenjem reda pacijent je siguran da će dobiti pravu uslugu kad mu je potrebna. Ove najave za sad ne zvuče loše, već se čine kao uvođenje reda i vjerujem da su sazrijeli uvjeti za to, kaže dr. Finka

 

Izdvajanjem HZZO-a iz državne riznice ne bi se smanjila razina zdravstvene zaštite građana.

 

Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i nije mjesto u državnoj riznici, govori dr. Dubravka Finka, predsjednica zadarskog ogranka Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, komentirajući najave ravnatelja HZZO-a, Siniše Varge. Naime, Varga je, između ostalog, najavio da će se, preuzimanjem ovlasti nad financijama, postrožiti definiranje medicinskih usluga, novčano kazniti nedolazak na zakazani pregled bez prethodne odjave, bolnicama plaćati naknadno, a ne unaprijed te, ukoliko nema kvalitetne usluge u javnom sektoru, pružiti veću šansu privatnom.

 

Dr. Finka smatra da se, prema dosadašnjim najavama, ovim dugo najavljivanim potezom uvodi red.

 

- Oni zaista bolesni pacijenti će na ovo gledati slično kao na Linićeve zakone - nisu ti baš dragi, ali uvođenjem reda pacijent je siguran da će dobiti pravu uslugu kad mu je potrebna. Ove najave za sad ne zvuče loše, već se čine kao uvođenje reda i vjerujem da su sazrijeli uvjeti za to. Ništa se ne događa preko noći, ovo su tek prve informacije, bit će tu i javna rasprava, nadam se da će se slušati i udruge koje imaju što reći, ali nikako se ne smiju zapostaviti pacijenti koji moraju dobiti svu moguću zdravstvenu zaštitu sukladno njihovom zdravstvenom stanju i zakonu, rekla je dr. Finka.

 

Uz prava, dodaje dr. Finka, važna je i odgovornost pacijenata.

 

- Ljudi nekad žele imati nalaze iz raznih razloga, recimo zbog bolovanja. Ili obave pretrage, a ne preuzmu nalaze. Ili što se tiče procesa dijagnostike, traže snimku kralježnice, a ne žele ići na operaciju. Ako ne žele na operaciju, ne treba im snimka, a ako se odluče na operaciju, ionako je moraju neposredno prije snimiti ponovno. Tako se novci bacaju i zato je dobro da se to uredi. S druge strane, pacijent koji je prije mjesec dana operirao tumor na mozgu nam se žali da mora dugo čekati. Pa se tako pribjegavalo mitu, išlo preko veze ili u privatne poliklinike, govori dr. Finka.

 

Što se tiče konkretno izdvajanja HZZO-a iz državne riznice, dr. Finka kaže da zapravo nigdje u svijetu osiguranje ni nije u riznici.

 

- HZZO je dugo bio samostalan pa je ušao u državni proračun kao neko privremeno rješenje. Čak i tijekom pregovora s EU je bilo rečeno da ne može ostati unutar riznice tako da je ovo bilo najavljivano i očekivano. Država će moći pomoći iz solidarnosti, isto kao što i sad radi, samo ne toliko transparentno, rekla je dr. Finka.

 




 


OSTOJIĆ O BUDUĆNOSTI HZZO-a 'Svako osiguravajuće društvo funkcionira na osnovi profita i dobiti'

 

Autor:  Hina

Objavljeno: 06.02.2014

 

 

ZAGREB - Ministar zdravlja Rajko Ostojić izjavio je danas da njegovo ministarstvo neće izgubiti dio ovlasti time što se iz državne riznice izvlači Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), a direktor HZZO-a Siniša Varga nada se da će time HZZO dobiti veću ulogu, te da će transfer novca u trokutu pacijent - bolnica - HZZO biti efikasniji.

 

 

VEZANE VIJESTI

Vijesti

 

Novinari su Ostojića i Vargu pitali što će se dogoditi nakon što HZZO izađe iz državne riznice, a krajnji je rok 1. siječnja iduće godine.

 

Ministar Ostojić ističe da će se to dogoditi i značajno ranije, ali politička odluka o datumu još nije donesena.

 

Ne smatra da će Ministarstvo i on biti degradirani time što će HZZO kontrolirati transfer novca. "Dapače, to je neophodno", rekao je Ostojić podsjetivši na svoje izjave iz predizborne kampanje, kada je najavljivao izdvajanje HZZO-a do kraja mandata.

 

"Svaka osiguravajuća tvrtka funkcionira na osnovi profita i dobiti, a ja jamčim, borit ću se i dalje za javno zdrastvo dostupno svima. To je ključ svega, ne samo profit", dodao je Ostojić.

 

Vargu su novinari pitali znači li izdvajanje HZZO-a da će on praktički biti kontrolor sustava zdravstva, odnosno kreirati zdravstvenu politiku, a on im je odgovorio da HZZO zastupa interese svojih osiguranika.

 

Izdvajanjem se prestaje s transferom novca iz jedne pozicije na drugu u državnom proračunu, već provodimo agregaciju sredstava naših osiguranika kako bi oni dobili što kvalitetniju uslugu za što manje novca, ističe.

 

"To znači da se fiskalno ponašamo puno odgovornije prema novcu i da naši osiguranici to osjete na kvaliteti skrbi", dodao je Varga.

 

Ministarstvo zdravlja ima regulatornu ulogu - da osigura ravnotežu između onih koji plaćaju, onih koji pružaju usluge i onih koji primaju usluge.

 

"To je osnovna pozicija Ministarstva. A mi kao platitelji zdravstvenih usluga u tom trokutu želimo da to bude što transparentnije, ali isto tako da primatelji zdravstvenih usluga, a to su naši osiguranici, budu u ravnopravnom položaju s pružateljima usluga, bolnicama i liječnicima obiteljske medicine", ističe Varga.

 

Na upit hoće li HZZO nakon izdvajanja iz državne riznice imati veću ulogu, Varga je rekao kako se nada da će HZZO imati veću ulogu koja će biti "lišena politike i nekih elemenata koji taj transfer novca ne čine najefikasnijim".

 

Upitan "curi" li u zdravstvu previše novca iz sustava, Varga odgovara kako postoji prostor za poboljšanje efikasnosti, ali i da na tijek novca utječe puno čimbnika. "Vjerujemo da ćemo u skoroj budućnosti imati efikasniji sustav zdravstva", kazao je.

 

Na pitanje znači li to da ministar Ostojić nije najbolje obavio svoj posao, Varga je rekao da je Ostojić "odlično napravio sve pripremne radnje, studiozno napravio i donio stategiju zdravstva, koja dugi niz godina nije bila napravljena".

 




 


27.02.2014.

Nove ovlasti

Bolnicama novac kad obave zahvat

 

Nepravedno - 
U istom redu na MR čeka težak bolesnik i onaj s manjim teškoćama.

 

Autor: Romana Kovačević Barišić

 

Vodit ćemo se time da pacijent dobije pravodobnu uslugu u financijski održivom okviru, kazao je ravnatelj HZZO-a Siniša Varga objašnjavajući što znači izlazak HZZO-a iz državne riznice do kojeg bi trebalo doći do 1. srpnja i najavljujući promjene.

 

– Očekujemo velike otpore raznih interesnih skupina, liječničke komore i zbora, predstoji nam niz tumačenja jer ne želimo se baviti prisilom, već se nadamo konsenzusu, kako je to postignuto i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – kaže Varga.

 

Uvode plaćanje po izvršenoj usluzi

HZZO će umjesto mjesečnog avansnog plaćanja bolničkih limita uvesti plaćanje po izvršenoj usluzi. Kad za neizvršenu uslugu bolnice ne dobiju novac, same će se više pozabaviti listama čekanja, uvjeren je Varga, dodajući da bi takav oblik plaćanja stupio na snagu deset do 14 mjeseci po izdvajanju HZZO-a iz riznice. Pravilnik o listama čekanja Ministarstvo zdravlja već je trebalo donijeti pa ga planira donijeti HZZO, koji očekuje preuzeti upravljanje listama čekanja.

 

– Svaka bolest ima svoju gradaciju, od izrazito teškog stanja do onog gotovo bez smetnji pa je neoprostivo da svi čekaju u istom redu za dijagnostiku ili terapiju. Pacijentu s pumpicom zbog sprečavanja hidrocefalusa od vitalnog je značenja redoviti MR, a on čeka u istom redu s pacijentima koji imaju križobolju premda MR kralježnice nema utjecaja na tijek te bolesti. Treba li stručno-medicinska razina reći “ne indicirati postupke koji nemaju utemeljenje u medicini” ili financijsko-administrativna strana treba odbiti to financirati? Mi smo jako skloni tome da medicinska strana sama sebi stavi blokadu – navodi.

 

Stvari koje nisu medicinski utemeljene nego su “komocija” valja odgoditi do nekog boljeg rasta BDP-a, kaže Varga, pa oslikava to primjerom: – Je li početno stanje artroze kuka vrijeme za operaciju? Ako nema novca, granice se za milimetar pomiču !

 

>>Smjenski rad i novi kolektivni ugovor smanjili plaće u bolnicama

>>Inzulin ipak besplatan? Proizvođač levemira poslao ponudu

 


Kako HZZO namjerava smanjiti liste čekanja

 

1. Preusmjeravanje pacijenata- Procijeni li HZZO da su liste čekanja negdje preduge, a ima mjesta u drugoj bolnici, predložit će je pacijentu i platiti mu putne troškove

 

2. Ugovori s bolnicama na barem tri godine- Ugovori s bolnicama sklapat će se na minimalno tri godine, a bilo bi idealno na pet ili 10

 

3. "Brza linija" za kraće bolovanje radnika- I zaposleni čekaju pretrage na bolovanju – traži se model da se ubrza njihovo liječenje kako bi se brže vratili na posao

 

4. Plaćat će isključivo zdravstvene usluge- Rodiljske naknade i bolovanja nastoje prebaciti na Ministarstvo socijalne politike i Ministarstvo rada

 




 


19.02.2014. 

IZDVAJANJE HZZO-A

 

Ravnatelj HZZO-a Siniša Varga je najavio kako je planirano smanjenje lista čekanja na način da bolnicama neće više plaćati advansno za usluge, nego će platiti samo ono što su odradili.

 

Na današnjoj konferencija za medije Što znači izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz Državne riznice? ravnatelj HZZO-a Siniša Vargapojasnio je što najavljeni potez HZZO-a znači za građane, a što za zdravstveni sustav.


Naime, izdvajanje HZZO-a iz državne riznice trebalo bi se dogoditi 1. srpnja.


Varga je najavio kako je planirano smanjenje lista čekanja na način da bolnicama neće više plaćati advansno za usluge, nego će platiti samo ono što su odradili.

"Na taj način će se bolnice boriti da rade više", istaknuo je.


Smjenski rad nije htio komentirati ali primjećuje da liste rastu i nakon što doktori više ne štrajkaju.


Varga je najavio i gubitak stečenih prava koja su neki imali.


"Neoprostivo da svaka bolest ima gradaciju, da pacijenti čekaju u istom redu za pretragu. S obzirom na nedostatak novaca bit će donesen pravilnik po listama čekanja. Odredit će se kad je vrijeme da netko bude operiran. Primjerice je li početno stanje artroze kuka vrijeme za operaciju", pojasnio je ravnatelj HZZO-a.


Najavio je kako će se isto raditi na prioritetima pregleda. Tako ubuduće neće netko s hidrocefalusom čekati magnet zajedno s pacijentom koji ima križobolju. "Ovaj prvi će imati prednost", kazao je.

Autor: RTL





HZZO pokriva troškove liječenja kod privatnika u EU, ali ne i u Hrvatskoj

HRVATSKA, 27.7.2014.

Marija Crnjak

 

U Hrvatskoj liječničkoj komori spremaju se na sastanak s ministrom Sinišom Vargom na kojem će se razgovarati i o toj temi.

 

Dodatni udarac privatnom zdravstvu.

 

Zahvaljujući primjeni europske Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti, hrvatski građani od 25. listopada prošle godine i bez posebnog odobrenja Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) mogu otići na liječenje kod privatnika u neku od zemalja članica EU i od Zavoda dobiti naknadu troškova liječenja.

 

No, požele li otići u bilo koju privatnu zdravstvenu ustanovu u Hrvatskoj, Zavod im neće nadoknaditi troškove, osim ako taj privatnik ima ugovor s HZZO-om. Takvom primjenom Direktive, tvrde sugovornici Poslovnog dnevnika, ne samo da se diskriminiraju hrvatske privatne zdravstvene ustanove, već se hrvatske građane izravno motivira na korištenje usluga liječnika u inozemstvu, koje su u većini zemalja EU znatno više nego u Hrvatskoj. Doduše, iako HZZO za usluge stranih privatnika pokriva samo iznos hrvatske cijene za istovrsnu uslugu, nekim se pacijentima i dalje isplati platiti uslugu koju bi kod kuće možda dugo čekali ili vjeruju da je ona kvalitetnija u nekoj od zemalja Unije. Dodatni je to udarac privatnom zdravstvu u Hrvatskoj, ističu privatni liječnici s kojima smo razgovarali.

 

Kako neslužbeno doznajemo, u Hrvatskoj liječničkoj komori spremaju se na sastanak s novim ministrom Sinišom Vargom, na kojem će se razgovarati i o toj temi te o drugim konkretnim pitanjima koja utječu na položaj privatnog zdravstva."Tražit ćemo da se ista stvar omogući hrvatskim privatnim zdravstvenim ustanovama koje su dovoljno sposobne zbrinjavati naše pacijente, ali država i dalje to koči na mnogo načina", ističe naš izvor. Napominje također da Ministarstvo zdravlja mjesecima kasni s provedbom Pravilnika o mjerilima za davanje odobrenja za sklapanje poslova, pa liječnici iz javnog sektora već mjesecima čekaju suglasnost ministra za suradnju s privatnicima. Zbog toga je niz privatnih zdravstvenih ustanova mjesecima blokiran i pada im kvaliteta rada, iako su liječnici udovoljili uvjetima Pravilnika i dobili suglasnost od šefova u bolnicama.

 

Odgovarajući na naš upit o prekograničnom liječenju, u HZZO-u su nam potvrdili da postoje različita pravila igre, no najavljuju da se razmatra izmjena legislative koja će izjednačiti položaj hrvatskih privatnika s kolegama iz Unije."Činjenica je da u ovom trenutku hrvatski osiguranici koji koriste zdravstvene usluge kod privatnih pružatelja u Hrvatskoj ne mogu ostvariti pravo na povrat troškova od Zavoda. Sve države članice EU obvezne su prenijeti odredbe Direktive u svoja nacionalna zakonodavstva, a u velikoj većini država članica osiguravatelji ne nadoknađuju troškove zdravstvene zaštite koja je korištena kod privatnika na području nadležne države.

 

Razmatra se mogućnost izmjene legislative, prilikom izlaska HZZO-a iz sustava državne riznice, kako bi se osiguranicima omogućilo da umjesto odlaska u inozemstvo zdravstvenu uslugu mogu ostvariti u privatnim zdravstvenim ustanovama u RH u slučajevima kad se zdravstvena zaštita ne može ostvariti u ugovornoj mreži HZZO-a", odgovara Zavod.Kad je posrijedi  davanje  suglasnosti liječnicima da "u fušu" rade za privatnike, neslužbeno doznajemo da se radi na rješavanju zastoja, no u Ministarstvu zasad ne žele reći hoće li početi primijenjivati aktualni Pravilnik ili ga pak mijenjati.

 




 


Varga: Izlazak HZZO –a iz državne riznice najviše će koristiti pacijentima 

Piše: S.P., T.T.
utorak, 30.12.2014.

 

NAKON 15 godina, prekosutra bi se u zdravstvu trebala dogoditi najveća promjena. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) izlazi iz državne riznice. Zdravstvenu administraciju na taj potez natjerale su stalne sanacije dugova u zdravstvu što je bila posljedica nerealno niskog planiranja novca, piše HRT, koji je u emisiji Hrvatskog radija "Izaberi zdravlje" ugostio resornog ministra Sinišu Vargu.


Nakon dva odgađanja i velikih otpora u Ministarstvu financija, u proračunu za iduću godinu planirano je da HZZO iz državne riznice izađe prvim danom sljedeće godine. HZZO će tako iduće godine raspolagati s oko 22 milijarde kuna, što je milijardu i sto milijuna kuna manje nego ove, no sustav bi trebao postati učinkovitiji jer bolnice više neće dobivati novac unaprijed, već će im se plaćati nakon obavljene usluge.

 

Prema tvrdnjama vodećih osoba u zdravstvu za samoodrživost sustava dovoljno je 20 milijardi i 600 milijuna kuna.


Varga je istaknuo da će se napokon prestati gomilati gubici te da će od svega profitirati pacijenti.

 

"Prvo i osnovno je da konačno možemo našim osiguranicima pružiti zdravstvenu zaštitu pravodobnije i kvalitetnije nego što smo mogli do sada. Naime, sustav je već jako dugo financiran na način da je potplaniran  pa naknadno saniran i to je jedna radnja koja je štetila pacijentima, zdravstvenim radnicima i samom sustavu," rekao je Varga i dodao da je riječ o jedinstvenom sustavu financiranja zdravstva direktno iz državne riznice, kojeg osim Crne Gore koja je usvojila hrvatski model, prema njegovim saznanjima ne koristi niti jedna druga nacija.




PUTOVANJA

PUTOVANJA

Ravena - Riminni -

San Marino - Ferrara

 

izlet - 3 dana

06.-08. listopada 2018.

 


PRIJAVE najkasnije do 14.09.2018.

UPLATE najkasnije do 21.09.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/putovanja-39517


GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

GDPR - Uredba o zaštiti osobnih podataka

na snazi od 28. svibnja 2018. godine

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/privola%20suglasnost%20za%20objavu%20osobnih%20podataka-54714


ŠETNJE Gradom Zagrebom

ŠETNJE Gradom Zagrebom

Klovićevi dvori

IZLOŽBA

 

"Katarina Velika- Carica svih Rusa"

12.04.-29.07.2018.

uto-ned - 11:00 - 19:00 sati

 


PRIJAVE U TIJEKU !

najkasnije do 26.02.2018.

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434

KAZALIŠTE

KAZALIŠTE

KAZALIŠTE

 

GK Komedija

"AIDA"

 

12. lipanj 2018. u 19,30 sati

 


više na :

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/setnje%20gradom%20zagrebom-54434


kultura

kultura

KULTURA


GK Komedija

"JALTA- JALTA"

22.02.2018., četvrtak


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/kultura-39518
 


UMAG 2018._sportske igre

UMAG 2018._sportske igre

SPORTSKE IGRE

 

UMAG

06.-10. lipnja 2018.

 


PRIJAVE U TIJEKU !!!

najkasnije do 01.05.2018.

 


više na linku:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/sportske%20igre-39519


DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

DOMAĆI MED

 

DOMAĆI MED

vrhunske kvalitete

50 kn

 


više na linku: 

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/domaci%20med-53342


ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

 

UPISI u ljetni semestar 2018.

U TIJEKU !


 

CIJENA, članovi SSZSSH KBC Zagreb 

i članovi njihove uže obitelji: 1.290,00 kn

 


 

više na linku:


"KRAPINSKE TOPLICE"

"KRAPINSKE TOPLICE"
 
"KRAPINSKE TOPLICE
Hotel KRAS
"AQUAE VIVAE"
 
 
PONUDA za 2018.
 
više na linku:
 

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "PRIMA PHARME"

LJEKARNA "Prima Pharme"

Rebro

 

15 % popusta

na dio asortimana ljekarne

osim ljekova na recept

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/ljekarna%20rebro-39510


BOLNIČAR i NJGOVATELJ

BOLNIČAR i NJGOVATELJ

 

BOLNIČAR i NJEGOVATELJ

osposobljavanje

 

 


 


OSIGURANJE

OSIGURANJE
 
BO ili OTKAZ
 
OSIGURANJE
 

 
više na:

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE ....

FRIZURE, MANIKURE

 

NOVO U PONUDI !


 

Frizerski salon "LONDON"

u sklopu "Hotela Rebro"


  • USLUGE I PROIZVODI
  • 20% za članove SSZSSH KBC Zagreb

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/frizerski%20salon%20london-53517


Registracija auta

Registracija auta

 

 

REGISTRACIJA AUTOMOBILA

I

TEHNIČKI PREGLED

 


više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/registracija%20auta-39505

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BANKARSKO SAVJETOVANJE

BESPLATNO BANKARSKO SAVJETOVANJE

 

više na:


STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

STRUKOVNE KOMORE

  • VIJESTI ....

 

više na:

http://www.sszssh-kbc-zagreb.com/komore%20vijesti-49568

 


SINDIKAT_obavijesti

SINDIKAT_obavijesti

OBAVIJESTI

  • SREDIŠNJICE SINDIKATA
  •  
  • PODRUŽNICE KBC Zg

 


 


ZG VIJESTI

ZG VIJESTI

ZAGREBAČKE VIJESTI

 

više na:

 

KNJIGA DOJMOVA

KNJIGA DOJMOVA
KNJIGA DOJMOVA:
 
 
više na:
 

KONTAKT

KONTAKT

 Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca. 

 

 


Ministarstvo zdravlja

Sindikalna košarica

Dinamika rasta plaća